NACIONALNI INTERESI RAZVOJA HRVATSKE KROZ PRIZMU

KONCEPTA ODRŽIVOG RAZVOJA

HRVATSKA - TRI PITANJA:

• ODAKLE DOLAZIMO?

• GDJE SMO STIGLI DANAS?

• KUDA IDEMO?

RAZUMJETI ŠTO SE DESILO, ŠTO NAM SE DANAS DEŠAVA, RAZUMJETI KAKO DA STIGNEMO TAMO GDJE ŽELIMO?

A gdje to želimo stići?

TRI PITANJA – MALO POBLIŽE:1.Kako smo se to dvadeset godina

razvijali da smo danas tu gdje jesmo?2. Globalizacijski kontekst u kojem se krećemo:

je li taj glob. sustav potpora ili propast za manje konkuretne zemlje/ekonomije? Lokalizacija i lokalno tržište kao izlaz?

3. Hrvatska 2012 – 2020 i dalje: NACIONALNI INTERESI RAZVOJA HRVATSKE:

Razvoj kao kretanje k održivosti i afirmacija nacionalnih razvojnih interesa = interesa ljudi/naroda koji u Hrvatskoj žive.

Nacionalni ciljevi: opstanak, ravnoteža, napredak.

Razvoj u sociološkoj perspektivi =

vrsta društvene promjene koja dovodi do:

• porasta količine i kvalitete materijalnih i duhovnih dobara,

• unapređenja društvenih odnosa

• i općeg povećanja kvalitete ljudskog života, ljudskih prava i sloboda.

Nije riječ o bilo kakvom, već:A. održivom razvoju

B. razvoju koji afirmira ŽIVOT /

interese ljudi/naroda na teritoriju RH RAZVOJ SE ČITA KAO KRETANJE KA

ODRŽIVOSTI, KA SVE VEĆOJ SPOSOBNOSTI DRUŠTVA I DRŽAVE U SMJERU SUSTAVNOG I DUGOROČNOG SAMOOBNAVLJANJA U EKOLOŠKOM, EKONOMSKOM I SOCIO-KULTURALNOM SMISLU .

NACIONALNI INTERESI RAZVOJA

• SE ČITA NAPROSTO KAO INTERES LJUDI I NARODA NA TERITORIJU RH ZA RAVNOTEŽNO UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVLJENJA I OČUVANJE PRIRODNIH OSNOVA ŽIVOTA.

1.ODAKLE DOLAZIMO?

PRVIH 20 GODINA RAZVOJA –

REZULTAT= ?

Index razvijenosti RH - srpanj 2010:

INDEKS RAZVIJENOSTI općina, gradova i ŽUPANIJA HRVATSKE – LISTOPAD

2010:

DNO: OPĆINA KISTANJE: 16 % VRH: OPĆINA DUGOPOLJE : 282 % OPĆINA KOSTRENA: 163%

Raspon: 1 : 10

Udio obrazovanog stanovništva (srednja škola pa na više) u stanovništvu od 16 – 65 godina:

Prosjek RH: 67.3 %

Maximum (grad Zagreb) : 80.3%

Minimum: Koprivničko-križevačka 49.4%

RASPON: 1 : 1.63

DOHODAK PER CAPITA 2006.-2009.: Prosječni RH: 26.280 kn Max (Grad Zgb): 39. 687 kn Min (Brodsko - posav.) 16. 983 kn RASPON: 1 : 2.33---------------------------------------------------------

PROSJEČNA STOPA NEZAPOSLENOSTI 2006. - 2009.:

Prosječna RH: 13.7%Max (Vukovar.-srijemska): 23.6%Min (Istra) : 5.9%RASPON: 1: 4

RH, kolovoz 2011: stopa nezaposlenosti: 16.7%.

VSS – 2001. godina / 2011?

Kretanje boja stanovnika

BDP 2003. godina

Stope nezaposlenosti u Hrvatskoj listopad 2011

INDEX KONKURETNOSTI U RH

Izbori 2007.

Ekonomski aktivno stanovništvo (u %)

Nizozemska 63,3 Mađarska 53,5 Rumunjska 51,6 Portugal 51,2 Češka Republika 50,5 ------------------------------Estonija 48,9 Slovenija 48,8 Austrija 48,3 Slovačka Republika 48,0 Irska 46,4

Hrvatska 44,0 Grčka 42,9 --------------------------------Bugarska 39,9 ----------------------------------------------------------------------------------------------------- Zašto je ovaj udio u jednoj Nizozemskoj čak 63,3% a u Rumunjskoj samo 39,9 %? Zašto i kako se je Hrvatska našla u ovome temeljnom aspektu ukupne društveno-razvojne produktivnosti na dnu Europe?

Odnos zaposlenih i umirovljenih• Ugrožava se postojeća razina mirovina čiji je

prosjek ionako nizak i u rujnu 2011. je iznosio 2152 kune.

• Po ukupnu socijalnu i ekonomsku ravnotežu Hrvatske je opasna tendencija sve većeg broja umirovljenika u odnosu na broj radno aktivnih.

Ovaj odnos je u rujnu 2011. došao na razinu 1: 1,25. Broj umirovljenika iznosio je u rujnu

2011. 1 211 299. • Ovaj odnos se sustavno pogoršava jer

stanovništvo u prosjeku stari. Tko će stvarati penzije za sve veći broj umirovljenika?

Regionalna polarizacija 1990. – 2010.

• SREDNJA HRVATSKA ..... + 28 %

• SLAVONIJA - 19.6%

• DALMACIJA - 5.8 %

Kretanje BDP u Hrvatskoj od 1941. – 2011.

• 1941. - 1951.: - 0.3%

• 1952. - 1965.: + 9.5%

• 1966. - 1979.: + 6.3%

• 1980. - 1990.: + 0.5%

• 1991. - 1995.: - 4.7%

• 1995. - 2000.: + 3.8%

• 2001. – 2010: + 2.4%

---------------------------------------------------------• 2009. = minus 5.8 % u odnosu na 2008• 2010. = minus 1.2% u odnosu na 2009

Plaće od 2007. idu lagano na niže! Od ožujka 1997. do ožujka 2002. prosječna je plaća

povećana s 2271 na 3622 kune ili 59,5 posto. Cijene (u maloprodaji) su u istom razdoblju rasle 22,2 posto, što znači da je u pet godina od 1997. do 2002. tako mjerena prosječna realna plaća narasla oko 30 posto ili oko 5,5 posto u prosjeku godišnje.

Od ožujka 2002. do ožujka 2007. rast se odvijao sporijim tempom: prosječna je plaća povećana s 3622 na 4788 kuna ili 32,2 posto, ali su cijene u tom razdoblju rasle 12,9 posto. To znači da je prosječna realna plaća rasla oko 17 posto ili oko 3,2 posto u prosjeku godišnje.

Od ožujka 2007. do ožujka 2012. prosječna je plaća povećana s 4788 na 5499 kuna ili 14,9 posto. Cijene su u istom razdoblju narasle 15,9 posto. Prema tome, realna je plaća u ovih pet godina pala oko 1 posto, ili oko 0,2 posto u prosjeku godišnje.

Rezime učinka razvoja RH1990.- 2010.

& EKONOMSKO KRETANJE KA NEODRŽIVOSTI

& rast zaduživanja, život na osnovu tuđe akumulacije;

& sustavno veća potrošnja od proizvodnje;

& pad BDP i kvalitete življenja;

& od 2008 /2009 nadalje: masovno siromašenje i oštra regionalna razvojna polarizacija Hrvatske;

& porast nezaposlenih, 175 000 nezaposlenih mladih od 24 – 35 godina /proljeće 2012./

Procesni i strukturalni razlozi:• Ratna razaranja;• Pretvorba kao ozakonjena pljačka društvene

imovine manjine umjesto upotrebe te imovine za razvoj;

• Loše upravljanje zemljom: nesposobne i nepoštene elite; privatizacija društvenih resursa, pljačka, krađa, korupcija – slaba pravna država;

• Spora i inertna, skupa i neučinkovita državna uprava;

• Neracionalna teritorijalna organizacija života - preveliki broj neproduktivnih gradova i općina;

• Neproduktivno ponašanje ljudi (neodrživa potrošnja, preslaba ukupna proizvodnja, MANJAK RADA,

• Manjak investiranja i potpornih uvjeta za poduzetništvo;

• Starenje stanovništva; odnos aktivni – umirovljeni se pogoršava;

• Nedostatna količina i kvaliteta znanja; ekonomija znanja;

• Bogati prirodni resursi – slaba resursna ekonomija (24% u svijetu) s poentiranjem kroz finalne proizvode.......

HRVATSKA < - > ISTRA• Kad bi druge regije u Hrvatskoj po nizu

pokazatelja (znanju, zaposlenosti, BDP, konkuretnosti, kretanju broja stanovnika, multi-etničnosti, toleranciji...) bile kao ISTRA???!!!!!

***

• Da li je način razvoja turizma u Istri dugoročno održiv? • Da li je apartminizacija obale, posebno zapadne o.k.? • Kako se čuva biološka raznolikost u Istri, istarske šume?• Kako je organizirano javno zdravstvo u Istri? Kakva je

bolnica u Puli?• Ima li siromašnih, bijednih i gladnih u Istri? • Može li Muzil postati javno dobro za sve građane?

2.Globalizacijski kontekst:

Je li globalizacijski ekonomski sustav (“novi društveni poredak”) potpora ili DUGOROČNO VODI u propast manje konkuretne zemlje / ekonomije? PA I ZA HRVATSKU?

PARALELNO JAČANJE LOKALIZACIJE, LOKALNOG TRŽIŠTA kao vrijedan proces, čak možda, kao razvojni izlaz ZA ZEMLJE KAO HRVATSKA?

Globalizacijski kapitalistički ekonomski ustroj povečava broj siromašnih i razlike

između bogatih i siromašnih –bogati se bogate , siromašni sve više

siromaše

Neoliberalini, divlji kapitalizam – reducira život na konkurenciju i

profit = diktatura kapitala.

Napada život i smanjuje ekološku, socijalnu i lokalnu

ekonomsku održivost = razvoj kao kretanje od

održivosti =protu-razvoj

•Diktatura kapitala nad životom ne vodi socio-kulturalnoj održivosti; globalizacijske aktere ne zanima identitet, nacionalni interes, socijalna integracija. Samo profit. Profit pod svaku cijenu.

•Diktatura kapitala ne brine za ljude i prirodu – rauba ih, zlorabi, ranjava, uništava i ubija; djeluje protiv ekološke održivosti;

• Diktatura kapitala i profita pomaže najjačim ekonomijama – državama /one koje nisu konkuretne zamiru, ne mogu prodati svoju robu na svijetskom tržištu; ZATIRE SE I LOKALNA EKONOMIJA ZA LOKALNE POTREBE LOKALNIH LJUDI! Raste ekonomska neodrživost. Lokalizacija kao obrana života!

Ekonomija (oikonomia) bez produkcije roba i usluga?!?

• RELATIVNO SMANJENJE MATERIJALNE PROIZVODNJE U HRVATSKOJ, ALI I U EUROPI, ...........DEINDUSTRIJALIZACIJA????

• SVIJET PORASTA PROIZVODNJE PROIZVODA = KINA, B.R.I.K., I SL...

• Bez stvaranja novih vrijednosti nema razvoja.• Trgovina, mešetarenje, spekulacije nisu tvorne po

razvoj, koriste tek profitu dijelova. ----------------------------• Na primjer: Koliko Hrvatska, koliko Istra proizvodi hrane?

A koliko se uvozi? Koliko bi mogla proizvoditi?

3.BUDUĆNOST:KUDA IDEMO?

NACIONALNI INTERESI RAZVOJA

HRVATSKE

Nacionalni interesi – ciljevi razvoja RH

A. ODRŽIVA (RE)PRODUKCIJA OSNOVA ŽIVOTA I OPSTANKA:

• Zaštiti i održivo koristiti pa i kapitalizirati prirodne sustave;

• Održivo proizvoditi i trošiti hranu;

• Održivo proizvoditi i trošiti energiju;

B. VERTIKALNA I HORIZONTALNA KOHEZIJA

DRUŠTVA• USMJERAVATI DUGOROČNO RAZVOJ

U SMJERU SMANJENJA SOCIJALNO-EKONOMSKIH RAZLIKA IZMEĐU LJUDI, GRUPA, PRIPADNIKA DRUŠTVA;

• USMJERAVATI RAZVOJ U SMJERU RAZVOJA SVIH REGIJA I DIJELOVA HRVATSKE (regionalni razvoj, decentraliazcija, optimalizacija korištenja prirodnih resursa Hrvatske...)

C. ODRŽIVA PROIZVODNJA I POTROŠNJA + PODIZANJE

RAZINE ZNANJA U DRUŠTVU• JAČATI PROIZVODNJU ROBA I

USLUGA;

• USMJERAVATI POTROŠNJU U ODRŽIVE RAZMJERE I OBLIKE – CILJ: RAVNOTEŽA PROIZVEDENOG I POTROŠENOG;

• PODIZATI RAZINU ZNANJA I UMIJEĆA U DRUŠTVU;

RAZGOVOR, PITANJA - izvolite!

Razvoj Hrvatske, razvoj Istre?

• 2013 - SUTRA!

• 2014

• 2015

• 2020 - USKORO!

• 2050.....ZA VAŠIH ŽIVOTA, AKO STE DANAS STUDENTI ??!!!