29
SAOBRA SAOBRA Ć Ć AJNA ETIKA I AJNA ETIKA I UNIVERZITET UNIVERZITET U U BR BR Č Č KOM DISTRIKT, BIH KOM DISTRIKT, BIH - - FAKULTET ZA SAOBRA FAKULTET ZA SAOBRA Ć Ć AJNO IN AJNO IN Ž Ž ENJERSTVO ENJERSTVO - - BRČKO DISTRIKT, OKTOBAR 2013. GOD. Profesor: Doc.dr Jovica Vasiljević Asistent: Master inž. saobr. Biljana Ćorić

Saobracajna Etika i

Embed Size (px)

Citation preview

SAOBRASAOBRAĆĆAJNA ETIKA IAJNA ETIKA I

UNIVERZITET UNIVERZITET U U BRBRČČKOM DISTRIKT, BIHKOM DISTRIKT, BIH--FAKULTET ZA SAOBRAFAKULTET ZA SAOBRA ĆĆAJNO INAJNO IN ŽŽENJERSTVOENJERSTVO--

BRČKO DISTRIKT, OKTOBAR 2013. GOD.

Profesor: Doc.dr Jovica Vasiljević

Asistent: Master inž. saobr.Biljana Ćorić

ETIKA – poreklo, pojam i predmet

éthos (starogrčki) = običaj, uobičajena radnja, navika

Aristotel 4. vek p.n.e.� etika kao posebna filozofska disciplina� cilj: stvaranje čestitog građanina države, primena praktične

mudrosti� realizam, racionalizam, imanentizam, energizam

Definicija:� filozofska naučna disciplina koja se bavi pročavanjem

etosa ili morala.� proučava poreklo, ciljeve, smisao i načine moralnog

delovanjaEtika ≠ moral

MORAL – poreklo, pojam , razvoj

Mos, moris (lat) = običaj, način, navika

Def. sistem normi, navika ili pravila ljudskog ponašanja kojimase ljudi rukovode u ophođenju prema svetu, drugima i sebisamom.Dva značenja morala:1) vrednosno-neutralno (moralitet)2) vrednosno-određeno (u skladu sa moralnom normom)

Osnov moralne norme - savest

Moralni karakter - opšti kvalitet pojedinca i njegova trajnasklonost ka moralnom postupanju i ponašanju.

Razvoj moralnog karaktera – lični i sredinski faktori

PIRAMIDNI MODEL ETIČKOG ODLUČIVANJA ’’5P’’

ETIČKA ODLUKA

Model donošenja eti čkih odluka prema DAO formuli

1. DEFINICIJA 2. ANALIZA 3. ODLUKA

SAOBRAĆAJNA ETIKA

� Praktična ili normativna etika

� definicija saobraćajne etike?

� predlog def.

«grana etike primenjena u oblasti nauke o saobraćaju, koja proučava moralne norme, vrednosti, ciljeve, običajei međusobni odnos učesnika u saobraćaju»

SAOBRAĆAJNA ETIKA

Predmet prou čavanja:

� Norme ponašanja u saobraćaju – pravila i propisi

� Moralne vrednosti u saobraćaju – poštovanje propisa

� Običaji u saobraćaju – neformalna pravila

� Međusobni odnosi učesnika u saobraćaju – komunikacijai interakcija

� Cilj etičnog ponašanja – bezbedno kretanje svih, za najkraće vreme i bez konflikata, uz poštovanje pravila

ZADACI SAOBRA ĆAJNE ETIKE

� razvoj svesti i proširenje znanja svih učesnika u saobraćajuo važnosti poštovanja i primeni načela saobraćajne etike zabezbednost svih učesnika u saobraćaju,

� preplitanje sa zadacima drugih disciplina,

� definisanje opštih i posebnih normi ponašanja učesnika u saobraćaju,

� proučavanje moralnog karaktera učesnika u saobraćaju,

ZADACI SAOBRA ĆAJNE ETIKE

� identifikovanje nepropisnih ponašanja i njihova korekcija,

� unapređenje međusobnih odnosa učesnika u saobraćaju i unapređenje saobraćajne kulture i dr.

� edukacija i transfer znanja za sve učesnike u saobraćaju,

� usvajanje i primena najboljih iskustava i prakse iz zemlje i inostranstva

OSNOVNA ETIČKA NAČELA

� načelo odgovornosti� načelo humanosti� načelo poverenja� načelo nepoverenja� načelo ograni čenog poverenja� načelo defanzivne vožnje� načelo zakonitosti� načelo moralnosti� načelo bezbednosti

NAČELO ODGOVORNOSTI

� Osnovna pretpostavka: svi odgovorni prema sebi i premadrugima za svoje postupke.

� Odgovornost učesnika da neizazivaju opasne situacije i daotklanjaju opasnosti koje su izazvali drugi, odgovornostpružanja pomoći i odgovornost za bezbednost vozila i puta.

� Faktori bezbednosti : učesnici, vozilo, puta i putna okolina + porodica, škola, lokalna samouprava, organi nadlećni za unutrašnje poslove, poslove saobraćaja, poslove zdravlja, stručne i naučne institucije, mediji, udruženja građana

NAČELO HUMANOSTI

Onome ko nije sposoban ili je ograni čeno sposoban, ilimu je potrebna pomo ć, drugi u česnik je dužan da pružipomo ć, osim ako bi time sebe izložio opasnosti.

1) uslovni deo - svi su dužni, ali pod uslovom da time nedovode u opasnost sebe ili druge.

2) bezuslovni deo – ponašati se tako da seomogućibezbednost svih, a posebno:ne ometati,ne ugrožavati ine povre đivati druge u česnike u saobra ćaju.

NAČELO POVERENJA

• zasniva se na očekivanju da drugi učesnici imaju svest i disciplinovani su

• i drugi će poštovati propisana pravila i bezbedno se ponašati

• blagovremeno i jasno će najaviti promenu svog ponašanja

• izuzetak su posebne kategorije učesnika (na primer deca)

NAČELO NEPOVERENJA

• zasniva se na očekivanju da će se drugi učesnik u saobraćajuponašati nepropisno i nepromišljeno

• nedostatak znanja, trenutno stanje, loše navike, nedostataksaobraćajen kulture,...

• prilagoditi svoje ponašanje usled ovakvih očekivanja

NAČELO OGRANIČENOG POVERENJA

• nijedan učesnik u saobraćaju ne sme insistirati na svom pravuukoliko to može da prozrokuje saobraćajnu nezgodu

• ne sme se kažnjavati tuđa greška ili nepropisno ponašanje

• ne sme se pojedincu dozvoliti da u saobraćaju preuzme pravoda kažnjava druge učesnike zbog propusta koje su učinili

• amortizer nedostataka načela poverenja i načela nepoverenja

NAČELO DEFANZIVNE VOŽNJE

� Najefikasniji i najbezbedniji vid ponašanja u saobraćaju

� Osnovni motiv: neulaženje u opasne situacije

� Ponašanje koje:• neće izazvati nezgodu• neće nastradati lica• nema svoje krivice• omogućava drugima da isprave svoju grešku

� Tri ključna elementa načela defanzivne vožnje:• ZABRANJENO – NIKAD!• OBAVEZNO – UVEK!• PONEKAD NI ONO ŠTO JE DOZVOLJENO!

NAČELO ZAKONITOSTI

� Saobraćaj je regulisan zakonom

� Hijerarhija

� Krivične sankcije

pravilodesnestrane

NAČELO MORALNOSTI

� svaki učesnik u saobraćaju mora na prvom mestu bitimoralan čovek

� moralnost u saobraćaju – poštovanje propisa

� ličnim stavom i ponašanjem biti primer drugim učesnicima.

NAČELO BEZBEDNOSTI

� slobodu od straha, odsustvo besa i agresije kodučesnika u saobraćaju, zaštitu u slučaju saobraćajnenezgode i dr.

� suština: odsustvo negativnih efekata koji mogu dovestido nezgode i posledica

KULTURA – SAOBRA ĆAJNA KULTURA

� ukupnost materijalnih i duhovnih vrednosti, celokupnodruštveno nasleđe neke grupe ljudi

� načini življenja, materijalni i kulturni standardi, institucije, navike, odnosi i ponašanja pripadnika grupe

� sistem vrednosti, uverenja i stavova, koji se prenose sageneracije na generaciju

� saobraćajna kultura – deo celokupne društvene kultureprimenjene u oblasti saobraćaja

� kultura u bezbednosti saobraćaja – segment celokupnesaobraćajne kulture

SAOBRAĆAJNA KULTURA

DRUŠTVENA KULTURA

SAOBRAĆAJNA KULTURA

KULTURA U BEZBEDNOSTI SAOBRAĆAJA

SAOBRAĆAJNA KULTURA

� način ponašanja učesnika u saobraćaju i poštovanjesaobraćajnih propisa

� zbir stečenih navika i usvojenog saobraćajnog obrazovanjai vaspitanja

� skup društveno poželjnih normi i oblika ponašanja učesnikau saobraćaju, posvećenih održanju i unapređenjubezbednosti u saobraćaju

� osnov je edukacija

OSNOVNI ELEMENTI SAOBRA ĆAJNE KULTURE

ČINJENICEJezik i simboli

Zakoni i propisiMogućnosti

Moda i trendovi

PONAŠANJARituali

Prvenstvoprolaza

KodifikovanaCeremonijalna

SAZNANJAVrednostiVerovanjaOčekivanja

Odluke

KULTURA I PONA ŠANJE U LOKALNOJ ZAJEDNICI

Lokalna zajednicaDemografski (npr. pol, uzrast, socioekonmskistatus)Lične osobine (npr. Konzervativnost)Okruženje (npr. Dostupsnotuslugama, izolacija)

KULTURA U ZAJEDNICI

Subjektivnanorma

Subjektivnanorma

Stavovi

Namera Ponašanje

Ponašanje

Propisi

Kontrola

DeDeDeDe

KULTURAN UČESNIK U SAOBRA ĆAJU

SmirenostPoštovanje

OdgovornostTolerancija

Defanzivna vožnja

Opreznost u saobra ćaju

Razmatranje

Strpljenje

Opažanje

NEKULTURAN UČESNIK U SAOBRAĆAJU

UbeđenostNeposlušnost

SebičnostNedostatak pažnje

Neodgovornoponašanje

Agresivno ponašanje

Površno ponašanje

Prećutni bes

Bes izražen na licu

Suočavanje sadrugima

Činjenje prekršaja

- Radi više stvari u isto vreme- Lična neodgovornost

MODELI ZA UNAPREĐENJE SAOBRA ĆAJNE KULTURE

� saobraćajno vaspitanje i obrazovanje kaodeo saobraćajne kulture

� preventivni model unapređenja saobraćajnekulture – aktivnosti za promenu i razvoj svesti učesnika

� rerpesivni model unapređenja saobraćajnekulture – aktivnosti prinude nad subjektima kojine poštuju saobraćajna pravila i propise.

SPECIFIČNOSTI SAOBRAĆAJNE KULTURE

� zasnovanost na simbolima zastupljenim u saobraćaju

� prilagodljivost – učesnici se fleksibilno prilagođavajupromenama

� učenje i nasleđivanje od ostalih učesnika u saobraćaju

� zajedničko ponašanje i način razmišljanja učesnika

� razlikovanje od mesta do mesta

HVALA NA PAHVALA NA PAŽŽNJI!!!NJI!!!