Saobracajna Politika u Dokumentima Evropske Unije

7/31/2019 Saobracajna Politika u Dokumentima Evropske Unije

1/26

UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

SEMINARSKI RADIZ PREDMETA SAOBRAAJNA POLITIKA

TEMA: SAOBRAAJNA POLITIKA U DOKUMENTIMA

EVROPSKE UNIJE

STUDENT: MENTORI:

Edin Selman Red. prof. dr. efkija ekiDoc. dr. Nedad Brankovi

Sarajevo, april, 2012.


2/26

2

SADRAJ

1. UVOD ............................................................................................................................................... 3

2. PROMETNA POLITIKA U EVROPSKOJ UNIJI ...................................................................................... 4

2.1. Razvoj prometne politike u Evropskoj Uniji ............................................................................ 4

2.2. Ciljevi i pravni temelji prometne politike ................................................................................ 5

2.3. Postupak oluivanja............................................................................................................... 6

2.4. Strategija razvoja ..................................................................................................................... 6

2.5. Institucije ................................................................................................................................. 7

2.6. Kljuna pitanja ......................................................................................................................... 8

3. ZELENA KNJIGA .............................................................................................................................. 10

3.1. TEN-s ...................................................................................................................................... 12

3.2. Liberalizacija .......................................................................................................................... 13

4. BIJELA KNJIGA ................................................................................................................................ 14

4.1. Nastanak bijele knjige............................................................................................................ 15

4.2. Politike smijernice bijele knjige ........................................................................................... 16

4.3. Potreba za sveobuhvatnom strategijom koja prelazi okvire europske prometne politike ... 17

4.4. Mjere preloene u bijeloj knjizi ........................................................................................... 18

4.4.1. Revitalizacija eljeznica.................................................................................................. 18

4.4.2. Poboljanje kvalitete u sektoru cestovnog prometa ..................................................... 18

4.4.3. Poticanje prometa morem i unutranjim plovnim putevima ........................................ 19

4.4.4. Uspostavljanje ravnotee izmeu porasta zranog prometa i ekolokih zahtjeva ....... 20

4.4.5. Intermodalnost postaje stvarnost ................................................................................. 20

4.4.6. Izgranja transeuropske prometne mree .................................................................... 21

4.4.7. Poboljanje sigurnosti na cestama ................................................................................ 22

4.4.8. Usvajanje politike o jelotvornom napladivanju naknaa za koritenje prometnica ... 23

4.4.9. Razvoj kvalitetnog gradskog prijevoza .......................................................................... 24

5. ZAKLJUAK..................................................................................................................................... 25

6. LITERATURA ................................................................................................................................... 26


3/26

3

1. UVODTema mog seminarskog rada je Saobraajna politika u dokumentima Europske unije.

Saobraajna/prometna politika EU zasniva se na dva dokumenta. Naime radi se o Bijeloj iZelenoj knjizi. Ovi nazivi openitog su karaktera, jer se koriste i u drugim oblastima.

Bijele knjige predstavljaju prijedlog djelovanja. Bijela knjiga predstavlja legislativu u svakoj

oblasti na takav nain da izdvaja kljune mjere iz skupa svih mjera koje treba primjeniti, a

zatim kljune mjere grupie u dvije faze. Bijela knjiga o zajednikoj prometnoj politici

(White paperEuropean Transport Policy for 2010: Time to Decide, COM(2001) 370 final,

12. 9. 2001.) naziv je knjige koja je obraena u ovom radu.

Zelena knjiga predstavlja dokument u kojem se zvanino postavlja odreeni problem kako bi

se otvorila rasprava o njemu i kako bi to pitanje dobilo odreeni zakonski okvir. Zelena knjiga

ima formu koje se treba pridravati. U EU postoji veliki broj Zelenih knjiga koje se odnose na

razliita pitanja. Oko desetak njih se odnosi na saobraaj.

Prije nego to preem na dokumente/knjige pokuat u saeto opisati kako je nastala

zajednika politika EU i neke injenice EU prometne politike.


4/26

4

2. PROMETNA POLITIKA U EVROPSKOJ UNIJI2.1. Razvoj prometne politike u Evropskoj Uniji

Europske zajednice od svog nastajanja tj. Ugovora iz Rima 1957. imaju cilj osmiljavanje

zajednike prometne politike. Konkretnije mjere za ostvarivanje navedenog cilja otpoete su

sredinom osamdesetih, a prva se Bijela knjiga o zajednikoj prometnoj politici pojavila

krajem 1992. godine. Temeljni princip tog dokumenta bio je otvaranje prometnog trita u

smislu uvoenja liberalizacije i slobodne konkurencije. U isto je vrijeme ugovorom iz

Maastrichta definirana tzv. koncepcija TEN (transeuropskih mrea) za razvitak prometne

infrastrukture.

Radi zadovoljavanja poraslih prometnih potreba, tijekom devedesetih se koncept prometne

politike iri i na etiri osnovna principa razvitka prometnih sustava EU:

1. ujednaavanje nerazmjera izmeu pojedinih prometnih vidova,2. eliminiranje uskih grla,3. orijentaciju prometne politike na korisnike prometa i4. rjeavanje pitanja koja se pred prometne sustave postavljaju u uvjetima globalizacije

Krajem 2001. izdata je druga Bijela knjiga: Europska prometna politika za 2010.: vrijeme

za odluku. Ovim dokumentom predloeno je ezdeset specifinih mjera koje trebaju

zadovoljiti potrebe odrivog prometnog razvitka u narednom desetljeu. Mjere idu od

promjena u sustavu formiranja cijena pojedinih prometnih vidova kako bi se postiglo

oivljavanje prometnih vidova koji mogu biti zamjena cestovnom prometu do ciljnog

investiranja u trans-europske mree.

Zakonski okvir reguliranja prometnih djelatnosti na nivou EZ pokriva za sve oblike prometa

pristup tritu prometnih usluga, drutvene aspekte prometa, sigurnost prometa i zatitu

okolia, kao i svu horizontalnu pravnu regulativu u odnosu na prometnu infrastrukturu

trans-europskih mrea. Uz to, prometna politika Zajednice razvija i suradnju s drugim

zemljama u prometu.

Prometna politika EZ prema zemljama koje nisu lanice EU koncipirana je u odnosu na

infrastrukturu definicijom tzv. multimodalnih paneuropskih prometnih koridora.


5/26

5

Projekt identificiranja potreba prometne infrastrukture (tzv. TINA) proveden je za zemlje

kandidate za ulazak u EU. Za zemlje jugoistone Europe u tijeku je izrada studije TIRS

(Transport Infrastructure Regional Study) koja bi trebala odrediti prioritete za Albaniju,

Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Hrvatsku, Makedoniju, Rumunjsku i SR Jugoslaviju.1

Uz prometne guve, osnovni prometni problemi koji se danas javljaju u EU su dominacija

cestovnog u odnosu na ostale vrste prometa, zagaenje okolia, manja kvaliteta i brojnost

prometnica u perifernim regijama (posebno u novim dravama lanicama) te nedovoljna

povezanost regionalnih i nacionalnih prometnih sustava. U tu svrhu sve se vie radi na

stvaranju koncepta odrivog razvoja prometa, koji promovira intenzivnije koritenje onih

grana prometa koje su manje tetne za okoli te razvoj integriranog prometa (kombiniranjem

cestovnog i eljeznikog, pomorskog i eljeznikog te eljeznikog i zranog prometa).

Najvaniji strateki dokument za dugoroni razvoj zajednike prometne politike je Bijela

knjiga o zajednikoj prometnoj politici, usvojena u septembru 2001. godine, koja propisuje

jedinstvene sigurnosne standarde u svim granama prometa, trokove, mjere zatite okolia itd.

Osnovni cilj stvaranja ovog dokumenta je poticaj postizanju ravnotee razliitih oblika

prometa revitalizacijom eljeznikog, pomorskog prometa i prometa unutarnjim plovnim

putovima do 2010. godine.

U razdoblju od sredine 2008. do kraja 2009. godine tri drave koje predsjedaju Vijeem EU,

Francuska, eka i vedska, koncentrirale su svoje napore na odrivost i konku rentnost

prometa u EU, sigurnost u prometu (posebno u cestovnom i pomorskom prometu) te na

inteligentne prometne sustave (upotreba novih tehnologija u prometnom sektoru).2

2.2. Ciljevi i pravni temelji prometne politikeOsnovna naela zajednike politike EU u oblasti prometa utvrena su u Glavi V

(lanovi 70-80) Ugovora o EZ. Ciljevi su:

- utvrditi zajednika pravila koja se primjenjuju na meunarodni prevoz na teritorij ili steritorija drava lanica, odnosno na prevoz preko podruja jedne ili vie njih,

- utvrditi uslovi pod kojima prevoznici koji nemaju sjedite ili prebivalite na podrujuneke drave lanice mogu unutar te drave lanice obavljati usluge prevoza, te

- usvajati mjere za poboljanje sigurnosti prevoza, i sve druge odgovarajue propise.1http://www.poslovniforum.hr/eu/eu16.asp

2http://www.mvpei.hr/ei/default.asp?ru=533&sid=&akcija=&jezik=1
http://www.poslovniforum.hr/eu/eu16.asphttp://www.poslovniforum.hr/eu/eu16.asphttp://www.poslovniforum.hr/eu/eu16.asphttp://www.mvpei.hr/ei/default.asp?ru=533&sid=&akcija=&jezik=1http://www.mvpei.hr/ei/default.asp?ru=533&sid=&akcija=&jezik=1http://www.mvpei.hr/ei/default.asp?ru=533&sid=&akcija=&jezik=1http://www.mvpei.hr/ei/default.asp?ru=533&sid=&akcija=&jezik=1http://www.poslovniforum.hr/eu/eu16.asp


6/26

6

2.3. Postupak odluivanjaO pitanjima zajednike politike u oblastiprometa Vijee odluuje kvalifikovanom veinom u

postupku suodluivanja s Evropskim parlamentom u skladu sa lanom 251 Ugovora o EZ,

nakon savjetovanja s Ekonomskim i socijalnim odborom i Odborom regija. Od toga pravila

izuzete su mjere za koje se oekuje da bi mogle ozbiljno uticati na ivotni standard i na

zaposlenost u odreenim podrujima, te na upotrebu prometne infrastrukture. Takve propise

Vijee donosi jednoglasno, postupkom savjetovanja s Evropskim parlamentom i Ekonomskim

i socijalnim odborom. Takoer, u sluaju posebnih mjera koje se odnose na pomorski i zrani

saobraaj, Vijee moe kvalifikovanom veinom odluiti koju proceduru primijeniti u

pojedinom sluaju.

2.4. Strategija razvojaIako je uspostava zajednike politike u oblasti prometa bila najavljena jo 1957. godine

usvajanjem Rimskih ugovora, stanovit napredak postignut je tek 1985. godine, kada je

objavljena Bijela knjiga o dovretku unutarnjeg trita (White Paper on Preparation of the

Associated Countries of Central and Eastern Europe for Integration into the Internal Market of

the Union, COM(95) 163, maj 1995.). Zahvaljujui ukidanju granica, te veoj liberalizaciji i

usklaivanju propisa, stvaranje jedinstvenog trita oznailo je prekretnicu u razvojuzajednike politike u oblasti prometa. U decembru 1992. Komisija je objavila Obavijest o

buduem razvoju zajednike politike u oblasti prometa, koja je oznaila pomak s dotadanjeg

sektorskog na integrirani pristup zajednikoj politici, i koja je naglasila nova pitanja, poput

sigurnosti prometa, zatite okolia, socijalne zatite, vanjskih odnosa te politike cijena. Istim

dokumentom pokrenuta je inicijativa stvaranja transeuropskih prometnih mrea u sklopu ireg

projekta Transeuropske mree, projekta uspostave zajednikih europskih mrea u energetici,

prometu i telekomunikacijma. U julu 1995. Komisija je usvojila i Obavijest pod nazivom

Zajednika politika u oblasti prometa: Akcijski program 1995.-2000.(The Common Transport

Policy - Action Programme 1995 - 2000, COM(95) 302, 12.7.1995.), koja se zasnivala na tri

glavna aspekta: poboljanje kvaliteta prometa koritenjem novih tehnologija, poboljanje

djelovanja jedinstvenog trita te razvoj vanjske dimenzije prometne politike. Prioriteti

sljedeeg akcijskog programa za razdoblje 2000.-2004. postavljeni su u dokumentu Europske

komisije pod nazivom Odriva mobilnost: Perspektive za budunost U septembru 2001.

Komisija ja usvojila najvaniji strateki dokument za dugoroni razvoj zajednike politike u

oblati prometa - Bijelu knjigu o zajednikoj politici u oblasti prometa.


7/26

7

Dokument sadri plan djelovanja za poboljanje kvaliteta i efikasnosti evropskoga prometa.

Zasniva se na ezdeset mjera koje bi trebale reorganizovati postojeu politiku u oblasti

prometa kako bi postala odriva i kako bi se izbjegli veliki ekonomski gubici zbog

zakrenosti, zagaivanja okolia i prometnih nezgoda. Konani je strateki cilj do 2010.

postii ravnoteu izmeu razliitih oblika prometa i to aktivnom politikom koja bi trebala

revitalizirati eljezniki promet, te promovirati promet morem i unutranjim plovnim

putevima.

Prometna industrija zauzima vano mjesto u ekonomiji EU; sudjeluje sa 10% u BNP-ju Unije,

zapoljava vie od deset miliona ljudi u EU, a na nju se odnosi 40% ukupnog ulaganja drava

lanica, i 30% ukupne energetske potronje.

2.5. InstitucijePodruje prometne politike u Evropskoj komisiji je u nadlenosti Ope uprave za energetiku i

promet.

Meu ostalim vanim institucionalnim subjektima su:

- Vijee EU: Vijee ministara prometa, telekomunikacija i energetike- Europski parlament: Odbor za regionalnu politiku, promet i turizam- Europska agencija za pomorsku sigurnost- EMSA- Europska agencija za zrakoplovnu sigurnost- EASA- Europska svemirska agencija - ESA- Europska konferencija ministara prometaECMT.3

3

http://www.kfbih.com/loc/default.wbsp?p=29&n=94&naslov=Zajedni%E8ka%20politika%20u%20oblasti%20pr

ometa
http://www.kfbih.com/loc/default.wbsp?p=29&n=94&naslov=Zajedni%E8ka%20politika%20u%20oblasti%20prometahttp://www.kfbih.com/loc/default.wbsp?p=29&n=94&naslov=Zajedni%E8ka%20politika%20u%20oblasti%20prometahttp://www.kfbih.com/loc/default.wbsp?p=29&n=94&naslov=Zajedni%E8ka%20politika%20u%20oblasti%20prometahttp://www.kfbih.com/loc/default.wbsp?p=29&n=94&naslov=Zajedni%E8ka%20politika%20u%20oblasti%20prometahttp://www.kfbih.com/loc/default.wbsp?p=29&n=94&naslov=Zajedni%E8ka%20politika%20u%20oblasti%20prometa


8/26

8

2.6. Kljuna pitanjaPromoviranjem principa intermodaliteta EU nastoji ostvariti integraciju razliitih prometnih

sektora u efektivne logistike lance kako bi se sektori optimalno koristili, te kako bi se

smanjili prometni zastoji. Radi promicanja inovativnih rjeenja za to podruje otvoren je od2003. europski financijski program Marco Polo.

Radi udovoljavanja ekolokim standardima na podruju prometa EU radi na omoguavanju

oporezivanja prometne infrastrukture. Tako je u oujku 2005. izdaa nova direktiva o Euro

vinjeti, koja dravama lanicama omoguava uvoenje poreza na svim vrstama cesta, ne samo

na autocestama. Komisija takoer radi na izradi modela za internalizaciju eksternih trokova

koji e biti primjenjiv za sve prometne sektore. Oko etvrtine svih emisija ugljinog dioksida

(CO2) u EU rezultat su aktivnosti na podruju prometa. Kako bi se emisije ugljinog dioksida

iz automobila do 2010. smanjile na 120g/km, Komisija je 2007. predloila uvoenje

obvezujuih ciljeva. Cijeli projekt poiva na namjeri da predloene mjere budu od koristi za

sve zainteresirane strane. Radi smanjivanja ovisnosti o nafti Komisija je za cilj postavila

poveanje udjela alternativnih goriva u podruju prometa na 10 % do 2020. Naime, efikasnije

koritenje goriva e dovesti do znaajnih uteda kod vozaa, a otvara se perspektiva

automobilskoj industriji EU-a da svoj razvoj i konkurentnost u svjetskim razmjerima temelji

upravo na razvijanju tehnologija upotrebe energije, da na tom polju zauzme vodee mjesto po

inovacijama, umjesto da svoj razvoj temelji na staroj paradigmi veliine i snage automobila.

Europska unija i dalje nastoji prepoloviti smrtnost na cestama. Stoga je 2003. Komisija

usvojila Trei akcijski plan o sigurnosti na cestama (The European Commissions Road

Safety Action Programme 2003-2010, COM(2003) 311 final, listopad 2003.), koji je usmjeren

na poboljanje ponaanja vozaa, te na stvaranje sigurnijih vozila i infrastrukture. Akcijski

plan 2006. proao je kroz srednjoronu evaluaciju koja je zakljuila da je napredak vidljiv, ali

nedovoljan za postizanje konanog cilja.

Porast zrakoplovnog prometa posljednjih 15-ak godina donio je poveanu emisiju ugljinog

dioksida u ovom podruju za 73%. Stoga je EU 2006. godine predloio plan ukljuivanja

zrakoplovnih tvrtki u Europski sustav trgovine staklenikim plinovima. Komisija je takoer u

lipnju 2006. godine potpisala sporazum izmeu zemalja lanica Unije, Norveke, Islanda,

zemalja zapadnog Balkana i UNMIK-Kosova radi stvaranja jedinstvenog zranog prostora

nad podrujem EU-a. Stvaranje jedinstvenog europskog zranog prostora dalo je poticajpolitikoj i ekonomskoj integraciji Europe u kojoj zrani prijevoz igra kljunu ulogu.
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2003:0311:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2003:0311:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2003:0311:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2003:0311:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2003:0311:FIN:EN:PDF


9/26

9

Paket mjera pod imenom ''Jedinstveno nebo'' je uspostavom jedinstvenog europskog zranog

prostora omoguilo daljnje poboljanje sigurnosti, smanjivanje trokova i kanjenja, manju

emisiju ugljinog dioksida, nova radna mjesta te profit industrije na globalnom tritu jer

paket obuhvaa i poboljanja u istraivanjima i tehnologijama.Osim pomoi iz programa

Taiex i IPA, 2008.godine je uspostavljen i novi Program pomoi za zrani promet, koji prua

svu potrebnu tehniku pomo za provedbu zrakoplovnih standarda Unije.

Posljednjih desetak godina drastino se poveao broj osobnih automobila u europskim

gradovima, to stvara prometne, ekoloke i sigurnosne probleme. Kako bi se ohrabrilo lokalne

vlasti da omogue kvalitetno investiranje u ist i efikasan javni prijevoz, Komisija je rujna

2007. objavila Zelenu knjigu o gradskom prometu (Green PaperTowards a New Culture for

Urban Mobility, COM(2007) 551 final, 25. 9. 2007.).

Danas prometna industrija zauzima vano mjesto u gospodarstvu EU-a; sudjeluje sa 10% u

BNP-u Unije, zapoljava vie od deset milijuna ljudi, a na nju se odnosi 40% ukupnog

ulaganja drava lanica i 30% ukupne energetske potronje u Uniji.4

4http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=94
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2007:0551:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2007:0551:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2007:0551:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2007:0551:FIN:EN:PDFhttp://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=94http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=94http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=94http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=94http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2007:0551:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2007:0551:FIN:EN:PDF


10/26

10

3. ZELENA KNJIGAZelena knjiga je vrsta dokumenta koji objavljuje Evropska komisija. Svrha dokumenta je da

podstakne raspravu i pokrene savjetovanje na evropskom nivou o odreenom pitanju. Zelena

knjiga moe rezultirati objavljivanjem bijele knjige u kojoj se zakljuci rasprave iznose u

formi prijedloga aktivnosti. Zelena knjiga ne odnosi se samo na promet nego i na druge

oblasti. Primjeri zelene knjige su zelena knjiga o preduzetnitvu u Evropi (2003.) te zelena

knjiga o demografskim promjenama i meugeneracijskoj solidarnosti (2005.).5

U martu 2007. Komisija je objavila Zelenu knjigu o gradskom prometu koja e analizirati

naine mogueg poboljanja uinkovitosti prometa te smanjenja zaguenosti u europskim

gradskim sredinama. Iako e Knjiga obuhvatiti razliite aspekte gradskog prometa, gotovo se

svaka stavka programa Zelene knjige odnosi na osobna vozila. Gotovo polovica Europljana

posjeduje automobil ili vie njih, a taj e se trend najvjerojatnije i nastaviti radi udobnosti,

statusa i praktinosti. Taj obrazac ponaanja uvelike potie injenica da potroai obino ne

plaaju punu cijenu koritenja vozila kada se uzmu u obzir trokovi odravanja infrastrukture

te utjecaj osobnih vozila na gradske sredine i okoli. Lokalna vlast je, iz razliitih razloga,

esto usredotoenana izgradnju prometnica i parkiralita, to dodatno poveava broj vozila na

prometnicama.

Komisija eli razviti urbane sredine kao dio revidirane Lisabonske strategije pa se Zelenom

knjigom iz 2007. naglasak stavlja na naine pretvaranja europskih gradovau podruja koja bi

bila privlanija za ivot, rad i ulaganje. Naposljetku, 75 85% BDP-a EU generira se u

gradovima. Iako gradovi daju velik dio sredstava EU, u njima postoje problemi sa

zagaenjem, bukom, zaguenjem prometa i prometnim nesreama, to je sve rezultat injenice

da se 75%putovanja u metropolama obavlja vozilom. Zaguenja u Londonu navodno su gora

no u vrijeme konjskih zaprega, a procjenjuje se da na trokove prometnih zaguenja diljem

EU otpada jedan posto BDP-a, a uz to se poveava potronja goriva, zagaenje zraka, buka te

agresivno ponaanje. Uz porast populacije i upotrebe vozila, sve vie cijene nafte i

nestabilnosti u dravama izvoznicama nafte te izravnu povezanost vozila i inicijativa EU o

energiji i zatiti okolia, ukljuujui ogranienja emisije, razvoj biogoriva i zaguenje

prometnica, EU je suoena s potencijalnim problemom s vozilima.6

5http://www.dei.gov.ba/dokumenti/?id=4925

6http://www.eu4journalists.eu/index.php/dossiers/croatian/C47/33/
http://www.dei.gov.ba/dokumenti/?id=4925http://www.dei.gov.ba/dokumenti/?id=4925http://www.dei.gov.ba/dokumenti/?id=4925http://www.eu4journalists.eu/index.php/dossiers/croatian/C47/33/http://www.eu4journalists.eu/index.php/dossiers/croatian/C47/33/http://www.eu4journalists.eu/index.php/dossiers/croatian/C47/33/http://www.eu4journalists.eu/index.php/dossiers/croatian/C47/33/http://www.dei.gov.ba/dokumenti/?id=4925


11/26

11

Organizirane su razliite inicijative kako bi se pruila podrka i osigurala sredstva za odrivi

promet, uz prijedloge za odvraanje potroaa od upotrebe vozila kroz uklanjanje parkirnih

mjesta, ograniavanje prometa u centru grada napjeaki promet, skuplje parkirne karte i

naknade za ulaz u dijelove grada u kojima se stvaraju guve. Polovina putovanja duga je pet

kilometara ili manje pa izgradnjom posebnih staza i putova treba potaknuti vonju biciklom i

pjeaenje.

Komisija ima nekoliko strategija za rjeavanje problema, ukljuujui Direktivu o biogorivu iz

2001. godine na koju je dodatno stavljen naglasak na proljetnom sastanku 2007., te planove za

vozila koja bi uinkovitije troila gorivo i koristila ekoloki prihvatljiva goriva; oekuje se da

e se 2009. predstaviti prijedlog zelenog pogona. Mnogi problemi u gradskom prometu

povezani su s openitim nainom urbanog planiranja, osobito kada ponestane prostora, agradovi se ire izuzetnom brzinom. Inicijative CIVITAS i STEER organizirane su kako bi se

pruila podrka i osigurala sredstva za odrivi promet, uz prijedloge za odvraanje potroaa

od upotrebe vozila kroz uklanjanje parkirnih mjesta, ograniavanje prometa u centru grada

napjeaki promet, skuplje parkirne karte i naknade za ulaz u dijelove grada u kojima se

stvaraju guve. Polovina putovanja duga je pet kilometara ili manje pa izgradnjom posebnih

staza i putova treba potaknuti vonju biciklom i pjeaenje.

Prema brojnim strunjacima za zatitu okolia i urbanistiko planiranje, jedan od najveih

problema gradskog prometa jest decentralizacija gradskih sredina koja rezultira urbanim

rastezanjem nalik onom koje se moe vidjeti u ostatku svijeta. to su rjee naseljena

podruja dalje od sredita grada i to ih je vie, to je tee i skuplje odravati gradsku

infrastrukturu do njih. Kako bi se taj problem rijeio, potrebno je postii ravnoteu izmeu

liberalizacije prometnog sektora, opinske regulacije i uinkovitog planiranja upotrebe zemlje

u zelenim (ruralna podruja i predgraa) i smeim (gradskim) podrujima.


12/26

12

3.1. TEN-sPod okriljem programa TEN postoje mnogi projekti, ukljuujui eljezniku vezu Lyon

Torino koja ukljuuje skup tunel na maloj nadmorskoj visini kroz Alpe, program Morske

autoceste te serija aksijalnih poveznica s novim susjedima u EU na istoku. Cilj tih projekata,uz mnoge druge projekte za izgradnju eljeznikih pruga i prometnica, jest stvaranje

jedinstvene Transeuropske prometne mree (TEN-T).

Jo jedan opsean TEN projekt jestGALILEO, europski satelitski sustav za navigaciju, koji su

pokrenuli EU i Europska svemirska agencija. Sustav se temelji na konstelaciji 30 satelita, a

omoguit e naprednije znaajke od postojeih GPS (ameriki) i GLONASS (ruski) sustava

koji su razvijeni u vojne svrhe. Osnovni signal bit e dostupan svima (i nee se ifrirati za

vojnu upotrebu), a pruat e tonost do jednog metra. Prvi probni satelit lansiran je u prosincu

2005., no proi e jo nekoliko godina dok sustav ne bude funkcionalan.

Kontrola zranog prometa trenutno je uglavnom organizirana na temelju dravnih granica, to

znai da zrakoplov esto mora proi kroz nekoliko zona. Zbog toga se zrani promet odvija

kroz koridore u kojima zrakoplovi rijetko mogu stii pravocrtno do odredita.

InicijativaJedinstveno europsko nebo, organizirana u suradnji s Europskom organizacijom za

sigurnost zrane plovidbe, nastoji harmonizirati kontrolu zranog prometa kako bi se zrani

prostor koristio na fleksibilniji nain, to bi povealo ukupni kapacitet, smanjilo kanjenja i

letove uinilo sigurnijima.7

http://www.eu4journalists.eu/index.php/dossiers/croatian/C47/33/http://www.eu4journalists.eu/index.php/dossiers/croatian/C47/33/http://www.eu4journalists.eu/index.php/dossiers/croatian/C47/33/http://www.eu4journalists.eu/index.php/dossiers/croatian/C47/33/


13/26

13

3.2. LiberalizacijaOsnovno naelo jedinstvenog trita jest da bilo koji operator koji ima dozvolu za pruanje

usluga u jednoj dravi lanici automatski moe isto uiniti i u ostalima. To znai da vlade ne

mogu diskriminirati inozemne operatore niti ograniiti privatne operacije na temeljunacionalnosti. Davatelji usluga prijevoza, meutim, suoeni su s mnogim tehnikim

potekoama.

Za cestovni i vodeni prijevoz roba harmonizacija je bila razmjerno jednostavna, s fokusom na

standardizaciju veliine/teine i pojednostavljenje administracije, ukljuujui standardizaciju

dokumenata koji moraju pratiti robe (ili putnike) kroz Europu. Jedno od pitanja bila je i

sigurnost pa e standardizirana EU vozaka dozvola pojednostaviti iskljuivanje vozaa koji

voze opasno, a jednostavnije e biti i ograniavanje doputenih sati vonje autobusa i

kamiona. Liberalizacija trita donijela je velike promjene i u zranom prometu. Ranije je sav

meunarodni zrani promet bio podloan detaljnim sporazumima izmeu vlada. Liberalizacija

je, meutim, svakom prijevozniku koji moe dobiti mjesto u zranoj luci omoguila

pruanje usluga izmeu bilo koje dvijetoke u EU, to je potaklo niskobudetne letove diljem

Europe.

eljeznike usluge bile su najtei sektor za liberalizaciju jer su infrastruktura i tehniki

standardi sloeniji te postoje velike razlike izmeu drava lanica. Uz izuzetak nekoliko

superbrzih putnikih vlakova, vlakovi koji prelaze dravne granice na svakoj granici moraju

mijenjati lokomotivu i posadu, to uzrokuje kanjenja i dodatne trokove. Robni eljezniki

prijevoz zbog toga nije konkurentan kamionskom prijevozu.

Kako bi se stvorila konkurencija u eljeznikom prometu, EU je odluila odvojiti eljezniku

infrastrukturu od eljeznikih usluga, iako ova inicijativa nije poluila jednak uspjeh u svim

dravama lanicama. Mogunost davatelja usluga da uistinu iskoriste ove odredbe ovisi ospremnosti drava da to i omogue. Obuka posada i certifikacija opreme moe predstavljati

veliku prepreku pristupu tritu. Francuskoj i Njemakoj, na primjer, bilo je potrebno

nekoliko godina da svoje superbrze vlakove certificiraju za liniju Pariz Frankfurt koja bi

trebala biti otvorena 2007. Meunarodne usluge prijevoza roba trebale bi biti potpuno

otvorene, a otvaranje putnikog prijevoza trebalo bi uslijediti 2010.8

http://www.eu4journalists.eu/index.php/dossiers/croatian/C47/33/http://www.eu4journalists.eu/index.php/dossiers/croatian/C47/33/http://www.eu4journalists.eu/index.php/dossiers/croatian/C47/33/http://www.eu4journalists.eu/index.php/dossiers/croatian/C47/33/


14/26

14

4. BIJELA KNJIGABijela knjiga je vrsta dokumenta Europske komisije koji sadri prijedlogebuduih aktivnosti

Zajednice u pojedinim podrujima. Ponekad Bijela knjiga slijediZelenu knjigu, koju komisija

izdaje kako bi poela proces konsultacije o nekom pitanjuna europskom nivou. U kontekstu

pribliavanja zemalja srednje i istone Europe europskim integracijama, Komisija je izdala

Bijelu knjigu o pripremi zemalja srednje iistone Europe za integraciju na unutarnje trite,

kao vodi pridruenim zemljama srednje i istone Europe u procesu usklaivanja

zakonodavstva u podruju ureenjeunutarnjeg trita. Taj dokument obrauje 22 od ukupno

31 poglavlja propisa sadranihu sklopu pravne steevine Zajednice.9

Zemlje koje se pripremaju za pristupanje Uniji morat e takoer provesti privredne reforme i

jasnu makroekonomsku politiku. Tranzicija u trinu ekonomiju podrazumijeva uspostavu

sistema zakonskih i komercijalnih pravila ime e se osigurati pravna sigurnost i

transparentnost za ekonomske operatore. Provoenje reforme sudskog sistema takoer je dio

ovog procesa. Bijela knjiga predstavlja legislativu u svakoj oblasti na takav nain da izdvaja

kljune mjere iz skupa svih mjera koje treba primjeniti, a zatim kljune mjere grupie u

dvije faze.

Mjere prve faze su one mjere koje:

a) stvaraju iri okvir za detaljnu legislativu,b) su vezane za fundamentalne principe ili koje definiu osnovne procedure,c) koje su preduslov za djelotvorno funkcionisanje unutranjeg tritau odgovarajuem

sektoru.

U nekim sluajevima mjere prve faze takoer ukljuuju i mjere koje zahtijevaju posebno dug

period implementacije.

Prijevoz je jedna velika industrija, njemu pripada oko 7% bruto nacionalnog proizvoda i

tijesno je povezan, sa drugim kljunim politikama, kao to su ekonomska, energetska,

socijalna, regionalna politika i politika zatite okoline. Stvaranje unutranjeg trita

transprotnih usluga se oslanjalo na mjere liberalizacije i harmonizacije.

9eki, ., Ekonomika u transportu i komunikaijama, Univerzitet u Sarajevu, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Sarajevo, 2005.


15/26

15

Zajednika transportna politika progresivno je uklanjala umjetne barijere za sve vrste

prijevoza (modalna politika) koje su bile postavljene izmeu drava lanica,

Liberalizacijom trita Zajednice, zajednika transprotna politika je ouvala uslove za

njegovo nesmetano djelovanje time to je odredila propise koje prijevoznici Zajednice moraju

potovati u smislu strune osposobljenosti, sigurnosti, socijalnih odredbi i obaveza javnog

prijevoza.

4.1. Nastanak bijele knjigeDugo vremena Europska Zajednica nije mogla, ili nije htjela, provoditi zajedniku prometnu

politiku zacrtanu u Rimskom sporazumu. U razdoblju od skoro tri desetljea Ministarsko

vijee nije moglo u djelo provesti prijedloge koje je davala Komisija. Zemljelanice su tek1985. godine, kada je Sud presudio da Vijee nije izvrilo svoju zadau, morale prihvatiti

injenicu da Zajednica moe donositi zakone.

Kasnije su politiki, institucionalni i proraunski temelji prometne politikedodatno uvreni

sporazumom u Maastrichtu. S jedne strane, jednoglasno odluivanje je u naelu

zamijenjeno odluivanjem pomou kvalificirane veine, iako se u praksi odluke Vijea jo

uvijek donose uglavnom jednoglasno. S obzirom na svoja ovlatenja u postupku

suodluivanja, Europski parlament takoer bitno sudjeluje u postupkudonoenja odluka, kao

to se i pokazalo u decembru 2000. godine kada je donio povijesnu odluku o potpunom

otvaranju eljeznikog teretnog prometa u 2008. godini. Osim toga, Mastrihtkim

sporazumom uveden je koncept transeuropske mree to je omoguilo, uzfinancijsku podrku

Zajednice, i izradu plana europske prometne infrastrukture. Tako jeu decembru 1992. godine

objavljena i Komisijina prva Bijela knjigao buduem razvojuzajednike prometne politike.

Misao vodilja ovog dokumenta bila je otvaranjeprometnog trita. Ovaj je cilj u posljednjih

desetak godina uglavnom postignut, osim u sektoru eljeznica. Danas se kamioni sameunarodnih prijevoznikih poslova vie nemoraju vraati prazni. Oni ak mogu podizati i

isporuivati terete u nekoj Dravi lanici, sa izuzetkom drave u kojoj su registrirani.

Cestovna kabotaa postala je stvarnost. Uzrani su promet uvedeni konkurentski odnosi i to

sada vie nitko ne stavlja u pitanje,naroito zbog injenice da nam je razina sigurnosti danas

najvia u svijetu. To otvaranje posebno je korisno za industriju pa je stoga u Europi rast

zranog prometa bri odgospodarskog rasta.


16/26

16

Prvi stvaran napredak u uvoenju zajednike prometne politike doveo je doznaajnog pada

potroakih cijena, te do poveanja kakvoe usluga i veeg izbora, to je opet dovelo do

promjena u nainu ivota i u prehrambenim navikama stanovnikaEurope. Osobna mobilnost,

poveana sa 17 km u 1970.-oj godini na 35 km u 1998.godini, danas se manje ili vie smatra

steenim pravom. Kao drugi napredak ove politike moemo navesti, uz rezultate okvirnih

istraivakih programa, i razvoj najmodernijih postupaka u sklopu europskog okvira

interoperabilnosti. Projekti pokrenuti potkrajosamdesetih godina prolog stoljea sada donose

rezultate, a tipian primjer su brza transeuropska eljeznika mrea i program Galileo za

satelitsku navigaciju. teta je meutim da razvoj modernih postupaka i infrastrukture nije

uvijek praenmodernizacijom u podruju upravljanja poduzeima, to se naroito odnosi na

eljeznikapoduzea.

Bez obzira na uspjeno otvaranje prometnog trita u proteklih deset godina, injenica ostaje

da se zbog dovrenja internog trita teko mogu prihvatiti poremeaji u konkurentskom

poslovanju koji proizlaze iz nedostatnih poreznih i drutvenihusklaivanja.

4.2. Politike smijernice bijele knjigePromet je kljuni faktor u dananjim gospodarstvima. Meutim, stalno smo suoeni sa

odreenim raskorakom izmeu drutva, koje zahtijeva sve veu mobilnost, ijavnog mnijenja,

koje je sve manje spremno tolerirati kronina kanjenja i nisku kakvou u pruanju nekih

prometnih usluga. Odgovor Zajednice na sve veu prometnu potranju ne moe se

ograniavati na puko graenje nove infrastrukture i na otvaranje trita. Naglasak se treba

stavljati na optimalizaciju prometnog sustava da bi se tako udovoljilo potrebama proirenja i

odrivog razvoja, kako je i naznaeno u zakljucima Europskogvijea u Gteborgu. Moderni

prometni sustav treba biti odriv, kako s gospodarskog i drutvenog, tako i sa ekolokog

gledita. U planovima budueg razvoja prometnog sektora u obzir se svakako treba uzeti

njegov gospodarski znaaj. Ukupni trokoviiznose otprilike tisuu milijardi eura,to ini vie

od 10% bruto domaeg proizvoda. Uovom je sektoru zaposleno vie od deset milijuna osoba.

U sektoru se koristi infrastruktura i tehnologije koje zbog svog troka ne dozvoljavaju nikakve

greke u prosuivanju. Zbog velike potrebe ulaganja u promet i kljune uloge tog sektora u

gospodarskom rastu, autori Rimskog sporazuma predvidjeli su zajedniku prometnu politiku

baziranu na zasebnim pravilima.


17/26

17

4.3. Potreba za sveobuhvatnom strategijom koja prelazi okvireeuropske prometne politike

Cilj koji do sada jo nikada nije postignut, tj. mijenjanje ravnotee u sektoru prometa,

ukljuuje ne samo provedbu ambicioznog programa mjera prometne politikekoji je predloenu Bijeloj knjizi do 2010. godine, ve i dosljedno poduzimanje odgovarajuih mjera na

dravnoj i lokalnoj razini u kontekstu drugih politika kao to su:

- gospodarska politika koja se treba formulirati tako da se u obzir uzmu neki imbenici kojidoprinose porastu potranje za prometnim uslugama, a naroito oni koji se odnose na

proizvodne modele utemeljene na rotaciji zaliha i na naelu "tono na vrijeme";

- politika prostornog i urbanistikog razvoja da bi se izbjegao nepotreban porast mobilnostizbog neujednaenog planiranja udaljenosti izmeu posla i mjesta stanovanja;

- socijalna i obrazovna politika, sa usklaivanjem radnog vremena s vremenom boravka ukoli tako da se izbjegnu guve na cestama, te sa usklaivanjem odlaznog i dolaznog

prometa u doba vikenda kada se zapravo biljei najvei broj prometnih nesrea;

- politika planiranja prometa u velikim konurbacijama, u okviru koje se treba nairavnotea izmeu moderniziranja javnih usluga i racionalnijegkoritenja automobila, jer

e se za gradove i ceste zatraiti potivanjemeunarodnih obveza u pogledu smanjenja

emisija ugljinog dioksida;- proraunska i porezna politika koja se treba prilagoditi tako da se ostigne potpuna

internacionalizacija vanjskih - a naroito ekolokih - trokova teda omogui dovrenje

transeuropske mree dostojne tog imena;

- politika poticanja konkurentskih odnosa kojom se treba osigurati da se postupak otvaranjatrita, naroito u sektoru eljeznica, ne usporava djelovanjem dominantnih poduzea

koja su ve prisutna na tritu, te da to ne rezultira smanjenjem kvalitete usluga u javnom

sektoru;

Politika prometnih istraivanja kojom se treba osigurati da se razni napori, koji se ulau na

razini Zajednice, pojedinanih drava i privatnih subjekata, provode dosljedno i u skladu s

linijama vodiljama za europsko podruje istraivakog rada. Jasno je da su mnoge mjere

zacrtane u ovoj Bijeloj knjizi, viepodlone nacionalnim ili regionalnim odlukama, a manje

odlukama Zajednice.10

10http://www.dei.gov.ba/bih_i_eu/najvazniji_dokumenti/?id=555
http://www.dei.gov.ba/bih_i_eu/najvazniji_dokumenti/?id=555http://www.dei.gov.ba/bih_i_eu/najvazniji_dokumenti/?id=555http://www.dei.gov.ba/bih_i_eu/najvazniji_dokumenti/?id=555http://www.dei.gov.ba/bih_i_eu/najvazniji_dokumenti/?id=555


18/26

18

4.4. Mjere predloene u bijeloj knjiziU bijeloj se knjizi predlae ezdesetak posebnih mjera koje bi se trebale poduzetina razini

Zajednice a u okviru prometne politike. U knjizi se takoer prikazuje i program djelovanja za

razdoblje do 2010. godine, koji sadri odgovarajue etape, a u tom smisluje naroito znaajnokontrolno djelovanje na polovici razdoblja tj. u 2005. godini, kada se treba provjeriti da li su

postignuti precizni ciljevi (npr. o raspodjeli pojedinanih oblikaprometovanja ili o sigurnosti

u prometu) tj. da li su potrebne korekcije.

Detaljni prijedlozi - koji se trebaju podnijeti Komisiji na odobrenje - temeljit e se na

sljedeim odrednicama:

4.4.1. Revitalizacija eljeznicaZa eljezniki se promet moe doslovno rei da je to sektor od stratekog znaaja o kojem

ovisi uspjeh nastojanja da se promijene sadanji omjeri, naroito u sluaju robnog prometa.

Revitalizacijom ovog sektora javit e se i konkurencija izmeu samiheljeznikih poduzea.

Dolazak novih eljeznikih tvrtki mogao bi pojaati konkurenciju u ovom sektoru te bi se

usporedo trebale uvoditi mjere za poticanje restrukturiranja poduzea uzimajui pritom u

obzir socijalne aspekte i uvjete rada. Prioritet je otvaranje trita ne samo za meunarodneusluge, kako je odlueno u prosincu 2000., ve i za kabotau na domaim tritima (da

vlakovi ne bi vozili prazni), te za usluge meunarodnog putnikog prometa.

Takovo otvaranje trita trebaju pratiti i daljnja usklaivanja u podruju interoperabilnosti i

sigurnosti. Od poetka sljedee godine, Komisija e predloiti paket mjera da bi operateri

ponovo stekli povjerenje u ovaj oblik prometovanja, naroito upogledu redovnog i tonog

odvijanja robnog prometa. Malo po malo bi se trebala stvoriti mrea eljeznikih linija koja bi

sluila iskljuivo za odvijanje robnog prometa tako da bi, u komercijalnom smislu,

eljeznika poduzea poela pridavati jednak znaaj robnom iputnikom prometu.

4.4.2. Poboljanje kvalitete u sektoru cestovnog prometaNajvea snaga cestovnog prometa lei u njegovoj mogunosti da izuzetno fleksibilno i

financijski povoljno prevozi robu po itavoj Europi. Iako je ovaj sektorsvakako nezamjenljiv,

njegov je ekonomski poloaj klimaviji nego to se obino misli. U cestovnom su prometu

mare niske prvenstveno zbog njegove fragmentiranosti a i zbogpritisaka na cijene koje vrepoiljatelji i industrija.


19/26

19

Zbog toga neka poduzea koja sebave cestovnim robnim prometom pretjerano sputaju cijene

a takav gubitaknadoknauju nepotivanjem socijalnih i sigurnosnih propisa.

Komisija e predloiti propise koji omoguuju usklaivanje nekih ugovornih odredbi da bi se

tako prijevoznici zatitili od poiljatelja, te da bi se prijevoznicima omoguilo korigiranje

cijena u sluaju naglog rasta cijene goriva.

Spomenute promjene treba takoer pratiti i modernizacija naina na koji sepruaju usluge

cestovnog prometa, te potivanje socijalnih zakona i propisa o radnikim pravima.

Istovremeno e se trebati uvesti i mjere u smislu usklaivanja i pootravanja inspekcijskih

postupaka da bi se na kraj stalo praksi koja onemoguuje pravednu konkurenciju.11

4.4.3. Poticanje prometa morem i unutranjim plovnim putevimaPrometovanje obalnim morem i prometovanje unutarnjim plovnim putovima dva su naina za

djelotvorno rjeavanje problema prometne zakrenosti na nekim cestovnim prometnicama i

nedostatka eljeznike infrastrukture. I jedan i drugi oblikprometovanja se za sada nedostatno

koristi.

Robni promet obalnim morem moe ponovno procvasti uvoenjem pravih morskih autocesta i

to u okviru generalnog plana za uspostavljanje transeuropske mree. Za to e se trebatiosigurati bolja povezanost izmeu luka, eljeznica i unutarnjih plovnih putova, uz

istovremeno poboljanje kvalitete lukih usluga. Neki pravci zaprijevoz robe (naroito oni

kojima se obilaze zakrene prometnice - Alpe, Pireneji i drave Beneluxa) postat e dio

transeuropske mree, kao to su to sada ceste ieljeznice.

Europska unija treba usvojiti stroa pravila o sigurnosti u pomorstvu. Ona bi po strogosti

trebala nadilaziti pravila koja su predloena nakon nesree tankera Erika. Da bi se to

uinkovitije suprotstavila lukama i zastavama pogodnosti, Komisija e u suradnji s

Meunarodnom organizacijom za morski promet i Meunarodnom organizacijom rada

predloiti uvoenje minimalnih socijalnih pravila koja se trebaju potivati pri kontroli

brodova, te e predloiti razvoj pravog europskog sustava upravljanja pomorskim prometom.

Da bi potaknula promjenu zastava brodova u korist registara EU, Komisija e istovremeno

predloiti direktivu o sustavu oporezivanja koji se temelji na tonai, a prema zakonskim

modelima koje upravo razvijaju neke drave lanice.

11http://ec.europa.eu/transport/strategies/doc/2001_white_paper/lb_texte_complet_en.pdf
http://ec.europa.eu/transport/strategies/doc/2001_white_paper/lb_texte_complet_en.pdfhttp://ec.europa.eu/transport/strategies/doc/2001_white_paper/lb_texte_complet_en.pdfhttp://ec.europa.eu/transport/strategies/doc/2001_white_paper/lb_texte_complet_en.pdfhttp://ec.europa.eu/transport/strategies/doc/2001_white_paper/lb_texte_complet_en.pdf


20/26

20

Da bi se ojaao poloaj prometa unutarnjim plovnim putovima - koji je po svojoj prirodi

intermodalan - trebaju se definirati "dionice plovnih putova", a to mora biti popraeno

uvoenjem odgovarajue pretovarne opreme tako da se promet moe odvijati u toku cijele

godine. U ovaj e se sektor nova dinamika unijeti i boljim usklaenjem tehnikih zahtjeva za

plovila unutarnje plovidbe, dozvola za upravljanje plovilima, te socijalnih uvjeta posada

brodova.

4.4.4. Uspostavljanje ravnotee izmeu porasta zranog prometa iekolokih zahtjeva

Danas, u doba jedinstvenog trita i jedinstvene valute, jo uvijek se moramo suoiti s

injenicom da nam u Europi jo uvijek nedostaje "jedinstveno nebo". Europska Unija pati od

pretjerane rascjepkanosti svojih sustava za upravljanje zranim prometom, to doprinosi

kanjenju letova i rasipanju goriva, a to opet stavlja europske zrane kompanije u nepovoljniji

poloaj u odnosu na konkurenciju. Zbog toga se do 2004. godine obavezno trebaju formulirati

precizni prijedlozi za uspostavljanje zakona EU o zranom prometu i za uvoenje djelotvorne

saradnje kako s vojnim upravama tako i sa Eurocontrol-om.

Ova reorganizacija europskog neba treba biti poduprta odgovarajuom politikom tako da

neizbjeno poveanje kapaciteta zranih luka, uzrokovano poglavitoproirenjem Zajednice,

ostane u skladu s novim propisima o smanjenju avionske buke i oneienja uzrokovanih

avionskim prometom.

4.4.5. Intermodalnost postaje stvarnostIntermodalnost je od temeljnog znaaja za razvoj alternativnih rjeenja koja bi mogla

konkurirati cestovnom prometu. Do sada u ovom podruju nisu postignuti vei rezultati, osim

nekoliko veih luka s dobrim eljeznikim ili kanalskim vezama. Stoga se trebaju poduzeti

mjere u cilju daljnjeg povezivanja pojedinanih oblika prometovanja koji bi se mogli

iskoristiti kao veze u djelotvorno upravljanom prometnom lancu sastavljenom od

pojedinanih linija.

Prioritet se treba dati tehnikom usklaivanju i interoperabilnosti izmeu pojedinanih

sustava, a to se naroito odnosi na kontejnere. Osim toga, novi programkojeg podrava EU

("Marco Polo") usredotoen je na inovativne inicijative, naroito na uvoenje morskih

autocesta, a njime se eli pokazati da intermodalnost nije samo pukislogan ve komercijalno iekonomski opravdana stvarnost.


21/26

21

4.4.6. Izgradnja transeuropske prometne mreeImajui u vidu zasienje nekih glavnih arterija i rezultirajua oneienja na istima, izuzetno

je vano da Europska Unija dovri transeuropske projekte koji su ve odobreni. Zbog toga

Komisija namjerava predloiti reviziju uputa koje je usvojilo Vijee i Europski parlament, pa

e iste vrijediti u ogranienom obliku sve dok se ne osiguraju sredstva za financiranje

sadanjih projekata. U skladu sa zakljucima usvojenima na sastanku Vijea Europe u

Gteburgu, Komisija predlae da se revizija uputa EZusredotoi na odstranjivanje prometnih

zakrenja u eljeznikoj mrei, dovrenje prioritetnih pravaca da bi se apsorbirao promet

generiran proirenjem, naroito ugraninim podrujima, te na poboljanje pristupa vanjskim

podrujima. Da bi sepoboljao pristup transeuropskoj mrei, razvoj sekundarne mree i

nadalje e ostati prioritet Strukturnog fonda.

U ovom se kontekstu treba izmijeniti popis 14 glavnih prioritetnih projekata koji je usvojen na

sastanku Europskog vijea u Essenu, te zatim ukljuen u odluku o uputama za transeuropsku

prometnu mreu koju je 1996. godine donio Europski parlament i Vijee. Neki vei projekti

ve su dovreni a dodat e se i otprilike est novih projekata (npr. Galileo ili eljezniki

pravac visokog kapaciteta kroz Pireneje).

Da bi se osigurao uspjean razvoj transeuropske mree, paralelno e se podnijeti prijedlog za

promjenu pravila financiranja kojim e se zajednici omoguiti sudjelovanje u financiranju i to

ak do 20 %od vrijednosti projekta za prekogranineeljeznike projekte kojima se prelaze

prirodne prepreke te koji nude slab povrat sredstava ali su znaajni u transeuropskom

kontekstu. To je npr. potez Lyon Torino koji je ve odobren kao prioritetni projekt na

sastanku Europskog vijea u Essenu. Projekti kojima se ele rijeiti preostala prometna

zakrenja na granicama sa zemljamakandidatima mogli bi dobiti podrku od punih 20%.

Komisija e 2004. godine podnijeti detaljniji prikaz transeuropske mree imajui u vidusljedee ciljeve: uvoenje koncepta "morskih autocesta", poveanje kapacitetazranih luka,

djelotvornije povezivanja s vanjskim regijama unutar europskog kontinenta, te povezivanje

mrea drava kandidata s mreama drava EU.

Zbog niske razine financiranja iz dravnih prorauna i ogranienih mogunosti javnoprivatnih

partnerstava, dana se ukazuje sve vea potreba za pronalaenjem inovativnih rjeenja

utemeljenih na prikupljanju prihoda od infrastrukturnih pristojbi. Da bi se financirao novi

projekt u razdoblju dok se na njemu jo ne ostvaruje prihod od upravljanja, potrebno je


22/26

22

angairati dravna ili regionalna sredstva od naplate cestarina ili korisnikih pristojbi

prikupljenih na itavom podruju ili na konkurentskim pravcima. Propisi Zajednice promijenit

e se da bi se otvorila mogunost koritenja dijela prihodaod korisnikih pristojbi za graenje

ekoloki najprihvatljivijih projekata. Financiranje eljeznike infrastrukture u Alpama iz

poreza koji se naplauju za teke kamione kolski je primjer takvog pristupa, a isto je i sa

pristojbama koje se ubiru u vicarskoj naroito za kamione iz Zajednice - da bi se tako

financirali veliki eljezniki projekti.12

4.4.7. Poboljanje sigurnosti na cestamaIako se promet smatra bitnim za blagostanje kako drutva u cjelini tako i pojedinaca, ipak se

na taj sektor sve vie poinje gledati kao na potencijalnu opasnost. Kraj dvadesetog stoljea

obiljeen je itavom serijom dramatinih nesrea koje e dugo ostati urezane u nae sjeanje:

to su u prvom redu brojne eljeznike nesree, zatim pad Concorde-a, te brodolom Erike.

Meutim, sigurnosni se propusti uglavnom ne ocjenjuju na logian nain. Kako drugaije

objasniti relativnu blagonaklonost prema cestovnim udesima iako je poznato da svake godine

na cestama pogine 40.000 ljudi, to odgovara ukupnom broj stanovnika jednog manjeg grada.

Broj ljudi koji svakoga dana poginu na europskim cestama otprilike odgovara prosjenom

broju putnika u jednom avionu. rtve cestovnih nesrea, poginuli i ozlijeeni, drutvo kotaju

desetke milijardi eura, a jasno je da je gubitak svakog ivota neprocjenjiv. Zbog toga bi

Europska Unija trebala zadati cilj da se do 2010. godine prepolovi broj rtava prometnih

nesrea. Siguran promet u urbanim sredinama preduvjet je npr. za razvoj biciklizma kao

naina prometovanja. Moramo napomenuti da zemlje lanice nisu ba naklonjene

poduzimanju mjera na razini Zajednice, i to bilo o sigurnosnim pojasevima za djecu ili u

autobusima, ili pak o usklaivanju maksimalne dozvoljene razine alkohola u krvi, o emu se

diskutira ve punih 12 godina.

Komisija namjerava u razdoblju do 2005. godine prioritet dati razmjeni praktinih iskustava

ali isto tako zadrava pravo predlaganja zakonskih akata ukoliko se u meuvremenu broj

nesrea ne smanji, i to pogotovo zato to su te brojke u dravamalanicama jo uvijek dosta

visoke. Komisija namjerava u skoroj budunosti predloiti dvije mjere za transeuropsku

mreu.

12http://ec.europa.eu/transport/strategies/doc/2001_white_paper/lb_texte_complet_en.pdf
http://ec.europa.eu/transport/strategies/doc/2001_white_paper/lb_texte_complet_en.pdfhttp://ec.europa.eu/transport/strategies/doc/2001_white_paper/lb_texte_complet_en.pdfhttp://ec.europa.eu/transport/strategies/doc/2001_white_paper/lb_texte_complet_en.pdfhttp://ec.europa.eu/transport/strategies/doc/2001_white_paper/lb_texte_complet_en.pdf


23/26

23

Prva se odnosi na usklaivanje znakova na izuzetno opasnim crnim tokama. U okviru druge

bi se trebali uskladiti propisi koji se odnose na kontrole i kazne u meunarodnom

komercijalnom prometu a u vezi sa prebrzom vonjom i vonjom u pijanom stanju.

4.4.8. Usvajanje politike o djelotvornom naplaivanju naknada zakoritenje prometnica

Ope je poznato da postoje sluajevi i regije u kojima se za koritenje prometnicaplaaju

nedostatne naknade. Situacija drastino varira od jedne zemlje lanice do druge, a bitne se

razlike biljee i po pojedinanim oblicima prometovanja. Zbog toga dolazi dopotekoa u

funkcioniranju unutarnjih trita i do nedostatnih konkurentskih odnosa u sektoru prometa, akao posljedicu biljeimo nezainteresiranost za koritenje najiih oblika prometovanja ili

najmanje zagaenih prometnica.

Ova Bijela knjiga u tom kontekstu donosi sljedee upute:

- Usklaivanje poreza na gorivo za komercijalne korisnike,naroito u cestovnom prometu.- Ujednaavanje osnovnih naela naplaivanja za koritenje prometnica;

Integriranjem vanjskih trokova svakako e se potaknuti koritenje ekoloki prihvatljivijih

oblika prometovanja, a sredstva koja e se u tom postupku namaknutiomoguit e ulaganje u

nove prometnice, kao to je to predloio Europski parlament u Costa-inom izvjetaju.

Sadanji propisi EZ, npr. Direktiva 62/99 o eurovinjeti, trebaju se stoga zamijeniti modernim

sustavom naplaivanja za koritenje prometnica u okviru kojeg bi se poticala spomenuta

poboljanja, a istovremeno bi se osigurao pravedankonkurentski odnos izmeu pojedinanih

oblika prometovanja i djelotvornija naplata,uz odravanje odgovarajue razine prometnih

usluga.

Za ovakvu se reformu treba osigurati jednak tretman operatera i pojedinanih oblika

prometovanja. Bez obzira da li se radi o zranim lukama, lukama, cestama,eljeznicama ili

plovnim putovima, cijena za koritenje prometnice treba varirati najednak nain prema

kategoriji prometnice, vremenskim razdobljima u danu, udaljenosti, veliini i teini vozila, tj.

prema bilo kojem drugom imbeniku koji utjee na zakrenje, tenanosi tetu prometnici ili

okoliu.


24/26

24

U mnogim e se sluajevima uzimanjem vanjskih trokova u obzir ostvariti prihod koji

premauje trokove koritenja prometnice. Da bi se ostvarila maksimalna mogua korist za

sektor prometa, izuzetno je znaajno da se dostupan prihod kanalizira prema posebnim

dravnim ili regionalnim fondovima da bi se tako financirale mjere kojima e se ublaiti ili

kompenzirati vanjski trokovi (dvostruka dividenda). Prioritet bi se trebao dati gradnji

infrastrukture kojom se potie intermodalnost, naroito gradnji eljeznikih prometnica, tj.

gradnji prometnica koje nude ekoloki prihvatljivija rjeenja.

U nekim osjetljivim podrujima, npr. kada se prometnica treba prevesti preko prirodnih

prepreka, teko da e se moi ostvariti dodatni dohodak. U takovim se sluajevima treba

osigurati da nova prometnica ostvaruje "prihod" ak i prije nego to se na njoj namaknu prva

sredstva od upravljanja. Drugim rijeima, cestarine ili naknade bi se trebale naplaivati zaitavo podruje i iz tih bi se sredstava financirala budua prometnica.

Jo jedna toka koja se ovdje treba razmotriti jest injenica da se za energiju koja se koristi

uraznim oblicima prometovanja (npr. eljeznica, avion) ne naplauju jednakiporezi. To moe

negativno utjecati na konkurentske odnose na pravcima na kojima se koriste oba oblika

prometovanja.

4.4.9. Razvoj kvalitetnog gradskog prijevozaKao odgovor na ope pogoranje kvalitete ivota europskih graana koji su suoeni sa sve

veim prometnim guvama u gradskim sredinama. Lokalna javna tijela trebaju u mnogim

sluajevima poboljati svoj pristup ovoj problematici radi to kvalitetnijeg usklaivanja

modernizacije javnih usluga s jedne strane, i racionalnog koritenja osobnih automobila s

druge. Iako su te mjere od kljunog znaaja za ostvarivanje odrivog razvoja, trebamo biti

svjesni injenice da e se one upraksi moda i najtee provoditi. To je meutim cijena koja se

treba platiti da bi se ispunile meunarodne obveze o smanjenju emisija ugljinog dioksidakoje su dogovorene u Kyotu.


25/26

25

5. ZAKLJUAKPrometni problemi koji se danas javljaju u EU,izmeu ostalih i dominacija cestovnog u

odnosu na ostale vrste prometa, zagaenje okolia, manja kvaliteta i brojnost prometnica u

perifernim regijama (posebno novih drava lanica) te nedovoljna povezanost regionalnih i

nacionalnih prometnih sustava, uslovili su da se javi potreba za vie rada na stvaranju

koncepta odrivog razvoja prometa, koji promovie intenzivnije koritenje vrsta prometa

manje tetnih za okoli te razvoj integriranog prometa (kombiniranjem cestovnog i

eljeznikog, pomorskog i eljeznikog teeljeznikog i zranog prometa).

Ovaj seminarski rad je obuhvatio temu prometne politike u dokumentima EU, gdje se

stvaranje zajednike prometne politike Europske unije po prvi put spominje u Ugovoru o

osnivanju Europske ekonomske zajednice iz 1957. godine.

Temeljna naela zajednikeprometne politike EU utvrena su u Glavi V (lanovi 70-80)

Ugovora o EZ.

Ciljevi zajednike prometne politike su obraeni u prvom poglavlju seminarskog rada.

Slijedee poglavlje u seminarskom radu pripada Zelenoj knjizi, kao dokumentu EU. Zelene

knjige su dokumenti koje objevljuje Europska komisija kako bi potakla raspravu o odreenoj

temi na europskoj razini. Zelenom knjigom se data tema moe razraditi, tako da se stvore

pravne osnove koje e se usvojiti i dodati Bijeloj knjizi.

Bijela knjiga je predstavljena u treem dijelu seminarskog rada i ona je vrsta dokumenta

Europske komisije koji sadri prijedloge buduih aktivnosti Zajednice u pojedinim

podrujima.Naveli smo jedanaest prijedloga, od kojih moemo izdvojiti intermodalnost,

sigurnost na cestama, razvoj kvalitetnog gradskog prevoza i druge bitne prijedloge za

saobraaj.


26/26

6. LITERATURA EKI, .: Ekonomika u transportu i komunikacijama, Univerzitet u Sarajevu,

Fakultet za saobraaj i komunikacije, Sarajevo 2005, Internet:- http://www.poslovniforum.hr/eu/eu16.asphttp://www.mvpei.hr/ei/default.asp?ru=533&sid=&akcija=&jezik=1- http://www.kfbih.com/loc/default.wbsp?p=29&n=94&naslov=Zajedni%E8ka%20polit

ika%20u%20oblasti%20prometa

- http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=94- http://www.dei.gov.ba/dokumenti/?id=4925- http://www.eu4journalists.eu/index.php/dossiers/croatian/C47/33/- http://www.dei.gov.ba/bih_i_eu/najvazniji_dokumenti/?id=555
http://www.poslovniforum.hr/eu/eu16.asphttp://www.poslovniforum.hr/eu/eu16.asphttp://www.mvpei.hr/ei/default.asp?ru=533&sid=&akcija=&jezik=1http://www.mvpei.hr/ei/default.asp?ru=533&sid=&akcija=&jezik=1http://www.kfbih.com/loc/default.wbsp?p=29&n=94&naslov=Zajedni%E8ka%20politika%20u%20oblasti%20prometahttp://www.kfbih.com/loc/default.wbsp?p=29&n=94&naslov=Zajedni%E8ka%20politika%20u%20oblasti%20prometahttp://www.kfbih.com/loc/default.wbsp?p=29&n=94&naslov=Zajedni%E8ka%20politika%20u%20oblasti%20prometahttp://www.kfbih.com/loc/default.wbsp?p=29&n=94&naslov=Zajedni%E8ka%20politika%20u%20oblasti%20prometahttp://www.kfbih.com/loc/default.wbsp?p=29&n=94&naslov=Zajedni%E8ka%20politika%20u%20oblasti%20prometahttp://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=94http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=94http://www.dei.gov.ba/dokumenti/?id=4925http://www.dei.gov.ba/dokumenti/?id=4925http://www.eu4journalists.eu/index.php/dossiers/croatian/C47/33/http://www.eu4journalists.eu/index.php/dossiers/croatian/C47/33/http://www.dei.gov.ba/bih_i_eu/najvazniji_dokumenti/?id=555http://www.dei.gov.ba/bih_i_eu/najvazniji_dokumenti/?id=555http://www.dei.gov.ba/bih_i_eu/najvazniji_dokumenti/?id=555http://www.eu4journalists.eu/index.php/dossiers/croatian/C47/33/http://www.dei.gov.ba/dokumenti/?id=4925http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=94http://www.kfbih.com/loc/default.wbsp?p=29&n=94&naslov=Zajedni%E8ka%20politika%20u%20oblasti%20prometahttp://www.kfbih.com/loc/default.wbsp?p=29&n=94&naslov=Zajedni%E8ka%20politika%20u%20oblasti%20prometahttp://www.mvpei.hr/ei/default.asp?ru=533&sid=&akcija=&jezik=1http://www.poslovniforum.hr/eu/eu16.asp

Documents

Saobracajna Politika u Dokumentima Evropske Unije