55
Saobraćajna ili prometna geografija je mlada geografska disciplina koja objašnjava postanak, razvoj, svakodnevno odvijanje prometa i posljedice prometnog djelovanja u prostoru. Prometna geografija pripada oblasti Društvene geografije, odnosno Antropogeografije. Pod prometom podrazumijevamo ukupnost komuniciranja pojedinaca i društvenih grupa međusobno u prostoru. Svaki oblik prometanja ljudi ili prijevoza i prijenos potreba ljudi u kojem se savladava prostor može se smatrati prometom. Uobičajeno je da se danas pod prometom podrazumijevaju njegove dvije oblasti djelovanja: PREVOZ I KOMUNIKACIJE OBLAST PREVOZA, za koju se često koristi međunarodni izraz TRANSPORT, obuhvaća prenošenje ljudi i dobara s jednog mjesta na drugo mjesto u prostoru, najčešće sa cestovnim, željezničkim, zračnim, vodenim (pomorski, riječni i jezerski) i cjevovodnim putem. OBLAST KOMUNICIRANJA najčešće se odnosi na poštansko- telekomunikacijski promet. U prometnogeografskom smislu promet se ispunjava kroz njegove glavne funkcije: 1. Promet ima primarno društvenu funkciju 2. Nezamjeniv je način razmjene iskustava između ljudi, a ta je razmjena glavni pokretač napretka čovječanstva 3. Danas su nesumnjivo najrazvijeniji predjeli u svijetu oni koji imaju najrazvijeniji promet 4. Sekundarna funkcija prometa je savladavanje prostornih dimenzija sa stajališta vremena. Promet ima za zadatak da na različite načine za potrebe ljudi savladava prostorne dimenzije u što kraćem vremenu. POJAVA I RAZVOJNI POČECI PROMETA Promet nije samo prostorna i geografska činjenica već ima i svoje povijesne dimenzije

Saobracajna geografija

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Saobraćajna geografija

Citation preview

Saobraajna ili prometna geografija je mlada geografska disciplina koja objanjava postanak, razvoj, svakodnevno odvijanje prometa i posljedice prometnog djelovanja u prostoru. Prometna geografija pripada oblasti Drutvene geografije, odnosno Antropogeografije. Pod prometom podrazumijevamo ukupnost komuniciranja pojedinaca i drutvenih grupa meusobno u prostoru. Svaki oblik prometanja ljudi ili prijevoza i prijenos potreba ljudi u kojem se savladava prostor moe se smatrati prometom. Uobiajeno je da se danas pod prometom podrazumijevaju njegove dvije oblasti djelovanja: PREVOZ I KOMUNIKACIJE OBLAST PREVOZA, za koju se esto koristi meunarodni izraz TRANSPORT, obuhvaa prenoenje ljudi i dobara s jednog mjesta na drugo mjesto u prostoru, najee sa cestovnim, eljeznikim, zranim, vodenim (pomorski, rijeni i jezerski) i cjevovodnim putem. OBLAST KOMUNICIRANJA najee se odnosi na potansko-telekomunikacijski promet. U prometnogeografskom smislu promet se ispunjava kroz njegove glavne funkcije:1. Promet ima primarno drutvenu funkciju2. Nezamjeniv je nain razmjene iskustava izmeu ljudi, a ta je razmjena glavni pokreta napretka ovjeanstva3. Danas su nesumnjivo najrazvijeniji predjeli u svijetu oni koji imaju najrazvijeniji promet4. Sekundarna funkcija prometa je savladavanje prostornih dimenzija sa stajalita vremena. Promet ima za zadatak da na razliite naine za potrebe ljudi savladava prostorne dimenzije u to kraem vremenu.POJAVA I RAZVOJNI POECI PROMETA Promet nije samo prostorna i geografska injenica ve ima i svoje povijesne dimenzijeRazvoj prometa u starom vijeku Od relativno velikog broja civilizacija starog svijeta treba spomenuti 6 u kojima se promet razvio u takvom obliku da je ostavio odreeni peat u prometu svijeta. To su:Egipatska, Babilonska, Perzijska, Fenianska, Helenska, Rimska civilizacija Egipatska civilizacija je jedna od okosnikih drutvenih zajednica starog vijeka europskog civilizacijskog kruga. Nil je bio i u starom vijeku, a i danas teite ivota. Upravo su na ovoj rijeci i uz nju nastali prvi znaajniji oblici prometa. Uz rijeni i pomorski promet u Egiptu je bio razvijen i cestovni promet o emu govore arheoloki nalazi zaprenih vozila u ovom podruju. Egipatsku civilizaciju drimo zaslunom za jedan od revolucionarnih prometnih rijeenja KOTAA Osim rijenog, pomorskog i cestovnog prometa u Egiptu su i korjeni razvoja potanskog prometa. Babilonska civilizacija egzistirala je u podruju Mezopotamije (donjem toku Eufrata i Tigrisa). Ova civilizacija poznata je po pojavi prvih cesta, poploanih puteva, karavanama i zaprenim vozilima. Perzijska civilizacija posebno je zasluna za razvoj cestovnog prometa, a i prve pojavne oblike potanskog prometa. U staroj Persiji pominju se tri ceste: Kraljeva cesta, Cyrusova cesta i Svileni put. Kraljeva cesta vodila je od at el Araba do Efeza (u blizini dananjeg turskog grada Izmira) Cyrusova cesta vodila je iz Perzije za Egipat Svileni put kojim je s istoka, odnosno iz Kine, preko Indije i Perzije prema Europi dopremana vrlo vrijedna roba (plemeniti metali, biseri, dragulji, ajevi, zaini, svilena tkanina) Fenianska civilizacija (Antiohija) je bila locirana u prostoru Levanta (dananjih obala Libije, Izraela i Sirije). Feniani se smatraju tvorcima svjetskog pomorstva. Trgujui ovaj je narod pomorskim putem otkrivao Europu i Afriku oko Sredozemlja. Pomorsku kolonizaciju Sredozemlja dalje su nastavili Grci (Heleni). Rimska imperija je zasigurno najznaajnija civilizacija Starog Vijeka Ona je zaduila svijet s razvojem prometa, posebno cestovnog, a i pomorskog i potanskog. Rimljani su bili vrsni graditelji cesta. Posebno su umjeli odrediti prirodno najpovoljniju trasu puta (uglavnom najniim dijelovima kopna). Rimljani su odranje vlasti u velikom broju provincija bazirali upravo na kvalitetnoj cestovnoj vezi kojom su brzo se kretale rimske legije.Promet srednjeg vijeka U srednjem vijeku u Europi je dolo do pogoranja uvjeta razvoja prometa. Srednji vijek karakterizira feudalni drutveni poredak koji je vezan uz razvoj najmonije sile srednjeg vijeka kranske religije (crkve). Ona je u poetku bila napredna, propagirala je ukidanje ropstva. Kasnije je postala konica razvoja odnosa u drutvu, privredi, znanosti, a i prometu. U ovoj epohi stagnira razvoj prometa. Meutim, 1500. godine europska civilizacija ulazi postupno u razvojnu fazu humanizma i zatim renesanse. Posebno je znaajan kraj XV vijeka jer tada poinje era Velikih geografskih otkria i vrijeme osvajanja svijeta od strane Europljana. Uz znanstvene spoznaje i razvoj tehnike je znaajno uticao na dogaaj Velikih geografskih otkriaRazvoj prometa u Novom vijeku U Novom vijeku je trebalo proi odreeno vrijeme da se promet oslobodi srednjovjekovnih stega i da poe novim putevima razvoja. Novi vijek obiluje pojavama novih oblika prometa:Na vodi, u vodi, na kopnu (na zemlji i pod zemljom), u zraku, u gradu, u proizvodnji, komunikacijama i dr. Znaajnu ulogu u razvoju prometa u Novom Vijeku odigrao je dugo sputavani ljudski um iz srednjeg vijeka koji je doslovno buknuo to se odrazilo i na razvoj prometa. Posebno znaajan uticaj na razvoj prometa imala je i industrijska revolucija. Ona se odvijala u isto vrijeme kad i revolucija razvoja prometa. Prelazak na novi nain proizvodnje zapoeo je manufakturom u kojoj je dolo do uvoenja raznih tehnikih naprava u proizvodnji (posebno u proizvodnji tekstila, rudarstvu i dr.) Meutim, tek je pojava i upotreba mehanikih mehanizama, odnosno mehanikih strojeva oznaila prekretnicu u proizvodnji. Taj se pogonski stroj javlja krajem XVIII vijeka u obliku parnog stroja Jamesa Watta U to je vrijeme dolo pojave industrije kao novog masovnog naina proizvodnje. Stalnost i masovnost industrijske proizvodnje uveala je potrebe za prevozom. S tim viestruko naraslim potrebama za prevozom u industriji srednjovjekovni oblici prometa nisu se mogli nositi. Zbog toga se postojei oblici vodenog i kopnenog prometa iz osnove mjenjaju, prije svega cestovni i pomorski promet. Meutim, to nije bilo dovoljno pa se javljaju sasvim novi oblici prometa: eljeznica, zrani promet, telegrafski, telefonski saobraaj, cjevovodni i gradski promet. 1807. Fultonov parobrod - najstarije prometno sredstvo s mehanikim pogonom (rijeka Hudson SAD) 1825. Prva lokomotiva u Engleskoj 1837. Uvoenje Morseove abecede uzima se kao poetak razvoja telegrafskog saobraaja 1865. Smatra se poetkom razvoja cjevovodnog prometa (izgraen prvi cjevovod u Pensilvaniji u SAD) 1876. Oznaava pojavu telefonskog prometa (za pronalazak telefona zasluan je Graham Bell, ameriki fiziar i osniva kole za gluhonijemu djecu) 1885/1886. Cestovni automobilski saobraaj (Benz i Daimmler oevi prvih automobila) Oko 1900. godine uvodi se savremni gradski prevoz u nizu europskih i svjetskih gradova (tramvaji, autobusi, podzemne eljeznice) 1903. godina se smatra godinom pojave savremenog zranog prometa s prvim uspjenim letom brae Wright u SAD-a Predindustrijski (promet starog i srednjeg vijeka) i industrijski (suvremeni promet) se bitno razlikuju Predindustrijski promet je:1. Pojedinaan2. Povremen3. Lokalan Industrijski promet je:1. Masovan2. Stalan (serijski)3. Globalan (ope svjetski) Promet budunosti Misli se na neto dalju budunost prometa. Sigurno e se bitno razlikovati od sadanjeg prometa, kao to se dananji razilkuje od onog u prolosti. Savremene razvojne tendencije prometa idu u nekoliko pravaca:1. Prvi pravac ide za sve veim brzinama (jedino su u zranom prometu postignuta znaajnija ubrzanja, ostatak savremenog prometa ima znaajna ogranienja). U vodenom i kopnenom prometu prometni oblici znaajnijih brzina jo su uvijek u fazi eksperimentisanja. Posebno je u gradskom prometu akutan problem brzog prebacivanja putnika. Neka savremena poboljanja uglavnom se ogledaju u organizaciji brzih gradskih i prigradskih sustava na tranicama (podzemne, nadzemne i visee eljeznice).2. Drugi problem, koji se ve pokuava rijeiti za budui promet, je pitanje automatizacije prometa. Sadanja rjeenja su jo uvijek skromna.3. Trea bitna oznaka prometa budunosti je unificiranost prometa. Prvi zaeci se ve danas vide u razvoju integralnog robnog prometa (npr. Kontejnerski promet) Promet budunosti e se dakle od ovog dananjeg razlikovati upravo u ove tri bitne komponente. Daleko bri, automatizovaniji i unificiraniji promet je promet budunosti. Da li e se to i ostvariti pitanje je budunosti.PODJELA SAOBRAAJA Saobraaj prije svega dijelimo na PUTNIKI I TERETNI Prema putevima i sredstvima razlikujemo:1. KOPNENI SAOBRAAJ (drumski, eljezniki, cjevovodni)2. VODENI SAOBRAAJ (pomorski, rijeni, jezerski, kanalski)3. VAZDUNI SAOBRAAJ Prema prostoru u kojem se odvija saobraaj dijelimo na:1. MEUNARODNI (izmeu draava, tranzitni i pogranini)2. UNUTRANJI (gradski, prigradski, meugradski)GEOPROMETNI IMBENICI Na pojavu, razvoj i svakodnevno odvijanje prometa u prostoru djeluju mnogi faktori. Geoprometni faktori su sve one pojave, procesi i obiljeja u prostoru koji djeluju na promet u svakom njegovom obliku. U mnotvu faktora i njihovih oblika uticaja na promet poprilino je teko izdvojiti one koji su najznaajniji. S obzirom da se ovdje radi o prikazu onih faktora koji su vaniji s geografskog gledita za promet posluit emo se i osnovnom geografskom podjelom na OPE, PRIRODNE I DRUTVENE FAKTORE. PRIRODNI FAKTORI su brojni i oni daju odreenu preddispoziciju, odnosno javljaju se kao mogua prirodna osnova za razvoj prometa. Prirodnu osnovu ne treba shvatiti deterministiki tj. ne treba uvijek projecirati njihov krajnji ograniavajui domet na razvoj prometa jer se i prirodni faktori pod uticajem ovjeka mjenjaju. DRUTVENI FAKTORI su osnovni pokreta razvoja ali se i oni ne mogu uzeti kao jedini inilac razvoja prometa OPI GEOGRAFSKI FAKTORI su oni inioci koje je teko po prirodi njihovog postojanja i djelovanja svrstati u prirodne ili drutvene, a bitno su geografskog karaktera i esto su temelj razumijevanja prometa u prostoru. Prema tome geoprometne faktore moemo razvrstati u 3 skupine:1. Opi geoprometni faktori2. Prirodne predispozicije3. Drutveni imbenici Geoprometni imbenici su vrlo sloenih karakteristika. Geoprometni imbenici rijetko djeluju pojedinano. Istovremeno na razvoj prometa djeluje vie razliitih faktora, razliitim pravcem i intenzitetom Svi imbenici u prometu su promjenjivi u prostoru i vremenuOPI GEOPROMETNI IMBENICI Od nekoliko opih geoprometnih faktora najznaajniji su:1. GEOPROMETNI POLOAJ2. VELIINA, OBLIK I GRANICE PROSTORA3. VREMENSKE ZONE1. GEOPROMETNI POLOAJ Geoprometni je poloaj izvednica geografskog poloaja Geografski je poloaj odreen fiziko-geografskim i drutveno-geografskim odlikama odreenog prostora Povoljnost geografskog i geoprometnog poloaja proizlazi najee iz odgovarajueg smjetaja nekog prostora u odnosu na velike geografske cjeline. Ovdje se ne mora raditi samo o prirodno-geografskim regijama Geografski i geoprometni poloaj osobito zavisi o poloaju izmeu razliitih proizvodnih i potroakih regija, o razvijenosti trgovinske razmjene, o razvijenosti prometnog sustava, a sve vie i od razvijenosti drutvene nadgradnje, niza slubi uslunog karaktera, pa sve do lokacije intelektualnih centara svjetske moi GEOPROMETNI POLOAJ, prema tome, SIMPLIFICIRA PRIJE SVEGA PRIVLANOST NEKOG PROSTORA ZA PROMET. Obino se smatra da je povoljnost geoprometnog poloaja najizraenija ako prostor ima izrazitu sredinjost (centralnost) U uem smislu veliku povoljnost imaju take ukrtanja razliitih prirodno povoljnih puteva, vodenih, kopnenih, zranih, kada dolaze iz razliitih pravaca (raskrsnice puteva) Najnepovoljnije obiljeje geoprometnog poloaja ima karakter izoliranosti ili odvojenosti prostora od prometnog sustava2. VELIINA, OBLIK I GRANICE PROSTORAVELIINA PROSTORA Utjecajni dijapazon veliine prostora u razvoju i odvijanju prometa kree se od lokalnog do globalnog prostora Promet trai velike, otvorene prostore za razvoj Lokalni, mali, zatvoreni prostori pruaju male mogunosti za razvoj prometa Promet postupno osvaja sve ira svjetska prostranstva i danas je jedna od njegovih bitnih karakteristika GLOBALNOST Globalni svjetski oblici prometa su dominantni prometni oblici savremenog svijeta: telekomunikacijski, zrani i pomorski prometOBLIK PROSTORA S obzirom na izgled, formu prostora, u okviru pojedinih zemalja, formirat e se i prometna mrea odreenog oblika Naprimjer: 1. okrugli oblik Rumunije doprinijeo je radijalnom prometnom sustavu;2. trapezasti oblik SAD-a poklapa se sa karakteristinim mreastim oblikom prometne mreeGRANICE DRAVA Su u osnovi proizvod drutveno-politikih odnosa, a povuene su esto u skladu sa elementima prirodnih obiljeja prostora (naprimjer reljefnim barijerama ili rijekama i sl.) koje u i u prolosti a i danas znaajna prepreka slobodnijem odvijanju prometa. Promet ne trpi nikakva prirodna ili umjetna ograniavanja, a kad takva postoje kao to su i dravne granice onda promet reagira usporenim odvijanjem i djelovanjem, a striktna zatvorenost granica znaajno utie na stepen razvijenosti i oblik prometa. U situaciji zatvorenih granica velika je opasnost da promet zadri obiljeja iz prolosti prometa (lokalnost, pojedinanost, neredovitost i sl.)3. VREMENSKE ZONE Vremenske zone, odnosno pojavnost razliitih vremena na zemaljskoj povrini rezultat su razliitog poloaja pojedinih dijelova zemljine povrine prema suncu Da bi se brojna mogua pojedinana vremena u svijetu, u okviru zemaljskog dana mogla praktino koristiti, moralo je doi do njihovog uopavanja i smanjivanja na razuman broj Dan na zemlji podijeljen je na 24 jednaka satna razmaka Poznavanje vremenskih zona sa stajalita razvoja prometa je nunost Neke velike zemlje (SAD, Kina, Rusija i dr.) imaju vie vremenskih zoni Osim toga putnik putuje na velike razdaljine u jednom mahu, a te razdaljine imaju drugaija vremena, pa je nuno putnika obavijestiti o tim vremenskim razlikama kako bi im se on mogao prilagoditi Poseban je uticaj vremenskih zona u zranom prometu i u telekomunikacijskom prostoru Veliku ulogu vremenske zone imaju i u pomorskom prometu, dok kod cestovnog i eljeznikog prometa dolaze rjee do izraajaPRIRODNE PREDISPOZICIJE KAO FAKTOR U PROMETUVODE, RELJEF, KLIMA I VRIJEME, TLO I VEGETACIJA, RUDNA BOGATSTVA1. VODE Raspored vodenih povrina Mora i okeani Moreuzi Pomorski kanali (Suecki 1869., 161 km dug; Panamski 1914.) Vode na kopnu: rijeke i jezera Movarni predjeli2. RELJEF Do 400 m je 85 % prometne infrastrukture 400-800 m je 10-12 % 800 i vie metara je 3-5 % prometa3. KLIMA I VRIJEME Promet mora voditi rauna o ekstremnim temperaturama koje mogu tetiti prometnim sredstvima Kao vrlo negativna klimatska pojava za promet javlja se i snijeg U nizu predjela svijeta javlja se poledica i magla Veliku ulogu u tropskim predjelima ima vlaga Veliki problem za promet mogu biti i snani vjetrovi (olujni, orkanski, cikloni)4. TLO I VEGETACIJA Prometnice se lake grade u onim predjelima gdje je tvra i stabilnija podloga Najpogodnija podloga za promet je ona koja je sastavljena od stijena starije geoloke prolosti (kriljaca, granita i sl.) Pojedine vrste tala su razliito pogodne za noenje prometne infrastrukture Kao vrlo nepogodni prostori za izgradnju prometnica javljaju se pjeani i movarni predjeli Vegetacija kao faktor u razvoju prometa ee se javlja na kopnu. Obino ona djeluje stimulativno, ali u ekstremnim oblicima moe biti znaajna prepreka u izgradnji saobraajnica Polupustinjski, pustinjski prostori i praume smatraju se nepogodnim za izgradnju prometnica Kao relativno pogodnim prostorima za odvijanje prometa smatraju se stepski predjeli5. RUDNA BOGATSTVA Na promet djeluju samo ona bogatstva koja je ovjek otkrio i koja je ve poeo eksploatirati Od ruda danas u savremenom svijetu najznaajniji uticaj na promet ima nafta. Za potrebe transporta nafte oformljen je cjevovodni promet U podrujima eksploatacije ruda intenzivnije se grade prometnice i razvija promet. Takvi su primjeri brojni u svijetu:1. Ruhr u Njemakoj snaan razvoj cestovnog, eljeznikog, rijenog, cjevovodnog prometa2. Rusija Kuznjecki i Karaganda bazen3. Gotovo kompletan prometni sustav dananje Aljaske podreen je eksploataciji rudita Osobito znaajnu rasprostranjenost ovisno o ruditima imala je nekada eljeznica. I danas se dobar dio eljeznikog prometa odvija zbog potreba masovnog prevoza ruda od rudita do preraivakih centara Veliki dio dananjeg pomorskog prometa svijeta svoje djelovanje zasniva na prevozu ruda i njenih preraevinaDRUTVENI FAKTORI U PROSTORU Dok prirodni faktori mogu pogodovati razvoju prometa, ili u krajnjem sluaju onemoguiti odvijanje prometa u odreenom dijelu svijeta, drutveni faktori javljaju se kao osnovni nosilac prometne djelatnosti. Drutveni faktori utiu direktno na pojavu i razvoj prometa, dok niz drugih faktora na promet utie posrednim putem. Drutveni faktori su vrlo brojni. U njihovoj biti uvijek stoji ovjek, misaono bie, koje je tom svojom sposobnosti glavni pokreta preobrazbe zemljine sadanjice. Nije mogue analizirati sve drutveno-geografske faktore, ali oni najznaajniji su: ekonomski, povijesni, drutveno-politiki, znanstveno-tehnoloko-tehniki, vojni, demografski, naseobinski faktori

Ekonomski faktori Po svom znaenju ekonomski faktori se izdvajaju u odnosu na ostale. Privreda i promet su uzajamno povezani do te mjere da se i promet smatra jednom privrednom granom. Postoji opi kauzalni odnos koji govori to je privreda razvijenija to je razvijeniji i promet. Opi odnos meuzavisnosti glasi stepen gospodarske i prometne razvijenosti u svijetu su upravo proporcionalni. Niski stepen privredne razvijenosti odreene zemlje ima adekvatno i nii stepen razvijenosti prometa. Konkretno, zemlje u razvoju, koje u usporedbi s industrijskim zemljama zapada imaju daleko slabije razvijeno gospodarstvo ali i daleko slabije razvijen promet. U zemljama gdje preovladava industrijski nain proizvodnje i gdje je drutvena podjela rada vrlo izrazita, promet dobija sve znaajniju ulogu, i u cjelini je znatno razvijeniji. Prvi oblici prometa kao djelatnosti vrlo su se vjerovatno javili unutar trgovine ili zbog njenih potreba. On je i danas usko vezan s trgovakom djelatnou za koju obavlja znaajne poslove. U cjelini uzevi promet je ukomponiran jednim svojim dijelom u proizvodni proces pa je i normalno da proizvodnja znaajno utie na razvoj prometa. Primitivni nain proizvodnje imao je vrlo malo potrebe za prometom. Tek razvojem zanatske proizvodnje javlja se inicijalna potreba za prometom kao nunim faktorom za razmjenu zanatskih dobara. Poljoprivredni proizvodi relativno su lahko prebacivani iz jednog prostora u drugi. Uglavnom su se troili na licu mjesta. Prve trajnije proizvode koji postaju predmet transporta daje zanatstvo. Promet svoju punu gospodarsku zaposlenost dobija u industriji. Prema tome moe se zakljuiti:1. Da je poljoprivreda vrila veoma slab uticaj na razvoj prometa. Tek je industrijskim nainom proizvodnje na zemljitu povean uticaj ove privredne grane2. Zbog leita ruda izgraeno je niz cestovnih i eljeznikih komunikacija. Danas je najznaajniji vid transporta nafte i zemnog gasa uslijed ega se razvio cjevovodni promet3. Industrija je najznaajnija grana koje preko svih svojih pojedinanih djelatnosti djeluje na razvoj prometa4. Graevinarstvo je vrlo znaajna djelatnost od koje zavisi razvoj prometa. Snana je veza izmeu dostignua u graevinarstvu i razvoja prometa (prije svega cestovnog)5. Trgovaka djelatnost je u najuoj vezi sa prometom6. Odnos uslunih ugostiteljsko-turistikih djelatnosti i prometa je mnogostruk. Bez ugostiteljske djelatnosti praktino je nezamislivo odvijanje prometa. Upravo je promet jedan od 3 bitna faktora razvoja turizma. Izuzetno je specifian razvoj turizma i PT prometa 7. Povijesni faktori S obzirom da je promet ukomponiran u drutvene odnose koji imaju historijsku dimenziju, sasvim je normalno da postoje i odreeni odnosi izmeu historijskih uvjeta i prometa. Promet u cjelini, kao i njegove grane, u razliitim historijskim razdobljima, se nalazio na razliitom stupnju razvoja. S obzirom na historijsku dimenziju promet je bivao sve razvijeniji od najstarijih historijskih vremena prema dananjici. U pojedinim historijskim vremenima preferirani su pojedini oblici prometa. Tako je naprimjer u starom vijeku preovladavao karavanski promet, zatim pomorska obalska plovidba i lokalni rijeni promet. U novom vijeku promet se snano razvija. Razvijaju se nove prometne grupe: eljezniki, zrani, telekomunikacije.Drutveno-politiki faktori Drava, kao jedan od najznaajinijh elemenata u drutveno-politikom ustrojstvu svijeta ima vrlo izrazit uticaj na razvoj prometa. Najei kopneni putevi prestaju na granicama drava. Drava je organizator izgradnje prometnica, a odreenim zakonskim normama i regulativama utie direktno na razvoj prometa. Drava je i najei i najvei financijer prometne infrastrukture. Vrlo je karakteristian odnos dva razliita tipa dravnog ureenja: centralistiki i decentralistiki. Kod centralistikog sistema drava tei da organizira promet koji se podreuje vodeem drutveno-politikom centru (npr. Rusija, Rumunija, Maarska i dr.). Decentralistiko dravno ureenje ima decentraliziranu mreu prometnica (npr. SAD ili vicarska) Takoe na razvoj prometa utie i to da je drava otvorenog ili zatvorenog tipa. Drave zatvorenog tipa su obino prepreka razvoju meunarodnog prometa. Osobito se negativno odraava drutveno-politiki faktor u onom sluaju kad postoji dominacija odreene drave nad tuim teritorijem. Znanost, tehnika i tehnologija kao faktori u prometu Postoji dokazana korelacija izmeu stepena razvijenosti prometa i znanstveno-tehniko-tehnolokog nivoa razvijenosti bilo da se radi o prometu u globalu ili po pojedinim oblicima prometa

Vojne potrebe i promet Vojne potrebe odreenog teritorija, drave igraju veoma znaajnu ulogu prilikom opeg usmjeravanja prometa, a naruito pri izboru i izgradnji pojedinih pravaca prometne mree i infrastrukturnih prometnih objekata. Poznato je da su se jo od historijskih vremena, naprimjer ceste u Rimu, gradile zbog vojnih potreba. Zasigurno je utvrena veza izmeu vojske i najnovijih dostignua u prometnoj tehnici, od gradnje komunikacija do vozila. Stanovnitvo ili demografski faktori u prometu Stanovnitvo se javlja kao faktor razvoja prometa sa 2 polazna stajalita.1. Prvo kao subjekt ili personalni nosilac prometa kao djelatnosti2. Drugo kao objekt prometne djelatnosti ili kao putnik u prometu Posredno stanovnitvo utie i na razvoj prometa preko valorizacije prirodnih faktora i kao glavni nosilac ostalih drutvenih faktora Stanovnitvo se javlja kao objekt u prometnoj djelatnosti preko ukupnog broja i prostornog rasporeda populacije, zatim preko migracija gdje se posebo istiu svakodenevna kretanja i sezonski turistiki pokreti Naselja ili poleogeografski faktori u prometu Po stupnju i pravcu djelovanja na promet treba istaknuti uticaj seoskih i uticaj gradskih naselja. Odnos sela i prometa je relativno jednostavan i ispunjava se kroz oblik prometa meu naseljima. Sela u pravilu doprinose disperziji prometa u prostoru. Grupirana seoska naselja prometom je lake povezati nego disperzna ratrkana sela. Gradovi su obino vea naselja s preteno nepoljoprivrednim djelatnostima u kojima je i koncentriraniji i razvijeniji promet. Ni sva gradska naselja ne djeluju jednako na promet, jer se razlikuju meusobno po veliini, izgledu i funkcijama. Vei grad ima sigurno kompleksniji i razvijeniji promet od manjeg grada Gradovi zvjezdastog oblika imaju drugaije razvijen promet nego naprimjer gradovi izduenog oblika. Naruito veliki uticaj na promet imaju konurbacije. Konurbacija je na uem prostoru koncentriran vei broj gradskih naselja fizionomski i funkcionalno povezanih u jednu cjelinu U novije vrijeme oko velikih gradskih naselja razvijaju se metropolitanska podruja s nizom manjih gradia satelita. S tim u vezi razvija se veoma razgranat gradsko-prigradski promet GEOPROMETNA OBILJEJA SAVREMENOG SVIJETAOPE I SPECIFINE KARAKTERISTIKE STANJA RAZVIJENOSTI SAVREMENOG PROMETA Promet Novog vijeka karakterizira eksplozivan razvoj uz istovremeno razliito uee pojedinih dijelova svijeta u tom razvoju. Eksplozivan razvoj savremenog prometa dolazi do izraaja kroz :1. ukupne mogunosti prometa (ukupni kapacitet prometa)2. Poveanje brzine prijevoza i komunikacije3. Te poveanje kapaciteta prevoza i prenosa pojedinih prevoznih sredstava (jedinini kapacitet prometnih sredstava). Ukupni kapaciteti prometa su u zadnjih 100 godina nekoliko puta uveani tako da je gotovo apsurdna usporedba dananjih prometnih kapaciteta sa nekadanjim. To posebno vrijedi za neke nove vrste prometa kao to su zrani, cestovni ili gradski promet, a gotovo nita manje promjene nisu ni kod eljeznikog, cjevovodnog, telekomunikacijskog i pomorskog prometa. Savremenim prometnim sredstvima omoguena je dostupnost svake take na svijetu obinom graaninu. Tome osim prevoznih kapaciteta doprinosi i velika brzina prevoznih sredstava. Prije samo 100 godina lokalne razdaljine savladavale su se satima, regionalne danima, a globalne ili interkontinentalne mjesecima i godinama. Danas se prometom lokalne razdaljine savladavaju minutama, regionalne satima, a kontinentalne i interkontinentalne u jednom danu, a rjee u tjednu. Postignua brzine kod pojedinih prevoznih sredstava vie su nego spektakularna (naprimjer zrani promet) Poveanja jedininih kapaciteta pojedinih prometnih sredstava igraju takoe vrlo znaajnu ulogu u fazi eksplozivnog razvoja prometa savremenog svijeta. Kod veine prometnih sredstava jedinini kapacitet je vezan uglavnom uz mogunosti pogonskih agregata i neto manje uz prostorne kapacitete voznih puteva. Razliita su rjeenja i dostignua u poveanju jedininih kapaciteta prometnih sredstava po prometnim granama. Ta su poveanja najuoljivija kod:1. Zranog prometa (od 1 do 500 putnika)2. U pomorskom prometu (sa 5000 na 500 000 BRT)3. U eljeznikom i cestovnom prometu poveani su kapaciteti za 2-5 puta (putniki vagoni, autobusi, te teretna vozila) Drugo bitno obiljeje stanja razvijenosti prometa savremenog svijeta je NEJEDNOLIKO UEE RAZLIITIH PROSTORA U TRENDU RAZVOJA PROMETA. Svijet je u prometnom pogledu prometno nejednako razvijen. Razvijenost prometa jo je uvijek privilegija najrazvijenijih zemalja, odnosno dijelova svijeta U industrijskim zemljama savremenog svijeta koncentrirano je 80 % svjetskih prometnih kapaciteta i tamo se odvija preko svjetskog prometa. imbenici diferenciranog razvoja prometa u svijetu Savremena geografija daje vie moguih elemenata za objanjenje diferenciranog razvoja svijeta, pa je mogue s tim u vezi pruiti i objanjenje za diferencirani prostorni razvoj prometa. Najvaniji su slijedei imbenici:Litoralizacija svjetskog ivota, koncentracija svjetskog stanovnitva, nejednolika gospodarska razvijenost svijeta, robno prometni tokovi u svijetu Litoralizacija svjetskog ivota Litoralizacija je okupljanje i razvijanje svjetskog ivota na morskim obalama. Ovu znaajnu pokretniku ulogu u globalnom svjetskom ivotu potpomogao je pomorski promet On je svojom jeftinom cijenom prevoza omoguio da se kupuje i prodaje bilo gdje u svijetu pod uvjetom da je najjeftinije To je znaajno revolucioniralo proizvodnju Svjetske luke postaju snana arita privrednog ivota na obalama Dananje svjetske morske obale postaju sve vie eljeni prostori znatnog dijela stanovnitva svijeta Primorja postaju atraktivni ivotni prostori savremene svjetske populacije Morski obalski prostori su danas prosperitetno perspektivniji. Na atraktivnost obalskih prostora danas posebno upuuje turistika valorizacija svijeta. Glavni turistiki prostor svijeta je Europa, najlitoralniji dio svijeta Koncentracija svjetskog stanovnitva Dananja svjetska populacija je mnogoljudna Svjetsko je stanovnitvo izrazito neravnomjerno rasporeeno Ova dva faktora bitno utiu i na prometno-geografska obiljeja svijeta Nejednaka gospodarska razvijenost Povezanost gospodarstva i prometa je nedvojbena, a najoitija je u proizvodnom procesu (priprema, prerada i otprema proizvodnje) Razliitosti pojedinih dijelova svijeta u dostignutom stepenu gospodarske razvijenosti su izrazite i imaju tendenciju daljeg poveavanja. Osibito je naglaena razvojni nesklad izmeu tzv. Svjetskog sjevera i juga, odnosno izmeu industrijski razvijenih dijelova svijeta (sjever) i nerazvijenih dijelova svijeta (jug) 1965. godine 7 razvijenih zemalja svijeta ostvarivalo je 69,2 % vrijednosti svjetskog BDP-a 1991. godine ovih 7 zemalja ostvarilo je 78,1 % BDP To su: SAD, Kanada, Japan, Njemaka, Italija, V. Britanija, Francuska Npr. SAD sa 5 % populacije ostvaruje oko 28 % svjetskog BDP-a Afrika sa 10 % svjetskog stanovnitva ostvaruje 2,5 % BDP-aRoboprometni tokovi u svijetu Pod roboprometnim tokovima podrazumijevamo kretanje robne razmjene u svijetu koja se obavlja pomou prometa i trgovine. Roboprometni tokovi su znaajan pokazatelj obima i strukture svjetskog prometa (robni prevoz). U prometno-geografskom podruju interesa kod roboprometnih tokova nuno je ustanoviti:Izvor, odredite, smjer i intenzitet roboprometnog toka, kao i njegovu vrstu (vrstu robe u prevozu) Smjer roboprometnog toka je odreen izvoritem i odreditem, a intenzitet koliinom prevezene robe u toku jedne godine. Prostorni raspored roboprometnih tokova u svijetu formira se pod brojnim iniocima od kojih su vaniji:Poloaj potroakih i proizvodnih podruja robe, politiki inioci, stepen gospodarske razvijenosti pojedinih dijelova svijeta i ekonomske grupacije svijeta Odluujui elemenat za smjer roboprometnog toka u pravilu je potroako podruje tj. njegova privlana snaga u odnosu na izvorite robnog toka Detaljnom analizom prostornog rasporeda robnih tokova u svijetu bavi se trgovaka geografija. Prometnoj je geografiji dovoljno posmatrati 3 osnovne grupe robnoprometnih tokova savremenog svijeta: tokovi hrane, tokovi sirovina, tokovi industrijskih proizvoda Savremeni robnoprometni tokovi hrane pokazuju slijedee:1. Nerazvijeni agrarni dijelovi zemlje su glavno izvorite tokova hrane, a razvijene zemlje su odredite tih tokova2. Razvijene industrijske zemlje su uspjele razviti poljoprivrednu proizvodnju za zadovoljavanje vlastitih potreba3. Robno-prometni tokovi agrarnih proizvoda u savremenom svijetu su posljedica privrednih, drutvenih, trgovinskih, prometnih i politikih zbivanja. Oni s jedne strane koe razvoj pojedinih zemalja4. Znaajnu ulogu u formiranju robnih tokova agrarnih produkata imaju i prometne mogunosti u smislu posjeivanja ili oteavanja transporta Drugi znaajan kompleks robno-prometnih tokova ine industrijske sirovine. I kod ovih tokova postoji uobiajena hema o izvoru sirovina u nerazvijenim zemljama i odreditu tih tokova u razvijenim zemljama Tu se posebno istiu slijedei resursi: nafta, eljezna ruda, pamuk Robno-prometne tokove industrijskih proizvoda nije tako lahko i jednostavno uoiti kao poljoprivredne i sirovinske tokove. Industrijski proizvodi, posebno oni visoke preraivake tehnologije, iskazuju se u znaajnijoj mjeri u robno-prometnim tokovima tek kada njihovu trgovinsku razmjenu promatramo po novanoj vrijednosti proizvoda Danas 21 zemlja svijeta ostvaruje vie od vrijednosti svjetske trgovinske razmjene S gotovo 1/3 vrijednosti proizvodnje metalna ili metalopreraivaka industrija spada u vodee svjetske grane industrijskog kompleksa U okviru industrije za promet posebno je interesantna proizvodnja prometnih sredstava:1. Automobilska industrija: Njemaka, SAD, Japan, Francuska, Italija, Velika Britanija2. Glavna trita automobila su visokorazvijene zemlje Europe, Amerike i Azije Koncentracija svjetskog prometa Dananji svjetski promet karakterie postojanje razliitih oblika i nivoa koncentracije prometa. Iako svjetski promet u svojoj povijesti nikad nije bio apsolutno tako razvijen kao danas ipak ni danas nije razvijen toliko da bi mogao biti podjednako rasporeen u cijelom svijetu. Danas je jo uvijek visoka razina razvijenosti prometa skoncentrisana na neke ue, najrazvijenije dijelove svijeta, a vei dio svijeta ima relativno slabiju prometnu razvijenost Kada govorimo o koncentracijama savremenog prometa svijeta nuno je fenomen koncentracije osvijetliti s nekoliko stajalita.

1. Prvo treba objasniti pojavu koncentracije prostora2. U okviru toga nuno je izvriti stupnjevanje koncentracije3. Zatim je potrebno uoiti oblike specifine koncentracije pojedinih prometnih grana4. I na kraju nuno je upozoriti na osobitost koncentracije prometa u gradovima Tri su vodee koncentracije svjetskog prometa:1. SI sjeverne Amerike (18-20 %)2. Zapadna Europa (18-20 %)3. Istona Azija (10-12 %) U ove 3 vodee koncentracije skoncentrisana je polovina svjetskog prometa Neto slabije, ali jo uvijek vrlo znaajne koncentracije svjetskog prometa su u:1. Europskom Sredozemlju2. Bliskom istoku3. Amerikom Sredozemlju4. Pacifika Sjeverna Amerika5. Pacifika Juna Amerika6. Atlanska Juna Amerika7. Juna Afrika8. Juna Azija9. Istona Australija10. Istona Europa U treu kategoriju najnieg stupnja koncentracije svjetskog prometa ulaze sva ostala podruja savremenog svijeta Specifine pojavne oblike koncentracije nalazimo kod nekih prometnih grana. Tako kod pomorskog prometa moemo izdvojiti u svijetu 6 vodeih koncentracija:1. Zapadna Europa2. Bliski Istok3. Atlantska Sjeverna Amerika4. Europsko Sredozemlje5. Ameriko Sredozemlje 6. Istona Azija Pojavne koncentracije u savremenom zranom prometu svijeta jo su specifinijeg oblika. Nesumnjivo su vodei prostori po razvijenosti zranog prometa danas Sjeverna Amerika i Europa. U Sjevernoj Americi se posebno istiu SAD-e po apsolutno najznaajnijoj koncentraciji unutranjeg zranog prometa, a Europa je vodei svjetski prostor u meunarodnom zranom prometu svijeta Najspecifiniji pojavni oblik koncentracije prometa danas u svijetu je onaj promet u gradovima, osobito u viemilijunskim gradovima svijeta Uslijed velike koncentracije prometnih potreba u relativno ogranienom prostoru, gradski promet posee za neuobiajenim prometnim rjeenjima, odnosno za tzv. Vertikalizacijom prometa Uvodi se na istom prostoru promet u vie horizontalnih ravnina:1. Podzemni promet2. Prizemni promet3. Nadzemni promet (visee eljeznice) Takoe istim prometnim prostorom prometuje nekoliko razliitih prometnih sredstava. PROMET I PROSTORPROMET KAO RAZVOJNI IMBENIK Danas spada u red najznaajnijih razvojnih faktora svijeta. Ima prekretniko znaenje u novijoj povijesti razvoja ovjeanstva. Promet je pribliio i povezao ljude. Omoguio je razmjenu znanja, iskustava i dobara. Otvorio je puteve saradnje. Uz pomo prometa ovjeanstvo je otkrilo puteve valoriziranja globalne domovine, a ve koketira i sa svemirskim izletima. Promet je omoguio sporazumijevanje i saradnju to poveava blagostanje ovjeanstva i jaa osnovu svjetskog mira. Prometni put je put progresa. Svijet uz pomo prometa postaje sve jedinstveniji. Promet sve vie osigurava tekovine razvoja za veinu ovjeanstva, a ne samo za pojedince Prometnim povezivanjem ljudi se oplemenjuju, prostori dobivaju veu vanost Udrueno ovjeanstvo prometnim vezama ostvaruje nove promjene PROMETNI SUSTAV Postoje gledita da promet treba shvatiti kao sustav u njegovom pojavnom obliku funkcioniranja. Promet je sloen dinamini prostorni sistem s velikim brojem elemenata unutranje strukture. To nije prirodni sistem ve umjetno, od ljudske ruke stvoren sklop djelatnosti razliitih oblika kojima je svrha prevoz ljudi i dobara, te prenos vijesti i energije komuniciranje u prostoru. Promet u svojim zaecima razvoja nije odmah funkcionirao kao sistem. Takoe, ni danas u svim dijelovima svijeta ne djeluje tako ve postoje primjeri samo pojedinanih (i jedinih) oblika prometa. Tu se misli prije svega na slabo razvijene i slabo povezane dijelove svijeta. Razvijeni dio svijeta (Europa, Sjeverna Amerika i istona Azija) djeluju u prometnom sustavu i ire taj globalni prometni svjetski sustav na niz drugih predjela kao to su zapadna Australija, Juna Afrika, Atlantska Juna Amerika, Jugozapadna Azija i dr. Promet kao sustav ili sistem postaje sve vie odluujui imbenik ivota Zemlje. On ne djeluje samo pojedinano ve sve vie djeluje sveobuhvatno u najrazliitijim podrujima svijeta. Promet sve vie postaje imbenik oblikovanja ivotnih uvjeta. Oblikuje svakodnevni ritam ivota. U razvijenim sredinama namee se kao glavni faktor diktiranja tempa ivota s tendencijom ubrzavanja ritma ivljenja. Djeluje na preoblikovanje ljudskog ponaanja u dugoronom smislu. Potrebno je naglasiti da je djelovanje prometnog sustava sloeno i nije uvijek vidljivo u pravoj dimenziji na prvi pogled. Na kraju treba rei da je doprinos prometa kao sustava u povezivanju razliitih ljudskih civilizacija u jedinstveni, globalni svjetski sustav epohalnog karaktera. PROMETNA MREA Prometna mrea je opi zbirni pojam za mree prometnica raznih vidova prometa od kojih su fizionomski najuoljivije u prostoru:1. Cestovna mrea2. I eljeznika mrea Kod ostalih vrsta prometa prometna mrea nije tako uoljiva. Kod pomorskog i zranog prometa u prostoru su uoljivi jedino prometni terminali luke i aerodromi. Kod rijenog prometa teko je razlikovati prometni put od prirodnog toka rijeke jer su oni najee jedinstvena prostorna cjelina. Jedino tamo gdje je ovjek bio zainteresovan i prisiljen intervenirati kod prirodnih tokova radi njihove upotrebe u prometne svrhe lake je razaznati rijene prometnice (npr. rijeni kanali) U potansko-telekomunikacijskom prometu uestalo se spominje prometna mrea. No tu je situacija u prometnom smislu vrlo specifina. Potanski promet se najee slui cestovnom i eljeznikom mreom. Klasini telegrafski i telefonski promet je baziran na nadzemnim ianim vodovima. Savremeni oblik ovog prometa uglavnom se koristi podzemnom prenosnom mreom (kablovi) ili nevidljivom radio mreom. Obino se u potanskom, telegrafskom i telefonskom prometu u mreu uvrtavaju i potanski uredi (pote) i telekomunikacijski objekti i ureaji (centrale). Pojam mree u prometu upotrebljava se i za prostorni raspored razliitih drugih prometnih objekata: robno-prometni centri, kontejnerski terminali i sl. POD PROMETNOM MREOM U PROSTORNO-FIZIONOMSKOM SMISLU MOEMO PODRAZUMIJEVATI RASPROSTIRANJE PROMETNICA U PROSTORU IZMEU RAZLIITIH NASELJA. Ona slue za obavljanje razliitih vidova saobraaja. Prometna mrea se u osnovi sastoji od PROMETNICA I PROMETNIH VORITA GUSTOA MREE jedno je od bitnih obiljeja prometne mree. Obino se iskazuje kao duina odgovarajuih prometnica u km na 100 km2 povrine prostora. Gustoa prometne mree jedan je od opih pokazatelja razvijenosti prometa. Za prostore sa malom gustoom prometne mree uobiajeno kaemo da su prostorno slabo razvijeni za razliku od onih prostora koji imaju guu mreu prometnica Prometna mrea jedan je od najvidljivijih elemenata djelovanja u prostoru Razliitost obiljeja prometnih mrea ukazuje na razliitost preobrazbe prostora prometnim djelovanjem PROMETNA VORITA PROMETNA VORITA su mjesta ukrtanja barem tri (moda i vie) prometnice iz razliitih smjerova. O prometnim voritima najee se govori u eljeznikom saobraaju, a zatim u cestovnom saobraaju Prometna vorita su mjesta sabiranja prometa iz razliitih pravaca i njihova dalja distribucija u drugim pravcima Vanost prometnog vorita proizlazi iz broja prometnica iz razliitih smjerova i intenzitet prometa prometnicima, odnosno obavljenog prometa u voritu Prometna vorita su predestinirana geografskim poloajem Naselja formirana na prirodnim voritima snanije se razvijaju od veine drugih okolnih i udaljenijih mjesta Promet kroz vorite i u voritu ne doprinosi samo razvoju prometnih djelatnosti, ve doprinosi i razvoju prateih, servisnih djelatnosti, industrijskih pogona i trgovakih objekata Prometna vorita kao dijelovi prostora svoju su fizionomiju dobila zahvaljujui odreenoj prometnoj vorinoj funkciji. Prometni pravci koji se ukrtaju u vorite posluili su najee kao okosnica okupljanja izgraenog bilo stambenog ili djelatnog prostora Naselja formirana i razvijena na prometnim voritima imaju prepoznatljiv izgled, a u funkcionalnom smislu iskazuju obino viak vanosti tj. vie se rangirana u funkcionalnoj hijerarhiji naselja U naseljima s ulogom vorita vrlo se esto stvara kompleksna prometna infrastruktura s velikim brojem raskrsnica i obilaznica u cestovnom prometu, a u eljeznikom prometu uoljiva je pojava veeg broja kolodvora, kako putnikih, tako i teretnih PROMETNICE Pod prometnicom podrazumijevamo jasno omeen dio prostora koji je na poseban nain izgraen za odvijanje odgovarajue vrste prometa. Termin prometnica najee se koristi u eljeznikom i cestovnom saobraaju, a rijee u gradskom i rijenom prometu. Klasine kopnene prometnice su eljeznika pruga ili cesta. Kod eljeznike pruge prometna sredstva su vezana uz tranice. Kod cestovnog prometa vozila se vode cestom neto fleksibilnije (normalna je pojava dvosmjernog prometa) Kod eljeznike prometnice je to mogue vriti istovremeno samo u sluaju dvokolosjenih pruga. Rijeni i pomorski kanali takoe spadaju u infrastrukturne objekte, odnosno prometnice. I te su prometnice posebno izdvojeni dijelovi prostora i slue za funkciju prometa Rijeni kanali esto, osim za promet, slue i u druge svrhe (posebno treba istaknuti ulogu reguliranja novoa vode u podruju kojim prolaze) Plovni kanali kao prometnice esto svojim dimenzijama znaajno prelaze uobiajene standarde poimanja prometnice. Pomorski kanali bitno utiu na razvojne tokove u svijetu, a posebno su odluujui faktor u svjetskom prometu Prometnice u gradovima imaju specifina obiljeja. Prije svega, gradske prometnice slue stanovnitvu grada u njihovom svakodnevnom ivotu Gradske ulice imaju izraenu polifunkcionalnost i specifian oblik izgraenosti (slue za kretanje pjeaka ali i u druge svrhe). Gradske ulice slue i za snadbijevanje i odravanje grada, a i za niz drugih gradskih potreba (naprimjer kulturne i sportske manifestacije) PROMETNI TERMINALI Pod terminom prometni terminali podrazumijevaju se vrlo razliiti tehniko-tehnoloki objekti i ureaji. U prometno-geografskom smislu najznaajniji prometni terminali su luke i kolodvori. Luke su najvidljiviji oblici djelovanja pomorskog, jezerskog i zranog prometa. Mnoge luke esto diktiraju razvoj gradova. esto su bitan oblikovni i glavni funkcionalni element lukog grada. Velike luke su obino i ishodita svjetskog prometa. Na pojavu i razvoj luka djeluju mnogi faktori od kojih su najznaajniji:1. Geoprometni poloaj2. Topografsko-smjetajni uslovi3. Gospodarske razvijenosti zalea4. Tehnika opremljnost i tehnoloka organiziranost luke5. Politiko-strateki uvjeti Geoprometni poloaj ukljuuje prostorni smjetaj luke u odnosu na velike geografske cjeline Topografsko-smjetajni uslovi su odluujui za smjetaj luke s obzirom na prirodno-geografske osobenosti prostora (naprimjer prirodna zaklonjenost prostora, dubina mora i dr.) Gospodarska razvijenost zalea je bitna za smjetaj luke zbog njegove povoljnosti smjetaju i u prirodno nepovoljnijim podrujima Tehnika opremljenost i tehnoloka organiziranost luka su presudni u daljenjem razvitku luke Politiko-strateki uvjeti su nezaobilazan faktor u lokaciji i razvoju mnogih luka. Luke su ve davno prele usko prometni znaaj. Najee su vodea svjetska razvojna arita s postojanjem brojnih djelatnosti (od industrije preko trgovine do djelatnosti usluga) Luke u osnovi dijelimo na: VODENE I ZRANE Luke u okviru vodenog prometa dijelimo na: 1. Trgovake, 2. Ratne, 3. Ribarske i 4. Sportske. Najvanije u prometu su trgovake koje se mogu podijeliti na: a) Teretne, b) Putnike, c) Industrijske, d) Opskrbne i e) Ope luke Zrane luke se mogu s obzirom na karakter prometa na: 1. Interkontinentalne, 2. Kontinentalne, 3. Regionalne i 4. Lokalne Znaajna je i podjela zranih luka prema duini poletno-sletne staze na:1. Luke duge piste (vie od 3 659 m)2. Luke srednje duge piste (2 440 3 659 m)3. Luke kratke piste (1 220 2 439 m) KOLODVORI su prometni terminali koji se javljaju u eljeznikom i cestovnom prometu. To su izgraene prometne povrine s prometnicama, zgradama i manipulativnim ureajima za prihvat, otpremu i razvrstavanje prometa, odnosno tereta i putnika. Kolodvore u osnovi moemo podijeliti na:teretne, putnike, mjeovite, ranirne (kolodvori i u kojima se sastavljaju i rastavljaju teretni vlakovi)

PROMETNI OBJEKTI Pod prometnim objektima podrazumijevamo one dijelove prometne infrastrukture koje imaju manju jedininu prometnu funkciju i zauzimaju manju prometnu povrinu. To su: stanice, raskrsnice, mostovi i vijadukti, nadvonjaci i podvonjaci, tuneli, ustave i prevodnice Stanice se kao prometni objekti obino javljaju u cestovnom i eljeznikom prometu Pod terminom stanice podrazumijevamo prometni objekt u kojem odgovarajui oblik prometa staje da bi se iskrcali ili ukrcali putnici i teret Raskrsnice su tehniko prometni objekti koji slue razvrstavanju prometa U cestovnom prometu, za razliku od eljeznikog na autocestama je esto izvoenje raskrsnica na 2 ili vie nivoa Kod sloenih autoraskrsnica esto se govori o njima kao o petljama raznih oblika Raskrsnice u cestovnom prometu su vrlo esto izrazit fizionomski element u prostoru Niz raskrsnica ili petlji su zadivljujuih oblika ali veliki broj njih su rugobe koje nagruju prostorni krajolik Mostovi i vijadukti su esti infrastrukturni objekti u cestovnom i eljeznikom saobraaju, a slue provoenju prometa preko rijeka, kanala, vodenih tjesnaca ili dubokih i suhih udolina na kopnu. Mostovi i vijadukti se neophodan elemenat prometne infrastrukture Mnogi od njih su fond svjetske kulturne batine pa time prevazilaze prometne funkcije Nadvonjaci i podvonjaci su prometni objekti sliini mostovima i vijaduktima Slue provoenju prometa kada se sueljavaju 2 ili vie prometnih oblika U prometu se obino smatraju nunim zlom pa je njihova izvedba fizionomski uglavnom stereotipna i neprivlana Tuneli su prvobitno bili namijenjeni za savladavanje reljefnih prepreka u eljeznikom i cestovnom prometu Prvi znaajniji tuneli izgraeni su kroz Alpe Danas je najpoznatiji svjetski tunel iz1994. (podmorski tunel ispod La Manchea koji povezuje V. Britaniju i Francusku; njegova ukupna duina je oko 50 km, a slui eljeznikom i cestovnom saobraaju s tim da se cestovna vozila prevoze specijalno izgraenim vlakovima) Ustave i prevodnice su prometni objekti na plovnim kanalima i rijekama Slue za izravnanje visinskih razlika na plovnom putu i prevode plovila na vii ili nii nivo plovnog puta Upravo je niz ovih tehniko-prometnih objekata doveo do poboljanja prometa na unutranjim vodama Osobito su znaajni ovakvi objekti na rijeci Saint Lawrence u Sjev. Americi, na Dunavu (erdap) u Europi i na Panamskom kanalu Ustava je vodna graevina kojom se uz pomo zapornica omoguava kontrolirano proputanje vode na kanalima, rijekama, branama itd.PRATEI OBJEKTI Pod pojmom prateih objekata esto se podrazumijevaju razliiti sadraji. Uobiajeno pratei objekti su usluno-servisni sadraji koji pomau odvijanju prometa i prometne infrastrukture. Tu se prije svega istiu:1. Usluno-servisne radionice za popravak prometnica i prometnih sredstava2. Usluno-ugostiteljski objekti za sudionike prometa3. Stanice za opskrbu prometnih sredstava4. Niz drugih trgovakih objekata Prateim objektima se danas posebno posveuje panja pri izgradnji autocesta Pratei objekti se nastoje grupirati i unaprijed programirati u izgradnji autoceste Danas su na savremenim autocestama zapadne Europe pratei objekti grupirani i izgraeni planski kao mala naselja sa ukomponiranim svim potrebnim sadrajima korisnicima cesta PROMET I EKOLOGIJA Ugroavanje ljudske okoline nije nova pojava. Od kada postoji ovjek se manje ili vie u svojoj ivotnoj sredini osjeao ugroeno Danas meutim u prvi plan sve vie izbijaju oblici ugroavanja ljudske okoline zbog neadekvatnog ponaanja ovjeka S obzirom da promet moemo definisati kao djelatnost koja savladava prostorne dimenzije za potrebe ovjeka. Promet, prema tome, nesumnjivo ima pozitivno djelovanje na prostor. On doprinosi oblikovanju prostora po mjeri ovjeka. Prometno savladan prostor dobiva adekvatniju ljudsku valorizaciju. Prostor bez prometa jeste prostor bez ovjeka. Promet je sastavni dio ljudske okoline I u prometu, kao i nizu drugih ljudskih djelatnosti mogui su i postoje pojavni oblici ugroavanja ljudske okoline. Ugroavanje okoline prometom vrlo je raznoliko. Najee pojavne oblike ugroavanja okoline prometom moemo svrstati u slijedee grupe:1. Buka u ljudskoj okolini2. Oneiavanje ovjekove okoline3. Izmjena fizionomije okoline4. Fiziko ugroavanje ovjekove okoline PROMET NA VODIRAZVOJ PROMETNIH GRANA S obzirom na razliitost geografskog prostora kao podloge kojom se odvija promet razlikujemo tri osnovna oblika prometa:1. Na vodi2. Na kopnu3. U zraku Kao oblike prometa koji se odvijaju u svim geografskim prometnim medijima izdvojit emo:1. potansko-telekomunikacijski promet2. i kombinirani promet S obzirom na vrstu komunikacije i prevoznog sredstva kod prometa na vodi razlikujemo:1. Pomorski promet2. Promet na unutranjim vodoma: rijeno-kanalski i jezerski U kopnenom prometu razlikujemo s obzirom na posebnost infrastrukture i prometno tehnikih rjeenja:1. Cestovni2. eljezniki3. Cjevovodni promet Kao posebna vrsta prometa s vlastitim ustrojstvom djelovanja, iako se preteno odvija na kopnu, izdvaja se i gradski promet. Specifinost je ovog oblika prometa to u svom sastavu ima prometna sredstva poznata iz ve nabrojanih oblika prometa, ali ta su prevozna sredstva prilagoena specifinim uvjetima prometa u gradu i njegovoj okolici. Neka prometna sredstva su i specifino gradska, kao npr. tramvaj, trolejbus, podzemna eljeznica i dr. Razlikovanje oblika zranog prometa osniva se na razliitim vrstama letjelica:1. Letjelice lake od zraka baloni2. Letjelice tee od zraka avioni, helikopteri i rakete. Danas je najznaajniji avionski promet. Nekada, pogotovo u prva tri desetljea XX vijeka, bio je razvijeniji balonski promet. S obzirom da se u promet ukljuuje sve vie razliitih predjela svijeta prema kojima se prilagoavaju oblici prometa, dolazi do potrebe iznalaenja takvog oblika prometa koji bi moago podjednako dobro zadovoljavati u svakom zahtjevu, a posebno u cijeni, sigurnosti i brzini prevoza. Rjeenje se za sada nalazi u tzv. Kombiniranom transportu, od kojeg je poznatiji prevoz kontejnerima Kombinirani promet ili intermodalni promet oznaava robni prevoz kod kojeg se utovarne jedinice prevoze od strane najmanje 2 razliita prometna sredstvaPOMORSKI PROMET Jedan je od najznaajnijih vidova transporta To je promet koji i danas najvie doprinosi globalnom povezivanju svijeta Posebno je znaajna povijesna funkcija ovog vida prometa jer je svijet po prvi put spoznao svoju cjelovitost zahvaljujui ovom prometu Pomorski promet, prema tome, spada u red najstarijih vrsta prometa Odrediti tano vrijeme postanka ovog oblika prometa nije mogue Pretpostavlja se da je more oduvijek kod ovjeka budilo radoznalost Meutim, trebalo je proi mnogo vremena da bi ljudska zajednica stekla odreene tehnike spoznaje i mogunosti kojima je bila u stanju da sagradi odgovarajua prevozna pomorska sredstva Smatra se da su prvi znaajniji poeci organiziranog pomorskog prometa poeli sa Fenianima Kod Feniana je promet imao gospodarsko-trgovaku funkciju S Fenianskim prometom pomorstvo poinje svoje prvo razdoblje koje moemo nazvati fazom brodova na vesla Prvi pogon broda se odvijao pomou snage ovjeka. Koliko je primitivan ovjek bio nesiguran u svoje vlastite sposobnosti ovladavanja tehnikom pomorske plovidbe, govori podatak da su vesla kao pogon brodova zadrana u upotrebi paralelno s jedrima sve tamo negdje do kraja XVIII vijeka, zapravo sve do pojave parnog broda U toj prvoj razvojnoj fazi pomorski promet je doprinosio, prije svega, spoznavanju obala Sredozemnog mora. U prvoj fazi razvoja pomorskog prometa bilo je u plovidbi mnogo sluajnosti. U krilu prve faze razvoja pomorstva u svijetu, relativno rano, javio se drugi oblik pogona brodova-pogon na jedra Kroz vei dio prve faze i dobar dio druge faze vesla i pogon na jedra meusobno su se dopunjavali Zbog toga je relativno teko tano utvrditi poetak druge faze razvoja pomorskog prometa, faza pogona na jedra Negdje u polovini srednjeg vijeka dolazi do veeg izraaja druga faza razvoja svjetskog prometa, faza pogona na jedra Jedro dolazi do punije primjene u pomorskom prometu kada je osmiljeno sigurnije upravljanje brodom otkrivanje kormila Veom upotrebom jedara brodovi postepeno mijenjaju izgled, dobijaju na dimenziji itd. Sa znaajnijim promjenama izgleda i porasta veliine broda ljudi su poeli razmiljati o duim putovanjima, ukljuivi i nepoznate prostore Do velikih geografskih otkria novih kontinenata nije se dolo iz puke radoznalosti Vrijeme neposredno pred otkrie Novog svijeta je vrijeme polaganog buenja srednjovjekovne Europe iz skolastike stege Neposredna prethodnica svim novim otkriima je pronalazak kompasa (smatra se da je kompas pronaen u Kini, i upotrebljavan znatno ranije nego u Europi) Vrijeme neposredno pred otkrie u Europi bilo je upravo takvo da je gonilo na nova otkria To je period irenja Otomanskog carstva, osim toga tada je aktualizirana i spoznaja o sfernosti zemlje Prvu provjeru sfernosti zemlje preuzeli su trgovci-pomorci Kristofer Kolumbo je krajem XV vijeka krenuo na pronalaenje zapadnog puta ka Indiji da bi 1492. godine doao do Antila u Americi Nakon njega su kretali na put i drugi pomorci, a meu njima i Amerigo Vespucci, Magelan itd. Upoznavanje prekomorskih zemalja dovelo je do prenoenja teita svjetskog pomorstva na Atlantik U XVIII vijeku javlja se niz novih tehnikih otkria koja dovode do revolucionarnog obrata u nainu proizvodnje javlja se industrijski nain proizvodnje i potreba masovnijeg i redovnijeg prevoza robe Tu potrebu u potpunosti nisu mogli zadovoljiti jedrenjaci jer su imali manju tonau, a bili su i nesigurni Zbog toga se u pomorski promet uvode nove tehnike naprave, a naruito je interesantan pronalazak parnog broda Parni je stroj prvi put upotrijebljen 1807. godine na rijeci Hudson Od pojave prvog parobroda do dananjih dana moemo govoriti o treoj fazi razvoja pomorstva s obzirom na nain pogona U treoj fazi razvoja pomorstva, malo po malo pobjeuje mehaniki pogon Kad se on uvrstio gubi se potpuno potreba za prvobitnim oblicima pogona (vesla i jedra) Ispoetka su parni brodovi plovili sporo, bili su glomazni i slabih manevarskih osobina Upravo je tehniki pronalazak elise omoguio adekvatniji izbor ortodroma to je skraivalo vrijeme puta i udaljenosti Poetkom XX vijeka poelo je koritenje dizel motora kao pogona brodova Danas veina brodova plovi s dizel motorima Izmeu Dva svjetska rata poeli su prvi pokusi sa atomskom energijom kao pogonom brodova. Ti su pokusi uspjeno dovreni nakon II svjetskog rata, tako da je prvi brod na atomski pogon puten u plovidbu 1957. u bivem SSSR-u (Ledolomac Lenjin) Zatim je puten u pogon i prvi trgovaki brod u SAD-a (Savanah) 1995. godine svjetsko pomorstvo je raspolagalo sa 444 276 567 BRT Svjetska pomorska flota je imala 25 521 brod (BRT bruto registarska tona oznaava volumen svih zatvorenih brodskih prostora) Suvremeni pomorski transport ima kompleksne i relativno este strukturalne promjene Svaki znaajniji svjetski politiki ili ekonomski dogaaj brzo se osjeti u nizu promjena u svjetskom pomorstvu Obim prevoza se u cjelini konstantno poveava Mjenja se obim prevoza u pojedinim pravcima Sve su oiglednije elje i nastojanja da se to vie zemalja ukljui u svjetski pomorski promet sa vlastitom flotom Javlja se nova deviza: prevoziti to vie vlastitog tereta, vlastitim brodovima, izgraenim u domaim brodogradilitima Svjetska je flota skoncentrisana na vrlo mali broj zemalja Pet zemalja (Liberija, Japan, V. Britanija, Norveka, Grka) posjeduje vie od 50 % svjetske tonae brodova Ako vrimo daljnu analizu vidjet emo da 10 zemalja u svijetu dri 2/3 svjetske flote Kod razmatranja znaaja svake zemlje pojedinano, potrebno je upozoriti na formalnu pripadnost znaajne tonae brodova Liberiji i Panami, koje su poznate kao zemlje slobodnih zastava. Naime, veliki broj naruito amerikih pa i ostalih kapitalistikih brodovlasnika registrira brodove u ovim zemljama zbog manjih poreza Druga bitna karakteristika savremenog pomorskog transporta je njegova usmjerenost na ui krug roba Tu je najtipiniji primjer nafta (40 % BRT svjetske flote namijenjeno je prevozu nafte, odnosno 55 % ukupnog prevoza robe morskim putem je nafta) Dva su kontinenta po apsolutno obavljenom prevozu vodea:1. Europa (47,5 % u istovaru)2. Azija (38,0 % u utovaru robe) Iz detaljnije regionalne razdiobe lukog prometa vidljiva su karakteristina podruja pomorskog prometa Atlantske luke uestvovale su u ukupnom prometu sa 39,8 % u izvozu, te 51,9 % u uvozu Na luke Tihog okeana otpadalo je 20 % ukupnog prometa sa naglaenijim ueem u uvozu (26,8 %) Luki promet Indijskog okeana uestvovao je sa 17,7 % (meutim vei dio ukupnog prometa ovih luka otpada na izvoz nafte zahvaljujui bogatim leitima u Persijskom zalivu) Mediteranske luke imale su ujednaen promet s obzirom na uvoz i izvoz ali samo prividno. Kod europskih mediteranskih luka u Europi s 4/5 dominira uvoz, a kod afrikih mediteranskih luka dominira izvoz (90,4 %) Vodea svjetska luka je Roterdam (268,5 miliona tona prometa) Karakteristine su i luke u Persijskom zalivu Vee luke su jo i New York, Philadelphia itd.

Znaajni su svjetski pomorski pravci:1. Pravac koji vodi Sjevernim Atlantikom izmeu Zapadne Europe i SAD (ovaj pravac obiluje prometom najraznovrsnije industrijske robe)2. Drugi pravac ide Atlantikom iz Europe u Junu Ameriku (istone obale). Ovim se pravcem iz Europe prevozi industrijska roba, a u Europu dopremaju sirovine (eljezna ruda, meso, kahva, kauuk itd.)3. Zapadna Europa Srednja Amerika, te dalje preko Panamskog kanala za zapadnim obalama obiju Amerika. Iz Europe uglavnom putuje industrijska roba, a u Europu se dovozi tropsko voe, eer i neto nafte. Sa zapadnih obala Amerike u Europu dolazi znatno manje tereta /bakar, salitra itd.)4. Zapadna Europa zapadna i juna Afrika. U jednom se smjeru prevozi industrijska roba, a u drugom preteeno sirovine i hrana.5. Zapadna Europa Bliski istok. U Europu dolazi nafta, a iz Europe se izvozi industrijska roba.6. Zapadna Europa istona Azija i Australija. Do nedavno je ovaj pravac imao specifian kolonijalan karakter. U Europu su se uglavnom dovozile sirovine (kauuk, metali) i hrana (aj, ria, mirodije i sl.)7. Istoni krajevi Sjeverne Amerike Juna Amerika. Uglavnom slui Sjevernoj Americi za dobavu sirovina i tropskih kultura, a Junoj Americi za dobavu industrijske hrane. Ima izraziti neokolonijalistiki karakter. Njime dominiraju multinacionalne kompanije.8. Pravac Sjeverna Amerika Afrika (relativno je novijeg datuma i slabog intenziteta)8. Pravac Juna Amerika Afrika (relativno novijeg datuma)9. Prvi i vjerovatno najstariji putni pravac je Bliski istok Juna Europa. Danas na ovom pomorskom putu dominira nafta, a iz June Europe se izvozi industrijska roba10. Juna Europa Sjeverna Afrika je takoe star pravac. U Europu se dopremaju sirovine i june kulture, a u Sjevernu Afriku industrijski proizvodi. 11. U podruju Pacifika (na njega otpada 50 % svjetskog pomorskog prometa) istie se najprije pomorski pravac zapadne obale Sjeverne Amerike prema istonoj Aziji i Australiji. Robna razmjena je na ovom pravcu novijeg datuma i vrlo je sloene strukture.12. Pravac od zapadne obale Sjeverne Amerike do zapadne obale June Amerike (slabije je razvijen)13. Pravac od Istone Azije prema Australiji i Okeaniji (na ovom pravcu insistira Japan)15. Srednja Amerika Juna Amerika (slabog ali uoljivog intenziteta)16. Pacifike obale Azije Bliski istok (u novije vrijeme ovim pravcem dominira prevoz nafte s Bliskog istoka prema Japanu, dok je doprema tereta na Bliski istok iz istone i jugoistone Azije jo uvjek slabog intenziteta) U okviru samog Indijskog okeana, iako je na njemu pomorska trgovina vrlo duga, ima danas malo vanijih pomorskih pravaca samostalnog karaktera Promet izmeu Azije, Afrike i Australije slabog je intenziteta. Indijskim okeanom se odvija tek 5 % svjetskog pomorskog prometa. Ovaj je okean uglavnom samo prolazno more kojim vode neki svjetski pomorski pravci Prema novijim pokazateljima u razvoju pomorskog prometa u svijetu, dogaa se postepeno seljenje teita sa Atlantika na pacifike luke Prema podacima iz 1990. godine od 15 vodeih svjetskih pomorskih luka samo su 3 na Atlantiku, a 12 je na obalama Pacifika. Danas, od 30 vodeih svjetskih luka 16 je njih na obalama Pacifika. Prema najnovijim podacima Roterdam je preuzeo vodee luko mjesto Singapuru, a koji ga je drao od 60-tih godina kad je preuzeo primat od New YorkaPROMET NA UNUTRANJIM VODAMA Podaci o ovoj vrsti prometa su znatno ogranieni iz slijedeih razloga:1. Radi se o zatvorenom prometu koji se razvija unutar pojedinih zemalja2. S druge strane njegov znaaj u odnosu na druge vrste prometa je relativno malen Promet na unutranjim vodama odvija se pomou:1. Plovila na rijekama2. Umjetno prokopanim kanalima3. Na jezerima Ovaj vid prometa ubraja se meu najjeftinije Ovo je jedan od najstarijih vidova prometa Star je iz razloga to su rijeke i jezera bile prve povoljne komunikacije na kojima je primitivni ovjek uz skromna tehnika pomagala i ograniene spoznajne mogunosti mogao vriti kretanje i obavljati odreen vid prometa I danas ovaj vid prometa ima prednosti u odnosu na ostale vrste kopnenog prometa zbog mogunosti masovnijeg i jeftinijeg prometa Jedan od nedostataka savremenog prometa na unutranjim vodama jeste skuenost plovnih puteva u prostornom smislu Zbog toga je mrea vodenih prometnica na kopnu asimetrina tj. obino je koncentrirana u jednom dijelu pojedinih zemalja Veliki nedostatak naprimjer rijenog prometa jeste njegova ovisnost o vodnim prilikama (vodostaj) Znaajan problem kod prometa na unutranjim vodama je i velik uticaj klimatskih prilika, osobito zimi kad unutranje vode zamrznu u sjevernijim predjelima Promet na unutranjim vodama doao je u krizu zbog pojave modernijih oblika kopnenog prometa Meutim u nekim razvijenijim zemljama svijeta primjetan je trend revitalizacije prometa na unutranjim vodama Danas je po duini plovnih puteva i tonai prebaenog tereta na unutranjim vodama razvijeniji u:1. SAD2. Kini3. Zapadnoj Europi4. Rusiji Veina znaajnijih plovnih rijeka nalazi se na sjevernoj polulopti1. Jedna od najznaajnijih plovnih rijeka u svijetu je rijeka Mississipi koja sa svojim pritokama Missouri i Ohajo, kao i plovnim kanalima ini jednu od najveih plovnih mrea u svijetu sa preko 5000 km plovnog puta. Ovaj sistem plovnih puteva je kanalima vezan s najveim sistemom plovnih jezerskih puteva tj. s Velikim amerikim jezerima (plovna povrina od 245 000 km2)2. Osim ovog znaajniji plovni put postoji i u Europi: Volga, Rajna, Dunav, Majna, Laba, Weser, Don, Moskva i Neva, te vie jezera u Rusiji3. U Aziji su vee plovne rijeke u podruju Kine: Yangtze, Honagho i mrea kanala koja ide od Pekinga, a u Indokini Mekong4. etvrto veliko plovno podruje ini porjeje Amazon, Orinoka i La Plate5. Peto potencijalno podruje plovnih puteva ine rijeke i jezera centralne i istone Afrike Osim rijeka vrlo znaajnu ulogu u razvoju prometa na unutranjim vodama imaju kanali To su umjetno prokopani vodeni putevi na kopnu koji mogu da spajaju dva ili vie prirodnih vodenih puteva (dva jezera, dva mora ili dvije rijeke) Kanali ne slue samo za plovidbu, ve i u svrhu navodnjavanja, kao regulatori vodostaja pa imaju i odbrambenu funkciju Oni su stara tvorevina Javili su se jo prije nove ere u Egiptu, Mezopotamiji, Kini Jedan od najstarijih kanala je onaj u Kini koji je povezao Hoangho i Jangtze sa Pekingom. Izgraen je u XIII vijeku i bio je dug 1 100 km. Do znaajnije izgradnje plovnih kanala dolo je u XIX vijeku Najznaajniji je bio prokopan 1845. godine, a povezivao je Rajnu preko Majne sa Dunavom. Bio je dugaak oko 170 km, a savladavao je visinsku razliku od 175m sa 18 ustava Danas je u tom prostoru kanal koji ima oko 20 mil. tona prometa godinje ZRANI, KOPNENI I OSTALI OBLICI PROMETAZRANI PROMET Zrani je promet mlad Prevozi putnike, rjee robu raznim prevoznim sredstvima koja imaju mogunost da se kreu u atmosferi Kod ovog prometa postoje 2 tipa letjelica:1. Letjelice tee od zraka2. Letjelice lake od zraka U prvu grupu spadaju avioni, helikopteri, rakete i jedrilice U drugu grupu spadaju baloni Od najranijih vremena ovjek je razvijao misao o tome da se vine u zrak Postoji u svijetu niz legendi o pokuajima ovjeka da se vine u zrak Jedna od najstariih potie iz helenske kulture koja govori o letaima s krilima od ptiijeg perja slijepljenog voskom. To je legenda o Dedalu i ikaru Sline legende postoje i iz vremena starog Rima, Skandinavije, a vrlo su brojne i legende s Istoka U srednjem vijeku javljaju se prvi ozbiljni mislioci koji raspravljaju o mogunosti leta zrakom Prvi se uspio dignuti u zrak brazilac Gusmao 1709. godine Danas se baloni letjelice upotrebljavaju samo u sportu ili kao specijalizovani istraivaki meteoroloki baloni bez posada Poetkom 20. vijeka javlja se novi dinamiki letei stroj tei od zraka AVION Prvi predstavnik dananjih aviona koji se uspio kontrolirano vinuti u zrak i odrati se je letjelica brae Wright iz 1903. godine S tehnikog gledita avion se kao zrana letjelica znaajnije poeo razvijati nakon I svjetskog rata Dananji avionski promet osobito se razvio usavravanjem mlaznog motora kojim je avion dobio na brzini i veliini On je u mogunosti da prebacuje stotine putnika i hiljade kilograma tereta na hiljade kilometara udaljenosti Danas avionski promet u osnovi ima funkciju prevoza putnika Osobito se razvija u zemljama koje imaju veliku povrinu Zbog mogunosti savladavanja velikih udaljenosti znaajnije se razvija i meunarodni promet, meukontinentalni i interkontinentalni zrani promet Vodee zemlje u razvoju avionskog prometa su: SAD, Rusija, V. Britanija, Francuska, Njemaka, Japan Za razvoj avionskog prometa osobito znaenje imaju zrane luke ili pristanita tj. Aerodromi Bez dobrih aerodroma nema ni dobro razvijenog zranog prometa U svijetu je danas promet organizovan putem avionskih kompanija, bilo privatnih bilo dravnih Avionski se promet razvija veoma brzo Stalno raste broj putnika i koliina tereta koja se prevozi ovim vidom saobraaja Avionski promet je posebno znaajan za udaljene i prostorno izolirane predjele koje nije mogue povezati sa uobiajenih prometnim oblicima na kopnu ili vodi (npr. Aljaska, Sibir itd.) Meu dananjim vodeim svjetskim aerodromima 7 je u SAD-a, 2 su u Europi:Chicago - O`Hare, Los Angeles International, New York Kennedy, Atlanta Hartsfield-Jackson International Airport, San Francisko International, London Heathrow, New York La Guardia, Miami International, Washington National, Boston Logan, Paris Orly, Frankfurt Frankfurt main, New York - Newark1. Glavnina meunarodnog avionskog saobraaja odvija se preko Atlantika na pravcu Sjeverna Amerika Europa2. Drugi savremeni pravac ide od Europe preko Bliskog istoka za junu, jugoistonu i istonu Aziju, te Australiju3. Trei pravac vodi iz Europe za Junu Ameriku4. etvti je pravac novijeg datuma i vodi iz istone Europe prema Dalekom istoku5. Peti pravac ide iz Europe za Afriku6. esti pravac ide izmeu sjeverne i srednje Amerike7. Sedmi pravac vezuje sjevernu sa junom Amerikom8. Osmi je pravac izmeu sjeverne Amerike i istone Azije, a preko Okeanije Perspektive zranog prometa su znaajne Ovo je promet koji najvie doprinosi savladavanju prostora u kratkom vremenu Kada govorimo o unutranjem zranom prometu vodei svjetski zrani promet je onaj iznad Sjeverne Amerike Europa je vodei svjetski prostor u meunarodnom prometu CJEVOVODNI PROMET Cjevovodni je promet vid prometa koji se obavlja razliitim cijevima razliitog promjera kojim se prebacuje tekua i plinovita roba Relativno je mlad vid prometa Javio se u drugoj polovini XX vijeka Prve cjevovodi javile su se zbog potrebe prevoza nafte od izvora do rafinerije Prvi je naftovod izgraen u SAD 1865. godine Danas SAD-a imaju preko 600 000 km cjevovodnog prometa Cjevovodni je promet nejednoliko razvijen Uglavnom je ogranien na nekoliko uih podruja Glavnina cjevovoda vodi od izvorita i preraivakih centara ka velikim potroaima Danas se cjevovodima prevozi uglavnom nafta i naftni derivati, te plin Na prvom su mjestu SAD-a (oko 350 000 km naftovoda) Znaajnije razvijen promet naftovodima ima i Kanada U Latinskoj Americi bolje razvijen cjevovodni promet ima Venezuela (3000 km naftovoda) U Latinskoj Americi cjevovodni je promet relativno razvijeniji u Meksiku, Kolumbiji, Boliviji i Argentini U Europi cjevovodni promet nema osnovu za razvoj kao Sjeverna Amerika Veina europskih cjevovoda poinje u lukim terminalima, posebno na Mediteranu, i vodi ka srednjoj i zapadnoj Europi U istonoj Europi dominiraju naftovodi koji poinju na izvoritima u Rusiji, na Kaspijskom jezeru. Bliski Istok raspolae sa znaajnim kapacitetima naftovoda Svaka zemlja ove regije ima svoje naftovode (Jordan, Sirija i Libanon nemaju razvijene naftovode) U Aziji neto vie izgraenih naftovoda ima Indonezija. Sve su to uglavnom krai cjevovodi od glavnih izvorita ka lukim prostorima. Plinovodi po duini nadmauju naftovode Samo SAD raspolau sa preko 300 000 km plinovoda Ovaj vid prometa ima razvijen i Kanada U Latinskoj Americi plinovode imaju razvijene Meksiko, Venezuela i Argentina Plinovodi su u Europi uglavnom krai i vode od lokalnih izvora ka potroakim centrima Vrlo razvijen sistem plinovoda ima Rusija U novije vrijeme grade se plinovodi na Bliskom istoku i sjevernoj Africi ELJEZNIKI PROMET eljeznica je takav vid prometa koji se odvija kopnenim prostorom odreenim linijama tj. prugama Za eljezniki su promet dakle bitne pruge i eljeznika vozila bilo da su to visee eljeznice, klasine eljeznike pruge na tlu ili podzemne eljeznice eljezniki saobraaj jedan je od najstarijih vidova savremenih oblika saobraaja Njegova pojava datira iz XIX vijeka kada je Engleskoj konstruirana prva lokomotiva na parni pogon Prve tranice nisu graene za eljeznicu Njihova pojava datira iz XVII i XVIII vijeka kad su sluile za izvlaenje ugljena i ostalih ruda Nakon izuma parne lokomotive u XIX vijeku poinje snaan razvoj eljeznica u veem broju europskih zemalja U razvoju eljeznica u svijetu posebno je znaajna izgradnja transkontinentalnih eljeznica Prva je izgraena transamerika 1869. godine od jedne do druge obale SAD-a Danas u svijetu postoji preko 1 000 000 km eljeznica Oko 70 % ukupne eljeznike mree otpada na Europu i Sjevernu Ameriku Najguu eljezniku mreu ima Belgija Najveu ukupnu duinu imaju SAD-e Najelektrificiranije eljeznice ima vicarska Bitno je napomenuti da se eljezniki saobraaj razvijao uporedo s industrijskim razvojem Logino je stoga da se eljeznica prvo pojavila u Engleskoj zemlji industrijske revolucije Industrijski nain proizvodnje koji daje veliku masu traio je oblik prometa koji je bio u stanju organizirati masovni prevoz te se stoga eljeznica snano razvijala Savremena eljeznica danas je vodei svjetski oblik robnog kopnenog prometa Ona najbolje odgovara veini zahtjeva koje pred saobraaj postavlja savremeni industrijski razvoj eljeznica se u novije vrijeme znaajno modernizira Meutim, uprkos modernizaciji gubi na znaenju zbog razvoja cestovnog i zranog prometa Savremene eljeznice trine industrijske predjele svijeta Izuzetan je njihov znaaj za savladavanje velikih udaljenosti Tako su u svijetu poznate transkontinentalne eljeznice:Sjeverna transkanadska pruga, Juna transkanadska pruga, Sjeverna pacifika pruga, Centralna pacifika pruga, Juna pacifika pruga, Transaustralska pruga, Transibirska, Pruga Peking Alma Ata, Centralnoafrika transkontinentala pruga Gustoa eljeznike mree u svijetu je razliita. Najveu gustou eljeznica imaju Europa i SAD S druge strane postoji niz zemalja koje nemaju ni jednu ili eventualno imaju jednu prugu. eljeznike pruge su neujednaenog tipa Najrasprostranjeniji je tzv. normalni kolosijek sa 1435 mm Taj raspon ima oko 70 % eljeznica u svijetu U nekim je zemljama izvrena elektrifikacija eljeznica Uz elektro lokomotive sve se vie uvode disel lokomotive Tako su naprimjer u SAD gotovo sve lokomotive na disel pogon, a u vicarskoj elektrificirane Grade se i tzv. brze eljeznice Jedna od najpoznatijih je u Tokaido eljeznica u Japanu s brzinom od oko 250 km na sat Uz brzinu putovanja sve se vie panje posveuje i udobnosti U savremenom svjetskom eljeznikom prometu uvodi se elektronika tj. automatizacija koja ima za zadatak da povea sigurnost ovog vida prometa CESTOVNI PROMET Cestovni promet je vid prometa kojim se prebacuju ljudi i roba s jednog mjesta na drugo cestovnim komunikacijama pomou cestovnih vozila Cesta je dio prostora, jasno omeen i izgraen na poseban nain graevinskim radom pripremljen prostor za kretanje cestovnih vozila Cesta je proien i i za promet uvjek prohodan put s tim da moe doi do zastoja Pojava prvih cesta datira jo od prije 5000 godina u Babilonu Osobito su Rimljani razvijali ceste Najstarije ceste graene su s kamenom podlogom Meutim bilo je lutanja pa su ak u XIX vijeku graene i drvene ceste Sve ove ceste u XIX vijeku zasjenjivala je eljeznica Tek pojavom automobila krajem XIX i poetkom XX vijeka poinje izgradnja cesta od betona, asfalta i slinih materijala Danas u svijetu ima oko 20 miliona km cesta Polovina su ceste sa savremenim kolovozom Treina su sa tucanikom Ostalo su zemljani putevi Stepen modernizacije razliit je u pojedinim dijelovima svijeta Cestogradnja u svakoj zemlji prolazi kroz 3 faze: modernizacija postojeih cesta, rekonstrukcija cesta koja obino prati modernizaciju, izgradnja novih modernih cestovnih saobraajnica (autoceste, brze ceste i sl.) Za cestovni promet posebno je bitan razvoj automobilske industrije o kojoj smo ve govorili. Stalno raste broj automobila koji uestvuje u ovom vidu prometa Savremeni cestovni promet bez sumnje je najrazvijeniji i najznaajniji vid kopnenog prometa Njime se prevozi najvie putnika, a u prevozu robe uspjeno asistira eljeznici U novije vrijeme zapaena je ubrzana izgradnja transkontinentalnih autocesta (najdalje se u tome otilo u Sjevernoj Americi; poznata je naprimjer Trans-Kanada-Highway duga oko 7 650 km)GRADSKI PROMET Gradska su naselja najznaajnija svjetska izvorita prometa, u njima je promet i najraznovrsniji Gradski promet moemo definisati kao prevoz putnika unutar grada i izmeu grada i okolice s razliitim prevoznim sredstvima U mnogim gradovima svijeta zastupljene su sve vrste prometa, ali i neki specifini oblici prometa (npr. podzemna eljeznica, tramvaj i sl.) Posebno je znaajna vorina uloga gradova u prometu Ubrzan tempo razvoja gradova dovodi do uslonjavanja razvoja prometa u gradu Promet u gradu naruito kompliciraju 2 momenta: sutok gradskog i meugradskog prometa, specifina organizacija rada koja utie na kritine momente u prevozu putnika (pic, rush hour i sl.) Svjetski gradovi rjeavaju ove prombleme na vrlo razliite naine:1. Razliitim oblicima saobraaja (trolejbusi, tramvaji, autobusi, podzemne i visee eljeznice i sl.)2. Uglavnom svi nastoje rasteretiti centralne zone grada od motornog prometa, te je stoga u samom centru grada obino zabranjen promet3. Grade se zaobilaznice za prolazni meugradski promet4. Proiruju se gradske ulice5. Individualni automobilski promet se nastoji zadrati na periferiji grada6. Uvode se moderni signalni ureaji (semafori i sl.)7. Posebno je bitno rjeavanje problema prometa u mirovanju (parkiralita) POTANSKO-TELEKOMUNIKACIJSKI PROMET Predstavlja specifiniji oblik promet jer se ne radi o prevozu robe i putnika On podrazumijeva komuniciranje izmeu ljudi tj. razmjenu informacija Gledano povijesno i razvojno kod potansko-telekomunikacijskog prometa radi se o 3 pojavna oblika prometa:1. Pota2. Telegraf3. Telefon Pota je oblik organizacije prometa koji se bavi primanjem, prevozom i isporukom potanskih poiljki (pisama, paketa, novanih poiljki) Bavi se jo i platnim prometom, potanskom tednjom, a ponegdje i prevozem putnika Telegrafija je vid potansko-telekomunikacijskog prometa koji ima za zadatak pisanje kratkih poruka brzojava na daljinu Savremeni oblik telegrafije je telefax Telefonija je vid potansko-telekomunikacijskog prometa koji prenosi glas na daljinu Telefon je oblik direktnog komuniciranja pojedinaca meusobno u dananjem svijetu