Author
trinhthuan
View
232
Download
6
Embed Size (px)
Evropska Komisija
POLITIKA RURALNOG RAZVOJA EUZA PERIOD 2007 - 2013
2
Sadržaj
Uvod
1. Evolucija mera ruralnog razvoja EU do današnjih dana
2. Novi propisi ruralnog razvoja - strateški pristup
3. Mere politike ruralnog razvoja
4. Primena politike
5. EU �nansijska podrška za ruralni razvoj
6. Korisni izvori informacija
Aneks
Evropa Direkt je servis koji vam omogućava da nađete odgovore na vaša pitanja za besplatni telefon Evropske Unije
00 800 6 7 8 9 10 11
(*) neki mobilni operateri ne dozvoljavaju pozive na 00 800 brojeve, ili naplaćuju ove pozive
Više informacija o Evropskoj Uniji nalazimo na Internetu. (http://europa.eu)
Kataloški podaci nalaze se na kraju ove publikacije.
Luksemburg: Kancelarija ya o�cijalne publikacije Evropske Komisije, 2006.
ISBN 92-79-03228-3© European Communities, 2006Kopirawe ja dozvoljeno pud uslovom da se navede izvor informacija.
Kako doći do publikacija EUNaše prodajne publikacije nalaze se na Internet strani - EU bookshop (http://bookshop.europa.eu) gde ih možete poručiti od prodajnog agenta po vašem izboru.Kancelarija ya publikacije ima globalnu mrežu prodajnih agenata. Njihove kontaktne detalje možete obezbediti slanjem faksa na(352) 29 29-42758.
Štampano u Nemačkoj ŠTAMPANO NA BELOM, NE-HLORIRANOM PAPIRU
3
UVOD
Sa više od polovine stanovništva 25 Zemalja Članica Evropske Unije, koje živi u ruralnim sredinama, koje pokrivaju 90% teritorije Unije, ruralni razvoj ja vitalno važni deo EU politike. Pri tome poljoprivreda i šumarstvo ostaju presudni za korišćenje zemljišta, kao i za upravljanja prirodnim resursima ruralnih sredina Evropske Unije, ali i kao platforma za ekonomsku diverzi�kaciju ruralnih zajednica.
Osnaživanje EU politike ruralnog razvoja postao je jedan od glavnih prioriteta Unije. Zaključci sastanka Evropskog Saveta iz Juna 2001 godine, u Geteborgu, izrazili su jasno da je: “poslednjih nekoliko godina, Evropska poljoprivredna politika pridala manju važnost tržišnim mehanizmima, i ciljanim merama za podršku, postala više orientisana ka zadovoljenju rastućih tražnji javnosti u vezi sigurnosti hrane, kvaliteta ishrane, diferencijaciji produkata, dobrobiti životinja, kvalitetu životne sredine, kao i očuvanju prirode i ljudske okoline“.
Sledeći fundamentalnu reformu prvog stuba Zajedničke Poljoprivredne Politike (ZPP/CAP) tokom 2003. i 2004. godine, Poljoprivredni Savet je u Septem-bru 2005. godine usvojio temeljitu reformu Politike ruralnog razvoja (RR) za period 2007 - 2013 godine, na osnovu predloga Komisije od 14 Jula 2004. godine.
Odražavajući zaključke sa Konferencije za ruralni razvoj u Salcburgu (Novembar 2003) kao i strateške smernice Lisabonskog i Geteborškog Evropskog Saveta koje naglašavaju ekonomske, ekološke i socijalne mere održljivosti, zacrtana su sledeće tri osnovna cilja RR politike za period 2007-2013:
• povećanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora,• poboljšanje životne okoline i ruralne sredine preko podrške za dobrim upravljanjem zemljista,• poboljšanje kvaliteta života u ruralnim sredinama i promovisanje diverzi�kacije ekonomskih aktivnosti.
Dalje, reforma integriše LEADER inicijative Zajednice u glavni tok programa ruralnog razvoja i takođe čini važan iskorak ka pojednostavljenju, time što unosi ruralni razvoj pod jedinstveni programski okvir sa jedinstvenim �nansir-anjem.
1 Pokriva sisteme ZPP za potporu tržišta i direktnu pomoč ya poljoprivrednike.2 Propis Saveta (EC) Br. 1685/2005 od 20 Septembra 2005. godine, za podršku ruralnog razvoja pod strane Evropskog Poljoprivrednog Fonda za ruralni rayvoj. OJ L-277, 21/10/20053 COM(2004)490 Final: predlog Komisije za usvajanje Propisa Saveta za podupiranje ruralnog razvitka od strane Evropskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) 14.07.2004 http://europa.eu.int/eur-lex/en/com/pdf/2004/com2004_0490en01.pdf
4
1. Evolucija mera ruralnog razvoja EU do današnjih dana
Politika ruralnog razvoja Evropske Unije, kao deo razvoja Zaejedničke poljoprivredne politike, evoluirala je od politike koja se bavi strukturnim problemima poljoprivred-nog sektora, ka politici koje se bavi višestrukom ulogom poljoprivrede u društvu, i, naglašenije, sa izazovima sa kojima se susrećemo u širem ruralnom kontekstu.
a) Razvoj u prošlosti
Prvobitno je fokus bio usmeren na podršku �zičkom kapitalu (investicijama) na farmi i u sektorima koji iz nje proizilaze. Podrška preradnom sektoru i prodaji bila je namenjena integraciji prehranbenih lanaca od proizvod-nje do prodaje, što je trebalo da doprinese daljem poboljšanju poljoprivrednih struktura i konkurentnosti primarnog sektora. Postepeno, pažnja je počela bivati posvećena i ljudskom kapitalu u formi ranog penzion-isanja i stručne strukove obuke.
Prvi teritorijalni elemenat biva uveden 1970. godine, preko uspostavlja takozvanih Manje favoriziranih oblasta (MFP), koja su imala pravo korišćenja specijalnih mera. Cilj je bio prekinuti poljoprivredni i ruralni egzodus, koji je bio pretnja opstanku nekih ruralnih oblasta, kao i održavanju prirodne sredine i predela. Ove su mere kasnije prerasle u širi pristup integrisanja MFP mera sa drugim politikama, namenjenim podršci određenih regiona.
b) „Agenda 2000“
Do sredine devedesetih godina prošlog veka Evropska Unija je posedovala ceo niz instrumenata za ostvarivanje ciljeva prestrukturiranje poljoprivrede, teritorijalnog i lokalnog razvoja i integracije pitanja očuvanja životne sredine. Sa uvođenjem dogovora o reformi Agenda 2000, ove su mere regulisane su jednim glavnim propisom za ruralni razvoj. Ovaj je dogovor je podrazumevao set od od ukupno 22 mere, koje su bile ponuđene za izbor Zemljama Članicama, već prema tome koje najbolje odgovaraju potrebama njihovih ruralnih oblasta. Kasnije su ove mere uključene u njihove nacionalne i regionalne programe. Udeo Evropske Unije u �nansiranju ovih mera, zavisio je od toga kakve su mere predložene i o kom je regionu reč.
Agenda 2000 je uvela politiku ruralnog razvoja kao drugi stub Zajedničke poljoprivredne politike, kako bi pratila dalju reformu tržišne politike (prvi stub ZPP). Zajednička poljoprivredna politika težila je sve više da ostvari odgovarajuću ravnotežu između dva stuba.
4 Serija reformi EU politika, uključujući one u poljoprivredi, ugovorene na samitu Šefova Vlada država članica Evropskog Saveta u Berlinu tokom Marta 1999. godine, i postavljanje “Finansijskih prespektiva” za budžet EU ya period 2000 - 2006. godine5 Odluka Saveta Br. 1257/1999 od 17 Maja 1999 (OJ L 160, 26.06.1999)
5
Održiva poljoprivreda i ruralna područja
Prvi stub Drugi stub
Tržišna politikapodrška prihoda
Politika IRjavna dobra
Ruralnazaštita
Ekološkafunkcija
Proizvodnjahrane
v) Reforma Zajedničke poljoprivredne politike – Jun 2003
Komplementarnost prva dva stuba Zajedničke poljo-privredne politike bila je još više naglašena sa poslednjim reformama ZPP, uvođenjem “decoupling” (razdvajanjem), cross-compliance (unakrsno pridržavanje propisa) i “modulation” (transfer sredstava sa prvog na drugi stub) čija je implementacija počela od 2005 godine nadalje. Prvi se stub koncentriše na obezbeđivanju bazične podrške poljoprivrednicima, koji imaju slobodu da odaberu šte će proizvoditi kao odgovor na zahteve tržišta, dok drugi stub podržava poljoprivredu, kao dobavljača javnih dobara sa svim svojim ruralnim funkcijama i funkcijama u životnoj okolini, i ruralnim oblastima u njihovom razvoju. Ugovor iz juna 2003. godine vodi ka osnaživanju politike ruralnog razvoja putem uvođenja novih mera (koje bi promovisale kvalitet i dobrobit životinja, i pomogle poljoprivrednicima da se prilagode novim EU standardima) i obezbeđivanja više novca Evropske Unije za ruralni razvoj, preko smanji-vanja direktnih plaćanja (modulation) većim farmama.
g) Salcburška konferencija
Glavne oblasti, kojima treba posvetiti više pažnje u budućoj politici ruralnog razvoja, bila su sadržana u zaključcima „Druge Evropske Konferencije za ruralni razvoj“ koja je bila održana u Salcburgu tokom Novembra 2003. godine, „Setva semena za ruralnu budućnost – izgradnja politike koja će ispuniti naše ambicije“. Zaključci su uključivali:
• Poljoprivreda i šumarstvo: ova dva sektora nastavljaju da igraju esencijalnu ulogu u obliko vanju ruralne okoline i u održavanje vrednih ruralnih sredina. Još uvek postoji opravdanost za javnom podrškom politici ruralnog razvoja EU i njenoj ulozi kao fasilitatora tekućih procesa poljo‚ privrednog prestrukturiranja, održivog razvoja ruralnih sredina kao i balansiranog odnosa između ruralnih i urbanih sredina;• Širi ruralni svet: razvoj ruralnih oblasti ne može se i nadalje temeljiti samo na poljoprivredi. Diverzi �kacija kako poljoprivrednog sektora tako i van njega je nezamenljiva prilikom promocije realno životnih i održivih ruralnih sredina;• Kvalitet i sigurnost hrane: Evropski građani daju sve veći značaj sigurnosti i kvaliteti njihove hrane, dobrobiti životinja na farmama, i očuvanju i povećanju vrednosti ruralne životne okoline;• Pristup javnim uslugama: U mnogim ruralnim sredinama loš pristup javnim uslugama, nedostatak alternata u zapošljavanju i starosna struktura stanovništva, značajno smanjuju razvojni potencijal, naročito u odnosu na mogućnosti koje imaju žene i mladi.
6
• Pokrivanje EU teritorije: Politika ruralnog razvoja mora se primenjivati u svim ruralnim sredinama proširene Evropske Unije, kako bi poljoprivrednici i ostali ruralni subjekti bili u mogućnosti da se suoče sa izazovima tekućeg restrukturiranja poljoprivrednog sektora, reformama Zajedničke poljoprivredne politike i promenljivim šemama poljoprivredne trgovine.• Zajedništvo (kohezija): Politika ruralnog razvoja EU već sada daje važan doprinos ekonomskoj i socijalnoj koheziji, i ovo treba biti još izraženije u proširenoj Evropskoj Uniji.• Učestvovanje zainteresiranih strana: veliki dijapazon zainteresiranih strana, koje imaju aktivan interes u osiguranju održivog ekonom skog i socijalnog razvoja ruralnih sredina bi trebalo da učestvuje u kreiranju mera ruralnog razvoja. Buduća politika ruralnog razvoja mora sadržati EU podršku za „bottom-up“ (od osnove ka gore) lokalna partnerstva koju treba nadgraditi na lekcije naučene kroz implementaciju LEADER pristupa.• Partnerstvo: Politika ruralnog razvoja bi trebala biti implementirana u partnerstvu između javnih i privatnih organizacija i civilnog društva (u saglasnosti sa principom nadopunivanja).• Pojednostavljivanje: Značajno pojednostavlji vanje politike ruralnog razvoja Evropske Unije je preko i hitno potrebno. Izvršavanje politike treba biti bazirano na jedinstevnom programiranju, finansiranju i kontrolnom sistemu, posebno kreiranom za potrebe ruralnog razvoja.
d) Pregled politike 2007 – 2013: Predlog kontrole – Proširena procena uticaja
U kontekstu finansijskih perspektiva za programski period 2007 – 2013, Evropska Komisija sprovela je temeljnu analizu politike ruralnog razvoja, ukjlučujući i Extended Impact Assesment – EIA (Proširena procena uticaja - PPU) buduće politike ruralnog razvoja. PPU je postavila određene ciljeve za buduću politiku, uporedila je različite moguće opcije politike i skicirala rezultate konsultacija za zainteresovanim stranama. Dalje, postavila je smernice za politiku ruralnog razvoja posle 2006. godine, objasnila je njihovu sadržinu i mehanizme primene. Smernice PPU su inkorporane u predložene nove propise za ruralni razvoj6.
6 SEC (2004) 931 “Proširena procena uticaja” u prilogu predloga Propisa Saveta za podršku ruralnog razvoija i SEC (2005) 914 Ažurirani izveštaj o proceni utecaja
7
Ruralnirazvoj
2007–2013
Osovina 3
Ekonomskadiverzi�kacija
+Kvalitetživota
Osovina 2
Okoliš+
Upravljanjezemljištem
Osovina 1
Konku-rentnost
“LIDER osovina“
jedinstveni Fond za ruralni razvitak
2. Novi propisi za ruralni razvoj – strateški pristup
Nova EU politika za ruralni razvoj, kako je predstavljena Odlukom Saveta (ES) broj 1698/2005, karakteriše se „kontinuitetom i promenama“: Ona produžava da obezbeđuje niz mera, od kojih Zemlje Članice mogu odabrati i za koje dobijaju �nansijsku pomoć Zajednice, u kontekstu itegralnih programa ruralnog razvoja. Ona se menja na način kojim se ovi programi razvijaju preko negovanja strateške sadržine i održivog razvoja ruralnih oblasti. Stoga se buduća politika ruralnog razvoja fokusira se na tri zajednički prihvaćena suštinska cilja:
• poboljšanje konkurentnosti poljoprivrede i šumarstva• podrška pravilnom upravljanju zemljišta i poboljšavanju životne sredine• poboljšanje kvaliteta života i ohrabrivanje diverzi�kacije ekonomskih aktivnosti.
Svaki od navedenih suštinskih ciljeva podudaraće se sa tematskim Osama ruralne razvojne politike. Tri tematske ose biće nadopunjene jednom „metodološkom“ osom, koja je namenjena LEADER pristupu (LEADER Osa). Minimum �nansiranja je neophodno kako bi se osigurala sveukupna ravnoteža programa (10% za osu 1, 25% za osu 2, 10% za osou 3 i 5% za osu LEADER – odnosno 2,5% u novima Zemljama Članicama). Za svaku tematsku osu postoji spektar raspoloživih pre-de�nisanih mera (slika 1) od kojih će Zemlje Članice moći odabrati one, za koje smatraju da će proizvesti najveću dodatu vrednost uzimajući EU ciljeve u obzir.
Ovaj pristup će omogućiti da se EU ko�nansiranje fokusira na zajednički dogovorenim EU prioritetima za sve tri osovine politike ruralnog razvoja, istovremeno ostavljajući dovoljno �eksibilnosti zemljama članicama i regionima da pronađu odgovarajuću ravnotežu između sektorskih dimenzija (restrukturiranje poljoprivrede) i teritorijalnih dimenzija (upravljanje zemljištem i socio-ekonomski razvoj ruralnih oblasti).
Jedinstveni skup programskih, �nansijskih ipravila za nadgledanje i reviziju
8
Strateške smernice Zajednice
Novi propisi predstavljaju napredak, kako u sadržaju politike, tako i u načinu njenog ostvarivanja. Različita pravila za programiranje, izveštavanje i kontrolu (EAGGF Smernice i Garancije) tokom programskog perioda 2000-2006. godine uvećali su administrativni teret Zemaljama Članicama i Komisiji, a smanjili usklađenost,
transparentnost i iyvodljivost politike ruralnog razvoja. Postojanje jedinstvenog fonda, Evropski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) i jedinstvenog seta pravila programiranja, �nansiranja, izveštavanjea i kontrole značajno će pojednostaviti primenu politike.
1. Poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora. Sredstva namenjena Osovini 1 trebalo bi da doprinesu sna]nom i dinamićnom Evrop-skom prehrambenom sektoru preko fokusiranja na prioritet transfera znanja, modernizaciji, inovacijama i kvalitetu u lancu proizvodnje hrane, kao i prioritetnim sektorima za investicije u materijalnom i ljudskom kapitalu.
2. Poboljšanje životne sredine i ruralnog okruženja. U cilju zaštite i poboljšanja prirodnih resursa i predela u EU, sredstva koja su dodeljena Osovini 2 trebaju doprineti trima prioritetnim ciljevima na nivou EU: biodiverzitetu i zaštiti i razvoju visokovrednih farmskih i šumarskih sistema, i tradicionalnim poljo-privrednim predelima; vodama i klimatskim prom-enama.
3. Poboljšanje kvaliteta života i podsticaj diverzi-�kaciji. Sredstva, koja su usmerena ka Osovini 3, trebala bi doprineti u ostvarivanju najznačajnijih prioriteta u stvaranju mogućnosti za zapošljavanje i uslova za rast. Veliki raspon mera, koje su stavljene na raspolaganje pod Osovinom 3, trebaju se posebno koristiti za promov-isanje izgradnje kapaciteta, sticanje veština, i organiziranje za razvoj lokalnih strategija, kao i da osigu-raju da će ruralne sredine ostati primamljive za buduća pokolenja. Prilikom promovisanja obuka, informacija i preduzetništva, speci�čne potrebe žena, mladih i starijih radnika moraju biti uzete u obzir.
4. Izgradnja lokalnih kapaciteta za zapošljavanja i diverzi�kacija. Sredstva koja su namenjena Osovini 4 (LEADER) trebaju doprineti prioritetima Osa 1 i 2, a naročito Osovini 3, međutim igraju i značajnu ulogu u horizontalnim prioritetima poboljšavanja upravljanja i mobilizaciju lokal-nih potencijala u ruralnim oblastima.
5. Prevođenje prioriteta u programe. Zemlje članice, u svojim nacionalnim strategijama, moraju obezbediti da sinergije između i unutar Osa budu maksimizirane, a potencijalne kontradiktornosti izbegnute. Ove zemlje takođe moraju uzeti u obzir druge EU strategije, naročito one koje se bave zaštitom okoliša, koje se moraju re�ekto-vati u programima ruralnog razvoja.
6. Komplementarnost instrumenata Zajednice. Sinergija između strukturnih, politika zapošljavanja i politika ruralnog razvoja mora biti ohrabrivana i poten-cirana. Zemlje članice moraju obezbediti komplementar-nost i skladnost između aktivnosti koje su �nansirane preko Evropskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), Kohezi-onog Fonda (Cohesion Fund), Evropskog socijalnog fonda (European Social Fund), Evropskog fonda za ribarstvo (European �sheries fund) i Evropskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj – EAFRD na datoj teritoriji i za datu aktivnost. Osnovni vodeći principi u pogledu linije razgraničavanja i mehanizama koordinacije između aktivnosti podržanih od različitih fondova, trebaju biti de�nisani u nacionalnim strateškim referentnim okvirima (nacionalni strateški dokumenat politike kohezije) i nacio-nalnom strateškom planu za ruralni razvoj.
9
a) Novi fond za ruralni razvoj
Novi će fond funcionirati po pravilima prilagođenim za višegodišnje programiranje i koristiće organizacione strukture i procedure kao što su nacionalne akreditirane platne agencije za plaćanja i godišnja proveru računa, sa čime Zemlje Članice imaju iskustva i prakticiraju već duže vremena, a čija je delotvornost dokazana. Jedan fond i jedan programski sistem za ruralni razvoj predstavljali bi značajno pojednostavljivanje, u poređenju sa tekućim stanjem. Reorganizacija i pojednostavljivanje uslova za upotrebu mera za ruralni razvoj povećava �eksibilnost njihove primene, a to isto se događa i sa �nansiskim programiranjem na nivou osa politike ruralnog razvoja (omogućujući Zemljama Članicama da se lako prebacuju između različitih mera u okviru jedne ose).
b) Strateške smernice za ruralni razvoj Zajednice
Osnova buduće politike ruralnog razvoja je strateški pristup u de�nisanju prioriteta EU za ruralni razvoj. U Februaru 2006. godine Savet je prihvation nove strateške smernice za ruralni razvoj. One obezbeđuju okvir na osnovu šest strateških smernica Zajednice, na osnovu kojih će Zemlje Članice pripremiti svoje nacionalne strateške planove za ruralni razvoj koji će pomoći da:
• identifikuju oblasti u kojima će EU podrška izazvati najviše dodate vrednosti na nivou EU,• izgraditi vezu sa glavnim EU prioritetima (Lisabon, Geteborg),• osigurati konzistentnost sa drugim EU politikama, naročito politike kohezije i životne sredine,• pratiti primenu nove tržišno orientirane
Zajedničke poljoprivredne politike i neophodno restruktu-ruranje, koje trebaju izvršiti i stare i nove zemlje članice.U cilju osiguravanja balansirane strategije, biće potrebno obezbediti minimum �nansiranja svake tematske oese. Predloženi minimalni procenti ulaganja u pojedinačnim Osama od 10%, 25% i 10% u osama 1, 2 i 3 respektivno, su garant da će svaki program odražavati najmanje tri osnovna cilja politike, ali su procenti postavljeni dovoljno nisko da bi ostavili prostora za �eksibilnost Zemljama Članicama i regionima (55% EU �nansiranja) u određivanju onih Osa politike za koje smatraju da su više važne sa aspekta njihove individualne situacija i spstvenih potreba. Za osovinu LEADER minimum 5% (2.5% za nove zemlje članice) od EU �nansiranja je rezervisano za svaki program. LEADER troškovi računaju se kao troškovima sve tri ose politike.7 Odluka Saveta od 20-og Februara 2006. godine o Strateškim smernicama za ruralni razvitak Zajednice (OJ L-55/20 of 25/2/2006)
10
3. Mere ruralnog razvoja
Buduća politika ruralnog razvoja razvijaće se oko tri tematske ose. Za svaku pojedinačnu osu biće na raspola-ganju spektar mera. Sa novom Regulativom, uslovi pod kojim mere mogu biti sprovođene, su racionalizovani i pojednostavljeni.Zemlje članice donose svoje politike za ruralni razvoj, na nacionalnom ili regionalnom nivou, birajuži mere koje najbolje odgovaraju potrebama njihovih ruralnih oblasti i uzimajući u obzir prioritete i strategije odabrane u njiho-vim Nacionalnim Planovima za ruralni razvoj.
3.1. Mere Osovine 1 (Poboljšavanje konkurentnosti sektora poljoprivrede i šumarstva)
Dok poljoprivreda sve više gubi značaj kao dominantna aktivnost u sve većem broju ruralnih sredina, ona još uvek ima veliki značaj sa aspekta upravljanja teritorijom Evrop-ske Unije, zbog svog doprinosa ruralnoj ekonomiji, i zbog snabdevanja hranom i javnim dobrima i uslugama. Istovre-meno, konkurencija u ovom sektoru je povećana zahvaljujući rastućoj liberalizacii poljoprivredne trgovine. Da bi se suočila sa ovim izazovima, e�kasnost i konkurent-nost ostaju glavni ciljevi, u isto vreme uzimajući u obzir različitost poljoprivrednog potencijala u različitim ruralnim sredinama, a naročito u ruralnim sredinama novih zemalja članica, čije ruralne sredine i dalje proživljavaju dalekosežne strukturne promene.
Konkurentnost je uslovljena pronalaženjem ravnoteže između dugoročne održivosti gazdinstava, zaštite okoline i socijalne dimenzije ruralnog razvoja. U cilju poboljšanja konkurentnosti investicijska podrška za ulaganja u materi-jalna dobra, ostaće jako važna. Istovremeno, ulaganja u ljudski i socijalni kapital biće od sve večeg značaja, da bi obezbedili poljoprivredi i šumarstvu da ostanu inovativni i dinamični sektori, koji doprinose rastu ekonomije u ruralnim sredinama.
Postići dobru konkurentnost, znači poboljšati ekonomske performanse poljoprivrede preko, recimo, smanjivanja proizvodnih troškova, povećanja ekonomske veličine poseda, promovisanja inovacija i povećane orientiranosti ka tržištu. Povećana konkurentnost mora takođe iskoristiti prednosti koje se nududekroz diverzi�kaciju ekonomskih aktivnosti, fokusiranje na kvalitetne i sigurne prehram-bene produkte, sa većom dodatom vrednošću koji su traženi od strane potrošača, uklučujuči ne-prehrambene produkte i biomasu, kao i čistije, manje škodljivije po životnu okolinu, tehnologije proizvodnje.
11
Mere iz ove Osovine spadaju u četiri grupe:
• Ljudski resursi,• Fizički kapital • Kvalitet hrane• Prelazne mere za nove zemlje članice
Ljudski resursi: mladi farmeri, rano penzionisanje, obuke i informacije, savetodavne usluge farmerima.
Serija mera je namenjena ljudskim resursima vezanim za poljoprivredni i šumarski sektor.
Strukova obuka i informativne akcije, su na raspolaganju svim odraslim osobama se bave poljoprivredom, prozvodnjim hrane i šumarskim delatnostima, sa ciljem da obezbede ogovarajući nivo tehničkih i ekonomskih znanja povezanih sa poljoprivrednom i šumarskom konkurentnošču kao i upravljanje zemljištem i ekološkie ciljeve.
Podrška je obezbeđena mladim poljoprivrednicima (do 40 godina starosti) da započnu sa delatnošču ili da naprave strukturne promene na svojim posedima nakon početnog uspostavljanja. Novim propisima, podrška za započinjanje novih biznisa, biće uslovljena pravljenjem biznis plana, kao instrument za obezbeđivanje razvojnih aktivnosti novog poseda tokom vremena.
Rano penzionisanje uklučuje finansijske stimulacije (godišne isplate) za starije poljoprivrednike i radnike na gazdinstvima, kako bi napustili farme ranije od planira-nog. Oslobođeni posedi mogu se preneti drugom zemljoradniku, koji će biti u mogućnosti da poboljša ekonomsku održivost poseda, ili mogu biti prenamenjeni za ne-poljoprivrednu upotrebu.
Podrška može biti dodeljena i u cilju pomaganja farmera i vlasnika šuma, kako bi pokrili troškove koriščenja saveto-davnih usluga za poboljšanje sveukupne performanse njihovih poseda. Konačno, podrška će biti naraspola-ganju i za uspostavljanje sistema upravljanja, za tekuću pomoć farmama, za savetodavni sistem na farmama i za šumarske savetodavne usluge.
• Fizički kapital
EU obezbeđuje podršku za modernizovanje poljoprivred-nih poseda i poboljšanje njihovog sveukupnog učinka, preko uvođenja novih tehnologija i inovacija, podsticaj za kvalitetniju proizvodnju, organsku proizvodnju i diverzi-fikaciju poseda, uključujući neprehrambene sektore i energetske kulture, kao i za poboljšanje životne okoline, zaštitena radu, higijene i statusa dobrobiti životinja. Inves-ticije, recimo, mogu imati za cilj modernizaciju mašina i opreme na farmama do nivoa potrebnog za postizanje gore navedenih ciljeva. Podrška je isto tako na raspola-ganju da obezbedi poboljšanje ekonomskih vrednosti šuma putem investicija.
Poboljšanja u procesu prerade ili načinu pristupanja tržištima sa primarnim poljoprivrednim i šumarskim produktima može biti finansirano od strane mere Doda-vanje vrednosti poljoprivrednim i šumarskim produktima. Ova mera ima za cilj da poboljša efikasnost prerade i pristup tržištima, promociju prerade poljoprivrednih i šumarskih proizvoda za obnovljivu energiju, uvođenje novih tehnologija i inovacija, otvaranje novih tržišnih mogućnosti za poljoprivredne i šumarske proizvode, fokusiranje na kvalitet, poboljšanje zaštite đivotne srdine, sigurnosti na radu, higijene i dobrobiti životinja. Sa novim propisima, podrška će biti fokusirana ka mikro, malim i srednjim preduzećima i drugim preduzećima do određene gornje granice (do 750 zaposlenika) zato što su te firme dobro pozicionirane za dodaju vrednost lokalnim produktima i da poboljšaju lokalni potencijal za rast.
8 U okviru značenja Preporuke Komisije 2003/361/ЕС (OJ L-124, 20.5.2003, p.36)
12
Dalje, podrška će biti na raspolaganju i za saradnju u razvoju novih produkata, procesa i tehnologija, između poljoprivrednika, prehrambene industrije i drugih prerađivača sirovina, kao i drugih činitelja, kako bi osigurali da će poljoprivreda i prehrambeni sektor moći da iskoristi tržišne mogućnosti preko sveobuhvatnih inova-tivnih pristupima u razvoju novih proizvoda, procesa i tehnologija.
Konačno, podrška će biti raspoloživa i za infrastrukturne projekte, koji su povezani sa razvojem i prilagođavanjem poljoprivrede i šumarstva i aktivnosti, u smislu aktivnosti usmerenih ka poboljšanju pristupa zemljišnim i šumskim parcelama, ukrupnjavanju zemlje, snabdevanju energena-tima i upravljanju vodama.
• Kvalitet
Kod segmenta kvaliteta hrane postoje dve mere: stimu-lacije za farmere i informativne i promotivne kampanje.Stimulacije će biti na raspolaganju farmerima, koji dobro-voljno učestvuju u nacionalnim i EU programima dizajniranim da poboljšaji kvalitet poljoprivrednih prizvoda i proizvodnih procesa, i koji mogu da pruže garancijukonzumentima u vezi ovih pitanja. Sledeće EU šeme za kvalitet su odobrene za aktivnu podršku:
• Zaštita goegrafskih oznaka indikacije i oznaka za poreklo poljoprivrednih proizvoda i prehram benih proizvoda.• Sertifikat o specijalnom karakteru određenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.• Organska proizvodnja poljoprivrednih proizvoda i oznake za obeležavanje istih.• Kvalitetna vina proizvedena u naznačenim regionima.
Dalje, zemlje članice mogu ponuditi podrčku i drugim nacionalnim šemama kvaliteta u okvirima svojih programa, ukoliko ispunjavaju EU kriterijume. Poljo-privrednici koji učestvuju, mogu dobiti godišnje isplate u visini od maksimum 3 000 Eura po posedu, za period ne duži od pet godina.
Drugo, podrška će biti moguća i za grupacije proizvođača, za aktivnosti namanjene informisanju potrošača i za promovisanje svojih produkta proizvedenim po šemama za kvalitet, u iznosu od maksimum 70% kvalifikovanih projektnih troškova.
Dostizanje standarda je mera koja će biti na raspolaganju za privremenu i degresivnu (t.j. opadajuća - smanjuje se tokom vremena) podršku farmerima da se prilagode uvođenju zahtevnih EU standarda, koji još uvek nisu deo nacionalnih zakonodavstava, a odnose se na okolinu, javno zdravlje, zdravlje životinja i biljaka, dobrobit životinja i zaštitu na radu.
• Prelazne mere za nove Zemlje Članice
Podrška će biti na raspolaganju i novim zemljama članicama za period 2007-2013 godine preko mera za polu-tržišno orijentisano farmerstvo i za formiranje i funkcionisanje grupacija proizvođača sa ciljem osigura-vanja tihe tranzicije, sa svojim specifičnim izazovima.
3.2. Mere pod Osovinom 2 (poboljšanje životne okoline i ruralnih sredina)
Isplate pod Osovinom 2 treba da obezede obavljanje usluga za zaštitu okoline u ruralnim sredinama, kao i za očuvanje dobrog upravljanja zemljištem (uključujući i zone sa fizičkim i prirodnim hendikepima). Ove aktivnosti doprinose održivom ruralnom razvoju preko ohrabrivanja glavnih učesnika (zemljoradnika, ljudi koji upravljaju šumama) da produže sa
9 Odluka Saveta (ЕС) 510/2006, OJ L-93/12, 31/3/2006.10 Odluka Saveta (ЕС) 509/2006, OJ L-92/1, 31/3/2006.11 Odluka Saveta (ЕС) 2092/1991, OJ L-198/1, 22/7/1991.12 Odluka Saveta (ЕС) 1493/1999, OJ L-197/1, 1/5/1999.
13
dobrim upravljanjem zemljišta i da poboljšaju prirodni prostor i predele. To predstavlja zaštitu i unapređenje prirodnih bogatstava i osiguranje održive upotrebe šumskih resursa. Ove mere, također, trebaju da pomognu u borbi protiv napuštanja poljoprivrednog zemljišta preko isplata za kompenziranje prirodnih nedostataka ili nedostataka, koji proizilaze iz prirodnih ograničenja ili ograničenja životne okoline. Ko-�nansirane aktivnosti treba da budu jasno fokusirane na prioritete EU, kao što su borba protiv klimatskih promena, unapređenje biodiver-ziteta (različnosti živog sveta), kvalitet voda, ili smanjenje rizika od prirodnih nepogoda.
Generalni uslov za mere pod Osom 2 (na nivou korisnika) biće poštovanje relevantnih EU i nacionalnih obaveznih zahteva (poštovanje svih zadatih parametara „cross’compliance“). Ukoliko se ne poštuju zahtevi, određena plaćanja za neke od mera Ose 2 mogu biti sman-jena ili u potpunosti ukinuta.
Mere grupisane pod Osom 2:
• Održiva upotreba poljoprivrednog zemljišta
Fameri imaju esencijalnu ulogu u obezbeđivanju ekoloških usluga i stoga, pomoć će biti isplaćivana onima od njih koji se dobrovoljno posvete agro-ekološkim servisima za period od najmanje pet godina. Duži periodi mogu biti opredeljeni za neke tipove posvećenosti, u zavisnosti od njihovog uticaja na okolinu. Isplate su na godišnjem nivou, preračunate na osnovu izgubljenih prihoda i dopunskih troškova, koji su bili prouzrokovani preuzetom obavezom, uključujući troškove za prelaz na takvu proizvodnju. Agro-ekološke mere su jedine obavezne mere koje se moraju uključiti u ruralne razvojne programe. To je ilustracija političkog prioriteta i značaja koji se pridaje ovim merama. Podrška za neproduktivne investicije, vezane za ostvarivanjem ovih agro-ekoloških obaveza, je takođe na raspolaganju.
Sa ciljem obeštećivanja poljoprivrednika za troškove i izgubljene prihode, hendikepe nastale u vei sa primenom Natura 2000 mreže i zbog implementacije Direktive za vodne okvire, Propisi su doneli mogućnost da se odobre godišnje isplate.
Tekući aranžmani za Manje favoorizovane oblasti produžiće do 1 Januara 2010. godine kada, pod uslovom da Savet to odobri, će razgraničenje među-zona biti rede�nisano. Postojeće razgraničenje između među-zona je bilo delimično bazirano na starim socio-ekonomskim podacima. Novo razgraničenje biće napravljeno na osnovu kriterijuma kao što su produktivnost zemljišta i klimatski uslovi, i na osnovu važnosti ekstenzivnih farmskih aktivnosti za upravljanje zemljištem Za planinske regione i regione sa speci�čnim hendikepima tekući kriterijumi važiće i dalje.
Isplate za zaštitu dobrobiti životinja će takođe biti na raspolaganju farmerima koji će dobrovoljno preuzeti obaveze za doprinos dobrobiti životinja koje sežu dalje od relevantnih obavezujujućih standarda.
• Održiva upotreba šumskog zemljišta
Šumsko poslovanje je integralni deo ruralnog razvoja i podrška za održivu upotrebu zemljišta, treba da uključuju i održivo upravljanje šumama i njihovu višefunkcionalnu ulogu. Šume stvaraju višestruku korist, one obezbešuju sirovine za obnovljive i ekološki bezbedne produkte i igraju važnu ulogu ze ekonomsko blagostanje, biološku raznovrsnost, globalnu cirkulaciju ugljenika, ravnotežu voda, kontrolu erozije i prevenciju od prirodnih nepogoda, kao i obezbeđivanju socijalnih i rekreativnih usluga.
13 Direktiva Saveta 79/409/ЕСС, OJ L-103/1, 25/4/1979, i 92/43/ЕСС, OJ L-206/7, 22/7/1992.14 Direktiva Saveta 2006/60/ЕС, OJ L-327/1, 22/12/2000
14
U tom kontekstu, podrška će biti stavljena na raspolaganju za prvo pošumljivanje poljoprivrednog zemljišta, prvo uspostavljanje agrošumskih sistema na poljoprivrednom zemljištu, prvo pošumljivanje ne-poljoprivrednog zemljišta, Natura2000 plaćanja privatnim vlasnicima šuma, kao kompenzaciju troškova i izgubljenog prihoda koji su posledica implementacije Natura2000 mreže, isplate koje se odnose na vezu šuma – životna sredina, aktivnosti za obnovljivanje potencijala šumarstva i preventivne aktivnosti, kao i neproduktivne investicije vezane za šuma – životna sredina plaćanja.
Mere pod Osom 3 (kvalitet života u ruralnim sredinama i diverzi�kacija ruralne ekonomije)
Osnovni cilj Ose 3 je da se osiguria životnost sela i da pomogne da se održe i poboljšaju socijalno i ekonomsko tkivo, posebnu u udaljenim ruralnim oblastima, koje su suočene sa depopulacijom. Investicije u široj ruralnoj ekonomiji i u ruralnim zajednicama je vitalno važna za povećanje kvaliteta života u ruralnim oblastima, preko poboljšanog pristupa osnovnim javnim uslugama i boljoj životnoj okolini.
Pravljenje ruralnih sredina atraktivnijim takođe traži promociju održivog rasta i generisanje novih mogućnosti za zapošljavanja, posebno za mlade ljude i žene, kao i olakšanje pristupa novim informacionim i komunikacionim tehnologijama. Diverzi�kacija samih farmi ka ne-zemljoradničkim aktivnostima, pomoć za aktivnosti van farmi, i jačanje veza između poljoprivrede i drugih sektora ruralne ekonomije imaju osobito važnu ulogu u tome.
Postoje tri grupe mera pod Osom 3:
• Diverzifikacija ruralne ekonomije
U ovoj podgrupi, tri mere će biti stavljene na raspolaganju: diverzi�kacija ka ne-zemljoradničkim aktivnostima, koje će biti na raspolaganju članovima zemljoradničkih domaćinstava, podrška za kreiranje i razvoj novih biznisa, koja će biti na raspolaganju samo mikro preduzećima, i ohrabrivanje turističkih aktivnosti (podrška koja će pokrivati male infrastrukturne projekte, infrastrukturu za rekreaciju i razvoj i/ili marketinga turističkih servisa koji se odnose na ruralni turizam.
• Poboljšanje kvaliteta života u ruralnim sredi nama
U ovoj grupi, dve mere će biti stavljene na raspolaganju: podrška za započinjanje bazičnih usluga za ekonomsko i ruralno stanovništvo (uključujući kulturne i aktivnosti za slobodno vreme) a koje se odnose na jedno selo ili grupu sela, i sa njima povezanih malih infrastrukturnih projekata, kao i očuvanje i unapređenje ruralnog nasleđa.
• Obuka, sticanje novih veština i animiranje
Obuka i informativne aktivnosti biće stavljene na raspola-ganju ruralnom stanovništvu, kako bi se dostigao cilj povećanje ekonomske diverzi�kacije i poboljšanje kvaliteta života u ruralnim oblastima. Dalje, podrška će biti stavljena na raspolaganju za sticanje novih veština i animiranje ruralnih sredina (proučavanja i elaborati za odrešene oblasti, mere za poboljšanje informiranosti o datoj oblasti, obuka personala uključenog u pripreme i primenu lokalnih razvojnih strategija, promotivni dogašaji i obuka lidera - vođa) i implementacija lokalnih razvojnih strategija od strane javno-privatnih partnerstava različitih od LEADER lokalnih akcionih grupa.
15
LEADER Osa3.4. LEADER Osa
Upotreba modela LEADER produžiće se i biti konsolido-vana na nivou EU putem integracije onoga što je bila Inicijativa Zajednice tokom programskog perioda 2000-2006. godine kao obaveznog elementa programa za ruralni razvoj koje će Zemlje Članice implementirati za vreme od 2007. do 2013. godine. Svaki program će sadržati LEADER osu kako bi �nansirao:
• implementaciju lokalnih razvojnih strategija Lokalnih akcionih grupa (LAG) koje su izgrašene na temelju jedne ili više od tri tematskih osa;• transnacionalni i međuteritorijalna saradnju između LAG;• operativni troškovi LAG, izgradnja kapaciteta neophodnih za pripremu lokalnih razvojnih strategija i za animaciju teritorija.
LEADER pristup je dizajniran kako bi pomogao lokal-nim akterima da poboljšaju dugoročno potencijale svojih lokalnih sredina. Njegov cilj je da ohrabri primenu integrisanih, viskokvalitetnih i originalnih strategija za održiv razvoj lokalnih oblasti, koje su osmišljene i implementirane od strane širokoobuhvatnih lokalnih partnerstava, zvanih Lokalne akcione grupe (LAG).
LEADER će biti u svojoj četvrtoj generaciji u periodu 2007 – 2013. godine, po završetku primene LEADER I, LEADER II i LEADER+ inicijativa. Trenutno, pod LEADER+ inicijativom radi 893 LAG is EU-15 grupe zemalja. U EU-10 slične mere primenjuju šest od deset novih Zemalja Članica sa više od 100 LAG. U EU-15 oko 52 miliona ljudi je pokriveno teritorijama na kojima Lokalne akcione grupe primenjuju svoje lokalne razvojne strategije.
Transnacionalna i među-teritorijalna saradnja između LAG je bila podržana za vreme 2000-2006 program-skog perioda dajući kao rezultat više od 300 transna-cionalnih projekata za saradnju i tri puta više među-teritorijalnih projekata za saradnju.
16
Tabela 1: EU politika ruralnog razvoja za period 2007 -2013
Postavljeni ciljevi Strategija EU Nacionalna strategija Programi ruralnog razvoja Ljudski resursi: Strukova obuka i informativne akcije Mladi poljoprivrednici Rano penzionisanje Upotreba savetodavnih usluga Postavljanje menadžmenta farmi, pomoć I savetodavne službei i savetodavna šumarska služba Fizički kapital: Investicije na farmama I u šumama Prerada/Marketing/saradnja za inovacije Poljoprivredna- Šumska infrastruktura Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala Kvalitet poljoprivredne proizvodnje i proizvoda Privremena podrška za dostizanje standarda Program za podršku šemama kvaliteta Promocija kvaliteta hrane
Trans-nacionalne (nadnacionalne) mere: Polu-tržišna orijentisanost Formiranje grupacija proizvođača
Udeo u finansiranju
Minimum 10%
Udeo EU finansiranja
Maksimum 50/75%
Osa 1 - Konkurentnost
Teritorijalna primena
Sve ruralne sredine
Održiva upotreba poljoprivrednog zemljišta: Planinske manje favoriyovane (marginalne oblasti) Druge sredine sa hendikepima Natura 2000 sredine Agro-okolina/ dobrobit životinja (obavezno) Podrška neproduktivnim investicijama Održiva upotreba šuma: Pošumljavanje (poljoprivredno/nepoljoprivredno zemlijište) Agro-šumarstvo Natura 2000 šumske oblasti Životna sredina šuma Obnavljanje produktivnog potencijala šuma Podrška neproduktivnim investicijama
Osnova (poljoprivreda)
Udeo u finansiranju
Minimum 25%
Udeo EU finansiranja
Maksimum 55/80%*
Osa 2 – upravljanje zemljištem
Teritorijalna primena
Sve ruralne sredine
Kvalitet života: Osnovne usluge za ruralnu ekonomiju i stanovništvo (postavljanje infrastrukture) Obnova i razvoj sela Zaštita i očuvanje ruralnog nasleđa Ekonomska diverzifikacija: Diverzifikacija ka ne-poljoprivrednim aktivnostima Podrška za mikro preduzeća Ohrabrivanje turističkih aktivnosti Obuka, sticanje novih veština i informisanje: Obuka i informacije Sticanje novih veština, animiranje i primena
Udeo u finansiranju
Minimum 10%
Udeo EU finansiranja
Maksimum 50/75%
Osa 3 – širi ruralni razvoj
Teritorijalna primena
Sve ruralne sredine
Primena LEADER pristup za odabrane teritorije u okvirima tri tematske Osovine
Udeo u finansiranju
Minimum 5% (2.5% u novim Zemljama Članicama)
Udeo EU finansiranja
Maksimum 55/80%
Osa LEADER
Teritorijalna primena
Sve ruralne sredine, odabrane teritorije
17
4. Primena politike
4.1. Nadgledanje i ocenjivanje
Sa programskim periodom 2007-2013 godina, ciljevi ove politike EU su detaljno razjašnjeni na nivou EU i zemalja članica (u okviru Nacionalnih strateških planova i ruralnih razvojnih programa). Kako bi bolje prosudila doslednost sa kojom se ostvaruju ovi ciljevi i da bi evaluirali e�kasnost i efektivnost primene politike i dela EU budžeta potrošenog na ruralni razvoj, nadgledanje i ocenivanje programa za ruralni razvoj biće pojačano. Za tu namenu, razvijen je jedan opšti sistem za monitoring i ocenjivanje, dogovoren i ustanovljen izmešu Komisije i zemalja članica, da bi se podržao ovaj cilj.
4.2. Nacionalne i EU mreže za razvoj
Mreže za ruralni razvoj biće ustanovljene na nacionalnom i EU nivou, kako bi podržali sve aspekte primene, ocenji-vanja i razmene najboljih praksi.
Svaka Zemlja Članica kreiraće svoju nacionalnu mrežu, koja će grupisati organizacije i administrativne organe uključene u ruralni razvoj. Ove će nacionalne mreže:
• identifikovati i analizirati najbolje prakse ruralnog razvoja, podnositi informacije o tome i organizo vati razmenu znanja;• pripremiti programe za obuku lokalnih akcionih grupa u procesu njihovog formiranja i pružiće tehničku pomoć međuregionalnim i transnacio nalnim projektima za saradnju imeđu LAG-ova.
Evropska mreža za ruralni razvoj pregrupiraće naciona-lne mreže, organizacije i administrativna tela na polju ruralnog razvoja na nivou Zajednice. Ciljevi mreže biće:
• Skupljanje, analiza i diseminacija informacija ze mere ruralnog razvoja Zajednice;• Skupljanje, rasprostranjivanje i objedinjavanje dobrih praksi ruralnog razvoja na nivou Zajednice;• Obezbeđivanje informacija za nova dešavanja u ruralnim sredinama Zajednice i u trećim zeml jama;• Organizovanje sastanaka i seminara na nivou zajednice, za sve koji su aktivno uključeni u ruralni razvoj;• Uspostaviće i vodiće ekspertske mreže, za omogućavanje razmene ekspertiza i podršku primeni i evaluaciji politike ruralnog razvoja.• Podržavaće nacionalne mreže i transnacionalne inicijative u njihovim inicijativama za saradnju.
18
Tekuće ceneOd toga – sredstva
za približavanje
BelgijaČeška republika
DanskaNemačkaEstonijaGrčkaŠpanija
FrancuskaIrskaItalijaKipar
LatvijaLetonija
LuksemburgMađarska
MaltaHolandijaAustrijaPoljska
PortugalSlovenijaSlovačkaFinska
ŠvedskaUjedinjeno Kraljev.
418.610.3062.815.506.354
444.660.7968.112.517.055714.658.855
3.707.304.4247.213.917.799
6.441.965.1092.339.914.5908.292.009.883
162.523.5741.041.113.5041.743.360.093
90.037.8263.805.843.392
76.633.355486.521.167
3.911.469.99213.230.038.156
3.929.325.028900.266.729
1.969.418.0782.079.932.9071.825.647.9541.909.574.420
40.744.2231.635.417.906
03.174.037.771
387.221.6541.905.697.1953.178.127.204568.263.981
03.341.091.825
0327.682.815679.189.192
02.496.094.593
18.077.0670
31.938.1906.997.976.1212.180.735.857
287.815.7591.106.011.592
00
188.337.515
77.662.771.346 28.544.460.460
5. Finansiska podrška EU za ruralni razvoj
Novi fond za ruralni razvoj fukcioniraće pod pravilima adaptiranim za višegodišnje planiranje.
a) Novi �nansijski instrumenat
Propisi za �nansiranje Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) omogućuju formiranje dva nova fonda u 2007. godini, pri čemu će svaki od fondova �nansirati po jedan od dva stuba Zajedničke poljoprivredne politike:
• Evropski poljoprivredni fond za garancije (EAFG) za Stub 1• Evropski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) za Stub 2
Pravila za �nansiranje iz EAFRD biće za nijansu različita od onih ponuđenih od strane EAFG. Dok EAFG �nansira svoj deo ZPP-a na bazi mesečnih prijava, �nansiranje EAFRD bazira se na „diferenciranom odobravanju“ i uključuje pre-�nansiranje, među-plaćanja i konačna plaćanja.
b) Novi raspoloživi fondovi
Evropska Savet, na svom sastanku Decembra 2005. godine, dogovorio je nove Finansijske Perspektive za period 2007 – 2013. godine. U okviru toga, za ruralni razvoj bilo je namenjeno 69,75 milijardi eura. Komisija je u Septembru 2006. godine odobrila Odluku o �ksiranju ukupnog budžeta za period 2007-2013 na iznos od 77,66 milijardi Eura sa uključenim obaveznim prilagođavanjima (modulation) prvog stuba (4% u 2007. i 5% posle toga) kao i transferima za pamuk i duvan. Odluka uključuje i posebne odele po budžetskim doznakama i 15 Propis Saveta (ЕС) br. 1290/2005 od 21 Juna 2005. godine za �nansir-
anje Zajedničke poljoprivredne politike OJ L-209, 11/8/2005.16 Prema odvajanjima za �nansiske obaveze budžeta za godinu X, plaćanja mogu biti izvršena do kraja godine X+2. Ukoliko se isplatama ne utroše predviđena sredstva, �nansiske obaveze automatski prestaju važiti po isteku godine X+2.17 Odluke Komisije od 12 Septembra 2006. godine za �ksiranje godišnjeg preseka zemalja članica iznosa podrške ruralnog razvoja od strane Zajednice ya period 1 Januar 2007 do 31 Decembar 2013. godine, OJ L-261/32, 22/9/2006.
po zemlji članici (vidi Tabelu 2). Da bi uzeli i obzir priključenje Rumunije i Bugarske, odluka će biti dopun-jena, kako bi uključila njihove respektivne doznake.
Evropski Savet ja takođe odlučio da će zemlje članice imati diskreciono pravo da prebace dopunske iznose iz direktih plaćanja u maksimalnom iznosu od 20% i da ih prenamene za ruralni razvoj.
07-13 ukupno
Tabela 2: Podrška zajednice za ruralni razvoj zemalja članica za period 2007 - 2013
19
v) Finansijska kontrola
Zemlje Članice će morati da osiguraju da su relevantni upravljački i kontrolni sistemi postavljeni u saglasnost sa različitim detaljnim uslovima, između ostalog:• jasna definicija funkcije tela koja su zadužena za upravljanje i kontrolu i jasna podela funkcija unutar svakog od tih tela;• adekvatno odvajanje funkcija između upravljačkog i kontrolnog tela, kao i interno unutar samih tela;• dovoljno sredstava za svako od ovih tela čime se omogućava nesmetano vršenje funkcija;• efikasno uređeni mehanizmi unutrašnje kontrole;• efektivan sistem izveštavanja i nadgledanja (monitoringa);• spremnost za reviziju funkcionisanja sistema i procedura da bi se osigurali revizorski dokazi;• pouzdani računovodstveni sistemi i sistemi za nadgledanje (monitoring) i finansijsko izveštavanje.
U saglasnosti sa predloženim novim pristupom, Komisija će moći da redukuje ili suspenduje isplate za oba fonda, dok istovremeno izvršava provere računa i provere poštovanja pravila i propisa, da bi verifikovali troškove u pojedinačnim zemljama članicama.
Rukovodioci Agencija za isplate podneće izveštaje za sve zahteve za isplatu u toku jedne godine. Ovaj će izveštaj biti propraćen izjavom za tačnost podataka. Izveštaj i izjava biće ogledalo, na nivou zemlje članice, izjave date od strane Generalnog Direktora Generalnog Direktorata za poljoprivredu i ruralni razvoj Komisije.
Godišnji izveštaji biće propraćeni revizorskim mišljenjem nezavisnog revizorskog tela. Ova revizorska usluga biće izrađena u saglasnosti sa Međunarodnim revizorskim standardima i pravilima propisanim od strane Komisije.
Ovi bi elementi trebali pojednostaviti finansijsko upravl-janje Zajedničkom poljoprivrednom politikom, putem jasnog i transparentnog razgraničenja uloga i odgovor-nosti između Komisije i zemalja članica.
g) Ko-�nansiranje
Procenat ko-finansiranja od strane EU bilo bi na nivou Osa, počevši od minimuma od 20% i maksimuma od 50% (75% u regionima približavanja – konvergencije). Za Osu 2 i LEADER Osu maksimum bi bio 55% (80% u regionima približavanja), na taj način izražavajući prioritet koji je EU dao ovim Osama. Za najudaljenije regione i Egejska ostrva, maksimum ko-finansiranja iznosi do 85%.
1. Korisni izvori informacija
Evropska Komisija - Generalni direktorat za poljo-privredu i ruralni razvoj
Рурален развојhttp://europa.eu.int/comm/agriculture/rur/index_en.htm
ЛИДЕР+http://europa.eu.int/comm/agriculture/leaderplus/index.htm
18 Yemlje članice i regioni gde je Bruto domaći proiz po žitelju manji od 75% EU proseka.
20
A n e k s k a P r o p i s i m aS a v e t a 16 9 8 / 2 0 0 5
Iznosi i stope podrške
P r e d m e t I z n o s u E U Ri l i s t o p a
180 0004 000
40 000
1 500
Veličina pomoći za modernizaciju poljoprivrednih poseda 60 %
50 %
50 %
40 %
75 %
75 %
60 % (**)
50 %
85 % (**)
50 %
40 %
75 %
65 %
55 000Početna podrška *
Rano penzionisanje 18 000
Savetodavne usluge 80 %
10 000
3 000
1 500
70 %
Od iznosa za odgovarajuce investicije za mlade farmere u delokrugu spomenutom u Članu 36а)(I)(II)(III)Od iznosa za odgovarajuće investicije za sve farmere u delokrugu spomenutom u Članu 36а)(I)(II)(III)Od iznosa za odgovarajuce investicije za mlade farmere u drugim delokruzima
Od iznosa za odgovarajuce investicije za sve farmere u drugim delokruzima Od iznosa za odgovarajuce investicije u najudaljenijim krajevima i manjim Egejskim ostrvima saglasno značenja Propisa 2019/93Od sume za odgovarajuce investicije u Zemljama Članica koje su pristupile Uniji 1.Maja 2004. godine, za primenu Direktive 91/676/EEC za period od maksimum četiri godine od datuma pridruživanja suglasno članovima 3(2) i 5(1) iste Direktive
Od iznosa za odgovarajuce investicije napomenute u Članu 36а)(I)(II)(III)Od iznosa za odgovarajuce investicije u drugim delokruzimaOd iznosa za odgovarajuce investicije u najudaljenijim krajevimaOd iznosa za odgovarajuce investicije u krajevima pod Pristupne CiljeveOd iznosa za odgovarajuce investicije u drugim regionimaOd iznosa za odgovarajuce investicije u najudaljeni-jim krajevima Od iznosa za odgovarajuce investicije u najudaljeni-jim krajevima i manjim Egejskim ostrvima suglasno značenja Propisa 2019/93
Po transferu ili po godiniUkupna suma transferaPo radniku godišnjeUkupna svota po radniku
Od dozvoljenih troškova po usluziUkupno dozvoljena suma
Veličina pomoći za poboljšanjeekonomske vrednosti šuma
Veličina pomoći za dodavanje vrednosti poljoprivrednih i šumarskih proizvoda
Maksimalan iznos za podršku programa za dostizanje standarda
Maksimalan iznos za podršku programa za kvalitet hrane
Veličina pomoći za informativne i promotivne aktivnosti
Maksimalan iznos za polu-tržišno orijentisane zemljoradničke posede
Po posedu
Po posedu
Od dozvoljivih troškova za tu aktivnost
Po zemljoradničkom posedu godišnje
21
P r e d m e t I z n o s u E U Ri l i s t o p a
5 %, 5 %, 4 %, 3 %, и 2 % (***)
2,5 %, 2,5 %, 2,0 %, 1,5 % и 1,5 %
100 000100 000
80 00060 00050 000
25250150
500 (****)
200 (****)
600 (****)900 (****)450 (****)200 (****)
700
150
70 %85 % (**)
40200 (****)
Za 1., 2., 3., 4. i 5. godinu respektivno, za proizvodnju koja je bila isporučena na tržišta do iznosa od 1 000 000 EURZa 1., 2., 3., 4. i 5. godinu respektivno, za proizvodnju koja je bila isporučena na tržišta u iznosa veće od 1 000 000 EUR1. godina2. godina3. godina4. godina5. godina
Proizvodne grupe: gornja granica, kao procenat proizvodnje koja je u prvih pet godina isporučena tržištima
Ali, ne prelazi sledeće iznose u prvih pet godina
Minimalni iznos za sredine sa hendikepimaMinimalni iznos za planinske sredine sa hendikepimaMinimalni iznos za sredine sa drugim hendikepima
Po hektaru korišćenog zemljištaPo hektaru korišćenog zemljišta Po hektaru korišćenog zemljišta
Po hektaru korišćenog zemljišta Po hektaru korišćenog zemljišta
Po hektaruPo hektaru Po hektaru Po grlu
Po grlu
Po hektaru
Po hektaru
500
Po hektaru Po hektaru
Maksimalno početno plaćanje preko Natura2000 za period ne duži od pet godinaMaksimalne redovne isplate preko Natura2000
Jednogodišnji zasadiSpecijalni višegodišnji zasadiDruga korišćena zemljištaLokalne rase domaćih životinja u opasnosti od
Dobrobit životinja
Maksimalna godišnja premija za pokrivanje gubitaka nastalih zbog pošumljavanja:- za poljoprivrednike i njihova udruženja
- za druge osobe i pravna lica
80 % (**)Veličina pomoći za troškove povezane sa početkom rada
Godišnje isplate za Natura2000 i šuma-životna sredina- minimalni iznos- maksimalni iznos
Od dozvoljivih troškova u oblastima spomenutim u Članu 36а)(I)(II)(III)Od dozvoljenih troškova u drugim regionimaOd dozvoljenih troškova u najudaljenijim regionima
(1) Direktiva Saveta 91/676/EEC od 12 Decembra 1991 koja se odnosi na zaštitu voda od zagađivanja nitratima iz poljoprivrednih izvora.
(*) Podrška za osnivanje može biti pružena u formi pojedinačne premije do maksimuma od 40 000 EUR, ili u formi subvencije kamatne stope, čija kapitalizovana vrednost ne sme iznositi više od 55 000 EUR.
(**) Ne važi za tropske šume i pošumljene krajeve u državnom vlasništvu na teritoriji Azorskih ostrva, Madeire, Kanarskih ostrva, i manjih Egejskih ostrva u smislu propisa EEC 2019/93, kao i francuske prekookeanske teritorije.
(***) U slučaju Malte, Komisija može odlučiti za minimum svota namenjenih proizvodima čija je proizvodnja jako mala.
(****) Ovi iznosi mogu biti uvećani samo u isključivim slučajevima uzimajuži u obzir speci�čne okolnosti kao opravdanje za ruralne razvojne programe.
KF-X1-06-202-EN-N
Evropska KomisijaGeneralni direktorat za poljoprivredu i ruralni razvoj
Tekst ove publikacije je samo za informativne celi i nije pravno obavezujući.
Za više informacija:Rue de la Loi 200, B-1049 BrusselsBelgium
TelephonesDirect line (+32 ) 22 95 63 63Exchange (+32 ) 22 99 11 11
Fax(+32 ) 22 99 17 61
Internethttp://ec.europa.eu/agriculture/index_en.htm