PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE KLOŠTAR PODRAVSKI · 2019-03-01 · Program ukupnog razvoja općine Kloštar Podravski 4 1. UVOD 1.1. Program ukupnog razvoja Program ukupnog razvoja

PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE

KLOŠTAR PODRAVSKI

2015. – 2020.

studeni, 2016.

Program ukupnog razvoja općine Kloštar Podravski

2

Program ukupnog razvoja Općine Kloštar Podravski 2015. – 2020. je usvojilo Općinsko vijeće na sjednici

održanoj dana 15. studenog 2016. godine.

Program ukupnog razvoja izradila:

TERRA FOOD j.d.o.o.

Dravska 17

48000 Koprivnica


3

SADRŽAJ

1. UVOD .......................................................................................................................................... 4

1.1. Program ukupnog razvoja ........................................................................................................... 4

1.2. Koncept Programa ukupnog razvoja ........................................................................................... 5

2. ANALIZA SITUACIJE ................................................................................................................. 6

2.1. Opći podaci o Općini Kloštar Podravski ...................................................................................... 6

2.2. Prostorno uređenje ...................................................................................................................... 7

2.3. Stanovništvo .............................................................................................................................. 13

2.4. Infrastruktura ............................................................................................................................. 15

2.5. Gospodarstvo ............................................................................................................................ 23

2.6. Društvene djelatnosti ................................................................................................................. 35

2.7. Institucije razvojnog upravljanja ................................................................................................ 47

3. STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KLOŠTAR PODRAVSKI .................................................. 61

3.1. VIZIJA, STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE OPĆINE KLOŠTAR PODRAVSKI ...... 61

3.1.1. Vizija ...................................................................................................................................... 61

3.1.2. Utvrđivanje ciljeva i prioriteta ................................................................................................. 61

3.1.3. Mjere razvoja ......................................................................................................................... 67

3.2. PROVEDBA PROGRAMA UKUPNOG RAZVOJA .................................................................... 69

3.2.1. Provedba ......................................................................................................................... 69

3.2.2. Provedbeni poslovi .......................................................................................................... 70

4. FINANCIJSKI OKVIR ............................................................................................................... 98

4.1. Strani izvori financiranja ............................................................................................................ 98

4.2. Domaći izvori financiranja ....................................................................................................... 109

Alternativni izvori financiranja ........................................................................................................... 111

POPIS TABLICA ..................................................................................................................... 112

POPIS SLIKA .......................................................................................................................... 114


4

1. UVOD

1.1. Program ukupnog razvoja

Program ukupnog razvoja (u nastavku PUR) predstavlja temeljni strateški dokument razvoja lokalne

zajednice koji se izrađuje u svrhu planiranja, organizacije, provedbe i kontrole ukupnog razvitka općine.

Dokument je svojevrstan vodič jedinici lokalne samouprave u procesu razvoja lokalne zajednice. Strukturu

PUR-a čine:

Analiza situacije;

Ciljevi, prioriteti i mjere;

Projekti;

Izvori financiranja.

PUR također potencijalnim investitorima daje uvid u strategiju razvoja lokalne zajednice u koju žele

ulagati, a za donatore predstavlja osnovni dokument temeljem kojeg odlučuju o raspodjeli bespovratnih

sredstava. Glavna svrha PUR-a je sveobuhvatni i održivi razvoj zajednice, optimalno korištenje resursa,

postizanje zadanih ciljeva razvoja i zadovoljstvo stanovništva.

U izradu PUR-a Općine Kloštar Podravski bili su uključeni predstavnici svih struktura lokalne zajednice

kako bi se postigli željeni efekti i sveobuhvatni program razvoja cijele općine. Uključivanjem u raspravu

svih članova zajednice o trenutnoj situaciji, problemima, mogućnostima, prioritetima kroz razgovor ili

mogući konstruktivni sukob mišljenja, dobiven je uvid u realno stanje lokalne zajednice. Analizom stanja

općine Kloštar Podravski ostvareni su svi preduvjeti na temelju kojih su utvrđeni prioriteti i ciljevi kao

budućih smjernica razvoja zajednice, a te ciljeve i prioritete je potrebno kontinuirano prilagođavati novim

okolnostima.

Kako bi razvoj bio potpun i ostvariv, država na najvišim razinama određuje „okvire“ razvoja i smjernice

koje se moraju poštivati. Nakon toga se utvrđene smjernice uvode na nižim regionalnim i lokalnim

razinama te iz tog razloga svi lokalni planovi razvoja zapravo zajednički čine plan regionalnog razvoja i

svojom strukturom usklađeni su s njime.

Na nacionalnoj razini, u provođenju politike regionalnog razvoja, glavna institucija je Ministarstvo

regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.


5

1.2. Koncept Programa ukupnog razvoja

Koncept Programa ukupnog razvoja Općine Kloštar Podravski se sastoji od dva dijela koji čine:

Analiza situacije;

Strategija razvoja.

Analizom situacije daje se detaljni prikaz stanja Općine Kloštar Podravski te ona uključuje: Prostorno

uređenje, stanovništvo, gospodarstvo, institucije razvoja i društvene djelatnosti Općine Kloštar Podravski.

Analizom svakog od dijelova ostvaren je cjelovit i konzistentan prikaz sveukupnog stanja općine s

uključenom SWOT analizom koja prikazuje prednosti, nedostatke, mogućnosti i prijetnje u razvoju svakog

od navedenih dijelova.

Strategija razvoja Općine je temelj za planiranje razvoja općine, smjer razvoja, mjere i prioritete. Na

sastancima radne skupine, kroz konstruktivnu raspravu i iznošenje problema te prijedloga i rješenja,

formirani su okvirni ciljevi i vizija koje program mora slijediti. Uz to su izrađene strategije s prioritetima,

mjerama i načinom provedbe programa koje se sastoje od: definiranja vizije, određivanja ciljeva , prioriteta

i mjera, utvrđivanja izvora financiranja, provedbe programa i definiranja provedbenih poslova.


6

2. ANALIZA SITUACIJE

2.1. Opći podaci o Općini Kloštar Podravski

Općina Kloštar Podravski smještena je u središnjem dijelu Republike Hrvatske i pripada jugoistočnom

dijelu Koprivničko-križevačke županije te u svom sastavu ima 4 naselja:

Kloštar Podravski (općinsko središte),

Kozarevac,

Budančevica,

Prugovac.

Općina graniči sa tri jedinice lokalne samouprave Koprivničko-križevačke županije: Gradom Đurđevcom

te Općinama Kalinovac i Podravske Sesvete, dok je dio općinske granice ujedno i županijska granica sa

Virovitičko-podravskom (Općina Pitomača) i Bjelovarsko-bilogorskom županijom (Općina Velika

Pisanica). Prostor Općine Kloštar Podravski sastoji se od dvije osnovne cjeline; naplavna ravan rijeke

Drave i sjeveroistočne padine Bilogore. Osnovni elementi reljefa i hidrogeografske osobine bitno su

utjecale na prostornu organizaciju života. Stepeničasti karakter reljefa i njegova izduženost pravcem

sjeverozapad-jugoistok, koji prati i rijeka Drava, odredili su zonski raspored naselja koja su se razvila ili

na dodiru dviju različitih reljefnih cjelina (Kozarevac, Prugovac) ili unutar prostora terasa naplavne ravni

(Budančevica i Kloštar Podravski). Općina Kloštar Podravski prema Popisu iz 2011. godine ima 3.306

stanovnika smještenih na prostoru od 51,47 km2 sa prosječnom gustoćom naseljenosti od 64,23 st/km2.

Najgušće naseljeni prostor je središnje naselje Kloštar Podravski sa 87,14 st/km2, a najslabije naseljeno

područje su obronci Bilogore gdje prevladavaju površine prekrivene šumskom vegetacijom. U doba

srednjeg vijeka naselje Kloštar Podravski je bilo poznatije pod imenom Gorbong te se tako i spominje u

popisima župa Zagrebačke županije iz 1334. i 1501. godine. Današnje naselje Kloštar Podravski nastaje

na ostacima crkve i samostana Sv. Andrije, potkraj 17. stoljeća.


7

Slika 1. Položaj općine Kloštar Podravski

Izvor: www.google.com/maps

Površina općine iznosi 51,47 km2, što iznosi 2,9% površine županije. S površinom od 51,47 km2 deseta

je po veličini općina, a sa 3.306 stanovnika šesta je po veličini općina u Koprivničko-križevačkoj županiji.

2.2. Prostorno uređenje

Uz informacije dobivene od strane nadležnih odjela u strukturi općinske uprave, u strukturnoj analizi

prostornog uređenja Općine Kloštar Podravski, korišteni su podaci iz Prostornog plana Općine Kloštar

Podravski. Prostorni plan uređenja Općine Kloštar Podravski prvi je i temeljni prostorni plan Općine

Kloštar Podravski, a za najveći dio prostora Općine i jedini plan, temeljem kojega će se provoditi sve

intervencije u prostoru. Prostorni plan je usklađen sa Prostornim planom Koprivničko-križevačke

županije, te kao takav ne prenosi, već detaljno razrađuje i konkretizira njegove odredbe koje proizlaze

kao obveza iz plana šireg područja te određuje druge elemente od važnosti za uređenje, korištenje i

zaštitu područja Općine. Polazište za Prostorni plan Općine su ocjena stanja prostora, ocjena mogućnosti

i ograničenja razvoja ovisno o demografskim, gospodarskim i prostornim pokazateljima te dokumenti

prostornog uređenja Županije. Prostorni plan utvrđuje organizaciju, osnovnu namjenu i korištenje

prostora, građevinska područja, prikazuje gospodarske i društvene djelatnosti, korištenje, uređenje i

zaštitu prostora, razvoj infrastrukture te zaštitu okoliša i zbrinjavanje otpada. Prostorni plan sadrži osnove

http://www.google.com/maps


8

razvitka u prostoru, ciljeve prostornog uređenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvijete za

korištenje, zaštitu i uređenje prostora te druge elemente od važnosti za područje Općine.

U skladu sa Zakonom o prostornom uređenju („Narodne novine” broj 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02) i na

temelju Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru 2002.-2004. («Službeni glasnik Koprivničko-

križevačke županije» broj 7/02) Općina Kloštar Podravski pristupila je izradi Prostornog plana uređenje

Općine Kloštar Podravski. Na temelju članka 69. Statuta Općine Kloštar Podravski («Službeni glasnik

Koprivničko-križevačke županije» broj 11/01), Općinsko poglavarstvo Općine Kloštar Podravski na 11.

sjednici održanoj 4. ožujka 2002. donijelo je zaključak kojim se ovlastilo Županijski zavod za prostorno

uređenje u Koprivnici da izradi Prostorni plan Općine Kloštar Podravski.

Slika 2. Prostorni plan uređenja Općine Kloštar Podravski Izvor: www.klostarpodravski.hr

Općina Kloštar Podravski teritorijalno se nalazi u sastavu Koprivničko-križevačke županije. Unutar

Republike Hrvatske Koprivničko-križevačka županija graniči s Međimurskom, Varaždinskom,

Zagrebačkom, Bjelovarsko-bilogorskom i Virovitičko-podravskom županijom.

Prema indeksu razvijenosti sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne samouprave

prema stupnju razvijenosti, Općina pripada u I. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost

indeksa razvijenosti manja od 50% prosjeka Rpublike Hrvatske. Prema Zakonu o područjima županija,

gradova i općina u Republici Hrvatskoj ( „Narodne novine, broj 10/97, 124/97, 50/98, 68/98, 22/99, 42/99,


9

117/99, 128/99, 44/00, 129/00, 92/01, 79/02, 83/02, 25/03, 107/03. i 175/03) područje općine Kloštar

Podravski u sastavu je Koprivničko – križevačke županije te se nalazi u njenom jugoistočnom dijelu.

S površinom od 1.748 km2 sedamnaesta je po veličini županija u Hrvatskoj. Prema prirodno-geografskoj

regionalizaciji Republike Hrvatske Koprivničko-križevačka županija pripada Panonskoj megaregiji, a

unutar nje zavali sjeverozapadne Hrvatske. Prostor Koprivničko-križevačke županije izrazito je raznolik te

uključuje nekoliko prostornih cjelina koje se međusobno razlikuju ne samo po prirodno-zemljopisnim već

i po gospodarskim, demografskim, prometnim i ostalim karakteristikama.

Sjeveroistočni dio Županije čini dolina rijeke Drave i na tom dijelu Županije, prevladava poljoprivredna

djelatnost sa značajnim nalazištima nafte i zemnog plina. Brdski dio Županije čini prostor Kalničkog gorja

i Bilogore, područje brežuljkastog reljefa. Čitavo pobrđe odijeljeno je dolinom Koprivničke rijeke u dva

dijela. Bilogorski dio (najveća visina 307 m n.v.) smješten je na sjeverozapadnom dijelu Županije, dok

drugi dio čini područje Kalničkog gorja, sa najvišim vrhom Kalnikom (642 m n.v.).

Geografsko-prometni položaj Županije obilježavaju dva pravca: sekundarni transverzalni i

longitudinalni prometni pravac. Transverzalni pravac omogućuje povezivanje Republike Hrvatske

(posebno Jadrana) sa srednjoeuropskim i istočnoeuropskim zemljama, a istodobno povezuje podravski

bazen sa Zagrebom. Taj transverzalni prometni pravac prelazi preko niske Lepavinske previje i

predstavlja ujedno prirodno-geografski povoljnu trasu koja nije dovoljno valorizirana, a ujedno predstavlja

nizinsku komunikaciju između dravske i savske nizine. Sekundarnim longitudinalnim pravcem koji ide

dravskom nizinom povezuje se središnja Hrvatska s istočnom Hrvatskom te zapadnoeuropske i

srednjoeuropske zemlje s jugoistočnom Europom. Sekundarni longitudinalni hrvatski prometni pravac bio

je jedan od ključnih prometnih koridora u Domovinskom ratu.

Geoprometni položaj Županije treba biti usmjerivač budućeg prostornog i gospodarskog razvitka, jer joj

omogućuje izravni kontakt sa susjednim srednjoeuropskim zemljama. Geopolitički položaj i smještaj

Koprivničko-križevačke županije olakšat će joj integracije u suvremene europske gospodarske, kulturne i

političke tokove.


10

Općina Kloštar Podravski smještena je na područje središnje Hrvatske te su u prostoru Općine mogu

izdvojiti dvije osnovne cjeline; naplavna ravan rijeke Drave i sjeveroistočne padine Bilogore. Osnovni

elementi reljefa i hidrogeografske osobine bitno su utjecale na prostornu organizaciju života. Stepeničast

karakter reljefa i njegova izduženost pravcem sjeverozapad-jugoistok, koju prati i rijeka Drava, odredili su

zonski raspored naselja koja su se razvila ili na dodiru dviju različitih reljefnih cjelina (Kozarevac,

Prugovac) ili unutar prostora ocjeditih terasa naplavne ravni (Budančevica i Kloštar Podravski).

Prirodne značajke prostora općine Kloštar Podravski možemo podijeliti na:

Aluvijalnu ravan,

Pleistocenske terase,

Đurđevačke Peske,

Bilogorsko pobrđe.

Aluvijalna ravan je najmlađa iz razloga što se rijeka Drava tek u holocenu počela urezivati u svoje

današnje korito, ali mijenjanje toka nastavilo se sve do danas. Reljefna energija ne prelazi 5 m/km2.

U napuštenim dijelovima riječnog korita zaostajale su mase pijeska i šljunka tako da je ova ravan u osnovi

izgrađena od njih. Oni su pokriveni eolskim ili barskim poplavnim sedimentima. Ove naslage su

akumulirane u holocenu, nakon taloženja lesoidnih glinovito-pjeskovitih siltova.

Oblikovane su dvije dobro razvijene riječne terase i to starija i mlađa wirmska terasa. Starija je terasa

izgrađena od šljunka i pijeska te njena visina varira od 125 - 160 m. To je prijelazno područje pokriveno

debelim eolskim naslagama lesa i pijeska. Vertikalna energija reljefa ne prelazi 30 m/ km2.

Mlađa wirmska terasa odvojena je oštrim rasjedom nekoliko metara od starije, a građena je pretežno od

lesoidno glinovito-pjeskovitog silta. Njen prijelaz prema aluvijalnoj ravni nije vidljiv jer je razoren i maskiran

barskim sedimentima. Ova terasa je bila povremeno preplavljivana te su postojali jezersko-barsko-

kopneni uvjeti sedimentacije. Povlačenjem voda zaostajale su močvare u kojima se taložio glinoviti

materijal. Kada se voda potpuno povukla, za vrijeme hladne i suhe klime taložen je silt ( les ) smeđe boje.

Osim lesa povremeno je napuhivan i dravski pijesak.

Morfološki fenomen Đurđevački peski prostire se kontinuirano od Molvi do Podravskih Sesveta, sa manjim

prekidom kod Kalinovca. To je riječni pijesak koji potječe od kristalinskih škriljavaca sa Alpa, odakle ga je

donijela Drava.

Bilogorsko pobrđe se ističe šumskim bogatstvom. Vrijednosti vertikalne raščlanjenosti kreću se pretežito

od 30 – 100 m/km2. Nagibi imaju vrijednost 5⁰ do 12⁰. Prema morfogenetskim osobinama prevladava

denudacijsko-akumulacijski tip reljefa.


11

Klimatske karakteristike na prostoru općine imaju osobine svježih klima kontinentalnog tipa.

Temperaturne padalinske prilike pokazuju prijelazne osobine prema zapadnom, vlažnijem i hladnijem

dijelu središnje Hrvatske. Homogenost makroklimatskih osobina bitna je odlika prirodno-geografske

sredine, što je i razumljivo s obzirom na pretežno ravničarske karakteristike područja općine. Znatno veće

razlike se mogu očekivati u mikroklimatskoj diferencijaciji posebno Bilogore u odnosu na nizinu. Kako na

području općine ne postoji postaja koja mjeri sve meteroološke pojave, za temperaturu, oblačnost,

vjetrove i neke padalinske pokazatelje uzeti su podaci meteorološke postaje Virovitica i Koprivnica.

Temperature zraka su u porastu do srpnja kada dosežu svoj maksimum, a nakon toga u padu sve do

siječnja. Srednja godišnja amplituda od 20 ⁰C ukazuje na prijelazne klimatske osobine područja općine.

Najhladnije razdoblje tokom zime je u siječnju i veljači kada je srednje podunavlje pod utjecajem hladnih

zračnih masa sibirske anticiklone. U tom razdoblju zabilježene su i najniže temperature (- 27,5 ⁰C,

16.02.1956.). Budući da prevladavaju nizinska područja, ljetne temperature su često visoke. Tako je

apsolutni maksimum dostigao 39,9 ⁰C (05.08.1950.godine).

Građevinska područja

Prilikom utvrđivanja građevinskih naselja poštovan je način kako je to definirano županijskim prostornim

planom. Dosadašnja građevinska područja imat će nekoliko korekcija. Odvojit će se izgrađena

građevinska područja od neizgrađenih i građevinska područja namijenjena prvenstveno za razvoj naselja

od građevinskih područja za poduzetničke zone.

Građevinsko područje

(ha) Neizgrađeno (ha)

Promjena u površini građevinskog područja

staro novo novo

ha % Ha %

Budančevica 67,0 66,4 18,0 27,1 - 0,6 - 0,9

Kloštar Podravski 180,2 170,7 53,0 29,8 -9,5 -5,3

Kozarevac 63,1 64,0 7,1 11,0 0,8 +1,0

Prugovac 84,5 76,2 17,0 22,3 - 8,2 -9,7

Općina ukupno 394,9 377,8 95,1 24,1 - 16,9 -4,0

Tablica 1 Promjena građevinskog područja

Izvor: Prostorni plan općine Kloštar Podravski


12

Stambena namjena

Javna namjena

Gospodarska namjena

Športske i parkovne površine

Infrastruktura, groblje

ha % ha % ha % ha % Ha %

Budančevica 51,34 77,2 0,28 0,4 7,17 10,7 0,4 0,6 7,23 10,8

Kloštar P. 115,9 67,5 1,76 1,0 27,46 16,5 13,4 7,8 18,79 10,9

Kozarevac 49,60 77,6 1,53 2,3 - - 2,13 3,2 10,17 15,7

Prugovac 60,60 79,5 0,36 0,4 - - 1,44 1,7 10,31 12,7

Općina ukupno 277,9 74,3 3,93 1,0 34,85 9,2 12,37 3,1 46,5 12,0

Tablica 2 Namjena površina

Poljoprivredne površine zauzimaju 68,4% ukupnih površina. Najveći udio imaju oranice (73,0%) i livade

(20%). Površine pod kulturom voćnjaka i vinograda zauzimaju 7% poljoprivrednih površina. Većina

poljoprivrednog zemljišta u privatnom je vlasništvu. Od 12,9 km2 šumskih površina u vlasništvu fizičkih

osoba je 692 ha, a 602 ha je u vlasništvu države kojima gospodare Hrvatske šume, odnosno Šumarija

Kloštar Podravski. Šume se nalaze na obroncima Bilogore, dok je šuma Limbuš smještena na naplavnoj

ravni.

Snage Slabosti

Dobra prometna povezanost

Izgrađena vodoopskrbna mreža

Izrađen prostorni plan

Riješena elektroopskrba

Pokrivenost telekomunikacijskim uslugama

Prometna infrastruktura

Usitnjenost zemljišnih čestica

Nedovoljno korištenje poljoprivrednih zemljišta

Prilike Prijetnje

Pogodni klimatski geografski uvjeti

Elektrifikacija

Odvodnja

Izrada PUR-a za Općinu Kloštar Podravski

Europski fondovi

Nedostatna financijska sredstva

Loše stanje kulturnih objekata i dobara

Tablica 3 SWOT analiza prostornog uređenja


13

2.3. Stanovništvo

Općina Kloštar Podravski prema Popisu iz 2011. godine ima 3.306 stanovnika smještenih na prostoru od

51,47 km2 sa prosječnom gustoćom naseljenosti od 64,23 st/km2. Najgušće naseljeni prostor je središnje

naselje Kloštar Podravski sa 87,14 st/km2, a najslabije naseljeno područje su obronci Bilogore gdje

prevladavaju površine prekrivene šumskom vegetacijom. Prosječna gustoća naseljenosti u Koprivničko-

križevačkoj županiji je 71 st/km2 . Najgušće naseljen prostor je pleistocenska terasa kroz koju prolazi

prometna infrastruktura i smješteno je središnje naselje Kloštar Podravski te naselje Budančevica.

Oba naselja ujedno čine kontinuiranu urbanu cjelinu. Najslabije naseljeno područje su obronci Bilogore

gdje prevladavaju površine pod šumskom vegetacijom. Prostor općine Kloštar Podravski bilježi

kontinuirani pad broja stanovnika od 60-ih godina 20. stoljeća. Najveći pad broja stanovnika (-8,0%)

zabilježen je u međupopisnom razdoblju 1971.- 1981. U posljednjem međupopisnom razdoblju povećan

je pad broja stanovnika. To je prije svega posljedica nepovoljne dobne strukture stanovništva (prirodni

pad). U Općini se neznatno povećao broj domaćinstava u promatranom periodu i ako se to poveže sa

podatkom da se stanovništvo smanjivalo, onda to govori o istovremenom smanjenju broja članova po

domaćinstvu, što je posljedica procesa porodične transformacije, od šire na užu porodičnu grupu. U

promatranom razdoblju povećao se udio samačkih kućanstava za 26,8% (sa 17,9% na 24,2%).

Godine Broj stanovnika Porast/pad u %

1991. 3.893 /

2001. 3.603 -7,5

2011. 3.306 -8,3

Tablica 4 Promjene broja stanovnika u Općini Kloštar Podravski 1991.-2011. godine Izvor: DZS, Popis stanovništva

Kao što je vidljivo iz prethodne Tablice u razdoblju od 1991. -2011. godine broj stanovnika općine Kloštar

Podravski je u stalnom padu te se ukupni broj stanovnika u tom razdoblju smanjio za 587 osoba.

U Općini Kloštar Podravski živi pretežito hrvatsko stanovništvo s udjelom od 99% u ukupnom broju

stanovnika, što je više i od prosjeka županije u kojem živi 96% hrvatskog stanovništva.


14

Narodnost Koprivničko-križevačka županija

% Kloštar

Podravski %

Hrvati 111.188 96,2 3.273 99

Srbi 2.196 1,9 5 0,15

Albanci 249 0,2 11 0,33

Bošnjaci 64 0,05 0 0

Ostali 485 0,41 9 0,27

Ostale narodnosti 1.383 1,24 8 0,25

Ukupno 115.565 100,00 3.306 100,00

Tablica 5 Narodnosna struktura stanovništva Koprivničko-križevačke županije i Općine Kloštar Podravski

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. godine

U slijedećoj Tablici možemo vidjeti kako stanovništvo Općine Kloštar Podravski pripada mlađem tipu

populacije. Najveći broj stanovnika spada u dobnu skupinu od 35-59 godina, zatim slijedi udio mladog

stanovništva od 0-19 godina.

Spol Ukupno 0-19 20-34 35-59 >60

Muškarci 1.621 411 362 566 282

Žene 1.685 390 267 526 502

Ukupno 3.306 801 629 1.092 784

Tablica 6 Stanovništvo općine Kloštar Podravski po dobnim skupinama

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. godine

Teritorij (stanovnici / km2)

Republika hrvatska 75,9

Koprivničko-križevačka županija 71

Općina Kloštar Podravski 70

Tablica 7 Gustoća stanovništva RH, Koprivničko-križevačke županije i Općine Kloštar Podravski

Izvor: DZS, Popis stanovništva iz 2011. godine

Najbrojnije stanovništvo je sa završenom osnovnom školom, 43%. Zatim slijedi stanovništvo sa

završenom srednjom školom, njih 33%, a manji je broj onih sa završenom gimnazijom, visokom i višom

školom.


15

2.4. Infrastruktura

Prometni sustav

Prometna povezanost općine je povoljna i čine je cestovni, željeznički, poštanski i telekomunikacijski

promet. Sjevernim dijelom općine prolazi longitudinalni pravac koji povezuje središnji i istočni dio

Republike Hrvatske, a čine ga Podravska magistrala i željeznička pruga Osijek-Koprivnica. Postojeća

trasa ceste prolazi kroz naselja Budančevicu i Kloštar Podravski. Trenutačno se u općinskom središtu

Kloštru Podravskom provodi projekt izgradnje kružnog toka kako bi se njime povećala sigurnost svih

sudionika u prometu. Projekt je najvećim dijelom financiran iz sredstava Hrvatskih cesta, Županijske

uprave za ceste Križevci te manjim dijelom iz proračuna Općine. Prometni pravac (Podravska magistrala)

povezuje sjeveroistočnu Hrvatsku sa sjeverozapadnom Hrvatskom.

Povoljan prometni položaj općine i naselja Kloštar Podravski uvjetovao je naseljavanje koje seže još u

povijest, odnosno doba srednjeg vijeka kada je bio jedno od značajnijih utvrda i naselja na području

središnjeg dijela Republike Hrvatske.

Općinom Kloštar Podravski prolaze sljedeći prometni pravci:

Državna cesta:

D2 Varaždin - Virovitica - Našice - Osijek - Vukovar

Županijske ceste:

2185 ŽC 2184-Novo Virje-Ferdinandovac-Kloštar Podravski (D2)

2232 Budančevica (D2)-Suha Katalena-Šandrovac-Bulinac (D28)

2234 Kloštar Podravski (D2)-Dinjevac-Grabrovnica-ŽC 4002

2235 ŽC 2185- Podravske Sesvete

Lokalne ceste:

26129 Kloštar Podravski (D2)- Kozarevac- LC 37046

26130 Kozarevac (LC 26129)-Mala Črešnjevica (ŽC 2234)

Ostale ceste:

Prugovac –Kozarevac (ŽC 2233)

Kozareva (LC 26129)-Dinjevac

https://hr.wikipedia.org/wiki/Vara%C5%BEdin

https://hr.wikipedia.org/wiki/Virovitica

https://hr.wikipedia.org/wiki/Na%C5%A1ice

https://hr.wikipedia.org/wiki/Osijek

https://hr.wikipedia.org/wiki/Vukovar


16

Na području općine postoji i veliki broj nerazvrstanih cesta u sljedećim naseljima:

Budančevica – ukupno 3,800m (13,550 m2) – asfalat 3,050m – makadam 750m;

Kloštar Podravski – ukupno 11,650m (38,800 m2) – asfalt 6,400m – makadam 5,250m;

Kozarevac – ukupno 4,200m (14,500m2) – asfalt 2,200m – makadam 2,000m;

Prugovac – ukupno 9,100m (33,900m2) – asfalt 5,450m – makadam 3,650m.

Slika 3. Prometnice

Željeznički promet

Pruga na području Općine Kloštar Podravski je jednokolosječna i neelektrificirana. Kloštar Podravski ima

položaj željezničkog čvorišta koji nije adekvatno iskorišten zbog zanemarivanja postojeće trase

željezničke pruge Kloštar Podravski - Bjelovar.

Regionalni željeznički pravac čine pruge:

Križevci – Bjelovar – Kloštar Podravski;

Varaždin – Koprivnica – Osijek.


17

Slika 4 Željeznička postaja Kloštar Podravski

Izvor: www.vlakovi.hr

Poštanski i telekomunikacijski sustav

Poštanske se usluge korisnicima pružaju putem mreže poštanskih ureda sa sjedištem u Koprivnici, a na

području općine Kloštar Podravski nalazi se jedan poštanski ured iz kojeg se pošta prosljeđuje u naselja

Budančevica, Kozarevac, Prugovac, Veseli brijeg (zaselak Kloštra Podravskog) i Kloštar Podravski.

Na području općine Kloštar Podravski kao i na području Koprivničko-križevačke županije te Republike

Hrvatske koncesiju za obavljanje usluga u nepokretnoj mreži imaju Hrvatske telekomunikacije d.d. (HT).

Hrvatske telekomunikacije su organizirane po principu teritorijalnog ustroja na području Općine Kloštar

Podravski kao i na području Koprivničko-križevačke županije. Usluge u nepokretnoj mreži pruža

Telekomunikacijski centar Koprivnica.

Energetski sustav

Napajanje elektro-energetskog sustava na području Općine vrši se 10 (20) kV dalekovodima koji dolaze

iz trafostanica te je razvijena 10 kV mreža koja povezuje postojeće distributivne trafo-postaje.

Elektrifikacija je provedena u svim naseljima koja su i priključena na 10 kV mrežu te pruža dobru

http://www.vlakovi.hr/


18

opskrbljenost električnom energijom svih stanovnika. U narednom razdoblju, plan Općine je

rekonstrukcija električne mreže kao i rekonstrukcija dalekovoda.

Plinofikacija

Na području općine Kloštar Podravski postoje značajna nalazišta zemnog plina, koja su u eksploataciji

INA naftaplina (sjeverni dio Općine). Ova su nalazišta smještena u okviru plinsko-kondenzatnog polja

Kalinovac (otkriveno 1978. godine), koje se nalazi u blizini najvećeg plinskog nalazišta Molve.

Na području Općine Kloštar Podravski izvršena je plinofikacija svih naselja. Opskrba zemnim plinom vrši

se preko MRS Kloštar Podravski koja je smještena u blizini središta naselja i priključena na visokotlačni

plinovod.

Vodoopskrba i odvodnja

Na području općine izgrađene su vodovodne mreže u naseljima Kloštar Podravski i Budančevica koje će

se vezati na magistralni vodovod Koprivničko-križevačke županije. U naselju Kloštar Podravski pojedine

ulice nemaju izgrađenu vodovodnu mrežu, a lokalna mreža u ostalim naseljima je dotrajala i potrebno ju

je rekonstruirati. Problem odvodnje otpadnih voda na području Općine nije adekvatno riješena. Odvodnja

oborinske vode vrši se otvorenim kanalima u vodotoke, dok je odvodnja fekalnih voda riješena je

izgradnjom septičkih jama i gnojnica. Izrađena je "Studija odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na

području Koprivničko-križevačke županije" (IGH, Zagreb) koja je dala prijedlog rješenja odvodnje

oborinskih i fekalnih voda za područje Županije, a samim tim i za područje općine Kloštar Podravski.

Prema ovoj Studiji izgradnja kanalizacijske mreže mješovitog tipa isplativa je samo za naselje Kloštar

Podravski. Odvodnja otpadne vode iz ovog sustava na gradski uređaj za pročišćavanje u Đurđevcu neće

biti moguća, nego će ona nakon prolaza kroz mehaničko-biološki uređaj za pročišćavanje otpadnih voda

u samom naselju ići na ispust u recipijent potok Kopanjek.

U pripremi je projekt investicijskog ulaganja „Priprema projektnog prijedloga investicijskog ulaganja s

ciljem cjelovitog rješavanja vodno-komunalne infrastrukture na području Aglomeracije Đurđevac,

Novigrad Podravski, Virje, Podravske Sesvete i Kloštar Podravski ukupne vrijednosti projekta 220 milijuna

kuna, dok vrijednost projektne dokumentacije iznosi 5,7 milijuna kuna. Projekt će se sufinancirati od strane

EU s 85 %, Komunalije Đurđevac 15% sredstava. Do sada je izrađena potrebna projektno – tehnička

dokumentacija te studije izvedivosti s analizom troškova i koristiti.


19

Gospodarenje otpadom

Zbrinjavanje komunalnog otpada sa područja općine vrši se organizirano, ali nije adekvatno riješeno te

se sav otpad odvozi na privremeno odlagalište otpada "Kloštarski pijesci“ koje administrativno pripada

općini Kalinovac, ali se katastarski nalazi na području Općine Kloštar Podravski. Odlagalište se nalazi

južno od eksploatacijskog polja mineralnih sirovina „Draganci“ na biološki i geomorfološki vrijednom

području koje je Županijskim prostornim planom predloženo za zaštitu u kategoriji spomenika prirode te

je predviđena njegova sanacija.

Daljnje odlaganje otpada trebalo bi se vršiti kontrolirano na maksimalno jednoj lokaciji na području Općine

dok se ne organizira zajedničko prikupljanje otpada za više općina i osposobi centralno županijsko

odlagalište.

Društvena infrastruktura

Pri planiranju razvoja općine Kloštar Podravski važno je uzeti u razmatranje institucije društvenih

djelatnosti te njihov položaj i razvoj i to:

Obrazovanje,

Zdravstvo i socijalna skrb,

Uprava i administracija,

Kultura,

Sport i rekreacija,

Zaštita okoliša.

Obrazovanje

Na području općine Kloštar Podravski djeluje jedna osnovna škola „Kloštar Podravski“ koja je osnovana

1813. kao Prva pučka škola u naselju Kloštar Podravski. Kasnije, 1959. godine izgrađena je novija

osmogodišnja škola, a 1996. godine je otvorena nova suvremena zgrada kao Matična škola koja prelazi

u jedno-smjenski rad. Školu pohađaju učenici iz naselja Budančevica,i Kloštar Podravski, dok ostali idu u

područne škole Kozarevac i Prugovac te još dvije područne škole u Podravskim Sesvetama (Općina

Podravske Sesvete) i Suhoj Kataleni (Grad Đurđevac). U školi je zaposleno ukupno 60 djelatnika koji

svakodnevno brinu i rade sa učenicima. Od tog broja, njih 14 su učitelji razredne nastave, 27 su učitelji

predmetne nastave, 3 su stručna suradnika i 15 je ostalih djelatnika.


20

Slika 5. Osnovna škola Kloštar Podravski

Izvor: www.os-klostar-podravski.skole.hr

Predškolski odgoj

Od predškolskih ustanova na području općine Kloštar Podravski djeluje Igraonica „Lina“, smještena u

naselju Budančevica. Igraonica je namijenjena djeci predškolske dobi od 3 – 6 godina te ju pohađa u

prosjeku 45 djece među kojoj ima i djece romske nacionalne manjine. Financiranje igraonice vrši se iz

Proračuna Općine, a upravljanje je u nadležnosti Društva naša djeca, Kloštar Podravski.

Na području općine Kloštar Podravski, odnosno u samom naselju u tijeku je izgradnja dječjeg vrtića te je

završena prva faza, dok se završetak i otvaranje vrtića planira tijekom 2017. godine.

Zdravstvo i socijalna skrb

Na području općine Kloštar Podravski djeluje jedna ambulanta primarne zdravstvene organizacije i

stomatološka ambulanta u naselju Kloštar Podravski, a u sastavu je Doma zdravlja Đurđevac. Usluge

koriste stanovnici svih naselja sa područja općine, a u ustanovi su zaposlena dva liječnika primarne

zdravstvene zaštite i jedan stomatolog. Specijalizirane ambulante zdravstvene zaštite žena, dojenčadi i

predškolske djece, na području općine nema te pacijenti takovu vrstu usluga koriste u gradu Đurđevcu ili

Koprivnici na isti način kao i bolnicu i ostale zdravstvene ustanove koje su deficitarne.

U općinskom središtu, naselju Kloštar Podravski djeluje i jedna privatna ljekarna.

http://www.os-klostar-podravski.skole.hr/


21

Uprava i administracija

Središte općine Kloštar Podravski je naselje Kloštar Podravski u kome se nalazi sjedište Općine i

Jedinstveni upravni odjel Općine. U dijelu lokalne samouprave na području Općine djeluju i obavljaju

poslove lokalne samouprave na općinskoj razini: Jedinstveni upravni odjel, Općinsko vijeće Općine

Kloštar Podravski, općinski načelnik i zamjenik. Kako bi stanovnici svih naselja što neposrednije

sudjelovali u lokalnim poslovima, osnovani su i mjesni odbori i izabrana vijeća mjesnih odbora. Za potrebe

obavljanje upravnih poslova iz samoupravnog djelokruga Općine osnovan je Jedinstveni upravni odjel u

kojem je zaposleno 5 djelatnika. Općinsko vijeće sačinjava 13 vijećnika.

Kultura

Na području općine djeluju brojne kulturne udruge u naseljima Kloštar Podravski, Prugovac i Kozarevac.

Udruge okupljaju veliki broj aktivnog članstva te rade na očuvanju tradicijskih običaja i izvornog

podravskog folklora i očuvanju glazbene baštine. Svako naselje na području Općine ima društveni dom,

dok su u Kloštru Podravskom dva društvena doma, a također djeluju i tri Dobrovoljna vatrogasna društva.

Popis udruga na području Općine Kloštar Podravski:

1. DVD Kloštar Podravski – predsjednik Martin Krupski,

2. DVD Kozarevac – predsjednik Marko Tudić,

3. DVD Prugovac – predsjednik Stjepan Kovačić,

4. Folklorna udruga Kloštar Podravski – Kovačić Nevenka,

5. Forum žena Kloštar Podravski – Ankica Jelušić,

6. Klub mladih Prugovac – Željka Kraljek,

7. KUD „PODRAVEC“ Kloštar Podravski – Katica Kralj,

8. KUD „Prugovac“ Prugovac – Ljubica Gašparov,

9. Lovačko društvo „Srndać“ Kloštar Podravski – Ivan Čupen,

10. Lovačko društvo „Vepar“ Prugovac – Franjo Sabolić,

11. Pčelarska udruga „Bagrem“ Kloštar Podravski – Marijan Gašparov,

12. Udruga „Kloštranska paleta“ Kloštar Podravski – Martina Fuk,

13. Udruga matice umirovljenika – Đuro Lanšćak,

14. Udruga vinogradara i voćara „Šiljer“ Kloštar P. – Ivan Topolovčan,

15. Udruga zeleni „Lipa“ Prugovac – Nađ Josip,

16. Udruga žena Kozarevac – Antonija Haleuš,


22

17. Udruga žena Prugovac – Terezija Nađ,

18. UDVDR Kloštar Podravski – Bastalić Ivica,

19. Vatrogasna zajednica Općine Kloštar Podravski – Mato Krupski.

Sport

Sport je jedan od najvećih promicatelja Općine Kloštar Podravski. Bavljenje sportom i rekreacijom odvija

se organizirano u sklopu sportskih klubova, škola ili se građani rekreiraju samoinicijativno. Na području

općine djeluje nekoliko sportskih društava i klubova čije aktivnosti financijski podupire Općina prema

svojim mogućnostima. Sportske aktivnosti provode se i u sklopu škola, tako da djeluje i školski sportski

klub Mladost. Od sportskih grana najzastupljeniji je nogomet. U naseljima djeluju klubovi koji imaju vlastita

igrališta: Kloštar Podravski (NK Mladost), Kozarevac (NK Bušpan) i Prugovac (NK Prugovac). Općina je

također prepoznatljiva po Motocross utrkama i natjecanjima koja se održavaju u naselju Kozarevcu na

„Karas bregu“ na državnoj, ali i Europskoj razini.

Slika 6. Motocross utrka, Kozarevac

Izvor: www.klostarpodravski.hr

http://www.klostarpodravski.hr/


23

Snage Slabosti

Osnovnoškolsko obrazovanje

Dobra prometna povezanost

Provedena elektrifikacija

Izvršena plinofikacija

Kulturne i sportske manifestacije

Nedostatak predškolskog obrazovanja

Željezničko čvorište neadekvatno iskorišteno

Odvodnja otpadnih voda neadekvatno riješena

Zbrinjavanje komunalnog otpada nije zadovoljavajuće riješeno

Prilike Prijetnje

"Karasov breg" – motocross utrke

Razvoj turizma

Izgradnja dječjih igrališta

Donacije

Veća ulaganja u sport

Odlazak stanovništva zbog nedostatka predškolskog i srednjoškolskog obrazovanja

Nedostatak financijskih sredstava

Tablica 8 SWOT analiza infrastrukture

2.5. Gospodarstvo

Gospodarski razvitak mora biti u skladu s održivim razvojem i policentričnom prostornom strukturom koja

se želi postići. Gospodarstvo u prostoru ovisi o prirodnim i izgrađenim potencijalima. Najzastupljeniji

prirodni potencijali su poljoprivredno zemljište i šume. Prirodnim resursima raspolaže cjelokupni prostor

općine Kloštar Podravski.

Izgrađeni potencijali: društveni, gospodarski i infrastrukturni kapaciteti neravnomjerno su raspoređeni u

prostoru jer su gotovo svi koncentrirani na općinsko središte Kloštar Podravski i njihov potencijal nije u

skladu s policentričnim razvojem. Strategijom gospodarskog razvoja želi se u planiranom razdoblju

zaustaviti trend nazadovanja i pada poljodjelske i industrijske proizvodnje na području općine te

uspostaviti određene smjernice i prioritete za revitalizaciju gospodarstva. Sagledavanjem uloge i

mogućnosti daljnjeg razvoja područja općine može se zaključiti da će razvoj u idućim godinama biti

selektivniji i racionalniji. Proces razvoja poljoprivredne djelatnosti se nastavlja te je u cilju zadržavanja

stanovnika na području općine. Za postizanje tog cilja potrebno je osigurati neke preduvjete koji će to

omogućiti, a jedan od načina je i očuvanje postojećih poljoprivrednih površina i obrada novih neobradivih

površina. Postojećim poduzetnicima će se omogućiti širenje u prostoru, novim poduzetnicima otvaranje

obrta unutar zona, a velikim poduzetnicima s većom proizvodnjom ponudit će se mogućnost daljnjeg

razvoja na području postojeće zone.

Unutar prostora Koprivničko-križevačke županije Općina Kloštar Podravski organizirana je kao jedna od

25 jedinica lokalne samouprave. Za većinu administrativnih, gospodarskih i društvenih usluga,

stanovništvo Općine Kloštar Podravski gravitira prema gradu Đurđevcu.


24

Povoljan prometni položaj Općine predstavlja evidentan potencijal za gospodarski razvoj. Na području

Općine prevladava zaposlenost u primarnom sektoru, dok je najmanji udio zaposlenih u sekundarnom

(proizvodnom) sektoru. Ukupno je 366 dnevnih i tjednih migranata koji ne rade na području Općine. Broj

kućanstava u razdoblju 1991.-2001. godine neznatno se povećao. Usporedbom broja kućanstava sa

zemljištem 1991. i 2001. godine u Koprivničko-križevačkoj županiji njihov broj se povećao za 15,6%..

Trenutačno Općina ima dva osnovna pravca razvoja – jedan je kroz turizam, a drugi kroz razvoj i

proširenje poduzetničke zone „ISTOK“. Poduzetnička zona se nalazi na vrlo povoljnoj lokaciji i u samoj

blizini važnog prometnog pravca državne ceste D2 Varaždin - Virovitica - Našice - Osijek - Vukovar.

Zona obuhvaća prostor ukupne površine 32.654 m2 i na njoj je smješteno 8 parcela. U pripremi je

proširenje zona za 9 parcela, površine 3.500 – 7.500 m2 zajedno sa pripadajućom infrastrukturom.

U području turizma već je zadan jedan od pravaca razvoja s obzirom da se na području općine, odnosno,

u naselju Kozarevac (tzv. „Karasov breg“) tradicionalno održavaju državna i europska prvenstva u

motocrossu koje svake godine privlače sve veći broj posjetitelja. U planu Općine je izgradnja

odgovarajućih kapaciteta i pružanje ponude koji bi zadovoljili potrebe posjetitelja. Na području općine za

turizam su značajni muzej i galerija za koje su u tijeku pripreme projektne dokumentacije, a koji će

posjetiteljima omogućiti uvid u povijest i bogatu tradiciju ovog kraja te vinske ceste u mjestima Prugovac,

Kloštar Podravski i Kozarevac.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Vara%C5%BEdin

https://hr.wikipedia.org/wiki/Virovitica

https://hr.wikipedia.org/wiki/Na%C5%A1ice

https://hr.wikipedia.org/wiki/Osijek

https://hr.wikipedia.org/wiki/Vukovar


25

Zaposlenost i nezaposlenost

Slika 7 Struktura zaposlenih prema NKD područjima, zaposleni u pravnim osobama prema područjima 2014. godine

Izvor: DZS, Statistička izvješća

Općina Kloštar Podravski sa 227 nezaposlene radno sposobne osobe čini 3,5% od sveukupnog broja

nezaposlenih stanovnika Koprivničko-križevačke županije. Prema podatcima HZZ-a moguće je ustanoviti

kako je broj nezaposlenih tokom posljednjih godina kontinuirano rastao u cijeloj RH, pa tako i u

Koprivničko-križevačkoj županiji i Općini Kloštar Podravski. Isto tako, upozoravajuća je dinamika porasta

nezaposlenosti, koja upućuje na još veću nezaposlenost u godinama koje slijede, osim ako ne dođe do

značajnijih promjena.

27%

16%

15.40%

7%

5%

0.50%

5.20%

22%

0.50% 1.40%

1. Poljoprivreda,šumarstvoi ribarstvo

2. Prerađivačkaindustrija

3. Trgovina naveliko i na malo;popravakmotornihvozila imotocikla

4. Prijevoz iskladištenje

5. Stručne,znanstvenei tehničkedjelatnos

6. Administrativne i pomoćneuslužnedjelatnosti

7. Javna uprava i obrana;obveznosocijalnoosiguranje

8. Obrazovanje 9. Djelatnostizdravstvenezaštite isocijalneskrbi

10. Ostaleuslužnedjelatnos


26

Godina 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Republika Hrvatska

305.333 324.323 343.112 328.187 285.906

Koprivničko-križevačka županija

7.240 8.156 9.083 8.155 6.463

Općina Kloštar Podravski

298 319 333 302 227

Tablica 9 Registrirana nezaposlenost po godinama

Izvor: HZZ, statistički bilten

Gospodarstvo Općine Kloštar Podravski prati trendove usporavanja gospodarske aktivnosti koje su

prisutne na razini Koprivničko-križevačke županije ali i cijele RH. Posljednji objavljeni rezultati iz 2014.

godine svjedoče o padu prihoda na području cijele županije (za 2% manji u odnosu na prethodnu godinu)

te ukupni rashodi premašuju prihode. Gotovo svi financijski pokazatelji ukazuju na krizno razdoblje

gospodarstva cijele županije.

IZVOZ 2011. 2012. Indeks 12/11

Republika Hrvatska 71.234.060 72.333.613 101,4


1.849.173 1.859.543 100,6

Koprivnica 1.368.928 1.388.193 101,4

Kloštar Podravski 4.895 3.531 72,1

Tablica 10 Robna razmjena RH s inozemstvom, po županijama, gradovima i općinama (izvoz)

Izvor: DZS, 2012

UVOZ 2011. 2012. Indeks 12/11

Republika Hrvatska 121.036.155 121.304.191 100,4


1.388.924 1.301.171 93,7

Koprivnica 885.655 880.414 99,4


890 2.453 275,6

Tablica 11 Robna razmjena RH s inozemstvom, po županijama, gradovima i općinama (Uvoz) Izvor: DZS, 2012

Općina Kloštar Podravski je na četrnaestom mjestu prema uvozu u Koprivničko-križevačkoj županiji. U

2012. godini u ukupnoj strukturi uvoza u Koprivničko-križevačkoj županiji, Općina sudjeluje sa 0, 2%.

Usporedbom dviju tablica je vidljivo kako uvoz značajno nadmašuje izvoz.


27

DJELATNOST BROJ ZAPOSLENIH 31.03.

2011.

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 204

Rudarstvo i vađenje 13

Prerađivačka industrija 228

Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

7

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

9

Građevinarstvo 76

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala

103

Prijevoz i skladištenje 44

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

38

Informacije i komunikacije 11

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 10

Poslovanje nekretninama 1

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 23

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 16

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 64

Obrazovanje 55

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 51

Umjetnost, zabava i rekreacija 2

Ostale uslužne djelatnosti 7

Djelatnosti kućanstava kao poslodavca 3

UKUPNO 965

Tablica 12 Broj zaposlenih prema gospodarskim djelatnostima na području RH

Izvor: www.dzs.hr

http://www.dzs.hr/


28

Poduzetništvo

Poduzetnička aktivnost je pokretač svakog gospodarstva, od najviše globalne razine, nacionalne i

regionalne, pa do županijske i općinske.

U Općini Kloštar Podravski najčešći oblici poduzetništva su u obliku društva s ograničenom odgovornošću

i obrta. Prisutan je i veći broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, a potencijal općine je u razvoju

poljoprivredne proizvodnje, seoskog turizma te korištenju prirodnih resursa u pozitivnom pravcu.

Posljednji podatci HGK Koprivnica zaključno s godinom 2014. bilježe 3.281 aktivno poslovnih subjekata

na području Koprivničko-križevačke županije, od kojih su 73 registrirana na području Općine Kloštar

Podravski. Od ukupnog broja aktivnih poslovnih subjekta, njih 1.428 na prostoru Koprivničko-križevačke

županije su predala GFI-POD za prethodnu godinu, od kojih je 25 registrirano na području Općine Kloštar

Podravski. Svi poslovni subjekti na području Općine Kloštar Podravski su mala poduzeća. Spomenutih

25 registriranih poduzeća zapošljava 77 osoba.

Od spomenutih tvrtki najviše ih je registrirano u području proizvodnje, zatim slijedi trgovina na veliko i

malo te druge uslužne djelatnosti.

KARAS d.o.o. tvrtka je koja zapošljava 15 zaposlenika, što ju čini poslovnim subjektom s najvećim brojem

zaposlenih u Općini Kloštar Podravski. Prema broju zaposlenika slijede ju firme TRGOIMPORT d.o.o. sa

10 zaposlenika te MIKIPROMET d.o.o. sa 10 zaposlenika i GIGANT d.o.o. sa 9 zaposlenika.

Broj obrta Broj udruga Broj OPG-a

(poljoprivrednih gospodarstava)


44 19 361

Tablica 13 Pregled gospodarskih subjekata na području Općine Kloštar Podravski

Prema najnovijim prikupljenim podatcima u općini Kloštar Podravski aktivno je 44 obrta, te 361

obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo.


29

Popis obrta i tvrtki na području Općine Kloštar Podravski prema naseljima:

Kloštar Podravski:

1. HRASTICO, vl. Mladen Balić, industrijska zona Kloštar Podravski,

2. MARKODOM , vl.. Marko Domović, Kloštar Podravski, Matije Gupca 79,

3. Spušteni stropovi, vl. Barišić Zdenko, Kloštar Podravski, 1. svibnja 1,

4. Građenje "DEREŽIĆ" , vl. Krunoslav Derežić, Kloštar Podravski, Pridvorje 44,

5. Obrt za preradu drveta, vl. Marijan Rođak, Kloštar Podravski, Petra Preradovića 18,

6. Strojobravar i limar, vl. Valent Golub, Kloštar Podravski, Pridvorje, 28 a,

7. Stolarska radnja "TRN" , vl. Slavko Križanić, Kloštar Podravski, Kralja Tomislava 77,

8. Auto-Kuš Service i trgovina, vl. Ivan Kuš, Kloštar Podravski, Kralja Tomislava bb,

9. Automehanika, vl. Franjo Budrović, Kloštar Podravski, P. Preradovića 42 a,

10. Frizerski salon, "Biserka" , vl. Biserka Keljar, Kloštar Podravski, 1. svibnja 44,

11. Obrt "TRGOVINA BENKO" , vl. Alen Benko, Kloštar Podravski, Trg svete obitelji 4,

12. GAŠO PTR, Pokretna trgovačka radnja, Kloštar Podravski, Lj. Gaja 40, vl. Marijan Gašparov,

13. VJENČANJE IZ SNOVA Obrt za organizaciju vjenčanja i usluge vezane s računalima, vl. Mate

Alvir, Kloštar Podravski, Matije Gupca 81,

14. Obrt za knjigovodstvene usluge "IVANA" , vl. Đuka Domović, Kloštar Podravski, Matije Gupca

79,

15. RADELIĆ METALI, vl. Marijana Radelić, Kloštar Podravski, Kralja Tomislava 48,

16. Cvjećarna MARINA, vl. Marina Mihalic, Kloštar Podravski, Kralja Tomislava 1,

17. RESTORAN ROYAL , vl. Ivan Koren, Trg sv. obitelji 5 a, Kloštar Podravski,

18. HARLY, vl. Višnja Nemet, Kloštar Podravski, M. Gupca 8,

19. Caffe bar "53" , vl. Đuro Šipek, Kloštar Podravski, Matije Gupca 6,

20. Caffe bar American, vl. Slavko Špoljarić, Kloštar Podravski, Kralja Tomislava 4,

21. Ugostiteljski obrt - ZDRAVLJAK, vl. Neim Ali, Trg Svete obitelji bb.

22. KAB d.o.o. Kralja Tomislava 75, Kloštar Podravski

Prugovac:

1. Mehanička radionica, vl. Tihomir Pavunić, Prugovac, Duga ulica 39,

2. VRTLARIJA PETRIĆ" , vl. Zdravko Petrić, Prugovac, Kolodvorska 5,

3. Pčelarstvo "ZVONAR" , vl. Darko Zvonar, Prugovac, M. Gupca 7.

http://www.obrtnici.info/katalog/obrt/111145/











30

Budančevica:

1. Tiskara „Brzi“, vl. Goran Prilika, Budrovačka 6a, Budančevica,

2. HERBAS – vl. Vladimir Hrvojić, Budančevica, Kolodvorska 21,

3. Gigant d.o.o., vl. Vladimir Ćurić, Budančevica,V. Nazora 40,

4. BERIKO , vl. Bernard Domović, Budančevica, Stjepana Radića 2,

5. MELISA , Poljoprivredno gospodarstvo, vl. Jasmina Ritonja, Budančevica, Kolodvorska 11,

6. Autoprijevoznik, Franjo Kovačić, Budančevica, Budrovačka 6B,

7. CAFFE BAR "PETI AS" , Budančevica, V. Nazora 21, vl. Branko Jančijev,

Kozarevac:

1. PRERADA VOĆA , vl. Marijan Pandur, Kozarevac, Lj. Gaja 15,

2. RENOVA ŽBUKA , vl. Veljko Fusić, Kozarevac, Suhara 27,

3. Gašparec graditeljstvo, trgovina i usluge, vl. Petar Gašparec, Kozarevac, P. Preradovića 7,

4. Obiteljsko gospodarstvo, vl. Blaž Pandur, Kozarevac, Ljudevita Gaja 15

5. GAJBA – proizvodnja drvene ambalaže, vl. Ivica Škudar, Kozarevac, P. Preradovića 65,

6. Uzgoj, proizvodnja i prodaja voća i povrća, vl. Vesna Tudić, Kozarevac, Ljudevita Gaja 11,

7. Caffe bar "Tin" , vl. Mira i Franjo Šušenj, Kozarevac, Preradovićeva 9,

Poduzetnička zona

Razvoj poduzetničkih zona jedna je od mjera gospodarske politike Republike Hrvatske koja obećava

ravnomjeran gospodarski rast na području cijele države.

U procesu formiranja poslovnih zona kao instrumenta kojim se želi podržati razvoj poduzetništva, vrlo

važnu ulogu imaju lokalna vlast, državna poduzeća i privatne kompanije. U realizaciji razvoja koncepta

poslovnih zona vrlo je važna uska suradnja javnog i privatnog sektora, naročito između županija, općinske

uprave i gospodarskih subjekata sa prijedlogom plana aktivnosti. Naime, ovakvo sinergijsko djelovanje

javnog i privatnog interesa jača kapacitete lokalnog i regionalnog razvoja.

Ulaganjem u poduzetničke zone na području Općine Kloštar Podravski omogućava se interesno

umrežavanje poduzetnika, povećava broj novih registriranih poduzeća, privlači strani kapital, osigurava

kvalitetniji transfer znanja, vještina i tehnologija, te konkurentnost lokalnog gospodarstva u odnosu na

domaće i gospodarstvo susjednih zemalja. Radovi koji su do sada ostvareni na području poduzetničke

zone su se odnosili na prikupljanje potrebne projektne dokumentacije, otkup pojedinačnih parcela,

sanaciju terena te opremanje svom potrebnom infrastrukturom. U općini Kloštar Podravski smještena je

poduzetnička zona Istok uz koju prolazi državna cesta D2 Varaždin-Koprivnica-Virovitica-Osijek.







31

Poduzetnička zona Zapad uredit će se u Budančevici. U poduzetničkoj zoni Istok već su smještena dva

gospodarska objekta.

Turizam

Cilj razvoja turizma je iskorištavanje svih prirodnih i kulturno-povijesnih potencijala prostora Županije.

Ukupni turistički potencijal treba revitalizirati i usmjeriti njegovo korištenje prema kvaliteti i pravilnom

korištenju prirodne i kulturne baštine. Sačuvani prirodni krajolik (šume i morfološki zanimljivi predjeli) i

ulaganje u infrastrukturu svakako će doprinijeti privlačnosti ovog prostora. Razvoj turizma jedan je od

načina revitalizacije ruralnog prostora jer će se time poboljšati životni standard stanovništva. S obzirom

na potencijal potrebno je potencirati razvitak sljedećih vrsta turizma: sportsko-rekreacijski, izletnički,

seoski i lovni turizam. Na području Općine Kloštar Podravski ustanovljena su dva lovišta: Zajedničko

lovište Đurđevac 1 i državno lovište VII/11 Pisanička Bilogora.

Poljoprivreda

Područje Općine kao i sama županija pripadaju izrazito poljoprivrednom kraju. Poljoprivreda čini jednu od

najznačajnijih grana privrede od koje živi najveći do stanovnika Općine.

Razvoj poljoprivredne djelatnosti obuhvaća čitav niz procesa od kojih je najvažniji organiziran i racionalni

sustav ekološke proizvodnje, plasman, prerada, distribucija i naplata poljoprivrednih proizvoda uz

maksimalno iskorištenje domaćih resursa/prednosti. Na području općine je najzastupljenija ratarska

proizvodnja i to povrtlarstvo i cvjećarstvo te prerada poljoprivrednih sirovina. S obzirom na veće prinose

voća i povrća, zabilježen je nedostatak adekvatnog smještaja sirovina te se u slijedećem periodu planira

izgradnja hladnjače.

Budući da je poljoprivreda trenutačno u nepovoljnom položaju u cijeloj državi to se osjeća i na ovom

području. Veća gospodarstva registrirana su kao poljoprivredna gospodarstva koja ulaze u sustav PDV-

a koji im omogućava lakšu i jeftiniju nabavu repromaterijala, manja gospodarstva nastoje kroz poticajne

mjere koje daje država osigurati sredstva za repromaterijal. Stoga se može očekivati ekspanzija pojedinih

gospodarstva, te stagnacija drugih.

Poljoprivredna domaćinstva najviše se bave uzgojem žitarica, industrijskog i krmnog bilja (59%), povrća,

cvijeća i sjemenja (24%) te voća i grožđa (22%). Kućanstva koja se bave uzgojem povrća, cvijeća i

sjemenja najveći udio imaju u skupini posjednika zemljišta do 0,5 ha. Uzgajivači žitarica, industrijskog i

krmnog bilja imaju najveći udio među kućanstvima s poljoprivrednom površinom od 0,5 ha.

Jedan od problema koje treba rješavati je okrupnjavanje disperziranih posjeda, a kod toga treba voditi

računa da male parcele, koje prevladavaju, imaju i prednosti: zbog ekološke ravnoteže preporučljivo je


32

saditi na malim površinama više vrsta kultura (naročito povrće). Potrebno je poticati razvoj malih

obiteljskih prerađivačkih postrojenja kako bi se dobiveni poljoprivredni proizvodi finalizirali. Potrebno je

poticati uzgoj starih autohtonih poljoprivrednih kultura i izbjegavati uporabu genetski modificiranih

organizama. Cilj planiranja je racionalno korištenje poljoprivrednog zemljišta te smanjiti korištenje

kvalitetnog zemljišta za nepoljodjelske svrhe. Poljoprivredno zemljište se stalno smanjuje i potrebno je

zaustaviti taj proces te povećavati obradive površine. Agrotehničke aktivnosti treba usuglasiti s vodnim

gospodarstvom jer velike štete nastaju zadržavanjem vode na poljima nakon obilnih oborina.

Korištenje zemljišta

Broj kućanstava

Ukupno korišteno

poljoprivredno zemljište

(ha)

Oranice, ha

Voćnjaci

(ha)

Vinogradi

(ha)

Ostalo poljoprivredno

zemljište

(ha)

Bez zemlje 481 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

do 0,09 ha 12 0,63 0,26 0,07 0,30 0,00

0,10 do 0,49 ha 110 27,22 12,37 0,64 8,83 5,38

0,50 do 0,99 ha 79 54,19 35,73 1,93 6,25 10,28

1,00 do 2,99 ha 161 289,70 203,53 10,31 15,75 60,11

3,00 do 4,99 ha 96 363,93 261,45 10,39 16,03 72,06

5,00 do 7,99 ha 56 346,45 235,69 11,07 21,02 78,67

8,00 do 9,99 ha 14 122,88 102,06 0,20 2,35 18,27

10,00 do 19,99 ha 26 346,47 285,64 4,29 4,88 51,66

20,00 ha i više 16 614,98 510,79 16,37 10,78 70,68

UKUPNO 1.051 2.166,45 1.647,52 55,63 86,19, 367,11

Tablica 14 Površina korištenog poljoprivrednog zemljišta 2011. godine

Izvor: www.dzs.hr


33

Korištenje zemljišta Broj kućanstava

2001

Broj kućanstava

2011 Index

Bez zemlje 228 481 210,96

do 0,09 ha 56 12 21,43

0,10 do 0,49 ha 189 110 58,20

0,50 do 0,99 ha 156 79 50,64

1,00 do 2,99 ha 268 161 60,07

3,00 do 4,99 ha 152 96 63,16

5,00 do 7,99 ha 101 56 55,45

8,00 do 9,99 ha 24 14 58,33

10,00 ha i više 28 42 150,00

UKUPNO 1.202 1.051 87,44

Tablica 15 Usporedba kućanstava 2001. i 2011. prema korištenju zemljišta

Izvor: www.dzs.hr


34

Snage Slabosti

Dobar geoprometni položaj – prednost za razvoj gospodarstva

Velike površine plodnog poljoprivrednog zemljišta pogodnog za sadnju

Kvalitetne šumske površine

Dobro upravljanje prostorom na razini svih naselja Općine

Posjedovanje vlastitih općinskih nekretnina

Poduzetnička zona

Korištenje raspoloživih programa poticaja i pomoći

Porast broja aktivnih poduzeća

Slabo razvijeno obrtništvo i malo poduzetništvo

Neizgrađena kanalizacijska mreža

Niska razina ulaganja u gospodarstvo

Nepovezanost trgovaca i lokalnih proizvođača

Neusvajanje modernih pristupa tehnologiji u poljoprivrednoj proizvodnji

Nedostatan razvoj ekološke i organske poljoprivredne proizvodnje

Manjak turističkih programa i loša promocija turizma

Iseljavanje mladog, radno sposobnog stanovništva

Infrastruktura

Neuređene nerazvrstane ceste

Prilike Prijetnje

Razvoj poduzetničke zone

Mogućnost razvoja kulturnog i sportsko – rekreativnog turizma

Korištenje državnih programa za poticanje rada gospodarstva

Zapošljavanje u Općini putem javnih radova

Ulaganje u razvoj i sigurnost prometa (izgradnja kružnog toka)

Korištenje potpora koje pruža Europska unija

Potencijal razvoja vinogradarstva i turizma

Ukidanje rente

Ukidanje Općina


Ugrožavanje okoliša nekontroliranim iskorištavanjem šumama

Tablica 16 SWOT analiza gospodarstva


35

2.6. Društvene djelatnosti

U razmatranju plana razvoja Općine Kloštar Podravski potrebno je posebnu pažnju posvetiti institucijama

društvenih djelatnosti. Pod tim se podrazumijeva status i razvoj:

Predškolskog odgoja i školstva,

Funkcioniranje sustava zdravstvene zaštite i socijalne skrbi,

Sustav zaštite i spašavanja,

Objekti i institucije koje svojim djelovanjem i postojanjem promiču kulturni i sportski život općine.

Predškolski odgoj i školstvo

U Koprivničko-križevačkoj županiji djeluje petnaest predškolskih ustanova/vrtića (11 vrtića osnovanih od

strane JLS, 1 privatni, 3 vjerska) s oko 1.400 polaznika i 294 zaposlenika. Kapaciteti predškolskih

ustanova su nedostatni u Gradu Koprivnici, a u više općinskih središta još uvijek ne postoje dječji vrtići

(Rasinja, Đelekovec, Hlebine, Sokolovac, Kloštar Podravski, Podravske Sesvete, Novo Virje, Sveti Petar

Orehovec, Sveti Ivan Žabno i Gornja Rijeka).

Za kvalitetan predškolski odgoj potrebno je osigurati prostor i kvalitetan stručni kadar.

Da bi se nastava što kvalitetnije odvijala, treba obnoviti škole u Prugovcu i Kozarevcu, te da bi osnovno

školstvo bilo u toku sa suvremenim tehnološkim dostignućima treba ih informatizirati. Izgradnjom

planirane školsko-sportske dvorane omogućit će se kvalitetnija nastava tjelesnog odgoja, razvoj sporta te

motoričkih i fizičkih sposobnost djece i ostalih korisnika.

Osnovnu školu Kloštar Podravski polazi 558 učenika u 29 razrednih odjela, a samu matičnu školu u

Kloštru Podravskom polazi 304 učenika u 14 razrednih odjela.

Vrtić – u tijeku je dovršetak izgradnje dječjeg vrtića u naselju Oderjan koji je najvećim dijelom financiran

iz bespovratnih sredstava Europske unije (MRRFEU).

Smještajnim kapacitetima će vrtić zadovoljiti sve potrebe odgovarajuće skrbi i čuvanja djece predškolske

dobi sa područja čitave Općine Kloštar Podravski.

Zdravstvo i socijalna skrb, sustav zaštite i spašavanja

Pokazatelj broja liječnika iz 2007. govori da je na 100.000 stanovnika u Koprivničko-križevačkoj županiji

188 liječnika, što je ispod prosjeka Republike Hrvatske (210 u 2007.), te ispod prosjeka za Europu (362

u 1999.).


36

U Koprivničko-križevačkoj županiji djeluje ukupno 58 ugovornih timova opće (obiteljske medicine), zatim

6 ugovornih timova u djelatnosti zdravstvene zaštite dojenčadi i predškolske djece, 8 ugovornih timova

za zdravstvenu zaštitu žena, 41 ugovorni tim za stomatološku zdravstvenu zaštitu i 4 ugovorna tima

medicinsko-biokemijskog laboratorija. Na području Koprivničko-križevačke županije rade 2 ginekološke,

te po jedna oftalmološka, internistička, neuropsihijatrijska i ordinacija za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju

kao privatne ordinacije što znači da nemaju ugovor s HZZO-om. Također djeluju i 3 ordinacije medicine

rada.

U sustavu socijalne skrbi na području Koprivničko-križevačke županije djeluju tri centra za socijalnu skrb

(Koprivnica, Križevci i Đurđevac) kojima je osnivač Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. U sva tri centra

u 2009. godini bilo je zaposleno 62 radnika, od toga stručnih 45.

Na području Općine Kloštar Podravski, registrirano je ukupno 3.003 zdravstveno osiguranih osoba.

Sustav zaštite i spašavanja na području općine Kloštar Podravski je u skladu sa Zakonom o vatrogastvu

i Zakonom o zaštiti i spašavanju. Na području općine djeluje nekoliko Dobrovoljnih vatrogasnih društava

od koji je prvi DVD Kloštar Podravski osnovan 1893. godine. DVD broji 59 članova i ima odličnu suradnju

s okolnim DVD-ima, pa su i sve potrebne intervencije pravovremene i učinkovite.

Kulturna i prirodna baština

Kulturna, odnosno graditeljska spomenička baština odnosi se na manji broj spomenika kulturne baštine

koji čine:

Crkva sv. Benedikta,

Crkva sv. Barbare, Kloštar Podravski,

Crkva sv. Franje Ksaverskog, Kozarevac

Kapela sv. Ivana Evanđeliste, Prugovac

Kapela Gospe Lurdske, Budančevica

Kapela Trpećeg Krista, Budančevica

Kapela sv. Križa, Kozarevac

Kapela sv. Florijana, Kloštar Podravski

Kapela sv. Josipa, Kloštar Podravski

Pil sa skulpturom „Bijegom u Egipat“, Kloštar Podravski.


37

Slika 8 Crkva svetog Benedikta, Kloštar Podravski Izvor: www.biskupija-varazdinska.hr

Području Općine Kloštar Podravski ne ulazi u zaštićeni dio prirode temeljem Zakona o zaštiti prirode.

Klimatske osobine područja Općine odgovaraju šumama hrasta kitnjaka i običnog graba. Izuzetak čine

područja naplavnih ravni, pijeska i najviših dijelova Bilogore. Naplavne ravni u svom izvornom obliku

pokrivene su šumama hrasta lužnjaka, crne i bijele topole, raznih vrsta vrba i bijele johe. Najniži dijelovi

naplavne ravni pretežno su pod močvarnom vegetacijom, šašom, rogozom, trskom i busenima oštre i

tvrde trave. Na pijescima je razvijeno oko 300 vrsta biljaka, uz pješčarke, zasađene su šume bagrema,

crnog i bijelog bora i topole, te divlji lovor. Šume hrasta kitnjaka i običnog graba koje su dominirale na

terasama i nižim dijelovima Bilogore uglavnom su već iskrčene pa tu prevladava otvoreni agrarni pejzaž

pod poljodjelskim kulturama (žito, kukuruz, duhan, itd.). Viši dijelovi Bilogore koji nisu iskrčeni, pokriveni

su šumama bukve. Na prostoru Općine prisutni su vlažni biotopi novijeg postanka. Oni su posljedica

iskopa šljunka i stvaranja otvorenih vodenih površina. Takve površine nalazimo u naseljima Kloštar

Podravski, Budančevica i Prugovac. One su izložene procesu eutrofikacije i ugrožene su nelegalnim

odlaganjem otpada od strane nesavjesnih pojedinaca.

http://www.biskupija-varazdinska.hr/


38

U Općini se održava niz manifestacija od kojih j su značajnije:

FOLKLORNA manifestacija na kojoj nastupaju domaće udruge i to: Folklorna udruga Kloštar

Podravski, KUD Podravec, Udruga žena Kozarevac i KUD Prugovac. Manifestacija okuplja veliki

broj gostiju (Klapa Velika Pisanica, stand-up komičar Vid Balog, Tamburaški sastav Mjesečina).

Slika 9 Folklorna udruga Kloštar Podravski Izvor: www.klostarpodravski.hr

DANI OPĆINE (u ožujku svake godine, Kloštar Podravski, blagdan Sv. Benedikta) – kulturna,

gastro, vjerska i sportska manifestacija u trajanju od tri dana. Sudjeluju sve udruge sa područja

Općine Kloštar Podravski, održavaju se folklorni susreti, nogometno natjecanje, vatrogasno

natjecanje, kuhanje gulaša, izložba starina, izložba vina i dr.

VUZMENI PONDELJEK (Prugovac) kulturna manifestacija županijske razine uključuje susrete

folklornih skupina.

MOTOCROS utrka (svibanj, Kozarevac). Utrka otvorenog prvenstva Hrvatske u nekoliko

kategorija.

POVORKA SJEĆANJA LIMBUŠ (lipanj, Kloštar Podravski) odavanje počasti stradalim žiteljima

komunističkog režima sa područja općine Kloštar Podravski i susjednih općina. Najveće masovne

grobnice nalaze se u Kozarevcu – OPAKA REKA, u Budančevici – SEČA i u Kloštru Podravskom

– LIMBUŠ.

IVANJE U KOZAREVCU (lipanj, Kozarevac) – proslava blagdana Sv. Ivana; vjerska, kulturna,

gastro i sportska manifestacija. Turnir, sportske igre, kuhanje gulaša ili graha za sve sudionike.

MARGARETA U PRUGOVCU (srpanj, Prugovac)- proslava blagdana Sv. Margarete; vjerska,

kulturna i sportska manifestacija. Turnir, kuhanje gulaša ili graha za sve sudionike.




39

Zaštita okoliša

Kada se govori o zaštiti okoliša temeljem Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske („Narodne

novine“, broj 130/05), i Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015.

godine („Narodne novine“, broj 85/07, 126/10 i 31/11), 2008. godine je donesen Plan gospodarenja

otpadom Koprivničko-križevačke županije za razdoblje 2008.-2015. godine („Službeni glasnik

Koprivničko-križevačke županije“, broj 5/08). Glavni zadatak Županijskog plana gospodarenja otpadom

je planiranje i uspostava centralnog sustava gospodarenja otpadom (CSGO), odnosno uspostava

Regionalnog centra gospodarenja otpadom sjeverozapadne Hrvatske.

Planom je također predviđeno pokrivanje cijelog područja županije organiziranim odvozom otpada te

sanacija i zatvaranje svih nekontroliranih i kontroliranih odlagališta otpada. Broj saniranih odlagališta koja

su u upotrebi također je potrebno svesti na minimum ili ih prenamijeniti prema potrebama CSGO-a. Isto

tako, na području Koprivničko-križevačke županije je potrebno povećati stupanj reciklaže otpada kroz

formiranje reciklažnih dvorišta i omogućavanja odvojenog skupljanja otpada u svim jedinicama lokalne

samouprave županije.

U rujnu 2012. godine, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska Međimurska i Varaždinska županija

potpisale su s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Sporazum o ulaganju Fonda u

pripremne radove za Centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske, „Piškornica“,

pretovarna stanica i sanacija odlagališta otpada na području ove 4 županije. Sporazumom je definirano

da su sve 4 županije i trgovačko društvo Piškornica d.o.o. nadležni za koordinaciju svih aktivnosti vezanih

uz RCGO, pretovarne stanice i sanacije, odnosno za osnivanje i izgradnju RCGO-a i pretovarnih stanica,

osiguravanje zemljišta potrebnog za provedbu projekta izgradnje centra, ishođenje potrebnih dozvola,

usvajanje dokumenata prostornog uređenja, sklapanje sporazuma o preuzimanju otpada s JLS-ima te

sanaciju i postupno zatvaranje svih odlagališta komunalnog otpada na području navedenih županija.

Općina Kloštar Podravski nema službeno odlagalište otpada te komunalni otpad, odlukom lokalne

samouprave, odlaže na odlagalište „Peski" u Općini Kalinovac koje je u vlasništvu Općine Kloštar

Podravski. Odlagalište je udaljeno cca 2 km sjeverno od naselja Kloštar Podravski, na kčbr. 2776/14 i

1351/2 k.o. Kalinovac. Odlagalište predstavlja dogovoreno odlagalište na koje se vrši odlaganje cca 12

godina. Zadnjim Izmjenama i dopunama Prostornog plana utvrđeno je da je navedena lokacija

dogovoreno odlagalište „Peski“ privremenog karaktera i koristi se do uspostave Regionalnog centra za

gospodarenje otpadom sve do sanacije i zatvaranja. Dovoz otpada vrši se jednom tjedno, putem

koncesionara Prizma VV d.o.o. U tijeku je sanacija odlagališta u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i


40

energetsku učinkovitost. Predstavnici Fonda napravili su očevid odlagališta komunalnog otpada „Peski“

u cilju obnavljanja aktivnosti na provođenju programa sanacije predmetnog odlagališta.

Na temelju članka 64. Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine" broj 80/13, 153/13. i 78/15), članka 23.

Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš („Narodne novine" broj 64/08) i članka

49. Statuta Općine Kloštar Podravski („Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije" broj 6/13), a

nakon provedenog postupka ocjene o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš Programa ukupnog

razvoja Općine Kloštar Podravski za razdoblje od 2015. do 2020. godine, uz Prethodno mišljenje

Koprivničko-križevačke županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju, zaštitu okoliša i

zaštitu prirode, KLASA: 351-02/16-01/58 URBROJ: 2137/1-05/18-16-2 od 15. studenoga 2016. godine,

općinski načelnik Općine Kloštar Podravski 15. studenoga 2016. donosi O D L U K U kojom se utvrđuje

da nije potrebno provesti stratešku procjenu utjecaja na okoliš Programa ukupnog razvoja Općine

Kloštar Podravski za razdoblje od 2015. do 2020. godine Članak 1. Općinski načelnik Općine Kloštar

Podravski donio je Odluku o započinjanju postupka ocjene o potrebi strateške procjene Programa

ukupnog razvoja Općine Kloštar Podravski za razdoblje od 2015. do 2020. godine (KLASA: 300-01/16-

01/01, URBROJ: 2137/16-16-2, od 14. lipnja 2016.) prema kojoj je Općina Kloštar Podravski (u daljnjem

tekstu: Općina) provela postupak ocjene o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš Programa

ukupnog razvoja Općine Klošar Podravski za razdoblje od 2015. do 2020. godine (u daljnjem tekstu:

Program ukupnog razvoja). U postupku Ocjene o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš Programa

ukupnog razvoja utvrđeno je da Program ukupnog razvoja neće imati vjerojatno značajan utjecaj na

okoliš na osnovu čega se utvrđuje da nije potrebno provesti postupak strateške procjene utjecaja na

okoliš i da je Program ukupnog razvoja prihvatljiv za ekološku mrežu.

RED.BR. JAVNOPRAVNO TIJELO KLASA / URBROJ / DATUM MIŠLJENJE

1. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Uprava za zaštitu

prirode

KLASA: 612-07/16-58/202, URBROJ: 517-07-2-1-1-16-2 od

8. srpnja 2016.

KLASA: 612-07/16-58/202, URBROJ: 517-07-2-1-16-5 d 25.

10.2016.

Nije potrebno izraditi stratešku procjenu utjecaja

na okoliš, Program ukupnog razvoja prihvatljiv je za

ekološku mrežu

2.

Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine,

Konzervatorski odjel u Bjelovaru

NISU SE OČITOVALI

3. Koprivničko-križevačka

županija, Upravni odjel za gospodarstvo, komunalne

KLASA: 351-01/16-01/104 URBROJ: 2137/1-04/09-16- 2

od 21.06.2016.


na okoliš


41

djelatnosti, poljoprivredu i međunarodnu suradnju

4.

Koprivničko-križevačka županija, Upravni odjel za

obrazovanje, kulturu, znanost, sport i nacionalne manjine

KLASA: 612-13/16-01/4 URBROJ: 2137/1-16-07/01- 2

od 21.06.2016.


na okoliš

5.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim

vrijednostima na području Koprivničko-križevačke

županije

KLASA: 302-02/16-01/05 URBROJ: 2137-23-16-2 od

21.06.2016.

Nije potrebno provesti ocjenu o potrebi strateške procjene

utjecaja na okoliš

6.

Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za

Muru i Gornju Dravu, VGI za mali sliv „Bistra“

KLASA: 351-03/16- 01/0229 URBROJ: 374- 3601-1-16-02 od

8.7.2016.

Ne planiraju veće zahvate koje bi trebalo ugraditi u

stratešku procjenu utjecaja na okoliš istih u planiranom

razdoblju

7. Hrvatske vode,

Vodnogospodarska ispostava za Muru i Gornju Dravu

KLASA: 351-03/16-01/245, URBROJ: 374-26-1-16-5 od

06.07.2016.


na okoliš

8. HEP, Hrvatska

elektroprivreda, ODS Elektra Koprivnica

NISU SE OČITOVALI

9. Hrvatske šume, Uprava šuma, Podružnica Koprivnica

URBROJ: KC-06-16-1657/02

od 27. lipnja 2016.

Nije potrebno provesti stratešku procjenu utjecaja

na okoliš

10. „KOMUNALIJE“ d.o.o. Đurđevac

Broj: I2-726-1/16 od 17.07.2016. Nije potrebno provesti

stratešku procjenu utjecaja na okoliš

11. Koprivnica plin d.o.o. Koprivnica

Broj: 1451/16 od 21. lipnja 2016 Nije potrebno izraditi

stratešku procjenu utjecaja na okoliš

12. GKP „Komunalac“ d.o.o. Koprivnica

Broj: 10056/16 od 30.lipnja 2016.

Nema negativnih utjecaja na okoliš

13.

Županijska uprava za upravljanje županijskim i

lokalnim cestama Koprivničko-križevačke županije

KLASA: 340-09/16-01/724 URBROJ: 2141-06-376-06- 724/2016 od 23.06.2016.


na okoliš

14.

Regionalni centar za gospodarenje otpadom

sjeverozapadne Hrvatske Piškornica

NISU SE OČITOVALI

15. Ministarstvo unutarnjih

poslova, Uprava za upravne i inspekcijske poslove

Broj: 511-01-208-42570/2- 2016 od 20. lipnja 2016.

Zahtjev dostavili Policijskoj upravi Koprivničko-

križevačka na nadležno postupanje

16. Općina Podravske Sesvete KLASA: 300-02/16-01/04,

URBROJ: 2137/24-16-2 od 24. lipnja 2016.


na okoliš


42

17. Općina Kalinovac KLASA: 302-01/16-01/04,

URBROJ: 2137/21-01/01- 16-2 od 1. srpnja 2016.


na okoliš

18. Općina Pitomača NISU SE OČITOVALI

19. Općina Velika Pisanica NISU SE OČITOVALI

Tablica 17 Tijela kojima je upućen upit o potrebi provedbe strateške procjene utjecaja na okoliš


43

Spomenička područja i cjeline

Povijesna naselja i dijelovi naselja

Ident. br.

Spomenik/element baštine

Lokalitet Spomenički

status Prijedlog

kategorizacije

1. Ruralna cjelina Dio naselja Kloštar Podravski koji zatvara park ispred crkve i dijelom

ulice M. Gupca (zabatnice) PR III

2. Ruralna cjelina Dio naselja Kloštar Podravski, Ul. P. Preradovića sa obje strane od br. 50

do br. 60 E IV

3. Ruralna cjelina Dio naselja Kozarevac koji zatvara

prostor između crkve i ceste PR III

Tablica 18 Povijesna naselja i dijelovi naselja Izvor: Prostorni plan Općine Kloštar Podravski

Arheološki lokaliteti i zone

Ident. br. Spomenik/element

baštine Lokalitet

Spomenički status

Prijedlog kategorizacije

1. Lokalitet Gradina,

sr.vj.

Dio naselja Kloštar Podravski koji

zatvara park ispred crkve i dijelom ulice

M. Gupca

E

2. Ruralna cjelina

Dio naselja Kloštar Podravski, Ul. P.

Preradovića sa obje strane od br. 50 do

br. 60

E

3. Ruralna cjelina

Dio naselja Kozarevac koji zatvara prostor

između crkve i ceste

E

4. Lokalitet franjevački

samostan i sr.vj. župa

Kloštar Podravski, središte naselja uz

crkvu E

5. Lokalitet Oderjan,

sr.vj.

Kloštar Podravski, Oderjan, u središtu

zaseoka, neizgrađeni prostor

uz kapelu Sv.Bartola

E

6. Lokalitet

Kozarevac, trag rimske ceste

Kozarevac, između Veselog brijega i sela Kozarevac

E


44

7. Kuća Kovačić,

ostaci rimskodobne arhitekture

Prugovac, udaljen oko 300 m

jugozapadno E

8.

Lokalitet Peskulače, nađen

skupni nalaz novca iz vremena 1-2. st i

keramika

Prugovac, oko 3 km jugozapadno od

naselja E

9. Lokalitet Molvice, kameni artefakt,

pretpovijest

Prugovac, južno od naselja, obronci

Bilogore E

10. Lokalitet Prugovec,

sr.vj. Prugovac, središte naselja, oko crkve

E

11. Lokalitet Prugovec,

sr.vj.

Prugovac, prostor oko kulturno-

prosvjetnog doma E

Tablica 19 Arheološki lokaliteti i zone Izvor: Prostorni plan Općine Kloštar Podravski

Povijesno-memorijalne cjeline

Ident. broj Spomenik/element

baštine Lokalitet Spomenički status


1. Groblje Kloštar Podravski E IV

2. Groblje Prugovac E IV

Tablica 20 Povijesno-memorijalne cjeline Izvor: Prostorni plan Općine Kloštar Podravski

Krajolici

Ident. broj Spomenik/element

baštine Lokalitet Spomenički status


1. Vrijedan prirodni

krajolik Obronci Bilogore E

2. Vrijedan kultivirani

krajolik Obronci Bilogore E

Tablica 21 Krajolici Izvor: Prostorni plan Općine Kloštar Podravski


45

Pojedinačna nepokretna kulturna dobra i njihovi sklopovi

Sakralne građevine

Župne crkve

Ident. Br. Spomenik/element

baštine Lokalitet Spomenički status Prijedl. kategor.

1. Crkva sv. Benedikta

Kloštar Podravski R III

Tablica 22 Župne crkve Izvor: Prostorni plan Općine Kloštar Podravski

Kapele i poklonci


baštine Naselje Spomenički status Prijedl. kategor.

1. Kapela Gospe

Lurdske Budančevica PR III

2. Kapela-poklonac Trpećeg Krista

Budančevica PR III

3. Kapela-poklonac

sv. Josipa Kloštar Podravski PR III

4. Kapela-poklonac

sv. Florijana Kloštar Podravski PR III

5. Kapela sv. Franje

Ksaverskog Kozarevac PR III

6. Kapela-poklonac

sv. Križa Kozarevac PR III

7. Kapela sv. Barbare Prugovac R III

8. Kapela-poklonac

sv. Ivana Evanđeliste

Prugovac PR III

Tablica 23 Kapele i poklonci Izvor: Prostorni plan Općine Kloštar Podravski

Spomen obilježja

Ident. br. Spomenik/element

baštine Adresa/lokalitet Spomenički status Prijedl. kategor.

1. Spomen obilježje Kloštar Podravski,

šuma Limbuš E IV

2. Spomen obilježje Prugovac, u parku, u

središtu naselja E IV

Tablica 24 Spomen obilježja Izvor: Prostorni plan Općine Kloštar Podravski


46

Parkovna arhitektura


baštine Adresa/lokalitet Spomenički status Prijedl. Kategor.

1. Park uz crkvu Kloštar Podravski,

središte naselja E IV

2. Park, dvostruki

drvored Kozarevac, središte

naselja E IV

3. Stara lipa Prugovac, Trg M.

Priluke PR III

Tablica 25 Parkovna arhitektura Izvor: Prostorni plan Općine Kloštar Podravski

SWOT analiza društvenih djelatnosti

Snage Slabosti

Pokrivenost cijelog područja Općine osnovnoškolskim ustanovama

Primarna zdravstvena zaštita

Kulturno – umjetničke manifestacije i programi

Postojanje velikog broja udruga

Sportski sadržaji

Spomenička baština

Slaba informiranost mještana o radu i razvoju Općine

Nedostatak dječjeg vrtića

Nedostatak prostora za starije i nemoćne

Odlazak visokoobrazovanih ljudi

Mali broj sportskih društava

Nepostojanje sportske dvorane

Nedostatak stipendija za studente

Prilike Prijetnje

Korištenje sredstava iz fondova EU

Donacije

Izgradnja dječjih igrališta

Uređenje parkova i šetnica

Razvoj sporta


Depopulacija stanovništva Općine

Tablica 26 SWOT analiza društvenih djelatnosti


47

2.7. Institucije razvojnog upravljanja

Struktura državne administracije

Temeljem odredbi Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kojim se uređuju jedinice

lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave, i Zakona o područjima županija,

gradova i općina u Republici Hrvatskoj, na području Republike Hrvatske nalazi se 20 županija, 127

gradova, 429 općina i Grad Zagreb kao glavni grad Republike Hrvatske, koji je posebna i jedinstvena,

teritorijalna i ustrojna jedinica, čije se ustrojstvo uređuje Zakonom o Gradu Zagrebu.

Utjecaj na upravljanje razvitkom Općine Kloštar Podravski imaju mnoge državne, županijske i općinske

institucije koje obavljaju djelatnosti u oblasti zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi, kulture i sporta.

Temeljem Zakona o sustavu državne uprave i Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i drugih

središnjih tijela državne uprave, kojim se uređuje ustrojstvo i poslovi državne uprave i način njihova

obavljanja, osnovna su i tijela državne uprave; ministarstva, državni uredi, državne upravne organizacije

i uredi državne uprave nadzire i usklađuje Vlada Republike Hrvatske.

Ministarstva su, uz državne urede i državne upravne organizacije, jedno od središnjih tijela državne

uprave. Predstavnik i upravitelj radom ministarstva je ministar, koji je ujedno i član Vlade.

Ministarstva Republike Hrvatske su:

Ministarstvo financija,

Ministarstvo obrane,

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova,

Ministarstvo unutarnjih poslova,

Ministarstvo pravosuđa,

Ministarstvo uprave,

Ministarstvo gospodarstva,

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije,

Ministarstvo poduzetništva i obrta,

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava,

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture,

Ministarstvo poljoprivrede,

Ministarstvo turizma,

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode,

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja,


48

Ministarstvo branitelja,

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta,

Ministarstvo kulture.

Među državnim institucijama koje su nadležne za razvitak općina, uključujući i općinu Novigrad Podravski,

razlikuju se institucije vlasti i ostale institucije iz širokog kruga javnog sektora, koje imaju javne ovlasti i

obavljaju javne poslove. Osim navedenih (Vlada RH, ministarstva), institucije vlasti predstavljaju i ostala

politička i političko-izvršna tijela kao i upravna tijela: Sabor, uredi Vlade, državni uredi, državne upravne

organizacije te uredi državne uprave u županijama. Prema Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva

i drugih središnjih tijela državne uprave (NN 150/11, 22/12, 39/13, 125/13, 148/) ustrojavaju se

ministarstva, državni uredi i državne upravne organizacije te se određuje njihov djelokrug.1 i to kako

slijedi:

Državni uredi:

Državni ured za trgovinsku politiku,

Državni ured za središnju javnu nabavu,

Državni ured za upravljanje državnom imovinom,

Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Državne uprave organizacije:

Državna geodetska uprava,

Državni hidrometeorološki zavod,

Državni zavod za intelektualno vlasništvo,

Državni zavod za mjeriteljstvo,

Državni Zavod za statistiku,

Državni inspektorat,

Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost,

Državna uprava za zaštitu i spašavanje.

U širem smislu poslove državne uprave i poslove vezane uz iste obavljaju i sljedeće državne upravne

jedinice:

Uredi Vlade Republike Hrvatske,

Državne agencije,

1 www.zakon.hr


49

Komisije Vlade Republike Hrvatske,

Pravne osobe pri Vladi Republike Hrvatske,

Građanski servis Vlade Republike Hrvatske,

HITRO.hr – servis za ubrzanu komunikaciju građana i poslovnih subjekata s državnom upravom.

Svaka od gore navedenih državnih institucija osniva vlastite područne urede, ako za to postoji potreba, a

njihove funkcije su da provode Zakon, donose provedbene propise, obavljaju nadzor i slične stručne

poslove. Upravni sustav na državnoj razini u okviru političkog sustava uređen je sljedećim propisima:

Ustav Republike Hrvatske,

Poslovnik Hrvatskog Sabora,

Zakon o Vladi,

Zakon o sustavu državne uprave,

Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i drugih organa državne uprave.

Državni ured u Koprivničko-križevačkoj županiji

Ured državne uprave o u Koprivničko-križevačkoj županiji obavlja poslove državne uprave na

području Koprivničko-križevačke županije, koji se odnose na:

gospodarstvo (industrija, brodogradnja, energetika, rudarstvo, trgovina, obrtništvo, promet i veze,

turizam),

društvene djelatnosti (prosvjeta, kultura, informiranje, šport i tehnička kultura, briga o djeci i

tjelesna kultura, radni odnosi, zdravstvena zaštita, zdravstveno osiguranje, socijalna skrb, zaštita

prava i rješavanja statusa žrtava i sudionika domovinskog rata, članova obitelji poginulog,

zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, hrvatskih ratnih vojnih invalida

iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, sudionicima i žrtvama NOR-a i JNA),

imovinsko pravne poslove (poslovi u svezi izvlaštenja i drugih ograničenja vlasništva, uređivanje

vlasničko-pravnih odnosa i denacionalizacija)

opću upravu (osobna stanja građana i poslovi matičarstva, udruge, popisi birača, evidencije o

hrvatskom državljanstvu),

nadzor nad zakonitošću općih akata predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne

(regionalne)samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave.

U Uredu se obavljaju i opći, kadrovski, informatički, planski, materijalno-financijski, računovodstveni,

administrativni i pomoćno-tehnički poslovi za potrebe Ureda državne uprave.

Za obavljanje upravnih i stručnih poslova iz djelokruga i nadležnosti rada, u Uredu su ustrojene slijedeće

unutarnje jedinice:


50

SLUŽBA ZA ZAJEDNIČKE POSLOVE

U Službi za zajedničke poslove Ureda državne uprave u Koprivničko-križevačkoj županiji obavljaju se

stručni poslovi za potrebe predstojnice, zamjenika predstojnice, opći, kadrovski, informatički, planski,

materijalno-financijski, računovodstveni, administrativni i pomoćno-tehnički poslovi, poslovi koji se odnose

na antikorupcijsku politiku i suradnju s Odjelom za etiku Ministarstva uprave, poslovi planiranja i

upravljanja kadrovima za potrebe Ureda, poslovi nadzora nad zakonitošću općih akata predstavničkih

tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Ostali upravni i drugi stručni poslovi iz nadležnosti Službe za zajedničke poslove kao osnovne

ustrojstvene jedinice Ureda, obavlja u svojim unutarnjim ustrojstvenim jedinicama i to:

Odjel za ljudske potencijala, pravne i opće poslove obavljaju se sljedeći poslovi:

- poslovi za potrebe predstojnice i zamjenika predstojnice, kadrovski poslovi i poslovi koji se odnose na

planiranje, razvoj i upravljanje kadrovima za potrebe Ureda, poslovi koji se odnose na antikorupcijsku

politiku i suradnju s Odjelom za etiku Ministarstva uprave, poslovi nadzora nad zakonitošću općih akata

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, opće, administrativne i pomoćno-tehničke poslove

za potrebe Ureda.

Odjel za materijalno-financijske i informatičke poslove obavljaju se sljedeći poslovi:

poslovi koji se odnose na materijalno-financijsko poslovanje,

poslovi ekonomata (nabava uredskog i drugog materijala, održavanje zgrada i drugo),

informatički poslovi.

SLUŽBA ZA GOSPODARSTVO I IMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE

U Službi za gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove Ureda državne uprave u Koprivničko-

križevačkoj županiji obavljaju se stručni i upravni poslovi koji se odnose na gospodarstvo i imovinsko-

pravne poslove.

SLUŽBA ZA DRUŠTVENE DJELATNOSTI

Unutarnja je ustrojstvena jedinica Ureda državne uprave u Koprivničko-križevačkoj županiji koja obavlja

upravne i druge stručne poslove iz područja društvenih djelatnosti sukladno Uredbi o unutarnjem

ustrojstvu ureda državne uprave u županijama i Pravilniku o unutarnjem redu Ureda državne uprave u

Koprivničko-križevačkoj županiji.


51

SLUŽBA ZA OPĆU UPRAVU

Obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na poslove opće uprave, odobravanja korištenja

besplatne pravne pomoći te druge upravne i stručne poslove koji nisu u djelokrugu druge unutarnje

ustrojstvene jedinice Ureda.

Rad Službe za opću upravu temelji se na Zakonu o udrugama, Zakonu o državnim maticama, Zakonu o

osobnom imenu, Zakonu o općem upravnom postupku i Uredbi o uredskom poslovanju.

Županijske institucije i odjeli

Za obavljanje upravnih i stručnih poslova iz samoupravnog djelokruga Koprivničko-križevačke županije,

prenesenih poslova državne uprave i lokalne samouprave osnovana su sljedeća upravna tijela:

1. Služba ureda župana,

2. Upravni odjel za poslove Županijske skupštine i pravne poslove,

3. Upravni odjel za financije, proračun i javnu nabavu,

4. Upravni odjel za gospodarstvo, komunalne djelatnosti i poljoprivredu,

5. Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju, zaštitu okoliša i zaštitu prirode,

6. Upravni odjel za zdravstveno-socijalne djelatnosti,

7. Upravni odjel za obrazovanje, kulturu, znanost, sport i nacionalne manjine,

8. Služba za unutarnju reviziju.

Upravna tijela u okviru svojeg djelokruga obavljaju upravne i stručne poslove iz samoupravnog djelokruga

Županije i to:

izrađuju nacrte općih akata i pojedinačnih akata koje donosi Županijska skupština Koprivničko-

križevačke županije (u daljnjem tekstu: Županijska skupština),

izrađuju nacrte pojedinačnih akata koje donosi župan Koprivničko-križevačke županije,

provode i primjenjuju opće i pojedinačne akte tijela Županije,

organiziraju i neposredno provode, te nadziru izvršavanje općih i pojedinačnih akata Županijske

skupštine u skladu s nadležnostima upravnih tijela Županije donošenjem pojedinačnih akata

kojima se rješava o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba, a u skladu

s posebnim propisima,

prate stanje u područjima za koja su osnovana i predlažu mjere za poboljšanje stanja,

sudjeluju u uspostavljanju, provođenju i razvijanju financijskog upravljanja i kontrole,

sudjeluju u izradi strateških, taktičkih, operativnih, odnosno drugih planskih dokumenata, te u

praćenju njihove provedbe, kao i u izvješćivanju o provedbi istih,

http://kckzz.hr/uprava/upravna-tijela/sluzba-ureda-zupana/

http://kckzz.hr/uprava/upravna-tijela/upravni-odjel-za-poslove-zupanijske-skupstine-i-pravne-poslove/

http://kckzz.hr/uprava/upravni-odjeli/upravni-odjel-za-finacije-i-proracun/

http://kckzz.hr/uprava/upravni-odjeli/upravni-odjel-za-gospodarstvo-i-komunalne-djelatnosti/

http://kckzz.hr/uprava/upravni-odjeli/upravni-odjel-za-prostorno-uredenje-gradnju-i-zastitu-okolisa/

http://kckzz.hr/uprava/upravni-odjeli/upravni-odjel-za-zdravstvo-i-socijalnu-skrb/

http://kckzz.hr/uprava/upravni-odjeli/upravni-odjel-za-prosvjetu-kulturu-znanost-i-sport/

http://kckzz.hr/uprava/upravni-odjeli/sluzba-za-unutarnju-reviziju/


52

izrađuju programe razvoja, analize i druge stručne podloge za poticanje razvitka Županije,

rješavaju o pravima i obvezama građana i drugih osoba, u skladu s odredbama zakona,

poduzimaju mjere za dobro gospodarenje imovinom i pravima Županije, u skladu s propisima,

pružaju stručnu pomoć predsjedniku i članovima Županijske skupštine, kao i zastupnicima u

Hrvatskom saboru koji su s područja Županije, u obavljanju poslova iz njihova djelokruga,

surađuju s općinama i gradovima na području Županije u usklađivanju njihovih interesa i stajališta

o zajedničkim pitanjima značajnima za ravnomjerni razvitak, kako općina i gradova, tako i

Županije u cjelini,

izrađuju prijedloge i poduzimaju potrebne mjere za djelovanje javnih ustanova kojima je osnivač

Županija, kao i trgovačkih društava u kojima Županija ima poslovne udjele ili dionice,

unaprjeđuju suradnju upravnih tijela Županije s građanima i institucijama civilnog društva u cilju

što boljeg ostvarivanja njihovih prava, preuzimanja obveza i djelovanja u cjelini,

vode brigu o organizaciji rada tijela Županije,

obavljaju i druge poslove i zadaće u cilju ostvarivanja funkcija Županije, a u skladu s propisima.

Upravna tijela obavljaju i poslove državne uprave prenijete na Županiju u skladu s posebnim propisima.

Upravna tijela mogu obavljati i poslove koji po posebnim propisima spadaju u samoupravni djelokrug

općine ili grada, ukoliko o tome postoji međusobni sporazum i odluka predstavničkog tijela općine ili grada

o prenošenju tih poslova na Županiju, a sukladno statutima Županije i općine ili grada.

Upravna tijela odgovorna su županu i Županijskoj skupštini za zakonitu i stručnu utemeljenost podnijetih

prijedloga i provedenih radnji, te za pravodobno izvršavanje poslova iz svojeg područja.

Razvojna agencija Podravine i Prigorja – PORA za promicanje i provedbu razvojnih aktivnosti u

Koprivničko-križevačkoj županiji, pravni je sljedbenik Centra za poduzetništvo Koprivničko-križevačke

županije. Osnovana je temeljem Zakona o ustanovama, Odluke Županijske skupštine Koprivničko-

križevačke županije. Upisana je u Sudski registar Trgovačkog suda u Bjelovaru i od 19. siječnja 2007.

godine u pravnom prometu posluje kao PORA Razvojna agencija Podravine i Prigorja za promicanje i

provedbu razvojnih aktivnosti u Koprivničko-križevačkoj županiji.

U skladu s Odlukom o osnivanju PORE Razvojne agencije Podravine i Prigorja za promicanje i provedbu

razvojnih aktivnosti u Koprivničko-križevačkoj županiji Statutom PORE Razvojne agencije Podravine i

Prigorja za promicanje i provedbu razvojnih aktivnosti u Koprivničko-križevačkoj županiji određuje se

djelokrug i način rada PORE Razvojne agencije Podravine i Prigorja za promicanje i provedbu razvojnih

aktivnosti u Koprivničko-križevačkoj županiji. Temeljem Pravilnika o upisniku regionalnih upravnih tijela

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, agencija i drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem


53

učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja (NN 53/10) PORA postaje regionalni koordinator

za područje Koprivničko-križevačke županije zadužen za poslove koordinacije regionalnog razvoja.

LAG (lokalna akcijska grupa) „PODRAVINA“.

Ubrzani proces globalizacije te uviđanje koliko smo zapravo mali u svjetskim, odnosno europskim

razmjerima, doveo je do osmišljavanja pristupa kojim bi se povezali civilni, javni i gospodarski sektor

određenog područja te na taj način generirale odluke na lokalnoj razini o potrebama i prioritetima

pojedinih lokalnih zajednica.

Temeljena na tim načelima, na istoku Koprivničko-križevačke županije, 15. listopada 2012. godine,

osnovana je Lokalna akcijska grupa "PODRAVINA" (LAG „PODRAVINA").

Prostor LAG-a obuhvaća područje 16 jedinica lokalne samouprave: Grad Đurđevac te Općine: Drnje,

Đelekovec, Ferdinandovac, Gola, Hlebine, Kalinovac, Kloštar Podravski, Koprivnički Bregi, Koprivnički

Ivanec, Molve, Novigrad Podravski, Novo Virje, Peteranec, Podravske Sesvete i Virje.

Brojčano iskazano, LAG obuhvaća područje od 831,17 km2 na kojem živi 41.718 stanovnika smještenih

u 60 naselja. Ovo područje karakteriziraju šumoviti obronci Bilogore i čista rijeka Drava, a između kojih

se nalaze dine pijeska zaostale na svom putu u Saharu. Marljivi Podravci pretežito se bave

poljoprivredom, dok je od proizvodnje najzastupljenija prehrambena industrija.

Ciljevi LAG-a "PODRAVINA" su:

Promicanje ruralnog razvoja putem lokalnih inicijativa i partnerstava

Protok informacija i transfer znanja

Umrežavanje svih subjekata koji mogu doprinijeti razvoju LAG područja

Održivi razvoj

Razvijanje postojećih potencijala

Jačanje kapaciteta za provedbu europskih projekata

Prostor LAG-a "PODRAVINA" je područje privlačno, poželjno i ugodno za život, rad i boravak te područje

stvaralaštva, inovativnosti, tradicije i očuvane prirodne i kulturne baštine.

Ostale institucije, odjeli i organizacije lokalne razine, važni za razvoj Općine Kloštar Podravski

Od važnijih institucija koje djeluju na području županije, a važne su za stanovništvo općine Kloštar

Podravski, izdvojene su:


54

Hrvatska poljoprivredna komora,

Zavod za prostorno uređenje,

Hrvatska obrtnička komora,

Hrvatska gospodarska komora,

Hrvatske šume,

Hrvatske vode,

Turistička zajednica Koprivničko-križevačke županije,

Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Općina Kloštar Podravski i njen djelokrug

Općina u svojem samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno

ostvaruju prava građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove

koji se odnose na: uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno

gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje,

kulturu, tjelesnu kulturu i šport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu

zaštitu i civilnu zaštitu, promet na svom području, ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Općina Kloštar Podravski jedinica je lokalne samouprave sa sjedištem u Kloštru Podravskom. Općinu kao

pravno tijelo zastupa načelnik na području koje je određeno Zakonom. Pravni okvir za funkcioniranje

Općine Kloštar Podravski kao jedinice lokalne samouprave čine:

Statut Općine Kloštar Podravski,

Poslovnik Općinskog vijeća Općine Kloštar Podravski.

Slika 10 Kloštar Podravski, grb Izvor: www.klostarpodravski.hr



55

Sukladno zakonu, prema Statutu Općine Kloštar Podravski uređuje se samoupravni djelokrug općine,

njezina obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela i službi, provođenje referenduma i

konzultiranje građana, oblici suradnje s drugim jedinicama samouprave u zemlji i inozemstvu, financiranje

i druga pitanja značajna za ostvarivanje prava i obveza općine.

Samoupravni djelokrug općine obavlja sljedeće poslove od lokalnog značaja:

Prostorno i urbanističko planiranje,

Uređenje naselja i stanovanje,

Komunalno gospodarstvo,

Primarnu zdravstvenu zaštitu,

Socijalnu skrb,

Odgoj i predškolsko obrazovanje,

Brigu o djeci,

Kulturu, tjelesnu kulturu, sport i tehničku kulturu,

Promet na svom području,

Protupožarnu i civilnu zaštitu,

Ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Prema ustrojstvu, načinu rada i ovlastima, tijela Općine Kloštar Podravski čine:

Općinsko vijeće,

Izvršno tijelo Općine,

Upravna tijela Općine.

Općinsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo Općine koje donosi opće i druge akte sukladno

zakonu, te obavlja i druge poslove u skladu s ustavom, zakonom i Statutom.

Vijeće se sastoji od 13 članova, čiji se izbori, trajanje mandata, te ostala prava i obveze utvrđuju Zakonom.

Općinsko vijeće u okviru samoupravnog djelokruga:

Donosi Poslovnik Općinskog vijeća Općine Kloštar Podravski,

Donosi opće akte i druge odluke kojima se uređuju pitanja iz samoupravnog djelokruga Općine,

Donosi Statut Općine Kloštar Podravski,

Osniva i bira članove radnih tijela te imenuje i razrješuje druge osobe određene zakonom i drugim

propisima,


56

Bira i razrješuje predsjednika i potpredsjednika Vijeća,

Osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih

i drugih djelatnosti od interesa za Općinu,

Uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela Općine,

Donosi polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna,

Donosi proračun i odluku o izvršenju proračuna,

Daje autentično tumačenje statuta i drugih akata koje donosi,

Nadzire ukupno materijalno i financijsko poslovanje Općine,

Obavlja i druge poslove koji su zakonom ili drugim propisom stavljeni u nadležnost Vijeća.

Poslovnikom Općine Kloštar Podravski uređen je način rada Vijeća. Odluke Vijeća su važeće ukoliko pri

donošenju istih sudjeluje većina od ukupnog broja članova Vijeća. Većinom glasova svih članova Vijeća

donose se odluke vezane uz Statut, poslovnik, proračun i njegov godišnji obračun, odluku o izboru i

razrješenju predsjednika i potpredsjednika Vijeća, kao i odluke o njihovu nepovjerenju, odnosno

razrješenju. Predsjednika i dva potpredsjednika bira Općinsko Vijeće iz redova svojih članova.

Predsjednik Vijeća predstavlja Vijeće, predsjeda njenom sjednicom i ima ostala prava i obveze utvrđene

poslovnikom. Nadalje, predsjednik Vijeća saziva i sjednice po potrebi, najmanje jednu u tri mjeseca. Vijeće

je osnivač stalnih i povremenih odbora i radnih tijela za raspravljanje pitanja i pripremu odluka iz svog

djelokruga. Djelokrug i način rada, sastav i broj članova radnih tijela uređuju Poslovnikom.

Izvršno tijelo u Općini je načelnik, koji zastupa Općinu u obavljanju izvršnih poslova:

Izvršavanje ili osiguravanje izvršenja općih akata Vijeća,

Pripreme prijedloga općih akata,

Upravljanja nekretninama i pokretninama i imovinskim pravima u vlasništvu Općine u skladu sa

zakonom, Statutom i općim aktima Općine,

Utvrđivanja prijedloga proračuna Općine i prijedloga Odluke o izvršenju proračuna,

Upravljanje prihodima i rashodima Općine,

Donošenja Pravilnika u unutarnjem redu za upravna tijela Općine,

Davanje mišljenja o prijedlozima koje podnose drugi ovlašteni predlagatelji,

Provođenja odluke Vijeća i odgovaranja za njihovo provođenje,

Obavljanje i drugih poslova određenih zakonom, Statutom i drugim propisom.

Općinski Načelnik donosi odluke iz svojih nadležnosti, te utvrđuje prijedloge odluka za Vijeće, na prijedlog

upravnih tijela, ustanova i ostalih ovlaštenih predlagača ili na vlastitu inicijativu.


57

Kao izvršno tijelo, načelnik ima pravo obustaviti od primjene opći akt Vijeća ako utvrdi da je njime

povrijeđen zakon. Također, upravna tijela dužna su obavijestiti načelnika u slučaju da u provođenju akta

Vijeća uoče nezakonitosti.

Vrsta provedenog postupka Broj sklopljenih ugovora Vrijednost sklopljenih ugovora u

HRK

Otvoreni postupak javne nabave 2 1.862.108,61

Bagatelna nabava 15 1.118.785,99

Tablica 27 Evidencija sklopljenih ugovora za 2015. godinu

Imovina i financiranje Općine Kloštar Podravski

Imovina općine Kloštar Podravski sastoji se od svih pokretnih i nepokretnih stvari koje pripadaju Općini,

kao i prava koja joj pripadaju. Proračun sadrži plan prihoda i primitaka te rashoda i izdataka. Istekom

godine za koju je proračun donesen, Općinsko vijeće donosi Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna za

prethodnu godinu.

KONTO Naziv stavke Ostvareno 2014. Ostvareno 2015.

6 PRIHODI

POSLOVANJA 4.625.411 6.407.617

61 Prihodi od poreza 1.210.449 1.365.269

63 Pomoći iz inozemstva i

od subjekata unutar općeg proračuna

271.150 1.725.682

64 Prihodi od imovine 2.122.522 2.199.114

65

Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi,

pristojbi po posebnim propisima i naknada

567.845 1.068.602

66

Prihodi od prodaje proizvoda i robe te

pruženih usluga i prihodi od donacija

453.445 48.950

68 Kazne, upravne mjere i

ostali prihodi 0 0

7 Prihodi od prodaje

nefinancijske imovine 17.363 6.532


neproizvedene dugotrajne imovine

0 0

UKUPNI PRIHODI 4.642.774 6.414.149


58

3 RASHODI

POSLOVANJA 3.866.337 4.701.064

31 Rashodi za zaposlene 510.694 1.046.002

32 Materijalni rashodi 2.434.892 2.570.449

34 Financijski rashodi 24.217 41.184

37

Naknade građanima i kućanstvima na temelju

osiguranja i druge naknade

191.197 252.530

38 Ostali rashodi 385.318 490.817

4 Rashodi za nabavu

nefinancijske imovine 680.740 1.363.276

42 Rashodi za nabavu

proizvedene dugotrajne imovine

680.740 1.363.276

45 Rashodi za dodatna

ulaganja na nefinancijskoj imovini

0 0

UKUPNI RASHODI 4.547.077 6.064.340

Tablica 28 Proračun Općine Kloštar Podravski kroz godine

Ukupni prihodi, vidljivi iz računa dobiti i gubitka općine Kloštar Podravski u 2014. godini iznosili su

4.642.774 kuna dok su u 2015. godini iznosili 6.414.149 kuna. Ukupni rashodi općine u 2104. godini

iznosili su 4.547.077 kuna, a u 2015. godini iznosili su 6.064.340 kuna. Vidljivo je povećanje prihoda u

2015. godini za 1.771,375 kuna dok su se rashodi povećali za 1.517.263 kuna.


59

KONTO Naziv stavke Planirano 2016 Planirano 2017 Planirano 2018

6 PRIHODI

POSLOVANJA 18.379.000 20.718.000 23.784.600

61 Prihodi od poreza 2.090.000 3.110.000 3.686.000

63

Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna

12.729.000 13.000.000 13.902.600

64 Prihodi od imovine 2.250.000 2.565.500 3.426.000

65

Prihodi od upravnih i

administrativnih pristojbi, pristojbi

po posebnim propisima i naknada

1.190.000 1.862.500 2.530.000

66

Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i

prihodi od donacija

120.000 180.000 240.000


nefinancijske imovine

100.000 120.000 136.000


neproizvodne dugotrajne imovine

50.000 50.000 70.000

UKUPNI PRIHODI 18.479.000 20.838.000 23.920.600

3 RASHODI

POSLOVANJA 3.325.000 4.451.000 5.155.600

31 Rashodi za zaposlene

705.000 712.000 719.100

32 Materijalni rashodi 1.552.800 1.827.500 2.184.000

34 Financijski rashodi 72.000 84.000 86.500

37

Naknade građanima i

kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade

488.200 630.000 840.000

38 Ostali rashodi 772.000 827.500 880.000

4 Rashodi za nabavu

nefinancijske imovine

14.285.000 16.060.500 18.401.000

42 Rashodi za nabavu

proizvedene dugotrajne imovine

14.275.000 16.050.000 18.390.000

UKUPNI

RASHODI 17.610.000 20.511.500 23.556.600

Tablica 29 Proračun Općine Kloštar Podravski za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu


60

Prema proračunu za 2016. godinu i projekcijama za 2017. i 2018. godinu planirano je povećanje ukupnih

prihoda s 18.479.000 kuna u 2016. godini na 23.920.600 kuna u 2018. godini. Planirano je i povećanje

rashoda s 17.610.000 kuna u 2016. godini na 23.556.600 kuna u 2018. godini.

SWOT ANALIZA

Svrha sadržaja SWOT analize je identificirati vlastite snage Općine koje je potrebno jačati i razvijati u

budućnosti, vlastite slabosti koje je potrebno smanjivati i na kraju u potpunosti ukloniti, vanjske prilike koje

se nude i bilo bi ih poželjno iskoristiti te vanjske prijetnje na koje je gotovo nemoguće utjecati te ih je

potrebno izbjegavati. Temeljem SWOT analize dobiva se sadašnje stanje Općine Kloštar Podravski na

temelju čega će se raditi daljnje smjernice, ciljevi i mjere za gospodarski razvoj Općine.

Snage Slabosti

Proračunska ulaganja u razvojne projekte

Kvalitetna suradnja Općinskog načelnika sa županijom i predsjednicima Mjesnih odbora

Prostorni plan - pokrivenost

Učestale izmjene zakonodavnog okvira

Sporost državne administracije

Neusklađenost pojedinih akata

Prilike Prijetnje

EU fondovi

Natječaji iz Programa Ruralnog razvoja RH

Izrada Programa ukupnog razvoja Općine

Ukidanje Općina

Izmjena indeksa razvijenosti

Neuređeni imovinsko-pravni odnosi, posebice u državnom vlasništvu

Manjak financijskih sredstava

Nesređeni katastar i zemljišne knjige

Tablica 30 SWOT analiza Institucija razvojnog upravljanja


61

3. STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KLOŠTAR PODRAVSKI

3.1. VIZIJA, STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE OPĆINE KLOŠTAR

PODRAVSKI

3.1.1. Vizija

Vizija je slika moguće i poželjne budućnosti koja opisuje priželjkivano stanje, ali ne i ciljeve i kako to stanje

ostvariti. Put od vizije do cilja određuje se aktivnostima koje su pred nama. Vizija Općine Kloštar Podravski

proizišla je iz zajedničkih prijedloga radne skupine i glasi: Postati europski orijentirana općina sa

razvijenim i održivim gospodarstvom, kontinuiranim razvojem te konstantnom brigom o kvaliteti života i

rada svojih stanovnika. Ostvarenju vizije pridonose strateški ciljevi Općine razrađeni u sljedećem

poglavlju.

3.1.2. Utvrđivanje ciljeva i prioriteta

Strategija razvoja Općine Kloštar Podravski kojom se planira ostvariti navedena vizija za slijedeće

programsko razdoblje od 5 godina prikazana je kroz slijedeće ciljeve i prioritete:

Cilj 1: Konkurentno gospodarstvo

Cilj 2: Uređenje komunalne i prometne infrastrukture

Cilj 3: Visoki životni i društveni standard stanovnika Općine

Cilj 4: Očuvanje okoliša i kulture.

Cilj 1: KONKURENTNO GOSPODARSTVO

Preduvjet razvoja općine, grada, županije ili države je pokretanje i razvoj gospodarstva. Sukladno tome,

ovaj je Program ukupnog razvoja Općine Kloštar Podravski usuglašen sa Županijskom razvojnom

strategijom 2011. – 2013. te Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske. Strategijom je određeno

pet prioriteta za razvoj regije Sjeverozapadna Hrvatska i to:

povećanje konkurentnosti jačanjem regionalnih kapaciteta,

jačanje konkurentnog poduzetničkog okruženja,

održivo gospodarenje kulturnim dobrima i prirodnim vrijednostima,

razvoj komunalne i prometne infrastrukture,

održivo gospodarenje okolišem i energijom.


62

Općina Kloštar Podravski gospodarski je u nepovoljnom položaju ili stagnira te se pokretanje i razvoj

gospodarstva planira Strateškim ciljem 1. koji uključuje pet prioritetnih područja.

Prioritet 1.3. Povećanje konkurentnosti u poljoprivrednoj proizvodnji

Kako bi poboljšala i ostvarila preduvjete za povećanje konkurentnosti u području poljoprivrede, Općina

Kloštar Podravski je 18. prosinca 2015. godine donijela Program potpora poljoprivrednika na području

Općine Kloštar Podravski za 2016. godinu, a dana 5. veljače 2016. godine raspisan je javni poziv za

dodjelu potpora u poljoprivredi na području Općine Kloštar Podravski u 2016. godinu. Njime je predviđeno

sufinanciranje dviju mjera:

Edukacije, stručno osposobljavanje i seminari poljoprivrednih proizvođača iznos sufinanciranja

iznosi najviše 100,00 kuna po pojedinoj edukacije, – u 2016. nismo imali ovu mjeru,

sufinaciranje umjetnog osjemenjivanja, sjeme za umjetno osjemenjivanje goveda koje se vrši

najviše za 4 plotkinje po obiteljskom gospodarstvu godišnje u visini 200,00 kuna po plotkinji.

STRATEŠKI CILJEVI PRIORITETI MJERE

Cilj 1: Konkurentno gospodarstvo

1.1. Razvoj gospodarstva temeljenog na znanju i tehnologiji

1.1.1. Sufinanciranje obrazovanja

1.1.2. Razvoj tehnologije

1.2. Privlačenje investicija i razvoj poduzetništva

1.2.1. Stvaranje preduvjeta za razvoj obrta i malog poduzetništva

(osigurati prostor i komunalnu opremljenost)

1.2.2. Opremanje poduzetničke zone cjelokupnom infrastrukturom

1.3.Povećanje konkurentnosti u poljoprivrednoj proizvodnji

1.3.1. Promocija i proizvodnja eko proizvodnje

1.3.2. Stvaranje preduvjeta za razvoj poljodjelstva

1.4. Razvoj turizma

1.4.1. Poticanje razvoja turističke zajednice i sportskog, izletničkog,

seoskog i lovnog turizma

1.4.2. Promocija turističkih sadržaja

1.5. Povećanje financijske moći Općine

1.5.1. Jačanje vlastitih izvora financiranja

Tablica 31 Ciljevi vezani uz konkurentnost gospodarstva


63

Cilj 2: UREĐENJE KOMUNALNE I PROMETNE INFRASTRUKTURE

Uređenje postojeće komunalne i prometne infrastrukture doprinosi razvoju prostornog uređenja Općine,

omogućuje razvoj i funkcioniranje gospodarstva te umanjuje razlike između ruralnih sredina i grada.

Sukladno tome, Općina je odredila Strateški cilj 2. koji će se provesti kroz dva prioritetna područja.


Cilj 2: Uređenje komunalne i prometne infrastrukture

2.1. Poboljšanje komunalne infrastrukture

2.1.1. Izgradnja kanalizacijskog sustava

2.1.2. Izgradnja vodovodne mreže

2.2. Sanacija prometne infrastrukture

2.2.1. Održavanje i izgradnja prometnica, pješačkih i

biciklističkih staza

Tablica 32 Ciljevi vezani uz uređenje komunalne i prometne infrastrukture

Cilj 3: VISOKI ŽIVOTNI I DRUŠTVENI STANDARD GRAĐANA

Kako bi Općina Kloštar Podravski bila mjesto ugodno za život i ostanak mladih u ruralnoj sredini, potrebno

je podići životni standard stanovništva. Općina je odredila strateški Cilj 3. koji će se provesti kroz četiri

prioritetna područja te stanovništvu omogućiti rad i napredak, razvoj socijalne infrastrukture i ostalih

usluga.

Prioritet 3.3. Poboljšanje odgojno – obrazovnog sustava

Općina nizom mjera poboljšava kvalitetu života i potiče razvoj obrazovnog sustava kroz mogućnost

ostvarivanja prava za učenike 1. razreda osnovne škole. Općina je donijela „Odluku o ostvarivanju prava

na udžbenike za učenike 1. razreda osnovnih škola u školskoj godini 2016./2017.“ kojom se određuju

uvjeti i način ostvarivanja prava roditelja na udžbenike za učenike 1. razreda osnovnih škola u školskoj

godinu 2016./2017. Pravo na pomoć iz članka 1. ove Odluke daje se u obliku potrebnih udžbenika i radnih

bilježnica za učenike 1. razreda osnovnih škola koje nabavlja Općina Kloštar Podravski. Sredstva

potrebna za provođenje ove Odluke osiguravaju se u Proračunu Općine Kloštar Podravski u 2016. godini.

– javni poziv raspisan od 27. srpnja 2016. godine.

Također, Općina Kloštar Podravski za novu školsku godinu 2016./2017. nabavlja za sve učenike od 1.-

8. razreda OŠ Kloštar Podravski i područnih škola sve potrebne bilježnice za školu, a učenicima srednjih

škola sa područja Općine Kloštar Podravski sufinancirati troškove prijevoza u mjesečnom iznosu 50,00

kuna po učeniku i to za školsku godinu 2016/2017. Općina također, daje bespovratnu pomoć studentima

s područja Općine u iznosu 100,00 kn/mj.


64

Prehrana u školama sufinancira se podnošenjem zahtjeva općinskom načelniku koji donosi jednokratnu

odluku o sufinanciranju obroka.

Mjera 3.3.1. Izgradnja dječjeg vrtića i otvaranje igraonica

Analizom stanja utvrđeno je kako Općina kloštar Podravski nema adekvatan smještaj cjelodnevnog

boravka djece predškolske dobi te trenutačno sufinancira boravak djece sa područja Općine Kloštar

Podravski u dječjem vrtiću „Maslačak“ Đurđevac za razdoblje od 1. rujna 2015. do 31. kolovoza 2016.

godine u sljedećim iznosima:

- jedno dijete 550,00 kuna/mjesec,

- dvoje djece 600,00 kuna/mjesec,

- troje djece 650,00 kuna/mjesec.

Provedbom Strateškog cilja 3. Prioriteta 3.3 te Mjere 3.3.1. planira se izgradnja dječjeg vrtića za područje

čitave Općine.

Prioritet 3.4. Unapređenje uvjeta za visoki životni standard stanovništva

Općina se uključuje u stvaranje kvalitetnih uvjeta i klime kako bi svojim stanovnicima osigurala što bolji

životni standard pa tako temeljem jednokratnih odluka, u novcu, isplaćuje i daje pomoć socijalno

osjetljivim skupinama stanovništva Općine ( podnosi se zahtjev u Općinu, te na prijedlog Socijalnog vijeća

općinski načelnik donosi odluku o visini sredstava za pomoć).

Mjera 3.4.2. Poticajna stambena i demografska politika za mlade

Odlukom o ostvarivanju prava na novčanu pomoć za novorođeno dijete u 2016. godini utvrđena je

naknada za roditelje djeteta u iznosu 500,00 kuna.


Cilj 3: Visoki životni i društveni standard stanovnika Općine

3.1. Razvoj naselja 3.1.1. Očuvanje tradicijskih obrta

3.1.2. Rad mjesnih odbora

3.2. Izgradnja i unapređenje sportske infrastrukture

3.2.1. Izgradnja sportske dvorane

3.2.2. Razvoj sportskih programa i udruga

3.3. Poboljšanje odgojno – obrazovnog sustava

3.3.1. Izgradnja dječjeg vrtića i otvaranje igraonica

3.4. Unapređenje uvjeta za visoki životni standard stanovništva

3.4.1. Uključivanje stanovnika, poduzetnika i udruga u upravljanje

razvojem općine

3.4.2. Poticajna stambena i demografska politika za mlade

Tablica 33 Ciljevi vezani uz visoki životni i društveni standard građana


65

Cilj 4: OČUVANJE OKOLIŠA I KULTURA

Strateškim ciljem 4.Općina je postavila zadatak očuvanja i održivog upravljanja prirodnom i kulturnom

baštinom. Europska unija postala je jedan od glavnih aktera politike zaštite okoliša na svjetskoj razini,

uvodeći visoke standarde radi očuvanja prirodnih resursa i smanjivanja negativnih posljedica ljudskog

djelovanja na okoliš, te vodeći brigu o postizanju ekonomskog rasta koji je održiv i poštuje okoliš, o čemu

je postignut konsenzus svih članica. Pojedine države članice propisima određuju čak i strože standarde

u odnosu na one na razini Europske unije, na što imaju pravo, vodeći računa o svojim nacionalnim

interesima Od osobite je važnosti zaštita okoliša i održivo korištenje prirodnih resursa, unapređivanje

upravljanja okolišem, sprečavanje onečišćenja okoliša, integracija okoliša u druge sektore (turizam,

energetiku, industriju, poljoprivredu, šumarstvo, rudarstvo, promet) te jačanje svijesti i uključivanje

javnosti.2

Očuvanje kulturne baštine predstavlja zadatak Općine u odnosu prema onome što je naslijeđeno i prema

čemu se općina identificira. Na taj se način promoviraju vlastiti tradicijski običaj i stvaraju temelji korištenja

kulturne baštine za turističku promociju.


Cilj 4: Očuvanje okoliša i kultura

4.1. Zaštita i očuvanje okoliša

4.1.1. Razvoj sustava zaštite okoliša i svijesti građana

4.1.2. Sprječavanje nelegalne i nekontrolirane eksploatacije

mineralnih sirovina

4.1.3. Sprječavanje nelegalne i neprikladne izgradnje objekata

4.2. Zaštita prirodnih vrijednosti 4.2.1. Zaštita dijela đurđevačkih pijesaka na području Općine od

devastacije

4.3. Zaštita kulturne baštine 4.3.1. Očuvanje spomenika

4.3.2. Očuvanje tradicijskih običaja

Tablica 34 Ciljevi vezani uz očuvanje okoliša i kulture

2


66

Iznosi ulaganja prema strateškim ciljevima i razvojnim prioritetima

Strateški ciljevi

Prioriteti

Ukupna ulaganja

(u kunama)

Proračun Općine

Državni proračun

Fondovi EU

Ostali izvori

1. Konkurentno gospodarstvo

1.1. Razvoj gospodarstva temeljenog na

znanju i tehnologiji

10.000.000,00 20% 80% 20%

1.2. Privlačenje investicija i razvoj

poduzetništva 2.000.000,00 20% 80%

1.3. Povećanje konkurentnosti u

poljoprivredi 50.000,00 100%

1.4. Razvoj turizma

2.000.000,00 20% 80%

1.5. Povećanje financijske moći

Općine 1.000.000,00 100%

Ukupno 15.050.000,00

2. Uređenje komunalne i

prometne infrastrukture

2.1. Poboljšanje komunalne

infrastrukture 115.000.000,00 10% 90%

2.2. Sanacija prometne

infrastrukture 10.000.000,00 10% 90%

Ukupno 125.000.000,00

3. Visoki životni standard građana

3.1. Razvoj naselja 1.000.000,00 70% 30%

3.2. Izgradnja i unapređenje

sportske infrastrukture

10.000.000,00 20% 20% 60%

3.3. Poboljšanje odgojno –

obrazovnog sustava

1.500.000,00 20% 30% 50%

3.4. Unapređenje uvjeta za visoki životni standard

stanovništva

3.000.000,00 20% 80%

Ukupno 15.500.000,00

4. Očuvanje okoliša i kulture

4.1. Zaštita i očuvanje okoliša

400.000,00 20% 80%

4.2. Zaštita prirodnih

vrijednosti 1.000.000,00 30% 20% 50%


67

4.3. Zaštita kulturne baštine

1.000.000,00 50% 50%

Ukupno 2.400.000,00

SVEUKUPNO 157.950.000,00

Tablica 35 Iznosi ulaganja prema strateškim ciljevima i razvojnim prioritetima

Prema podacima iz tablice o planiranim ulaganjima prema strateškim ciljevima i prioritetima vidljivo je

kako se najveća ulaganja planiraju ostvariti u okviru Cilja 2. Uređenje komunalne i prometne infrastrukture

za koji se namjerava izdvojiti iznos od 125.000.000,00 kuna, zatim slijedi Cilj 1. Konkurentno

gospodarstvo sa iznosom od 15.050.000,00; Cilj 3. Visoki životni standard građana sa iznosom od

15.500.000,00 kn te Cilj 4. Očuvanje okoliša i kulture sa iznosom od 2.400.000,00 kuna.

U pregledu izvora financiranja prevladavaju sredstva iz fondova Europske unije (70%), proračun Općine

(20%), Državni proračun Republike Hrvatske (7%) i na posljednjem mjestu su drugi izvori pod kojim se

smatraju sredstva iz Županijskog proračuna s udjelom od 3%.

3.1.3. Mjere razvoja

Program ukupnog razvoja osmišljen s namjerom da obuhvati što je moguće širi skup potreba općine, na

što realniji i objektivniji način. Mjere i prioriteti formirani su tako da služe ostvarenju prepoznatih ciljeva, te

da se njihovim provođenjem rješavaju definirani problemi općine u realnim okvirima. Kroz raspravu su se

grupirali ciljevi dovoljno specifični da budu ostvarivi, a s druge strane dovoljno „široki“ da obuhvate sva

strateški bitna područja razvoja. Navedene grupe prioriteta i mjera u svojim karakteristikama

zadovoljavaju sljedeće komponente neophodne za razvoj društva:

Ekonomija i gospodarski razvoj,

Zdravstvo i socijalna kohezija,

Zaštita okoliša,

Kultura, tradicija i običaji.

U planiranju razvoja, kreiranjem strategije i programa ukupnog razvoja Općine usmjereni smo na održivi

razvoj kao temelj na kojem se gradi vizija životne sredine. Prioriteti razvoja usmjereni su na ravnotežu

buduće kvalitete životnog prostora s jedne te gospodarskog i industrijskog razvoja s druge strane.

Tijekom planiranja izrade Programa ukupnog razvoja obuhvaćene su sve potrebne konsekvence društva

kakvo Općina želi stvoriti. Sa svojim prirodnim bogatstvima i još uvijek očuvanim okolišem Hrvatska ima

jedinstvene preduvjete da ostvari ono čemu cijeli svijet danas teži. Sklad između prirode i čovjeka

predstavlja se kao vizija globalnog razvoja, a zaštita i očuvanje čovjekovog prirodnog okruženja kao prvi


68

prioritet. Održivi razvoj definiran je kao oblik razvoja koji zadovoljava sadašnje potrebe, a da ne ugrožava

sposobnost budućih generacija da zadovolje vlastite zahtjeve. Usmjeren je na poboljšanje životnog

standarda pojedinaca, uz kratkoročno, srednjoročno i dugoročno očuvanje okoliša. Cilj mu je trostruk:

razvoj koji počiva na gospodarskoj učinkovitosti, socijalnoj pravdi i održivoj zaštiti okoliša. Postavljene

ciljeve potrebno je ostvariti sa razine općina prema višim razinama – gradovima, županijama i dalje.

Važno je istaknuti kako je kroz provedbu svih mjera i prioriteta vrlo bitno uključiti horizontalna pitanja. Bez

obzira o kojim vrstama projekata se radi te da li su sredstva namijenjena za provedbu odobrena iz

proračuna ili iz nekih drugih izvora, nekoliko je glavnih horizontalnih razvojnih pitanja, koja moraju biti na

odgovarajući način riješena kroz cijelo vrijeme provedbe. Glavne horizontalna pitanja su sljedeća:

Dobro upravljanje i ljudska prava – transparentno i odgovorno upravljanje ljudskim,

prirodnim i ekonomskim i financijskim resursima u svrhu ujednačenog i održivog razvoja, u

kontekstu političkog i institucionalnog okruženja koje podupire ljudska prava, demokratska

prava i vladavinu prava.

Ravnopravnost spolova – četvrta svjetska konferencija Ujedinjenih naroda o ženama

održana u Pekingu 1995. godine, uspostavila je ravnopravnost spolova kao osnovno načelo

u razvojnoj suradnji. Ravnopravnost spolova odnosi se na jednakost mogućnosti, prava,

raspodjelu resursa i koristi, odgovornosti za žene i muškarce u privatnom i javnom životu i

na vrijednosti koje se pripisuju muškim i ženskim osobinama.

Održivost okoliša – Okoliš i prirodni resursi su kapital koji se mora čuvati kako bi podržao

održivu gospodarsku aktivnost. Zaštita okoliša tako čuva samu osnovu za razvoj. Održivost

okoliša odnosi se na potrebu zaštite bioloških i fizičkih sustava koji podržavaju život (npr.

ekosustava, hidrološkog ciklusa i klimatskih sustava). Održivost okoliša je horizontalno

pitanje koje treba uključiti u sva područja odlučivanja. Uključivanjem ovih mjera i

planiranjem održivog razvoja u programu ukupnog razvoja Općine Novigrad Podravski

postavljen je okvir za razvoj, unutar kojega će se odvijati prioriteti i mjere koji su definirani

ranije.


69

3.2. PROVEDBA PROGRAMA UKUPNOG RAZVOJA

3.2.1. Provedba

Provedbu programa ukupnog razvoja provodit će većim dijelom Općina Kloštar Podravski prema

formiranim mjerama kojima su definirani nositelji pojedinih aktivnosti i ostale komponente. U procesu

izrade PUR-a formirana su tijela i radne skupine koji su doprinijeli kreiranju ciljeva, prioriteta i mjera

razvoja. Ta tijela imati će i glavnu ulogu tijekom provedbe programa. Načelnik je ispred općine zadužen

za donošenje odluka koje općinsko vijeće usvaja, dok je za koordinaciju provedbe programa zadužen

radni tim. Ovisno o vrsti posla rasporedit će se aktivnosti prema dužnostima zaposlenika općine. To su

prije svega ljudi iz radnih skupina, te predstavnici različitih institucija, organizacija i gospodarskog sektora.

Provedbu projekata treba shvatiti odgovorno kako bi se projektima pristupilo na vrijeme i planiranom

dinamikom za koju je bitno sljedeće:

Apsorpcijski kapaciteti – za izvršavanje složenijih projekata koji se vremenski preklapaju

angažirat će se potreban broj ljudi sa znanjima o pojedinom području, a koji su sposobni provesti

poslove u zadanom roku.

Koordinacija projekata – odredit će se osobe koje će biti zadužene za efikasno provođenje

projekata, tj. za odlučivanje, motiviranje, komunikaciju, upravljanje i organizaciju.

Monitoring – cilj monitoringa je provjeriti uspješnost provedbe projekata, pri čemu će se osigurati

sustav kvalitetnog prikupljanja informacija.

Institucionalna analiza pokazala je da je Općina Kloštar Podravski dorasla izvršavanju i provedbi

projekata, premda je iskazana potreba za daljnjom specijalizacijom i obukom osoblja za provedbu

složenijih projekata, posebice projekata financiranih iz sredstava EU, koji zahtijevaju posebnu proceduru.


70

3.2.2. Provedbeni poslovi

Mjera / Projekt

Projekt je niz aktivnosti čiji je cilj ostvarenje jasno određenih ciljeva unutar određenog vremenskog roka i

s određenim proračunom. Uspješnom provedbom projekta Općina je bliže ostvarivanju planiranih

prioriteta i ciljeva.

Odgovorna institucija

Određivanje institucije provedbe bitno je kako bi se utvrdile odgovornosti te koordinator projekta. Ukupna

odgovornost mora se povjeriti bilo izravnoj lokalnoj vlasti, kao političkoj instituciji, razvojnom vijeću ili pak

nekoj drugoj instituciji s političkim mandatom za djelovanje u ime lokalne vlasti. Institucija koja će provoditi

projekt te će biti zadužena i za učinkovito provođenje projekta

Razdoblje provedbe / rok

Svrstavanje projekta unutar vremenskog okvira provedbe temeljna je pretpostavka planiranja. Vremensko

određenje potrebno je precizno definirati kako bi se aktivnosti iz više projekata mogle izvoditi u isto

vrijeme, ali i zbog apsorpcijskih kapaciteta institucija te izvora financiranja. Očekivani troškovi za razdoblje

provedbe povezani su sa proračunom općine ali i sa potencijalnim izvorima financiranja. Prilikom procjene

izdataka u razdoblju provedbe valja razmotriti sve nužne troškove te navesti povećanje troškova kako bi

se izbjeglo navođenje iznosa koji možda neće biti dostatni.

Napomena

Ukoliko je potrebno provedbeni posao dodatno objasniti, a da se pri tom objašnjenje ne odnosi na

navedene stavke, smjestiti ćemo ga u stupac napomena. Osim navedenih stavki opisno za svaki

provedbeni posao naznačeno je što je do sada učinjeno, ali i što je potrebno učiniti kako bi se provedbeni

posao ostvario te objašnjenje potrebnih sredstava. Definiran je prioritet i cilj kojemu provedbeni posao

pripada.


71

Cilj Prioritet Mjera/projekt Provoditelj Rok Očekivani

troškovi (kn) Napomena

Cilj 1.

Konkurentno gospodarstvo

Prioritet 1.1. Razvoj

gospodarstva temeljenog na

znanju i tehnologiji

1.2.1.

Proširenje poduzetničke zone „Istok“ u

Kloštru Podravskom

Općina Kloštar

Podravski 2019/2020. 10.000.000,00

Tablica 36 Proširenje poduzetničke zone

Projektom se planira proširenje postojeće poduzetničke zone „Istok“ u Kloštru Podravskom te uređenje

kompletne infrastrukture s ciljem jačanja gospodarstva općine te razvojem poduzetništva.

Do sada učinjeno

U početnoj fazi su pripreme izrade idejnog projekta.

Predstojeći poslovi

Rješavanje imovinsko pravnih odnosa i ishođenje projektne dokumentacije.

Očekivani troškovi

Očekivani troškovi proširenja industrijske zone iznose 10.000.000,00 kuna.

Izvori financiranja

Kako se radi o zahtjevnom iznosu za općinski proračun, Općina će dio sredstava izdvojiti iz općinskog

proračuna, a preostali iznos iz vanjskih izvora financiranja preko EU fondova i Programa Ruralnog razvoja

RH, Mjera 7.4.


72



Cilj 1.


Prioritet 1.2. Privlačenje investicija i

razvoj poduzetništva

1.2.1.

Adaptacija poslovnih zgrada u

vlasništvu Općine

Općina Kloštar

Podravski 2018. 300.000,00

Tablica 37 Adaptacija poslovnih zgrada

Projektom se planira adaptacija postojećih poslovnih zgrada u vlasništvu općine Kloštar Podravski s ciljem

razvoja poduzetništva i jačanja gospodarstva na području općine.

Do sada učinjeno

U idejnoj fazi.


Ishođenje projektne dokumentacije.


Očekivani troškovi adaptacije postojećih poslovnih zgrada iznose 300.000,00 kuna.

Izvori financiranja

Proračun Općine, vanjski izvori financiranja preko EU fondova, javno privatno partnerstvo te Program

Ruralnog razvoja RH, Mjera 7.4.


73



Cilj 1.


Prioritet 1.4. Razvoj turizma

1.4.1.

Izgradnja turističkog

naselja i vidikovca

Općina Kloštar

Podravski 2017/2020. 3.000.000,00

Tablica 38 Izgradnja turističkog naselja i vidikovca

Projektom se planira izgradnja vidikovca i novog tradicionalnog turističkog naselja u naselju Kozarevac.

Do sada učinjeno

U idejnoj fazi.




Očekivani troškovi izgradnje vidikovca i turističkog naselja će iznositi 3.000.000,00 kuna.

Izvori financiranja

Proračun Općine, EU fondovi i Programa Ruralnog razvoja RH, Mjera 7.4.


74



Cilj 1.


Prioritet 1.4. Razvoj turizma

1.4.2.

Rekonstrukcija i adaptacija

galerije

Općina Kloštar

Podravski 2020. 300.000,00

Tablica 39 Rekonstrukcija i adaptacija galerije

Projektom se planira rekonstrukcija i adaptacija postojećeg objekta galerije u naselju Kloštar Podravski.

Do sada učinjeno

U idejnoj fazi.


Ishođenje projektne dokumentacije.


Očekivani troškovi adaptacije objekta iznose 300.000,00 kuna.

Izvori financiranja

Proračun Općine, vanjski izvori financiranja preko EU fondova i Program Ruralnog razvoja RH, Mjera 7.4.


75



Cilj 2.

Uređenje komunalne i


Prioritet 2.1. Poboljšanje prometne

infrastrukture

2.1.1.

Izgradnja kanalizacije na području

općine Kloštar

Podravski

Općina Kloštar

Podravski 2017/2020. 115.000.000,00

Tablica 40 Izgradnja kanalizacije

Projektom se planira izgradnja sustava kanalizacije u sva četiri naselja na području općine Kloštar

Podravski .

Do sada učinjeno

Izrađena i pripremljena projektna dokumentacija, izrađene studije izvedivosti.


Prijava na natječaj.


Očekivani troškovi izgradnje kanalizacijske infrastrukture će iznositi 115.000.000,00 kuna.

Izvori financiranja

Sredstva za financiranje će biti iz proračuna Općine Kloštar Podravski te vanjskih izvora financiranja preko

EU fondova.


76



Cilj 2.



Prioritet 2.1. Poboljšanje prometne

infrastrukture

2.1.1.

Izgradnja tržnice

Općina Kloštar

Podravski 2019/2020. 1.500.000,00

Tablica 41 Izgradnja tržnice

Projektom se planira izgradnja tržnice u općinskom središtu Kloštar Podravski.

Do sada učinjeno

U fazi pripreme idejnog rješenja.




Očekivani troškovi izgradnje tržnice će iznositi 1.500.000,00 kuna.

Izvori financiranja

Proračun Općine, vanjski izvori financiranja preko EU fondova, Program Ruralnog razvoja RH, Mjera 7.4.


77



Cilj 2.



Prioritet 2.2. Sanacija prometne

infrastrukture

2.2.1.

Rekonstrukcija nerazvrstanih

cesta na području općine

Općina Kloštar

Podravski 2016. 1.604.000,00

Tablica 42 Rekonstrukcija nerazvrstanih cesta na području općine

Rekonstrukcija nerazvrstanih cesta spada u izgradnju osnovne infrastrukture koja omogućava i

predstavlja preduvjet za gospodarski razvoj i rast. Bez adekvatne osnovne infrastrukture, u ovom slučaju

rekonstrukcije nerazvrstanih cesta, odnosno dionice Kozarevac - Prugovac, nema preduvjeta za

poduzetnike, poljoprivrednike i ostalo stanovništvo da ostvari kvalitetne uvjete života i gospodarskog

razvoja općine. Rekonstrukcija nerazvrstanih cesta omogućuje bolju prometnu povezanosti naselja u

sastavu općine. Također omogućuje razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te je preduvjet za

okrupnjavanje poljoprivrednih gospodarstava.

Do sada učinjeno

Izrađena cjelovita projektna dokumentacija, ishođena građevinska dozvola i izrađena studija

izvedivosti.




Očekivani troškovi rekonstrukcije 1.604.000,00 kuna.

Izvori financiranja

Općina će tražiti vanjske izvore financiranja preko EU fondova i Programa Ruralnog razvoja RH, Mjera

7.2.


78



Cilj 2.




infrastrukture

2.2.1.

Izgradnja pješačkih

staza

Općina Kloštar

Podravski 2017/2018. 2..380.361,25

Tablica 43 Izgradnja pješačkih staza

Izgradnja pješačkih staza osim što ulazi u izgradnju osnovne infrastrukture omogućava kvalitetniji i

sigurniji život stanovništva. Nogostupi se grade iz sigurnosnih razloga za pješaka i podižu standard

kvalitete izgrađenih cesta. Pješačke staze će se graditi u naselju Kozarevac.

Do sada učinjeno

Izrađena cjelovita projektna dokumentacija




Očekivani troškovi izgradnje pješačkih staza će iznositi 2.380.361,25 kuna.

Izvori financiranja


7.4.


79



Cilj 2.




infrastrukture

2.2.1.

Izgradnja pješačkih i

biciklističkih staza

Općina Kloštar

Podravski 2019. 4.000.000,00

Tablica 44 Izgradnja pješačkih i biciklističkih staza

Projektom se planira izgradnja i uređenje pješačkih i biciklističkih staza u naseljima Kloštar Podravski i

Budančevica.

Do sada učinjeno

Idejna faza projekta.


Izrada projektne dokumentacije, prijava na natječaj.


Očekivani troškovi izgradnje pješačkih i biciklističkih staza će iznositi 4.000.000,00 kuna.

Izvori financiranja



80



Cilj 2.




infrastrukture

2.2.1.

Modernizacija javne rasvjete

Općina Kloštar

Podravski 2017. 2..184.607,71

Tablica 45 Modernizacija javne rasvjete

Projekt uključuje izmjenu starih živinih i natrijevih svjetiljki javne rasvjete novim i štedljivim led rasvjetnim

tijelima. Rezultat projekta je smanjenje troškova električne energije za 60% i smanjenje troškova

održavanja rasvjetnih tijela javne rasvjete za oko 90% uz smanjenje emisije CO2.

Do sada učinjeno



Ishođenje građevinske dozvole.


Očekivani troškovi modernizacije javne rasvjete staza će iznositi 2.184.607,71 kuna.

Izvori financiranja

Općina će tražiti vanjske izvore financiranja preko EU fondova. i Programa Ruralnog razvoja RH, Mjera

7.4.


81



Cilj 2.




infrastrukture

2.2.1.

Izgradnja parkirališta u

Kloštru Podravskom

Općina Kloštar

Podravski 2017. 57.031,25

Tablica 46 Izgradnja parkirališta u Kloštru Podravskom

Projekt uključuje izgradnju 10 parkirališnih mjesta uz uređenje okolnih zelenih površina

Do sada učinjeno



Izgradnja parkirališta.


Očekivani troškovi izgradnje parkirališnih mjesta će iznositi 57.031,25 kuna.

Izvori financiranja

Projekt će se u cijelosti financirati iz proračuna Općine Kloštar Podravski.


82



Cilj 2.




infrastrukture

2.2.1.

Asfaltiranje nerazvrstanih

cesta na području

općine Klošar Podravski

Općina Kloštar

Podravski 2017/2018. 1.000.000,00

Tablica 47 Asfaltiranje nerazvrstanih cesta na području općine Kloštar Podravski

Predviđenim projektom će se obuhvatiti rekonstrukcija postojećih cesta na području općine Kloštar

Podravski te postavljanje novog sloja asfalta.

Do sada učinjeno

Pripremna faza projekta.


Izrada projektne dokumentacije, ishođenje građevinske dozvole.


Očekivani troškovi rekonstrukcije nerazvrstanih cesta iznosit će 1.000.000,00 kuna.

Izvori financiranja


7.2., a dio sredstava će se osigurati iz proračuna Općine.


83



Cilj 2.




infrastrukture

2.2.1.

Rekonstrukcija mosta u Kloštru

Podravskom

Komunalno KP d.o.o.

2016. 50.000,00

Tablica 48 Rekonstrukcija mosta

Predviđenim projektom će izvesti rekonstrukcija mosta na način da se dvije postojeće lokalne prometnice

spoje sa cestovnim mostom.

Do sada učinjeno

Izrađen projekt.


Izvođenje radova.


Očekivani troškovi rekonstrukcije mosta iznosit će 50.000,00 kuna.

Izvori financiranja

Projekt će se u cijelosti financirati iz proračuna Općine Kloštar Podravski.


84



Cilj 2.




infrastrukture

2.2.1.

Postavljanje semafora sa

mjeračem brzine

Općina Kloštar

Podravski 2017. 180.000,00

Tablica 49 Postavljanje semafora sa mjeračem brzine

Projektom je predviđeno postavljanje semafora zbog regulacije brzine kretanje vozila u naselju

Budančevica s ciljem osiguranja sigurnosti u prometu.

Do sada učinjeno

Pripremna faza projekta.


Izrada projektne dokumentacije, ishođenje građevinske dozvole.


Očekivani troškovi postavljanja semafora iznosit će 180.000,00 kuna.

Izvori financiranja

Projekt će se u cijelosti financirati iz proračuna općine Kloštar Podravski.


85



Cilj 3.

Visoki životni društveni standard

stanovnika

Prioritet 3.2. Razvoj i

unaprjeđenje sportske

infrastrukture

3.2.1.

Izgradnja sportsko školske dvorane

Općina Kloštar

Podravski 2017. 9.136.815,63

Tablica 50 Izgradnja školsko sportske dvorane

Na području općine Kloštar Podravski će se izgraditi nova školsko sportska dvorana spojena sa

postojećom zgradom Osnovne škole. Izgradnja dvorane je važna zbog trenutno neadekvatnih uvjeta u

kojima školska djeca obavljaju aktivnosti tjelesnog odgoja kao i za razne potrebe školskih manifestacija i

drugih prigoda.

Do sada učinjeno

Izrađena projektna dokumentacija, ishođena građevinska dozvola.


Prijava projekta na natječaj iz Programa Ruralnog razvoja RH, Mjera 7.4.


9.136.815,63 kuna

Izvor financiranja

Financiranje iz proračuna županije Koprivničko-križevačke, EU fondova, Program Ruralnog razvoja RH,

Mjera 7.4.


86



Cilj 3.

Visoki životni

standard stanovnika

Prioritet 3.3. Poboljšanje

odgojno obrazovnog

sustava

3.3.1.

Izgradnja dječjih

igrališta u općini Kloštar

Podravski

Općina Kloštar

Podravski 2016/2017. 781.631,25

Tablica 51 Izgradnja dječjih igrališta

Predviđena je izgradnja dječjih igrališta u naseljima Budančevica, Kozarevac i Kloštar Podravski. Dječja

igrališta će se izgraditi i ograditi sukladno svim pravilima i mjerama sigurnosti, a sve sprave će se sastojati

od osmišljenih elemenata za igru.

Do sada učinjeno

Ishođena sva potrebna dokumentacija, izrađena studija izvedivosti.


Prijava projekta na natječaj iz Programa ruralnog razvoja, Mjera 7.4.


Troškovi izgradnje dječjih igrališta pojedinačno po naseljima iznose: Budančevica =276.443,75 kuna,

Kozarevac 252.434,75 kuna i kloštar Podravski 252.843,75 kuna te su također mogući nepredviđeni

troškovi

Izvori financiranja

Kako se radi o manje zahtjevnom iznosu za općinski proračun, dio troškova snosi Općina, a preostali dio

sufinanciranja će se tražiti iz EU fondova, odnosno Programa Ruralnog razvoja RH, Mjera 7.4.


87



Cilj 3.

Visoki životni

standard stanovnika

Prioritet 3.3. Poboljšanje

odgojno obrazovnog

sustava

3.3.1.

Izgradnja dječjeg

igrališta u naselju

Budančevica

Društvo naša djeca,

Kloštar Podravski

2016/2017. 706.918,63

Tablica 52 Izgradnja dječjeg igrališta u Budančevici

Predviđena je izgradnja otvorenog dječjeg igrališta nepravilnog tlocrtnog oblika ukupne površine 1.500

m2 u naselju Budančevica. Dječje igralište će se izgraditi sukladno svim pravilima i mjerama sigurnosti, a

sve sprave će se sastojati od osmišljenih elemenata za igru.

Do sada učinjeno

Ishođena sva potrebna dokumentacija.


Prijava projekta na natječaj iz Programa ruralnog razvoja, Mjera 7.4.


Troškovi izgradnje dječjeg igrališta iznose 706.918,63 kuna te su također mogući nepredviđeni troškovi.

Izvori financiranja

Kako se radi o manje zahtjevnom iznosu za općinski proračun, dio troškova snosi Općina, a preostali dio

sufinanciranja će se tražiti iz EU fondova, odnosno Programa Ruralnog razvoja RH, Mjera 7.4.


88



Cilj 3.

Visoki životni standard

stanovnika

Prioritet 3.4. Unaprjeđenje

uvjeta za visoki životni

standard stanovništva

3.4.1.

Rekonstrukcija društvenih

domova

Općina Kloštar

Podravski 2017. 150.000,00

Tablica 53 Rekonstrukcija društvenih domova

Projektom je predviđena rekonstrukcija i proširenje postojećih društvenih domova u naseljima Kozarevac

i Kloštar Podravski.

Do sada učinjeno

Idejni projekt.


Izrada potrebne projektne dokumentacije, ishođenje određenih dozvola i prijava projekta na

natječaj iz Programa ruralnog razvoja.


Troškovi rekonstrukcije i proširenja će iznositi 150.000,00 kuna.

Izvori financiranja

Općina će tražiti financiranje iz EU fondova, odnosno Programa Ruralnog razvoja RH, Mjera 7.4., a dio

sredstava će se osigurati iz Proračuna Općine.


89



Cilj 3.

Visoki životni

standard stanovnika




3.4.1.

Izgradnja terase na

društvenom domu

Kozarevac

Općina Kloštar

Podravski 2016/2017. 170.000,00

Tablica 54 Izgradnja terase

Projektom je predviđena izgradnja nove terase na postojećem društvenom domu u naselju Kozarevac.

Do sada učinjeno

Idejni projekt.






Izvori financiranja




90



Cilj 3.

Visoki životni

standard stanovnika




3.4.1.

Adaptacije terase na

društvenom domu Kloštar

Podravski

Općina Kloštar

Podravski 2016/2017. 100.000,00

Tablica 55 Adaptacija terase

Projektom je predviđena adaptacija i zatvaranje postojeće terase na društvenom domu u općinskom

središtu Kloštar Podravski.

Do sada učinjeno

Idejni projekt.






Izvori financiranja




91



Cilj 3.


stanovnika




3.4.1.

Rekonstrukcija i adaptacija

sportsko vatrogasnih

domova

Općina Kloštar

Podravski 2017. 550.000,00

Tablica 56 Rekonstrukcija i adaptacija sportsko vatrogasnih domova

Projektom je predviđena rekonstrukcija i adaptacija postojećih sportsko vatrogasnih domova u naseljima

Kozarevac, Prugovac i Kloštar Podravski.

Do sada učinjeno

Idejni projekt.






Izvori financiranja




92



Cilj 3.


stanovnika




3.4.1.

Izgradnja Doma za starije

i nemoćne

Općina Kloštar

Podravski 2019. 2.000.000,00

Tablica 57 Izgradnja Doma za starije i nemoćne

Projektom je predviđena izgradnja doma za starije i nemoćne stanovnike sa područja općine Kloštar

Podravski i šire.

Do sada učinjeno

Projekt je u idejnoj fazi.


Izrada potrebne projektne dokumentacije, ishođenje određenih dozvola, građevinska dozvola i

prijava projekta na natječaj iz Programa ruralnog razvoja.


Troškovi izgradnje će iznositi 2.000.000,00 kuna.

Izvori financiranja

Općina će tražiti financiranje iz EU fondova, odnosno Programa Ruralnog razvoja RH, Mjera 7.4., dio



93



Cilj 3.

Visoki životni

društveni standard

stanovnika

Prioritet 3.4. Razvoj naselja

3.4.2.

Izgradnja ulice

hrvatskih branitelja

Općina Kloštar

Podravski 2017/2018. 600.000,00

Tablica 58 Izgradnja ulice hrvatskih branitelja

Projektom se planira izgradnja nove ulice sa svom pripadajućom potrebnom infrastrukturom u središnjem

naselju Kloštar Podravski.

Do sada učinjeno

U fazi pripreme idejnog rješenja.




Očekivani troškovi izgradnje tržnice će iznositi 600.000,00 kuna.

Izvor financiranja



94



Cilj 4.

Očuvanje okoliša i kulture

Prioritet 4.1. Zaštita i očuvanje okoliša

4.1.1.

Izgradnja parka i fontane

Općina Kloštar

Podravski 2018. 400.000,00

Tablica 59 Izgradnja parka i fontane

Projektom je predviđena izgradnja fontane i uređenje parka ispred Osnovne škole u naselju Kloštar

Podravski.

Do sada učinjeno



Izrada projektne dokumentacije, ishođenje potrebnih dozvola.


Troškovi izgradnje uređenja iznosit će 400.000,00 kuna.

Izvori financiranja

Projekt će se financirati dijelom iz proračuna općine Kloštar Podravski, a preostali dio financiranja će se

tražiti iz Fondova EU, MRRFEU i Programa Ruralnog razvoja RH, Mjera 7.4.


95



Cilj 4.


Prioritet 4.1. Zaštita i očuvanje okoliša

4.1.1.

Izgradnja parka i šetnice

Općina Kloštar

Podravski 2019. 400.000,00

Tablica 60 Izgradnja parka i šetnice

Projektom je predviđeno uređenje parka i šetnice u naselju Budančevica.

Do sada učinjeno



Izrada projektne dokumentacije.


Troškovi izgradnje uređenja iznosit će 400.000,00 kuna.

Izvori financiranja


tražiti iz Fondova EU i MRRFEU.


96



Cilj 4.


Prioritet 4.3. Zaštita

kulturne baštine

4.3.1.

Izgradnja groblja u naselju Kloštar

Podravski

Općina Kloštar

Podravski 2016/2017. 220.481,25

Tablica 61 Izgradnja groblja u naselju Kloštar Podravski

Projektom je predviđena nadogradnja, odnosno proširenje postojećeg groblja, izgradnja nogostupa,

uređenje okoliša te izvedba javne rasvjete.

Do sada učinjeno

Pripremljena projektna dokumentacija.


Ishođenje potrebnih dozvola, građevinska dozvola, prijava na natječaj.


Troškovi izgradnje i rekonstrukcije groblja u naselju Kloštar Podravski će iznositi 220.481,25 kuna.

Izvori financiranja


tražiti iz Fondova EU i Programa Ruralnog razvoja RH, Mjera 7.4.


97

Cilj Prioritet Mjera/projekt Provoditelj Rok Očekivani troškovi

Napomena

Cilj 4.


Prioritet 4.3. Zaštita

kulturne baštine

4.3.2.

Adaptacija muzeja

Općina Kloštar

Podravski 2020. 300.000,00

Tablica 62 Adaptacija muzeja

Projektom se planira adaptacija postojeće zgrade s prenamjenom u muzej u naselju Kloštar Podravski.

Do sada učinjeno



Izrada projektne dokumentacije i prijava na natječaj.


Troškovi rekonstrukcije i uređenja muzeja će iznositi 300.000,00 kuna.

Izvori financiranja


tražiti iz Fondova EU i Programa Ruralnog razvoja RH, Mjera 7.4.


98

4. FINANCIJSKI OKVIR

Europa 2020 je temeljni dokument koji određuje usmjeravanje financijskih sredstava raspoloživih u

proračunu Unije za financijsko razdoblje 2014.-2020. Europski fondovi i instrumenti financiranja pomagat

će realizaciju samo onih projekata kod kojih se može pokazati jasna povezanost s ciljevima i prioritetima

strategije Europa 2020. Dugoročni vremenski horizont važan je za potencijalne korisnike fondova,

planiranje sufinanciranja isto kao i za nacionalne riznice. Kao i države članice, Unija donosi godišnji

proračun koji mora uvažavati limite po glavama isto kao i ukupne godišnje limite (zadane financijskom

perspektivom).

Nakon definiranja strateških ciljeva, prioriteta, mjera i projekata, potrebno je predvidjeti i moguće izvore

financiranja. Kako bi PUR postao operativan potrebno se kretati u pravcu ciljeva i ostvarenju zacrtanih

projekata. Osiguranje, pribavljanje i upravljanje financijskim sredstvima jedan je od najbitnijih segmenata

provedbe Programa ukupnog razvoja.

Potrebno je istaknuti da su neki razvojni projekti u bazi projekata Programa ukupnog razvoja Općine

Novigrad Podravski na razini ideje te će se tek u narednom programskom razdoblju isti razrađivati;

planirati potrebne aktivnosti, mogući izvori financiranja, struktura proračuna itd.

U nastavku će se prikazati samo oni izvori financiranja koje bi Općina Novigrad Podravski mogla koristiti

za svoje projekte.

4.1. Strani izvori financiranja

Strukturni i kohezijski fondovi - europski strukturni i investicijski fondovi (ESI) je termin uveden za

financijsko razdoblje 2014.-2020. i označava jedinstven naziv koji obuhvaća slijedeće fondove:

• Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)

• Europski socijalni fond (ESF)

• Kohezijski fond (CF)

• Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EARDF)

• Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EMFF) – ne obrađuje se u ovoj Strategiji

Zajednička je osobina ovih fondova da na različite načine osiguravaju provedbu kohezijske politike.

Europski strukturni i investicijski fondovi se od Programa Zajednice razliku po visini financijskih sredstava

kojima raspolažu i sustavu upravljanja. Dominantan dio sredstava kojim raspolaže Unija (više od 40%) se

usmjerava kroz Europske strukturne i investicijske fondove dok se na programe Zajednice troši nešto više

od 10% ukupno raspoloživih sredstava. Dodatno, sustav upravljanja sredstvima iz Europskih investicijskih


99

i strukturnih fondova je podijeljen između Europske komisije i država članica. U cilju harmonizacije i

koordinacije korištenja sredstava, u ovoj je financijskoj perspektivi uređen skup zajedničkih pravila o

tematskim ciljevima, planiranju (programiranju), financijskom upravljanju, nadzoru, izvještavanju te

pravima i obvezama država članica i regija koji se odnosi na sve fondove uključene u Europske

investicijske i strukturne fondove. Jedan od važnih razloga zbog kojih se u ovoj financijskoj perspektivi

nastoje, u što je mogućoj mjeri više, ujednačiti pravila korištenja Europskih i strukturnih fondova je

pojednostavljivanje i ujednačavanje procedura i administrativnih zahtijeva koje se postavljaju pred države

članice. U sljedećoj tablici prikazuje se Institucionalni okvir RH za korištenje strukturnih instrumenata.

FOND Operativni program/

Prioritetna os Upravljačko tijelo

Posredničko tijelo razine I

Posredničko tijelo razine II

EPFRR Program ruralnog razvoja Ministarstvo poljoprivrede Agencija za plaćanja u poljoprivredi i ruralnom

razvoju -

EFRR Konkurentnost i kohezija Ministarstvo regionalnog

razvoja i fondova EU Ministarstvo poduzetništva

i obrta

Središnja agencija financiranje i ugovaranje

(SAFU)

Kohezijski fond

Konkurentnost i kohezija Ministarstvo regionalnog

razvoja i fondova EU

Ministarstvo zaštite okoliša

Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

ESF Učinkoviti ljudski potencijali Ministarstvo rada i

mirovinskog sustava

Ministarstvo rada i

mirovinskog sustava

Ministarstvo znanosti

obrazovanja i športa

Ministarstvo socijalnih politika i mladih

Hrvatski zavod za

zapošljavanje

Agencija za strukovno

obrazovanje

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva

Tablica 63 Institucionalni okvir RH za korištenje strukturnih instrumenata

Izvor: Pravila i propisi za provođenje EU projekata u Gradu Zagrebu, Grad Zagreb, 2014.


100

Europski fond za regionalni razvoj (European Regional Development Fund - ERDF) podupire jačanje

ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije u Europskoj uniji kroz smanjenje ekonomskih razlika među

regijama (NUTS2 regije). U ostvarivanju ove zadaće ERDF ima dva cilja:

• Potpora investicijama za rast i zapošljavanje

• Potpora europskoj teritorijalnoj suradnji.

U ostvarivanju cilja „Potpora investicijama za rast i zapošljavanje“ sredstva ERDFa mogu koristiti sve

europske regije: manje razvijene , tranzicijske i razvijene regije. S porastom stupnja razvijenosti smanjuje

se stopa sufinanciranja. Kao što je već rečeno, s obzirom da obje hrvatske NUTS2 regije ulaze u

kategoriju manje razvijenih regija stopa sufinanciranje iz ERDF-a može biti maksimalno 85% prihvatljivih

troškova. U ostvarivanju cilja „Potpora europskoj teritorijalnoj suradnji“ sredstva koriste NUTS3 regije koje

se nalaze na vanjskim granicama Unije i unutarnjim granicama pojedine države članice. U razdoblju

2014.–2020. ERDF na raspolaganju ima 185 milijardi eura. ERDF pomaže regionalni i lokalni razvoj te, s

obzirom na financijski kapacitet i mogući raspon ulaganja ovog fonda, najznačajnije treba doprinijeti svim

prioritetima Europe 2020 za pametan održiv i uključiv rast. U programskom razdoblju 2014.- 2020. ERDF

je jedini fond koji financira aktivnosti i projekte u okviru svih jedanaest tematskih cjelina koje predviđa

Zajednička uredba. Investicijski prioriteti na koje se, u okviru svake od jedanaest tematskih cjelina, mogu

usmjeriti sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj su:

• Jačanje istraživanja i tehnološkog razvoja i inovacija:

• Jačanje infrastrukture i kapaciteta za istraživanje i inovacije, razvoj izvrsnosti u

istraživanju i inovacijama i promoviranje centara kompetencija, posebice onih od

europskog interesa,

• o Promicanje poslovnog ulaganja u istraživanje i inovacije (R&I), razvoj veza i sinergija

između poduzeća, istraživačkih centara i sveučilišta kroz razvoj proizvoda i usluga,

transfer tehnologije, inovacije, primijenjena istraživanja, pilot projekte, prvu proizvodnju

i sl.

• Jačanje pristupa informacijsko komunikacijskoj tehnologiji (ICT) njezinom korištenju i kvaliteti:

• Razvijanje širokopojasnog pristupa te uvođenje super brzih mreža,

• Razvoj ICT proizvoda i usluga, e-trgovine i jačanje potražnje za ICT-om,

• Jačanje korištenja ICT za e-upravljanje, e-učenje, e-zdravstvo, e-uključenost

• Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika (MSP):

• Promocija poduzetništva osobito kroz olakšavanje ekonomske eksploatacije i

olakšavanje pokretanja novih tvrtki uključujući i poslovne inkubatore,


101

• Razvoj novih poslovnih modela za MSP, posebice internacionalizacija,

• Potpora MSP za rast na regionalnom nacionalnom i međunarodnom tržištu.

• Potpora prelasku na zeleno gospodarstvo koje manje zagađuje:

Promicanje proizvodnje i distribucije obnovljive energije, o Promicanje energetske

učinkovitosti i korištenja obnovljive energije u poduzećima,

Potpora energetske učinkovitosti i korištenja obnovljive energije u javnoj infrastrukturi

uključujući javne zgrade i domaćinstva,

Promocija ‘niskougljičnih’ strategija za urbana područja uključujući i multimodalnu

urbanu pokretljivost,

Promocija korištenja visokoučinkovite ko-generacije topline i energije.

• Promocija prilagodbe klimatskim promjenama, prevencije rizika i upravljanje:

Potpora ulaganjima za prilagodbu klimatskim promjenama

Poticanje ulaganja namijenjenih upravljanju specifičnim rizicima, osiguravanje

otpornosti na nepogode i razvoj sustava za upravljanje prirodnim i drugim nepogodama

• Zaštita okoliša i jačanje efikasnosti korištenja resursa:

Investiranje u sektor zbrinjavanja otpada,

Investiranje u vodni sektor,

Zaštita, promocija i razvoj kulturne i prirodne baštine,

Zaštita biološke raznolikosti, zaštita tla i promicanje usluga ekosustava uključujući

NATURA 2000 i zelene infrastrukture,

Aktivnosti za poboljšanje urbanog okoliša, uključujući sanaciju zagađenih područja i

smanjenje zagađenja zraka.

• Promocija održivog prijevoza i uklanjanja uskih grla na ključnoj prometnoj infrastrukturi:

Ulaganja u osnovnu prometnu mrežu Europe – TEN-T mrežu, o Poboljšanje regionalne

mobilnosti povezivanjem sekundarnih i tercijarnih prometnih čvorova i infrastrukture

(regionalna i lokalna prometna mreža) na TEN- infrastrukturu (mrežu),

Razvoj prometnog sustava koji emitira niske razine CO2 i koji ne zagađuje okoliš te

promocija održive gradske mobilnosti,

Razvoj sveobuhvatnog, visokokvalitetnog i inter-operabilnog željezničkog sustava

• Poticanje zaposlenosti i potpora radne mobilnosti:

Razvoj poslovnih inkubatora i potpore samozapošljavanju i pokretanju poslovanja


102

Inicijative lokalnog razvoja i pomoć objektima i uslugama koje pomažu stvaranju novih

radnih mjesta

Ulaganja u javnu infrastrukturu koja služi jačanju zapošljavanja.

• Poticanje socijalne uključenosti i borbe protiv siromaštva:

Ulaganja u zdravstvenu i socijalnu infrastrukturu koja doprinosi nacionalnom,

regionalnom i lokalnom razvoju, smanjenju nejednakosti u području zdravstvenog

statusa i poboljšanom pristupu društvenim, kulturnim i rekreacijskim centrima,

Potpora fizičkoj, ekonomskoj i socijalnoj obnovi zakinutih (eng. deprived) zajednica

unutar urbanih i ruralnih područja infrastrukturnom i gospodarskom jačanju urbanih i

ruralnih zajednica

• Ulaganja u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje kroz razvoj obrazovne infrastrukture.

• Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovitosti javne administracije i javnih službi koje sudjeluju u

provedbi ERDF-a.

Europski socijalni fond (European Social Fund – ESF) je najvažniji europski financijski instrument za

ulaganje u ljudski potencijal. Fond povećava mogućnost zapošljavanja europskih građana, pomaže bolje

obrazovanje i poboljšava položaj najranjivijih društvenih skupina izloženih riziku siromaštva. ESF

promovira visoku razinu zaposlenosti i kvalitete radnih mjesta, pomaže geografsku i profesionalnu

mobilnost radnika, brine o njihovoj prilagodbi promjenama, potiče i pomaže dostizanje visoke razine

obrazovanja i obuke, promovira jednakost spolova, jednake mogućnosti i nediskriminaciju, jača društvenu

uključenost i pomaže borbu protiv siromaštva čime doprinosi prioritetima Europske unije u smjeru jačanja

ekonomske, socijalne i prostorne kohezije.

ESF posebnu pozornost pridaje ugroženim skupinama kao što su dugotrajno nezaposleni, osobe s

invaliditetom, migranti, etničke manjine, marginalizirane zajednice i ljudi koji se suočavaju s rizikom

socijalne isključenosti. Sredstva ESFa namijenjena su također poduzećima i drugim sustavima s ciljem

olakšavanja njihove prilagodbe (restrukturiranja), promicanja dobrog upravljanja i provedbe reformi,

posebno u području zapošljavanja, obrazovanja i socijalne politike.

U odnosu na jedanaest tematskih cjelina koje se općenito mogu financirati iz Europskih strukturnih i

investicijskih fondova, Europski socijalni Fond financira prioritete u okviru sljedećih tematskih cjelina:

• Poticanje zapošljavanja i potpora mobilnosti radne snage

• Poticanje socijalne uključenosti, borba protiv siromaštva i diskriminacije

• Razvojne strategije predvođene zajednicom


103

• Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje

• Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovitosti javne administracije kroz:

Specifična je osobina inicijative za zapošljavanje mladih da je usmjerena na pojedince, a ne na

institucionalne strukture i zato je ova inicijativa komplementarna drugim aktivnostima koje se financiraju

iz ESFa (uključujući i garanciju za mlade koja zahtijeva da mladi ljudi u roku od 4 mjeseca od kada su

postali nezaposleni odnosno završili školovanje trebaju primiti ponudu ili za zapošljavanje ili za nastavak

obrazovanja ili za naukovanje).

Sredstva iz Kohezijskog fonda (Cohesion Fund) namijenjena su državama članicama čiji je bruto

nacionalni dohodak po stanovniku (prema paritetu kupovne moći) u razdoblju 2008.- 2010. bio niži od

90% prosjeka EU 27. Kohezijski fond raspolaže ukupnim iznosom od 66,4 mlrd eura.

• Potpora prelasku na gospodarstvo s niskom emisijom CO2 u svim sektorima

Poticanje proizvodnje i distribucije obnovljivih izvora energije, o Promoviranje

energetske učinkovitosti i obnovljive energije u poduzećima,

Potpora projektima energetske učinkovitosti, pametnog upravljanja energijom, i

korištenja obnovljive energije u javnoj infrastrukturi,

Razvoj pametnih distribucijskih sustava na niskim razinama napona, o Promoviranje

strategija niske emisije CO2 u urbanim područjima,

Promoviranje upotrebe visoko efikasne kogeneracije topline i energije.

• Promoviranje prilagodbe klimatskim promjenama, prevencije rizika i upravljanje:

Potpora ulaganjima za prilagodbu klimatskim promjenama,

Poticanje ulaganja namijenjenih upravljanju specifičnim rizicima, osiguravanje

otpornosti na nepogode i razvoj sustava za upravljanje prirodnim i drugim

nepogodama.

• Zaštita okoliša i promoviranje učinkovitog korištenja resursa

Investiranje u sektor zbrinjavanja otpada,

Investiranje u vodni sektor,

Zaštita biološke raznolikosti, zaštita tla i promicanje usluga ekosustava uključujući

NATURA 2000 i zelene infrastrukture,

Aktivnosti za poboljšanje urbanog okoliša, uključujući sanaciju zagađenih područja i

smanjenje zagađenja zraka,

• Razvoj održivog prijevoza i uklanjanja uskih grla na ključnoj infrastrukturi kroz:


104

Ulaganja u TEN-T mrežu,

Razvoj ekološki prihvatljivog i niskougljičnog prijevoznog sustava uključujući

promoviranje održivog urbanog prijevoza,

Razvoj sveobuhvatnog, kvalitetnog i interoperabilnog željezničkog sustava.

• Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovitosti javne administracije povezane s provedbom

projekata iz Kohezijskog fonda.

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural Development –

EAFRD) instrument je koji podupire europsku politiku ruralnog razvoja, a koja čini drugi stup Zajedničke

poljoprivredne politike. Slijedom toga, dugoročni cilj politike ruralnog razvoja je povećanje konkurentnosti

poljoprivrede, održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatske promjene te uravnotežen razvoj ruralnih

krajeva. Politika ruralnog razvoja treba značajno doprinijeti i ciljevima strategije Europe 2020 za pametan,

održiv i uključiv rast. Da bi to postigla europska politika ruralnog razvoja za iduće je razdoblje odredila

šest prioriteta ruralnog razvoja:

• Transfer znanja i inovacije u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim prostorima s naglaskom na:

• Poticanje inovacija i jačanje baze znanja u ruralnim područjima

• Jačanje povezanosti između poljoprivrede i šumarstva te istraživanja i inovacija

• Jačanje cjeloživotnog obrazovanja i strukovnih obuka u poljoprivrednom i šumarskom

sektoru.

• Konkurentnost svih oblika poljoprivrede i održivosti farmi

• Poticanje restrukturiranja farmi suočenih sa strukturnim problemima, posebice farmi sa

slabom tržišnom pozicijom, tržišno orijentiranih farmi s potrebom za poljoprivrednom

diversifikacijom

• Briga o generacijskom pomlađivanju poljoprivrednog sektora

• Organizacija proizvodnog lanca i upravljanje rizicima

• Bolje integriranje primarnih poljoprivrednih proizvođača u proizvodni lanac u proizvodnji

hrane kroz valoriziranje kvalitete i promidžbu na lokalnom tržištu

• Potpora upravljanju rizicima na farmama

• Zaštita, obnova i unapređenje ekosustava

• Zaštita i obnova bioraznolikosti, uključujući područja Natura 2000 i HNV proizvodnju

(High Nature Value Farming), i stanje europskih krajobraza


105

• Poboljšanje upravljanja vodama

• Poboljšanje upravljanja tlom

• Učinkovito korištenje resursa te kretanje prema smanjenju emisije CO2 i climate resilient economy

gospodarstvu osjetljivom na klimu o Povećanje učinkovitosti korištenja vode u poljoprivredi

• Povećanje učinkovitosti korištenja energije u poljoprivredi i proizvodnji hrane

• Poticanje proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora, nusproizvoda, otpada,

ostataka i drugih sirovina u svrhu bio ekonomije

• Smanjenje emisije nitratnih oksida i metana iz poljoprivrede

• Socijalna uključenost, smanjenje siromaštva i ekonomski razvoja ruralnih prostora

• Poticanje gospodarske raznolikosti, osnivanja novih malih poduzeća i povećanje

zaposlenosti

• Jačanje lokalnog razvoja u ruralnim područjima

• Jačanje dostupnosti, kvalitete i korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija u

ruralnim područjima.

Središnja Europa 2014. – 2020. – Transnacionalni program Središnja Europa jedan je od najuspješnijih

transnacionalnih programa u kojem sudjeluje 8 država članica Europske unije te u razdoblju od 2014.-

2020. i Republika Hrvatska kao 9. članica. Program će biti usmjeren na istraživanje i razvoj, zaštitu okoliša

te povezivanje.

INTERREG VC 2014. – 2020. – Program je namijenjen razmjeni iskustava upravljačkih i provedbenih

tijela nacionalnih operativnih programa te razmjeni dobre prakse u području zaštite okoliša, prometa i

energetskog sektora.

HORIZON 2020 – Novi program Europske unije za istraživanje i inovacije odnosi se na razdoblje 2014. –

2020., a predstavlja jednu od akcija razvoja i stvaranja novih radnih mjesta. Horizon 2020 predstavlja

veliko pojednostavljenje putem jedinstvenog skupa pravila, a objedinit će sve trenutačne programe za

financiranje istraživanja i inovacija. Horizon 2020 će objediniti sve fondove koji se tiču istraživanja i

inovacija, a trenutno su pruženi u sklopu Okvirnih programa za istraživanje i tehnički razvoj, aktivnostima

povezanim s inovacijom Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije i Europskog instituta za inovacije

i tehnologiju (EIP).

The European Local Energy Assistance facility (ELENA) – ELENA je inicijativa bespovratne pomoći

koju su zajednički uspostavile Europska komisija i Europska investicijska banka. Cilj inicijative je pomoći

jedinicama lokalne i regionalne samouprave da investiraju u energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju


106

na način da im se pruži tehnička pomoć u strukturiranju i implementaciji programa s ciljem privlačenja

vanjskog financiranja.

Joint European Support for Sustainable Investment in City Areas (JESSICA) – JESSICA je oblik

revolving fonda koji se uspostavlja na regionalnoj ili nacionalnoj razini za obnovu gradskih sredina. Zemlje

članice EU imaju mogućnost preusmjeriti vlastita sredstva iz Strukturnih fondova za formiranje JESSICA

fonda. Niski troškovi financiranja projekata rezultat su kombiniranja bespovratnih sredstava iz Strukturnih

fondova (ERDF) i kreditnih sredstava banaka s visokim kreditnim rejtingom (EIB, CEB). Podržavaju se

projekti OIE i EE za javni i privatni sektor.

Joint Assistance in Supporting Projects in European Regions (JASPERS) – JASPERS je inicijativa

Europske komisije u suradnji s Europskom investicijskom bankom i Europskom bankom za obnovu i

razvoj za podršku infrastrukturnim projektima. Objedinjuje ekspertizu i resurse relevantne za kohezijsku

politiku, a cilj mu je pružiti tehničku pomoć državama članicama u pripremi velikih infrastrukturnih

projekata te tako poboljšati kvalitetu, kvantitetu i brzinu provedbe projekata koji se natječu za sredstva

fondova EU. JASPERS konkretno pruža pomoć u sljedećim slučajevima:

priprema projekata;

pregled dokumentacije;

savjeti o usklađivanju s pravom EU.

Connecting Europe Facility (CEF) – CEF je novi fond EU za ciljana infrastrukturna ulaganja na

europskoj razini, namijenjen višedržavnim projektima. Tri su glavna područja:

promet – izgradnja međudržavnih prometnih koridora i povećanje energetske učinkovitosti prometa;

energetika – unapređenje energetske infrastrukture, povećanje sigurnosti opskrbe energijom;

telekomunikacije i ICT – izgradnja i razvoj brze širokopojasne infrastrukture i usluga.

European Energy Efficiency Fund (EEE-F) – Fond je namijenjen projektima EE i OIE u gradskim

sredinama. Fond kombinira financiranje pripreme projekata bespovratnim sredstvima i izdavanje

dugoročnih kredita. Korisnici su primarno iz javnog sektora.

European Bank for Reconstruction and Development TurnAround Management/Business

Advisory Services Programme (EBRD TAM/BAS Programme) – To je program Europske banke za

obnovu i razvoj (EBRD) osnovan s ciljem podupiranja malih i srednjih hrvatskih poduzeća. Ciljevi ovog

programa su:

pomaganje malim i srednjim hrvatskim poduzećima u korištenju najboljih hrvatskih i inozemnih

konzultanata te financijska potpora takvim savjetodavnim i konzultantskim aktivnostima;


107

potpora razvitka hrvatskih konzultanata i onih hrvatskih ustanova koje podupiru razvoj malih i

srednjih poduzeća.

Globalni fond za okoliš (GEF) – GEF ujedinjuje 182 vlade članice u suradnji s međunarodnim

institucijama, organizacijama civilnog društva (OCD) te privatnim sektorom oko rješavanja pitanja okoliša

na globalnoj razini. Kao neovisna financijska agencija, GEF osigurava novčanu potporu državama u

razvoju i tranzicijskim državama, za projekte vezane uz biološku raznolikost, klimatske promjene,

međunarodne vode, propadanje tla, ozonski omotač i uporne organske onečišćivače. Ovi su projekti

korisni okolišu na globalnoj razini te su također korisni za povezivanje lokalnih, nacionalnih i globalnih

izazova. Vlada Republike Hrvatske dobila je darovnicu Zaklade Globalnog fonda za okoliš za financiranje

provedbe Projekata obnovljivih izvora energije. GEF daje najveću financijsku potporu projektima za

poboljšanje kvalitete okoliša na globalnoj razini.

Europska investicijska banka (EIB) – EIB je financijska institucija specijalizirana za dugoročno

financiranje projekata koji podupiru razvojnu politiku EU. Postoji mogućnost kombiniranja sredstava EIB-

a s poticajima dobivenim iz pretpristupnih fondova. EIB pruža usluge izdavanja dugoročnih zajmova,

pružanja tehničke pomoći putem specijaliziranih instrumenata (ELENA, JASPERS, JESSICA) te

financiranja rizičnog kapitala putem institucija i instrumenata (EIF, JEREMIE, JASMINE).

Razvojna banka Vijeća Europe (CEB) – CEB je najstarija međunarodna financijska institucija u Europi.

Ona posluje kao multilateralna razvojna banka pod kontrolom 40 zemalja članica. CEB je specifična i

jedina međunarodna financijska institucija kojoj je glavno područje djelovanja financiranje socijalnih i

razvojnih projekata/programa u područjima jačanja socijalnih integracija, upravljanja okolišem i podrške

javnoj infrastrukturi sa socijalnom namjenom.

Europski investicijski fond (EIF) – Ovaj fond je specijaliziran za pružanje potpore malim i srednjim

poduzećima i jedina je europska financijska ustanova čiji su dioničari Europska investicijska banka,

Europska komisija te ostale ugledne razvojne financijske ustanove među kojima je i HBOR.

Joint European Resources for Micro to medium Enterprises (JEREMIE) – JEREMIE je inicijativa

Europske komisije u suradnji s EIB-om i EIF-om u svrhu promicanja boljeg pristupa financijama za razvoj

mikro, malih i srednjih poduzeća (MSP-a) u regijama EU. Za razliku od bespovratnih sredstava iz

Strukturnih fondova, koji se jednokratno isplaćuju na temelju predloženih i odobrenih projekata, inicijativa

JEREMIE nudi nove mogućnosti investiranja i reinvestiranja tako da se dio sredstava Strukturnih fondova

transformira u različite financijske instrumente za financiranje MSP-a.

Joint Action to Support Microfinance Institutions in Europe (JASMINE) – JASMINE je inicijativa

Europske komisije koja nadopunjava inicijativu JEREMIE te omogućava državama članicama i regijama


108

da dio sredstava Strukturnih fondova usmjeri u financijske proizvode namijenjene isključivo malim i

srednjim poduzetnicima.

Njemačka razvojna banka (KfW) – KfW financira investicije i konzultantske usluge u zemljama u razvoju

i tranziciji. Daje potporu gospodarstvu širom svijeta kroz programe poticanja malog i srednjeg

poduzetništva, infrastrukturnih i ekoloških projekata, financiranja izvoza i projektnog financiranja.

Program LIFE + (LIFE +) – Program LIFE+ je financijski instrument Europske unije za okoliš. Glavni cilj

programa LIFE + je doprinijeti implementaciji, unapređenju i razvoju politike i zakonodavstva Europske

unije o okolišu sufinanciranjem pilot projekata i demonstracijskih projekata s europskom dodanom

vrijednošću. Program će biti usredotočen na tri glavna područja:

učinkovitost zaštite okoliša i resursa;

priroda i biološka raznolikost;

upravljanje okolišem i informiranje.


109

4.2. Domaći izvori financiranja

Proračun Općine Kloštar Podravski – Sredstva iz općinskog proračuna mogu se iskoristiti u provedbi

projekata, međutim iznos sredstva je nedostatan za provedbu svih potrebnih projekata.

Proračun Koprivničko-križevačke županije – Sredstva iz županijskog proračuna mogu se iskoristiti u

provedbi nekih od projekata ovisno o proračunu Županije da sredstva uloži u financiranje ili sufinanciranje

projekata u općini.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) –(u daljnjem tekstu: Fond) je nacionalni

izvanproračunski fond osnovan s ciljem financijskog podupiranja projekata iz područja zaštite okoliša i

energetike. Sredstva za financiranje aktivnosti Fonda osiguravaju se iz namjenskih prihoda od

onečišćivača okoliša. Dodjela sredstava vrši se na temelju provedenog javnog natječaja. Korisnici

sredstava Fonda mogu biti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne i fizičke osobe.

Djelatnost Fonda obuhvaća poslove u svezi s financiranjem pripreme, provedbe i

razvoja programa i projekata i sličnih aktivnosti u području očuvanja, održivog

korištenja, zaštite i unapređivanja okoliša i u području energetske učinkovitosti i

korištenju obnovljivih izvora energije, a osobito:

stručne i druge poslove u svezi s pribavljanjem, upravljanjem i korištenjem sredstava

Fonda,

posredovanje u svezi s financiranjem zaštite okoliša i energetske učinkovitosti iz

sredstava stranih država, međunarodnih organizacija, financijskih institucija i tijela, te

domaćih i stranih pravnih i fizičkih osoba,

vođenje baze podataka o programima, projektima i sličnim aktivnostima u području

zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, te potrebnim i raspoloživim financijskim

sredstvima za njihovo ostvarivanje,

poticanje, uspostavljanje i ostvarivanje suradnje s međunarodnim i domaćim

financijskim institucijama i drugim pravnim i fizičkim osobama radi financiranja zaštite

okoliša i energetske učinkovitosti u skladu s Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i

Nacionalnim planom djelovanja za okoliš, Strategijom energetskog razvitka i

Programom provedbe Strategije energetskog razvitka, nacionalnim energetskim

programima, drugim programima i aktima u području zaštite okoliša i energetske

učinkovitosti, te međunarodnim ugovorima čija je stranka Republika Hrvatska za

namjene utvrđene odredbama Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost te


110

obavljanje i drugih poslova u svezi s poticanjem i financiranjem zaštite okoliša i

energetske učinkovitosti utvrđenih Statutom Fonda.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) – HBOR je razvojna i izvozna banka osnovane sa svrhom

kreditiranja obnove i razvitka hrvatskoga gospodarstva.

Djelatnosti kojima se HBOR bavi su:

financiranje obnove i razvitka hrvatskoga gospodarstva,

financiranje infrastrukture,

poticanje izvoza,

potpora razvitku malog i srednjeg poduzetništva,

poticanje zaštite okoliša,

osiguranje izvoza hrvatskih roba i usluga od netržišnih rizika.

Program energetske obnove stambenih zgrada – Program energetske obnove stambenih zgrada

temelji se na 2. Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti. U njemu se analizira stanje

postojećeg stambenog fonda i potrošnje energije u njemu, te se daje prijedlog i razrada mjera za

unaprjeđenje energetske učinkovitosti postojećih zgrada koje će se provoditi u razdoblju 2014. – 2020.

godine. Program se ne odnosi na izgradnju novih zgrada.

S obzirom na karakteristike stambenog fonda, postavljeni su prioriteti Programa – zgrade izgrađene do

1980. godine te mjere usmjerene na smanjenje toplinskih potreba zgrada, poboljšanja učinkovitosti

sustava grijanja i zamjene energenata (dominantno električne energije i loživog ulja) okolišno, ekonomski

i energetski povoljnijima, a poglavito OIE.

Program energetske obnove obiteljskih kuća – Program energetske obnove obiteljskih kuća temelji

se na 2. Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti. U njemu se analizira stanje postojećeg

stambenog fonda i potrošnje energije u njemu, te se daje prijedlog i razrada mjera za unaprjeđenje

energetske učinkovitosti postojećih zgrada koje će se provoditi u razdoblju 2014. – 2020. godine.

Ovaj Program je dio Trećeg nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti za razdoblje 2014. -

2016. godine koji je usvojen 30. srpnja 2014. godine u skladu s Direktivom 2012/27/EU Europskog

parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. godine o energetskoj učinkovitosti. Valja istaknuti da krajem

2016. godine, a najkasnije do kraja travnja 2017. godine treba napraviti reviziju ovog Programa, kako bi

se utvrdili ostvareni učinci i Program po potrebi unaprijedio te ponovno postao sastavni dio akcijskog

plana za razdoblje 2017. – 2019.


111

Alternativni izvori financiranja

Javno-privatno partnerstvo (JPP) – JPP je kooperacija između javnog i privatnog sektora na području

planiranja, proizvodnje, pružanja usluga, financiranja, poslovanja ili naplate javnih poslova. Javni sektor

se tom prilikom javlja kao proizvođač i ponuđač takve suradnje, a privatni sektor kao partner koji potražuje

takvu suradnju ukoliko može ostvariti poslovni interes i koji je dužan kvalitetno izvršavati ugovorno

dobivene i definirane poslove.

Revolving fond – To je financijski mehanizam specijaliziran za financiranje jasno definiranih vrsta

projekata koji se osniva multilateralnim sporazumom između državnih/međunarodnih ustanova i

financijskih institucija. Nekoliko je različitih modela, odnosno načina na koji se fond može osnovati i

financirati. Prvi model uključuje sporazum između države i komercijalnih banaka o osnivanju revolving

fonda, pri čemu se sredstva prikupljaju iz državnog proračuna ili putem namjenskog poreza. Inicijalna,

obično bespovratna sredstva fonda mogu osigurati međunarodne institucije poput Globalnog fonda za

okoliš (GEF) ili Svjetske banke. Komercijalnim bankama se za financiranje projekata energetske

učinkovitosti odobravaju beskamatni krediti iz samog fonda što rezultira kamatnim stopama znatno

povoljnijim od tržišnih. Međutim, banke imaju pravo traženja kreditnog osiguranja u obliku financijske ili

materijalne imovine zajmoprimca. Krajnji korisnici mogu biti javna poduzeća, ustanove i jedinice lokalne

samouprave, mali i srednji poduzetnici te ESCO kompanije. Drugi model razlikuje se od prvog

prvenstveno načinom financiranja i smanjenom ulogom države. Umjesto beskamatnih sredstava,

komercijalnim bankama se omogućava korištenje garancije koju obično izdaju međunarodne institucije

poput GEF-a. Na temelju garancije za koju plaćaju određenu kamatu banke plasiraju komercijalne kredite

po kamatnim stopama nižim od tržišnih. Usprkos tome što je većina dosadašnjih iskustava korištenja

revolving fond financijskog mehanizma ograničena na fondove na nacionalnom nivou, ovaj se mehanizam

može uspješno primijeniti i za financiranje projekata na lokalnoj razini.

Ugovaranje energetske usluge (ESCO/EPC) – ESCO je skraćenica od Energy Service Company, a

EPC od Energy Performance Contracting. ESCO predstavlja generičko ime koncepta na tržištu usluga

na području energetike koje obuhvaća razvoj, izvedbu i financiranje projekata s ciljem poboljšanja

energetske učinkovitosti i smanjenja troškova za pogon i održavanje. Cilj svakog projekta je smanjenje

troškova za energiju i održavanje ugradnjom nove učinkovitije opreme i optimiziranjem energetskih

sustava, čime se osigurava otplata investicije kroz ostvarene uštede u razdoblju od nekoliko godina ovisno

o klijentu i projektu. Korisnici ESCO usluge mogu biti privatna i javna poduzeća, ustanove i jedinice lokalne

samouprave.


112

POPIS TABLICA

Tablica 1 Promjena građevinskog područja .................................................................................................. 11

Tablica 2 Namjena površina ........................................................................................................................ 12

Tablica 3 SWOT analiza prostornog uređenja ................................................................................................ 12

Tablica 4 Promjene broja stanovnika u Općini Kloštar Podravski 1991.-2011. godine ......................................... 13

Tablica 5 Narodnosna struktura stanovništva Koprivničko-križevačke županije i Općine Kloštar Podravski ......... 14

Tablica 6 Stanovništvo općine Kloštar Podravski po dobnim skupinama .......................................................... 14

Tablica 7 Gustoća stanovništva RH, Koprivničko-križevačke županije i Općine Kloštar Podravski ....................... 14

Tablica 8 SWOT analiza infrastrukture ......................................................................................................... 23

Tablica 9 Registrirana nezaposlenost po godinama ....................................................................................... 26

Tablica 10 Robna razmjena RH s inozemstvom, po županijama, gradovima i općinama (izvoz) ............................ 26

Tablica 11 Robna razmjena RH s inozemstvom, po županijama, gradovima i općinama (Uvoz) ............................ 26

Tablica 12 Broj zaposlenih prema gospodarskim djelatnostima na području RH ................................................ 27

Tablica 13 Pregled gospodarskih subjekata na području Općine Kloštar Podravski ........................................... 28

Tablica 14 Površina korištenog poljoprivrednog zemljišta 2011. godine ........................................................... 32

Tablica 15 Usporedba kućanstava 2001. i 2011. prema korištenju zemljišta ....................................................... 33

Tablica 16 SWOT analiza gospodarstva ........................................................................................................ 34

Tablica 17 Tijela kojima je upućen upit o potrebi provedbe strateške procjene utjecaja na okoliš ........................ 42

Tablica 18 Povijesna naselja i dijelovi naselja ............................................................................................... 43

Tablica 19 Arheološki lokaliteti i zone .......................................................................................................... 44

Tablica 20 Povijesno-memorijalne cjeline ..................................................................................................... 44

Tablica 21 Krajolici .................................................................................................................................... 44

Tablica 22 Župne crkve .............................................................................................................................. 45

Tablica 23 Kapele i poklonci ....................................................................................................................... 45

Tablica 24 Spomen obilježja ....................................................................................................................... 45

Tablica 25 Parkovna arhitektura .................................................................................................................. 46

Tablica 26 SWOT analiza društvenih djelatnosti ............................................................................................ 46

Tablica 27 Evidencija sklopljenih ugovora za 2015. godinu ............................................................................. 57

Tablica 28 Proračun Općine Kloštar Podravski kroz godine ............................................................................ 58

Tablica 29 Proračun Općine Kloštar Podravski za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu ..................... 59

Tablica 30 SWOT analiza Institucija razvojnog upravljanja .............................................................................. 60

Tablica 31 Ciljevi vezani uz konkurentnost gospodarstva ............................................................................... 62

Tablica 32 Ciljevi vezani uz uređenje komunalne i prometne infrastrukture ....................................................... 63

Tablica 33 Ciljevi vezani uz visoki životni i društveni standard građana ............................................................ 64

Tablica 34 Ciljevi vezani uz očuvanje okoliša i kulture .................................................................................... 65

Tablica 35 Iznosi ulaganja prema strateškim ciljevima i razvojnim prioritetima .................................................. 67


113

Tablica 36 Proširenje poduzetničke zone ...................................................................................................... 71

Tablica 37 Adaptacija poslovnih zgrada ....................................................................................................... 72

Tablica 38 Izgradnja turističkog naselja i vidikovca ........................................................................................ 73

Tablica 39 Rekonstrukcija i adaptacija galerije .............................................................................................. 74

Tablica 40 Izgradnja kanalizacije ................................................................................................................. 75

Tablica 41 Izgradnja tržnice ........................................................................................................................ 76

Tablica 42 Rekonstrukcija nerazvrstanih cesta na području općine.................................................................. 77

Tablica 43 Izgradnja pješačkih staza ............................................................................................................ 78

Tablica 44 Izgradnja pješačkih i biciklističkih staza ........................................................................................ 79

Tablica 45 Modernizacija javne rasvjete........................................................................................................ 80

Tablica 46 Izgradnja parkirališta u Kloštru Podravskom ................................................................................. 81

Tablica 47 Asfaltiranje nerazvrstanih cesta na području općine Kloštar Podravski ............................................. 82

Tablica 48 Rekonstrukcija mosta ................................................................................................................. 83

Tablica 49 Postavljanje semafora sa mjeračem brzine .................................................................................... 84

Tablica 50 Izgradnja školsko sportske dvorane ............................................................................................. 85

Tablica 51 Izgradnja dječjih igrališta ............................................................................................................ 86

Tablica 52 Izgradnja dječjeg igrališta u Budančevici ...................................................................................... 87

Tablica 53 Rekonstrukcija društvenih domova .............................................................................................. 88

Tablica 54 Izgradnja terase ......................................................................................................................... 89

Tablica 55 Adaptacija terase ....................................................................................................................... 90

Tablica 56 Rekonstrukcija i adaptacija sportsko vatrogasnih domova .............................................................. 91

Tablica 57 Izgradnja Doma za starije i nemoćne ............................................................................................ 92

Tablica 58 Izgradnja ulice hrvatskih branitelja ............................................................................................... 93

Tablica 59 Izgradnja parka i fontane ............................................................................................................. 94

Tablica 60 Izgradnja parka i šetnice ............................................................................................................. 95

Tablica 61 Izgradnja groblja u naselju Kloštar Podravski ................................................................................ 96

Tablica 62 Adaptacija muzeja ...................................................................................................................... 97

Tablica 63 Institucionalni okvir RH za korištenje strukturnih instrumenata ........................................................ 99


114

POPIS SLIKA

Slika 1. Položaj općine Kloštar Podravski ....................................................................................................... 7

Slika 2. Prostorni plan uređenja Općine Kloštar Podravski ............................................................................... 8

Slika 3. Prometnice .................................................................................................................................... 16

Slika 4 Željeznička postaja Kloštar Podravski ............................................................................................... 17

Slika 5. Osnovna škola Kloštar Podravski..................................................................................................... 20

Slika 6. Motocross utrka, Kozarevac ............................................................................................................ 22

Slika 7 Struktura zaposlenih prema NKD područjima, zaposleni u pravnim osobama prema područjima 2014. godine

..................................................................................................................................... 25

Slika 8 Crkva svetog Benedikta, Kloštar Podravski ........................................................................................ 37

Slika 9 Folklorna udruga Kloštar Podravski .................................................................................................. 38

Slika 10 Kloštar Podravski, grb ................................................................................................................... 54


115

Documents

PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE KLOŠTAR PODRAVSKI · 2019-03-01 · Program ukupnog razvoja općine Kloštar Podravski 4 1. UVOD 1.1. Program ukupnog razvoja Program ukupnog razvoja