Saff [broj 341, 7.6.2013]

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]

http://slidepdf.com/reader/full/saff-broj-341-762013 1/68

w w

w . s a f f . b a Broj 341

7. jun 2013.

28. redžeb 1434.

cijena godišnje

pretplate 65KM

Uvodnik: Genocidni vuk nit ’ ćud nit ’ dlaku mijenja

ako je završio

t iz HercegovineTursku

Bošnjaci saokvarenog roda”

Mićko Kadić - Alhadr Islam

Prihvatanje islama je najbolja stvar kojusam učinio u životu

Kršenje vjerskih prava u Oružanim snagama BiH

Esdepeov ministar želi zabraniti vojnicima muslimanima

obavljanje džume i dnevnih namaza,

nošenje mahrame i brade i pravo na

halal ishranu

rba za opstanak

ajna džema iz Gornjeaoče

Hutba

Nema većeg siromaštvaod neznanja

Relikti ikavskog identitetabosanskog jezika

Voliti je blagodat,a ne mahana

Pokrštavanje

bošnjačkih jetima

Tuzla: Združena akcija Jasmina Imamovića iitalijanskih kršćanskih misionara

ISSN

2233

0917

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


Poštovani čitatelji!Ovim putem vas obavještavamo da je iz štampe izašla knjiga “Povratak u Džennet”,autora Muhameda Nasirudina el-Uvejda, koju je na bosanski jezik preveo Abdusamed Nasuf Bušatlić.Knjiga “Povratak u Džennet” je štivo koje se čita u jednom dahu.Ona tretira osnovne životne teme i na jednostavan i dopadljiv način objašnjava smisao života

na dunjaluku kroz prizmu islama i nudi smjernice i upute za smislen i sretan život na ovom ipostizanje potpunog uspjeha i sreće na budućem svijetu.Zato nikako ne propustite priliku da kupite knjigu “Povratak u Džennet”!

Informacije na tel: 061 515-515/ 061 736-651

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


42

46

48

52

54

34

21

8

SAFF broj 341

SadržajHutbe iz tri sveta mesdžida

Kuds: El-Mesdžidu-l-aksa

Havd (vrelo) Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem

Intervju

mr. Merisa Karović

Još uvijek nisu osuđeni najveći zločini počinjeni tokom opsade

Islamske teme

Osnovna načela islamskog ekonomskog sistema (I dio)

Primarna intencija islamske ekonomije je socio-ekonomskapravda i blagostanje

Društvo

Islamski pedagoški fakultet u Bihaću

Baštinik znanja, duhovnosti i tolerancije

Kutak za islamsku omladinu

Zvornik

Oživljavanje i konkretno djelovanje bošnjačko-muslimanskihNVO-a u BiH

Pogledi

“Svetac” Njegoš i bosanski crnogorski Srbi

“Ja sam vladar među varvarima, a varvarin među vladarima”

Zelena transferzala

Novi Pazar

Studenti islamskih fakulteta u Medini i Novom Pazaru kodMuftije Zukorlića

Islamnet

Egipat

Azza Abdel Hamid Faiad: Šesnaestogodišnja genijalka

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


IzdavačGID SAFFVelikog sudije Građeše 25, 72000 ZenicaTrg solidarnosti 13, 71000 Sarajevomob: +387 61 255 322distribucija: +387 62 287 412Žiroračuni kod Raiffeisen banke dd BiH,Filijala Bugojnopart br: 6764162000885351;transakcijski: 1613000022234395

Glavni i odgovorni urednikSemir Imamović

RedakcijaAbdusamed Nasuf Bušatlić,Nusret Hodžić, Ezher Beganović, RamizHodžić

DTPSemir Šišić

LektorAbdulmedžid Nezo

Stalni saradnici:Subašić H. Džemal, Ismail Ibrahim, MehoBašić, Fatmir Alispahić, Safet Kadić,Anes Džunuzović, Abdulvaris Ribo, AlmirMehonić, Amir Durmić, Saladin Kovačević,Sejfudin Dizdarević, Esad Mahovac, ErdemDizdar, Fahrudin Sinanović

Ostali saradnici: Šemso Tucaković, Ekrem Tucaković, NijazAlispahić, Salko Opačin, Nedim Haračić, AdemZalihić, Nedim Makarević, Ale Kamber

DirektorSemir Mujić

Direktor marketingaSemin Rizvić+387 62 343 635

Koordinator za dijasporuRamadan Rušid+386 41 255 239

ŠtampaEMANET d.o.o., Zenica

Časopis izlazi svakog drugog petka.

Rukopisi, diskete i fotografije se nevraćaju.

ISSN 1512-651X

[email protected]@yahoo.com

www.saff.ba

Časopis je upisan u evidenciju javnih glasilau Federalnom ministarstvu obrazovanja,

nauke, kulture i sporta pod brojem 622

razmaku od dan-dva za-pljusnule su nas dvije ne-prijatne informacije koje,

nažalost, pokazuju da političko iduhovno srpstvo uopće ne razumijerazmjere zločina koji je nad Bošnja-cima počinjen upravo u ime srpstva i pravoslavlja. Prvo smo saznali za namjeru Srpske pravoslavne crkve da u Srebrenici, 11. jula, ponovo organi-zira tzv. Petrovdanske dane, uprkos

brojnim prošlogodišnjimosudama i upozorenjima da su koncerti i fudbalskeutakmice, na dan kad seukopavaju žrtve genocida,dno morbidnosti i primiti-vizma. A duplo dno srpskebestijalnosti posvjedočio

je gradonačelnik Prijedora Marko Pavić kada je mani-festaciju Dan bijelih traka nazvao “slavljem”, a učesni-ke “gej paradom”. Zamisli-

mo da Jevreje koji se okupe u Aušvi-cu neko nazove pederima, a njihov pijetet prema žrtvama holokausta da nazove “slavljem”?! Pa ne bi mu biloglave na ramenima! Oni koji dobijuzahtjev za smjenom Marka Pavića,pokrenut od kanadskih Bošnjaka,upravo u ovoj ravni tre aju razumjetitežinu njegove uvrede. Zamislimo da neko Srbe koji se okupe u Jasenovcupočasti ovim ga ostima a ve je izre-kao Marko Pavić!? Kako je onda mo-guće da Srbi, u politici, u medijima,u javnom životu, ne osjete razmjere

moralne i mentalne pogani koja seširi preko tzv. Petrovdanskih dana, ipre o oso a poput Mar a Pavića?! Pa to je tako ogavno da bi se sav srpskinarod treba stresti, ako ima imalokolektivnog morala i ljudskosti! Nemožemo, nažalost, srpstvo gledatikroz izuzetne geste “ ena u crnom”koje pohode bošnjačka stratišta idženaze i izvinjavaju se u ime srp-stva. Ove Srpkinje su zrnce kristala u srpskom genocidnom blatu. Kolek-tivno srpstvo se, evo, ne buni protiv

srpske proslave genocida u Srebreni-ci, protiv srpskih negatora genocida,a ni protiv pravosudnog nasilja nadFatom Orlović i nasilničkog zadrža-vanja tuđe crkve u bošnjačkoj avliji.

Gdje su tek svi oni suptilni oblici dej-tonskog genocida, u vidu priprema kriminalnog Popisa, otimanja imovi-ne, raznih vrsta šikaniranja i protje-rivanja Bošnjaka?! Kompletan sistemRS-a uvezan je u ideju genocida, odDodika pa do zadnjeg činovnika, svioni složno blokiraju bošnjačko pravona život i povratak. Sada im je maloto su spriječili Bošnjake da se vrate

na svoje, što su uzurpirali bošnjač-

ke gradove i avlije, već imsmetaju i antifašisti koji sepojave jednom godišnje da obilježe Dan bijelih traka ili preživjeli Bošnjaci koji

jednom godišn e dođu da ukopaju svoje najmilije. ta to govori? Toliko je geno-cidna sila udarila u glavusrpskom kolektivitetu, da jeizgubljena svaka veza sa re-alnošću, pa i u smislu da tosrpstvo ugleda kako u RS-u

više nema Bošnjaka koji bi negdjemogli biti većina i ugroziti rezultategenocida. Namjesto da taj genocidnivuk promijeni dlaku, da se odjene u

jagnje, pa glumi toleranciju i antifa-izam, zlo se prikazuje u morbidnoj

nakaznosti. To haram progovara, jer ne postoji mogućnost a se i a a

rpstvo s mirom skrasi na otetom iprokletom, jer će, u ime bošnjačkog

o a, uvije svje očit i svoju na a-znost. Pa čak i ako Bošnjaka više ni-kad ne bude u krajevima gdje ih jene a a i o, ovo pro etstvo će ostati

nad srpskim generacijama koje će serađati u moralnoj i mentalnoj izvi-toperenosti a, poput gra onače -nika Prijedora, tog Pavića, ponosnoovore ono če a bi se normalan čo-

vjek stidio. to vrijeme više prolazi,rpstvu je sve teže napraviti zaokret,

postidjeti se, doživjeti katarzu, osu-iti tolike godine učešća Srpske pra-

voslavne crkve u blagosiljanju, a evoi proslavi genocida. S tim godinama raste moralna superiornost bošnjač-ke žrtve, kojoj Srbi i mrtvoj ne daju

mira, u strahu i bunilu da će ih za-kočiti istina, pred kojom će nekadmorati kleknuti, ako ponovo poželeda budu dio civilizacije. A od istinee ne može pobjeći.

Impressum

UvodnikUvodnik

Genocidni vuk nit’

čud nit’ dlaku mijenja

7. juni - 28. redžeb

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


Hutba

Hatib: Abdusamed Nasuf Bušatlić

oto naše hutbe je predaja koja glasi: ‘’Nema većeg siromaštva od neznanja, nema većeg bo-

gatstva od razuma, nema gore usamljenostiod samodopadljivosti i oholosti, nema si-gurnije pomoći od dogovaranja, nema si-gurnije pomoći od planiranja, nema boljeg porijekla od lijepog ahlaka, nema bolje po-

božnosti od suzdržavanja od grijeha, nema boljeg ibadeta od razmišljanja, nema boljeg vjerovanja od stida.’’

Iako je svaka rečenica u gornjoj predajimudrost i tema za sebe, mi ćemo je u cijelo-sti, na osnovu Kurana i Sunneta te primjera iz života prošlih naroda kao i naše stvarnosti,pokušati prokomentirati kako bi se okoristilii pouku uzeli.

udrost e izgubl ena stvar v ernika,gd e god e nađe uzme e

Neznanje je, bez sumnje, najveće siro-maštvo, a neznalica je najveći siromah, jer

je neznanje uzrok grijeha, a grijesi su uzrok belaja i nedaća na dunjaluku. Zbog nezna-nja ljudi griješe, a zbog griješenja zaslužujuprijekor i kaznu. Neznalica je sâm sebi ne-prijatelj. On ne zna smisao i suštinu života,ne zna put koji vodi ka Allahu, pa onda ostane uskraćen najveće blagodati uopće,a to je Allahova bliskost, ljubav i zadovolj-stvo. Zbog toga zapa a u teš a uševna stanja, depresiju, potištenost, očaj i tugu.

Islam nas uči da se znanjem postižu du-njalučke i ahiretske blagodati, a prije svega,

znanjem otkrivamo suštinu postojanja, sušti-nu života i smrti. Zato nije ču o što su prveriječi kur’anske Objave bile: itaj (uči) u ime Gos odara tvo a ko i stvara, stvara čov eka od ugruška! itaj, plemenit je Gospodar tvoj koji

poučava peru, koji čovjeka poučava onome štone zn . (El-Alek, 1.-5.). A Muhammed, sa-llallahu alejhi ve sellem, je rekao: ‘’Traženjeznanja je obaveza svakom muslimanu i mu-slimanki.’’ (El-Džamiu-s-sagir .

Sagledavajući stanje muslimana danas,na lokalnom i globalnom nivou, lahko je pri-mijetiti da je praksa savremenih muslimana,u dosta slučajeva, u suprotnostisa prvom Objavom i zahtjevima islama, jer muslimani danas ili neuče ili uče, ali ne radi plemenitihi uzvišenih ciljeva o kojima govo-ri prva Objava, pa je nauka kaotakva dehumanizirana i postala je

sama sebi svrha i put do ostvari-vanja ličnih interesa, lahke zaradei dobre dunjalučke pozicije, čak i onda kada je riječ o islamskomznanju i nauci. Islam i islam-sko znanje su danas postali vrloprofitabilna roba i lahak put do‘’dobre’’ dunjalučke zarade. Zbog toga nije čudo što su se međumuslimane uvukle mnogobrojnenovotarije, sujevjerje i vjerovanja koja nemaju ništa zajedničko sa istinskim znanjem utemeljenim

na Kuranu i Sunnetu, već suutemeljena na najobičnijim mi-tovima i legendama. I kada sepojave muslimanski intelektualcikoji posjeduju istinsko islamskoznanje i koji na lijep način po-kušavaju ukazati na to deformi-rano znanje i na novotarije ojenemaju uporišta u islamskimizvorima, onda se protiv njih najprije dignuoficijelni nosioci islamskog znanja i zvanja,a svjetina, ogrez a u sujevjerju, prog ašava imaloumnim i konzervativnim, a uporno svigovore o potrebi reforme i preporoda.

Istinske reforme i napretka nema i nemože biti bez istins og znanja čiji je izvor Allahova objava, Kur’an i Sunnet, ali i bezprimjene tog znanja i odbacivanja izmišljotina koje su raširene u narodu. Istinski musliman,ao sobo oumno i miseće biće, ne bi smio

pridavati pažnju nasljeđu koje je utemljeno na sujevjerju i tlapnjama, već bi morao biti sljed-benik naprednih i zdravih ideja kojima će slu-žiti svom narodu i cjelokupnom društvu, pa čak i onda kada većina ljudi, zbog iskvarenosti,licemjerja i hipokrizije koja vlada u društvu,odbacuje i ne prepoznaje te vrijednosti i kori-

sti. On ujedinjuje, a ne razjedinjuje, afirmira ipoziva u ljubav, a ne u mržnju. Razborit je, a ne ohol, strpljiv, a ne brzoplet i nepromišljen.

Takvi svoju duhovnu snagu crpe i izneprestane i iskrene veze sa Allahom, pa

makar bili manjina, i nikad im ne dodijeda u ime Allaha popravljaju ono što drugipokvare. Nalik su onim muslimanima za koje je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,rekao: “Blago garibima, usamljenicima!”Upitali su: “Ko su usamljenici?” Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio je: “Tosu oni koji popravljaju ono što su drugi lju-

di pokvarili.”

“Nema većeg bogatstva odrazuma.”

Allah, dž.š., je stvorio čovjeka u najljepšem obliku i podario mu

je razum kao jednu od najvećihblagodati. Rečeno je: ‘’Razumod lošeg čovjeka napravi dobrog čovjeka, supruga, oca i prijatelja,o oše žene obru suprugu imajku, a glupost od dobrog čo-vjeka napravi lošeg supruga, oca i prijatelja, a od dobre žene lošusuprugu i majku.’’

Kako mi uistinu koristimo tuveliku Allahovu blagodat, razum?

Jesmo li ikada razmišljali o živo-tu na ova av način. Naprimjer,

kada bi ti ovoga trenutka došaoglasnik i rekao: ‘’ ovječe, imaš jošsedam dana života, pa gledaj kakoćeš iskoristiti to vrijeme!’’, kakobi se ponašao i kako bi iskoristioblagodat razuma u toj preostalojsedmici? Da li bi to malo preo-stalog vremena potrošio opijajućise u kafani s prijateljima, u igri i

zabavi, ili bi ipak pokušao da svaku sekunduu toj sedmici iskoristiš kako bi se pripremio za to dugo i neizvjesno putovanje čija je krajnja stanica Sudnji dan i susret sa našim Stvorite-ljem, pred Kojim ćemo polagati račun i biti

pitani za sve blagodati, a posebno za blagodatrazuma i znanja Pametan je onaj student koji je vrijeme

potrošio u učenju i kada dođe ispit on osvojimaksimalan broj bodova i bude sretan i pono-san, a nije pametan onaj student koji zapostaviučenje i nada se da će položiti. Na dan ispita njegova nada će se pretvoriti u poniženje, tugui propast. Pametan je onaj ko se priprema za odlazak, jer, koliko god da je ostalo od dunja-luka, to je samo dan ili dio dana. Otkada jemelek Džibril došao Muhammedu, sallallahualejhi ve sellem, sa prvom objavom: Uči! pa

do sada, po našem računanju, prošle su 1434odine, a zapravo je to kod Allaha samo dan ipol, jer, jedan dan kod Allaha, kako mi raču-namo, traje i ja u go ina. Pa, oćemo i seurazumiti i pouku uzeti?!

Nema većeg siromaštva od neznanja

7. jn - 28. rž

Onaj ko imastida on ne gledaharam, ne slušaharam, ne govoribestidne riječi,

ne ogovaramuslimane, ne

istražuje njihovemahane, ne čini

razvratna djela inije nemoralan.On je svjestansvog putovanja

ka Allahu.

Islam nas uči da se znanjem postižu

dunjalučke i ahiretske blagodati,a prije svega, znanjem otkrivamo

suštinu postojanja, suštinu životai smrti. Zato nije čudo što su prveriječi kur’anske Objave bile: Č itaj (uč i) u ime Gospodara tvoga kojistvara, stvara č ovjeka od ugruška!Č itaj, plemenit je Gospodar tvoj koji

pouč ava peru, koji č ovjeka pouč avaonome što ne zna. (El-Alek, 1.-5.)A Muhammed, sallallahu alejhi ve

sellem, je rekao: ‘’Traženje znanja je obaveza svakom muslimanu imuslimanki.’’ (El-Džamiu-s-sagir )

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


Nema veće usamljenosti od samo-dopadl ivosti i oholosti”

Samodopadljivost i zadivljenost samimsobom i v astitim miš jenjem, ominira a-nas životima ljudi. Svaki čovjek misli da je oncentar svijeta, da je bez njega nemoguće živjetii a je pos ije njega potop. Kao a živimo uvremenu koje je najavio Muhammed, sallalla-

hu alejhi ve sellem, u svome hadisu, rekavši:“Kada vidiš nezasitu pohlepu, strast koja seslijedi, kada ljudi dunjaluku dadnu prednostnad ahiretom, i kada svako bude zadovoljan iopčinjen svojim mišljenjem, onda se pobriniza sebe.” (Ebu Davud i Tirmizi).

Ovaj hadis bismo, shodno vremenu uko em živimo, mo li ovako rokomentirati:‘’ ovječe, vjerniče, kada vidiš da ljudi prodajuvjeru i ahiret za neznatnu dunjalučku korist,kada vidiš pohlepu kako uništava ljudsku časti dostojanstvo i srozava ga na stepen životinje,kada vidiš strast koja se slijedi, odnosno kojojse ljudi pokoravaju kao što se Bogu pokorava,

kada vidiš ljude koji žive za trenutak haramseksualnog užitka, za party, za jedan koncert,za jedan tulum i provod, onda se maksimalnoposveti samom sebi, izgradnji i čišćenju svo-

je duše, da ne bi završio u ambisu u kojem sedave sljedbenici strasti. ‘’ Prenosi se da je Isa,a.s., rekao svojim učenicima: ‘’O učenici, ko-liko je svijeća koje je vjetar ugasio, a koliko jepobožnjaka koje je samodopadljivost pokvari-la i uništila.’’ (Fejdu-l-Kadir , 3/307). Mutarrif ibn Abdullah je rekao: ‘’Da prespavam noći probudim se kajući zbog toga, draže mi jenego da cijelu noć klanjam, a probudim se

diveći se samom sebi zbog toga.’’ Samodopad-ljivi i oholi ljudi su najusamljenije osobe na svijetu, bez obzira na njihov status i poziciju udruštvu, jer samodopadljivost ne donosi ništa osim propasti, kao što je rekao Abdullah ibnMes’ud: ‘’U dvoje je sigurna propast: u gublje-nju nade u Allahovu milost i u samodopad-ljivosti.’’

“Nema sigurnije pomoći od dogovaranja.”

Dogovaranje je program i sistem islam-skog života i ono je muslimanima naređeno usvim situacijama. U Kur’anu stoji: Samo Alla-

hovom milošću, ti si blag prema njima; a da si osoran i grub, razbjegli bi se iz tvoje blizine. Zatoim praštaj i moli da im bude oprošteno i dogova-raj se s njma. (Ali Imran, 159.). Ovo je naredba od Allaha Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem,koji je uzor vjernicima u svemu. Iako je onbio bezgriješan, najdraži Allahov rob, iako semelek Džibril svakodnevno sa njim družio idonosio mu objavu, iako je potpomognutmnogobrojnim mu’džizama i čudima, i poredtoga naređeno mu je da se savjetuje sa svojim

ashabima u dunjalučkim poslovima. Koliko jeMuhammed, sallallahu alejhi ve sellem, držaodo dogovaranja i savjetovanja, svjedoči i nje-ovo dogovaranje sa ashabima pred Bitku na

Uhudu. Iako je Poslanik, sallallahu alejhi vesellem, smatrao da nevjerničku vojsku treba očekati u Medini, on je dao prednost mišlje-

nju većine ashaba koji su smatrali da je boljesukobiti se s njima na Uhudu, i pored toga

što se na kraju ispostavilo da njihovo mišljenjenije bilo ispravno.Imam Taberani bilježi predaju u kojoj stoji

da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem,rekao: ‘’Neće se razočarati onaj ko klanja isti-hara-namaz, niti će se kajati onaj ko se savje-tuje.’’

Zbog toga bi kod muslimana trebalo bitipravilo, kada žele da donesu neku važnu odlu-ku ili urade neki posao: nakon što klanjaš isti-haru i nakon što se posavjetuješ sa poslovnim kolegama, članovima porodice, radnicima, onda seosloni na Allaha, i očekuj dobarishod.

Nema boljeg ibadeta odrazmišljanja, niti boljegpori ekla od li epog ahlaka”

Islamski ahlak je neodvojiv od islamske akide i vjerovanja, i utom smislu su riječi Muhamme-da, sallallahu alejhi ve sellem: “Po-slat sam da usavršim moral kodljudi.” (Tirmizi). U čemu se za-pravo ogleda islamski ahlak i ka-kva je razlika između islamskog ineislamskog, odnosno islamskog i paganskog ponašanja i ahlaka?Perfektan odgovor na ovo pitanjedao je ashab i rođak Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Džaferibn Ebi Talib, r.a., koji je na pitanje abesinskog kralja Nedžašija šta je to islam, odgovorio:“Vladaru, mi smo bili neznabožački narodkoji se klanjao kipovima, jeli smo lešinu, činilismo razvrat, kidali rodbinske veze, činili zlokomšijama a naši jaki i bogati su ponižavali iizrab jiva i naše s abe. Bi i smo u ta vom sta-nju sve dok nam Allah nije između nas poslao

Poslanika. Mi znamo njegovo porijeklo, nje-ovu iskrenost, povjerenje i čednost. Naređujenam iskren govor, ispunjavanje emaneta, ču-vanje rodbinskih veza, lijep odnos prema ko-mšijama, sustezanje od harama i prolijevanjenedužne krvi. Zabranjuje nam razvrat, lažnosvjedočenje, jedenje imetka siročadi, potvoručestitih žena i naređuje nam da samo Allaha obožavamo i da Mu širk ne činimo, da klanja-mo namaz i dajemo zekat.” (Ahmed). Tako jeovorio Džafer, r.a., prije 1430 godina, a koli-

ko danas ima onih koji se deklariraju kao mu-slimani, a njihov ahlak i ponašanje najviše ličepaganskom ahlaku i ponašanju koje su ashabi,nakon primanja islama, s gnušanjem odbacili,za sva vremena.

Nema bolje pobožnosti od ostavljanjagri eha, niti bol eg v erovan a od stida”

Mi kao muslimani trebali bi znati da gri-

jesi donose samo zlo na oba svijeta. Grijesioduzimaju i uništavaju blagodati, jednu po jednu. Grijesi su tmina u duši i tmina Sudnje-ga dana. Ebu Bekr, r.a., je govorio: ‘’O ljudi,pet je tmina i pet je svjetiljki za njih. Ljubav prema dunjaluku je tmina, a njegova svjetiljka

je bogobojaznost. Grijesi su tmina, a njihova svjetiljka je iskreno pokajanje. Kabur je tmi-na, a njegova svjetiljka su riječi la ilahe illallah.Sudnji dan je tmina, a njegova svjetiljka je do-

bro djelo. Sirat ćuprija je tmina, a njena svjetiljka je čvrsto ubjeđenje jekin).’’

A što se stida tiče, u stidu jesvako dobro. Abudllah ibn Omer

je rekao: “Stid i iman idu zajedno,kada nestane jedno, nestaje i dru-go.” (Hakim). Upozoravajući na vrijednost stida, Poslanik, sallalla-hu alejhi ve sellem, rekao je: “Onošto je ostalo od govora prijašnjihposlanika, jesu riječi: ‘Ako se nebudeš stidio radi šta god hoćeš.’”(Buhari ja)

Onaj ko ima stida on negleda haram, ne sluša haram,ne govori bestidne riječi, ne

ogovara muslimane, ne istražujenjihove mahane, ne čini razvrat-na djela i nije nemoralan. On jesvjestan svog putovanja ka Alla-

hu. Svjestan je da na tom putovanju mora preći određene dionice i etape i da se mora dobro pripremiti kako bi došao do cilja.Najbolji način, a to je ujedno i zaključna misao vezana za omentar naše pre aje s po-četka hutbe, jeste slijeđenje poslaničke stazei upute, jer Allahovi poslanici su davali, a nisu uzimali kao dunjalučki moćnici. Onisu vladali srcima ljudi, a moćnici pokuša-vaju silom ovladati životima ljudi. Poslanici

su živjeli za ljude, a ljudi žive za dunjalučkemoćnike, poslanici su hvaljeni u tajnosti, a zemaljski vladari i moćnici se u javnosti hva-le, a u tajnosti kude i napadaju. Oružje onihkoji slijede poslanike je savršenstvo duše,darežljivost, samilost, objektivnost, dobro-ta, opraštanje i moral, a oružje druge strane

je gvožđe i nepravedno stečena vlast prekokoje siju smutnju i nemoral u društvu. Ali,sljedbenici poslaničke upute su pobjednici isretnici i na dunjaluku i na ahiretu.

7. jn - 28. rž

Samo-dopadljivost

i zadivljenostsamim sobom

i vlastitimmišljenjem,

dominira danasživotima ljudi.Svaki čovjek misli da je oncentar svijeta,da je bez njega

nemogućeživjeti i da jeposlije njega

potop.

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


Hutbe iz tri sveta mesdžida Mekka: El-Mesdžidu-l-haram (Časni hram u Mekki) Medina: El-Mesdžidu-

n-nebevijj (Poslanikov

mesdžid u Medini)

Hatib: Ali b. Abdurrahmanel-HuzejfiPripremio: Semir Imamović

Z k š, ,k g

k . N, č g. Ik š š k k , g gđ š, , đ , kk k. Z đ , g k? N k g č

Pk, :“K k, k k .” Ak , k, g k k, , k g, k

. Tšk g g

gđ š . Ikč ,

š g B . Ig

š č A

k, š k. A Uš : Onome o se u e s ijepim

pravio pred Opomenom Milostivog, Mi ćemo šejtana natovariti, pa će mu on neraz vojni rug postati. E-Z, 36.). O k k š g. Tk š kg , k g š. N č đ, k, kđ čk. P

g š g , k,č š, k k Ušg A, A Pk,

gđ g g, kg, k, g kk ,

, g A.” (M-). O k -k kš š

A g- k ,

k -g k A . Uš Ak: Samo oni koji budustrpljivi bit će bez računa nagrađeni. (E-Z, 10.).O g,

š kš, k š Uš k: a,zaista, s mukom je i last, zaista, s mu-om je i ast! Eš-Iš , 5.-6. . D ,

šk kš. D č A P , -

, č šk. Tkđ, k A , š , Ng . S

K’, š g . S k-

A, š, S, k š . Ikš k A k gđ. Pk, , k : “K A S

, ‘k g’ g š ”, . kš k š g .

I dobro i zlo su kušnja od Allaha

Droga, zlokoje ubija

7. - 28.

Hatib: Usama b. Abdul-lah HajjatPripremio: Semir Imamović

kš - k-

. š, g -. N kš

, - . A Uš đ: Elif-lam-mim.

Misle li ljudi da će biti ostav-ljeni na miru ako kažu: “Mi vjerujemo!” i da u iskušenje neće iti ove eni? A Mi smou iskušenje dovodili i one prije njih, da bi

Allah sigurno ukazao na one koji govore istinu i na one oji ažu. E -A ,1.-3.). Mđ, g A, . I š

. I k kš š š, g š g

k, k, k, gk . Mi vas stavljamo na kušnjui u zlu i u o ru i Nama ćete se vratiti.(E-E’, 35.). N š k k

A- k - g, Ak š .

A Pk,

, k: “ k! Z k g, k : k g kk , A

Od stvarikoje vjernikuolakšavajupodnošenje

nedaće jesteda se prisjeti

Allahovihnebrojenihblagodati

koje trenutnouživa ili ih jeuživao ranije,a zatim da ima

na umu velikunagradu koju je Allah obećao

strpljivima.

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


Kuds: El-Mesdžidu-l-aksa

Hatib: Muhammed SelimPreveo i sažeo: EsadMahovac

udnji dan jevelik i strašandogadaj. Težak je

pokornim i vjernicima, a

amislite koliko će muka i teškoća vidjeti i osjetitioni koji se opiru Allahovimnaredbama i vole da budu uredovima koji ne pripadajumuslimanima. Jedan odteških i kritičnih trenutaka

it će po nošenje vre ineSunca koje će se spustitiiznad ljudskih glava odčega će ju s i znoj ne ima osezatičak do njihovih ušiju. Na taj Dan, na toj vrelini neki ljudi će biti u hladu A a ovog Arša i pit će sa av a - vre a

Allahovog Poslanika, sallallahu alejhive sellem, nakon čega nikada nećeože njeti. Hav je ve i a A a ova milost ovome ummetu i vjernicima na Sudnjem danu, danu velike žegei žeđi. Postoje dva havda, a nazivajuse još i Kevser, zbog istoimenerijeke odakle primaju vodu - jedanu Džennetu i drugi prije Sirata, na mjestu suđenja. Jako je velik i za njega Allahov Poslanik, sallallahu alejhi vesellem, rekao: “Moj havd - vrelo jeveliko koliko mjesec dana putovanja i

okruglo je. Njegova voda je bjelja odmlijeka, a miris ugodniji od miska,posude na njemu su poput zvijezda na nebu. Ko se sa njega jednom

, k k, k š čk

k ,g g k. Ukk kg šg š, š

, A Ušk: I čuvajte se iskušenja koja neće ogoditi samo one

među vama koji su zu um čini i,i znajte da Allahstrašno kažnjava.E -En a , 25. .

Svi mi, bez obzira kakva naša uloga u društvu bila i čimese avi i, stojimo na granicama is ama

i ne smijemo dozvoliti da neprijateljuđe s naše strane. Izbjegavajmo loše

rušvo i onzumiranje u ana, jer je to uvertira u drogu. Vodimo briguo svojoj djeci, jer su oni naš emanetza koji ćemo biti pitani. Onima koje je zadesilo zlo droge, pomozimoda nađu svoj put ka Allahu, jersamo ih to može spasiti. Ubijedimoih da lijek potraže u centrima za odvikavanje od narkotika i ulijmo imna u u Allahovu milost. Shvatimoto kao svoju obavezu o kojoj Allah

kaže: Jedni drugima pomozite u o ročinstvu i čestitosti, a ne sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu.(El-Maide, 2.).

napije, nikada više nećeožednjeti.” Iako je veliko iprostrano, na njemu nećeneki imati mjesta zbog djela koja su radili na dunjaluku.Poslanik, sallallahu alejhive sellem, će poznati nekeljude iz svog ummeta

koji će biti odstranjenisa havda, pa će reći da suto njegovi sljedbenici, pa će mu biti rečeno: “Tine znaš šta su oni poslijetebe promijenili.” Prvikoji će piti sa njega bit ćesiromašni mu a žiri, oji je kroz historiju uvijek bilo jako mnogo. Nakon

nji pit će vjernici iz Jemena oji supoznati po svojoj podršci islamu ičvrstoći u vjeri. Na njemu neće bitimjesta za one oji u u o azi i o

vladara i vjerovali njihovim lažima te pružali im podršku u nepravdioju čine. U pre aji oju prenosi

Selman, a njen lanac prenosilaca seže do Poslanika, sallallahu alejhi vesellem, stoji: “Ko Allaha radi napojipostača, Allah će ga napojiti sa moga Havda nakon čega neće nikada višeožednjeti.” A Aiša, radijallahu anha,kaže da je Allahov Poslanik, sallallahualejhi ve sellem rekao: “Ko se izvinebratu muslimanu, pa ne prihvatiizvinjenje, neće se napiti sa moga

havda.” Zato vjernik treba da pazina svoje ponašanje i na svoj odnosprema Allahu i Njegovom Poslaniku,sallallahu alejhi ve sellem.

Havd Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem

7. - 28.

Za vrijemePoslanika,

sallallahu alejhi ve sellem, podplaštom vjere ibrige za islamsagradili sumesdžidud-dirar. To su

samo riječi išarenilo koje

iza sebe krijemnogo. Allah je kadar da

pokažu ono štokriju njihova

prsa.

Pored toga

što gubi svojezdravlje,ljudskost,

čast i položaju društvu,

takva osoba je prokleta

od UzvišenogAllaha, jer

AllahovPoslanik,

sallallahu alejhi ve sellem,

prokleo jedesetero u vezi alkohola,a kao što smo

na početkukonstatirali,

droga je goraod alkohola.

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


lužbenici Oružanih snaga BiHovih dana suočeni su sa donoše-

njem novog Pravilnika o službi u OSBiH, a u dijelu istog, tačnije u članukoji tretira vjerska pitanja, jasno su imnarušena vjerska osjećanja, vjerska pra-va ugrožena a vjerske slobode ograniče-ne i jasno i nedvosmisleno reducirane.Spomenuti član koji regulira vjerskeslobode, brutalno i nedvosmisleno sekosi sa Univerzalnom međunarodnomdeklaracijom o ljudskim pravima do-nesenom od strane U edin enih naci a

1945. u New Yorku, kao i enevskomkonvencijom iz 1947., kojim su jasnoi precizno zagarantirane neograniče-ne vjerske slobode. Spomenuti članse također sukobljava sa osnovnimdemokratskim postulatima na koji-ma se zasniva i počiva i Ustav Bosne iHercegovine, u kojem se u članu zako-na o pitanjima vjerskih crkava i zajed-nica, među pet temeljnih zagarantira-nih prava, spominje i pravo na sloboduvjeroispovijesti i upražnjavanja vjerskihsloboda. Iako Ministarstvo odbrane

ima zaključen specijalni sporazum sa Rijasetom Islamske zajednice BiH, kojim su precizirana sljedeća prava, pravona obavljanje džuma-namaza, pravona obavljanje dnevnih namaza u tokuradnog vremena, pravo na nošenje ma-hrame, pravo na nošenje brade i pravona o ez ije enu a a i s ranu, novimPravilnikom o službi u OS BiH ništa od toga nije uzeto u obzir niti uvaženo.Ovaj sporazum je potpuno zanemaren,omalovažen i pogažen. Napominjemoda se sva pobrojana vjerska prava izspomenutog specija nog sporazuma

Minsitarstva odbrane BiH i Rijaseta Islamske zajednice u BiH normalnosprovo e u svim č anicama NATOsaveza, naprotiv, sva ova prava su decidno ispo-štovana, a sada odjed-nom kod nas to posta-

je upitno. DolaskomSDP-ovog minstra Zekerijaha Osmića na čelo Ministarstva odbra-ne nastaju problemi za vojnike koji prakticira-

ju islam (zanimljivo jeda obje kćerke ministra Osmića nose hidžab).Ovih dana je u toku pra-va pravna i patriotska

bitka u redovima Oružanih snaga BiH, između pristalica SDP-a i svje-nih i ponosnih Bošnjaka muslima-

na. SDP-e je preko ministra odbraneizradio prijedlog novog Pravilnika olužbi u OS BiH, kojim će biti znatno

umanjena prava muslimana Bošnjaka.Izradu spomenutog pravilnika uradiliu uz pomoć ključnog saigrača u likuvog stranačkog pripadnika i istomi-ljenika generala Pleha, koji je izdao

naređenje za izradu takvog pravil-nika. Inače, general Pleh ovih dana

odlazi u penziju, doduše neslavno, jerBošnjacima ostavlja u amanet zulumkroz taj nepravedni pravilnik. Ovo

je svakako još jedan svojevrstan testza Bošnjake i ispitivanje pulsa i nivoa nacionalne i vjerske svijesti, ali i eg-zaktan pokazatelj stvarnih namjera SDP-a. Ovo je primjer visoke cijenekoju plaćamo mi Bošnjaci zbog splet-ki kadrova SDP-a na štetu vlastitog naroda. Vrijeme smutnje je odavnonastupilo, a SDP je dokaz tome.Poučeni iskustvom Sjevero-atlantskog

aveza, NATO doktrine i standarda,kojem naše Oružane snage usmjerenoteže, dolazimo do jednostavnog za-ključka da bukvalizam i isključivostne vode nigdje i nikad nisu bili dje-lotvorni, naprotiv, f leksibilnost i tole-rancija su garant uspjeha, naročito uteme jnim ju s im pravima, ao štou vjerske slobode.

Nadamo se da će ove očigledne i oči-te greš e spornog č ana za ona itiispravljene u što kraćem vremenskomperiodu,a da će naše Oružane snageačuvati svoj ponos i nastaviti svoj put

ka NATO integracijama i uspješnojtranziciji i usavršavanju, ali nikako na tetu vjere

10

PolumjesecSkandalozna izjava ŽeljkaKomšića

Fatmir Alispahić

7. juni - 28. redže

Esdepeov ministar želi zabraniti vojnicimamuslimanima obavljanje džume i dnevnih namaza,nošenje mahrame i brade i pravo na halal ishranu

Kršenje vjerskih prava u Oružanim snagama BiH

Ž eljko Komšić koji je dvaputpostao hrvatski član Predsjed-

ništva BiH zahvaljujući bošnjačkimglasovima, brutalno se odužio svo-

jim bošnjačkim glasačima tako što je stao u zaštitu hrvatskih ratnih zlo-činaca, poručivši da haška presuda protiv Prlića i ostalih nije zadovolji-la pravdu, i da bi umanjenje kazneu drugostepenom postupku značilo

zadovoljenje pravde. To logički pro-izilazi iz njegove pisane izjave, iz re-čenice koja glasi: “Nadam se da ćeipak pravda biti zadovoljena u dru-gostepenom postupku”. Dakle, pot-puno je jasno da Željko Komšić nesmatra da je Presuda Haškog suda pravedna. Pored ovog, Komšić mislida bi ova presuda protiv hrvatskihratnih zločinaca mogla negativnoutjecati na nacionalne odnose unu-tar Bosne i Hercegovine, a iz čega proizilazi da neka druga presuda,

možda blaža ili oslobađajuća, ne biremetila nacionalne odnose, u kojima bi zločinci bili zaštićeni, a žr-tve ponižene. Ostaje nejasno zaštoKomšić koketira sa povrijeđenimvelikohrvatskim osjećajima, ako ihi sam ne dijeli, jer njegovo biračkotijelo niti je bilo, niti će biti, izvanbošnjačkog geta. Na sličan načinnaivnim Bošnjacima su se odužilii drugi velikohrvatski zvaničnici,poput predsjednika Josipovića ipremijera Milanovića, koji su stali

na stranu osuđenih hrvatskih zloči-naca. Sada se pokazalo da su svima njima važniji hrvatski zločinci negobosanski komšiluk.

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


Problem je tvoja brada ikratke pantale, tvoj izgled!

Mostar

Nakon bespravnog hapšenja grupemladića za dijeljenje vjerskih leta-

ka u Blagaju sredinom prošlog mjeseca u Mostaru novi slučajevi uznemirava-nje mladih muslimana. Naime, jedanMostarac prenio nam je svoje iskustvosa mostarskom policijom. “Nakon za-vršenog radnog vremena u firmi gdjeradim, nakon ikindija-namaza krenuosam sa kolegom u autu da odnesem uljećorokota mušteriji koja već duže vrijemekupuje ulje kod mene, a koja živi na de-snoj obali grada Mostara gdje se nalazevećinom Hrvati. Parkirali smo auto udvorištu ispred jedne od zgrada, izašaosam iz auta, uzeo kesu sa uljem, a kolega

je ostao u autu. U međuvremenu je izzgrade izašao čovjek posmatrajući kole-gu i auto, te se vratio u zgradu, nakončega je vjerovatno nazvao Policiju, rekaoda je vidio “vehabije”, jednog kako je iza-šao iz auta sa bradom i kratkim pantalo-nama noseći u ruci plavu kesu za koju jevjerovatno mislio da se nalazi bomba. Ja sam završio sa trgovinom normalno kaoi prethodnih godina, sjeo u auto i otišaosa kolegom svako svojoj kući. Kod kućesam umoran zaspao sve do momen-ta dok me žena nije probudila rekavši:

“Ustani, ispred vrata je policija, tebetraže.” Ustao sam i onako iza sna izašaone znajući o čemu se radi kad u avli-

ji patrola, parkirano policijsko auto, a pred vratima dvojica policajaca. Upitalisu me gdje sam sam bio oko 18 sati a

ja sam im rekao onako kako je bilo, tesam ih nakon tago upitao u čemu jeproblem, ne znajući kakvo sam “zlo na-pravio”, na što mi jedan odgovorio: “Pa problem je tvoja brada i kratke pantale,tvoj izgled”. Zatim su mi kazali kako im

je javljeno da je zapažen neki “vehabija”sa plavom kesom pa pitaju šta sam nosiou njoj. Izgleda da su mostarski Hrvati iBošnjaci jedinstveni jedino kada treba proganjati mladiće sa bradama i kratkimpantalonama!


Z ašto ne valja naziv Bošnjak, pita seprof. dr. Midhat Riđanović, jedan

od priznatih stručnjaka za jezik u Bosni iHercegovini. Cijeli tekst profesor MidhatRiđanović troši u dokazivanje da je “ne-uki akademik” prevario nas Bošnjakeizmišljajući da se po naciji zovemo ovimimenom. Nakon što je ispljuvao “neu-kog akademika” profesor i doktor jezika Riđanović nam nudi novi naziv nacije,

a to e BH musliman ili na en leskomBosnian muslim. ta reći, koju poru-ku poslati, kako nakon svega ostati oz-biljan. Na kraju svoje studije profesorRiđanović piše: “Nikad se mi nećemo

odreći pogrešnog imena Bošnjak - nas je akademik tako omađijao svojom pri-čom da ćemo se sutra početi zvati Pacovi/takori”. Zaista nije lahko našem narodu

iznijeti se sa ovakvim intelektualcima.

BH Musliman Midhat RiđanovićLudi polumjesec

a internetu je ovih dana objavljena fotogorafije obavijesti jednog dža-

mijskog odbora Islamske zajednice u

BiH u Bihaćkom muftijstvu u kojoj semuslimani upozoravaju ili obavještavajuda je u džamiji zabranjeno klanjati osimpo hanefijskom mezhebu. “Zabranjuje seklanjanje u džamiji osim po hanefijskommezhebu” stoji u obavijesti koju potpi-suje džamijski odbor. Raspitali smo seo porijeklu fotografije te smo doznali okojem džematu u Bihaćkom muftijstvuse radi. Ime tog džemata nećemo navo-diti, jer nije ovaj džemat jedini ovakav uBihaćkom muftijstvu. Iako je Islamska zajednica nekada davno izdala fetvu da se ne smije zabranjivati ljudima da kla-

njaju u džamijama, na ovakvim slučaje-vima se mora poraditi ozbiljno. Ovakva vrsta isključivosti spomenutog džamij-skog odbora ima u sebi sve elemente

tekfirske ideologije. Cilj je što više ljudikupiti u jedinstven džemat a ne tjeranje

i ono malo muslimana što dolaze u dža-

miju. Svaka vrsta tekfirske prakse ima iste posljedice.

Muhamed Jusufspahić, beogradski

muftija boravio je proteklih dana u Topoli u Šumadiji. Šetajući se šumomnaletio je na starog četnika sa kokardomna glavi. Muftija nije propustio priliku da se uslika sa četnikom za uspomenu i dugosjećanje. Muftija Jusufspahić postavio jespomenutu fotografiju na svoj Facebook profil. Prema broju komentara i lajko-va Srbi veoma vole kada se grle četnik imuftija.

Tekfir ideologija džamijskog odbora

Topli zagrljaj starog četnikai mladog muftije

Bihać

Srbija

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


vih dana domaći mediji su pre-puni fotografija Jusufa Sole, po-

ljoprivrednika, iz Jelaha koji je voće

i povrće koje prodaje spreman uvijek da podijeli besplatno onima koji ne-maju novca da plate. Ovaj otac trojemaljoletne djece, o kome priča cijela BiH, mnoge je oduševio svojim po-stupkom. “Pitaju me zašto dajem be-splatno. Stanu ljudi pored mog štan-da, gledaju, ne vjeruju. A nema tuništa čudno: onome ko daje od sebe,

Alah će dati 10 ili 1.000 puta više. On

najbolje zna”, kaže Jusuf. “I meni suljudi pomagali. Sa nepunih 17 godina am otišao u Rusiju, tamo radio do

2005. godine. Uz Allahovu i pomoćdobrih ljudi snašao sam se, zaradio,dobro mi je… Red je da i ja nekomepomognem”, kaže Solo, navodeći da mu je želja da otvori prodavnicu u ko-

jo bi se roba prodavala, ali i di elila džabe. estiti Jusuf je dokaz kako seučinjeno iskreno dobro djelo u ime

Allaha daleko vidi.

ojedine zemlje u svijetu, kaošto je Turs a, često pro ucira-

ju skupe igrane ser ije o poznat imlikovima iz svoje prošlosti. Serijetipa Su ejman ve ičanstveni ostva-

ruju ogromnu popularnost. U Srbijise ovih dana snima megaloman-s a serija ‘Ravna gora’. G avni iote priče je četnički pokret DražeMihailovića. Srbija nakon ove seri-

je više neće biti ista, slavodobitno ipompezno je najavio srpski reditelj iglumac Radoš Bajić svoj ambiciozni,ali već u startu povijesno i politič-ki sporni televizijski uradak. Srbija i srpski narod mnogo drže do svo-

je četničke prošlosti. Za razl iku odserije Sulejman veličanstveni koja

se gleda u preko 40 zemalja svijeta srbijansku četničku seriju niko nećegledati, samo Srbi. Cijeli svijet zna ko su bili četnici, nikom ne treba se-rija o tim zlikovcima.

12

Sulejman Tihić jeogledalo propale

bošnjač

ke politike

Dno dna

Sulejman Tihić, predsjednik SDA dao je proteklih dana

intervju za banjalučke Nezavisne

novine . Odgovarajući na pitanjenovinara ko je najveći krivacza krizu vlasti u BiH SulejmanTihić kaže: “Generator ove kri-

ze je SDP, koji je najprije dvije godine odbijao i pomisaoda HDZ bude dio vlasti, da bi na kraju napravio potpunizaokret i pokušao da izvrši re-konstrukciju Vlade FBiH nepoštujući odredbe Ustava i za-kona”. Nevjerovatno, pa kakoovog čovjeka nije stid pravitisve ostale ljude budalama. Kada su završeni opći izbori 2010.godine Sulejman Tihić je uložiosav svoj autoritet da omogućiSDP-u i Zlatku Lagumdžiji za-uzimanje vlasti. Tihić je namet-nuo svoju volju iako se većina članova SDA protivila takvompotezu. Mjesecima smo upozo-ravali kako je Sulejman Tihićnapravio veliku političku po-grešku. Danas Sulejman Tihićpriča istu priču kao i svi ostalikoji su se protivili 2010. godine

davanju mandata SDP-u.Sulejman Tihić je ogledalo pro-pale bošnjačke politike.


Seriju o četnicima niko neće gledati osim SrbaSrbija

Učinjeno iskreno dobro djelo u ime Allaha daleko se vidiJusuf Solo: Čovjek velikog srca

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


Bosanskohercegovačko društvo ko-lonizirano je do krajnje mjere. To se

najbolje vidi po slobodi govora. U ovombh. koloniziranom društvu najteže jeBošnjacima. Kad god neki od bošnjačkihintelektualca podigne glavu i ponosnozastupi istinu, odmah se sjate koloniza-torske horde za odmazdu. Znamo kakoi koliko kolonizatorske horde za odmaz-du proganjaju našeg Fatmira Alispahića.Ovih dana istu sudbinu doživljava Suad Karamustafić, novinar AgencijeSensServis. Naime, Suad Karamustafić je

jedan od rijetkih bh. novinara kojem jeinteres BiH i interes bošnjačkog naroda na prvom mjestu. Kolega Karamustafić

je u posljednje vrijeme u više navrata efikasno raskrinkao nekoliko smutljiva-ca i lažova. Posljednji smutljivac kojeg je

raskrinkao Suad Karamustafić je straniplaćenik Darko Brkan, koji je razotkri-ven u akciji blaćenja lika rahmetli AlijeIzetbegovića. I naravno, čim su na svomradaru vidjeli da je Suad Karamustafićpočeo raspetljavati njihove laži, koloni-zatori su odmah poslali horde za odmaz-de. Novinar i aktivista kolonizatorskog civilnog društva Zoran Ivančić stao je uodbranu Darka Brkana i njegove akcije(zlatna kašika) blaćenja lika rahmetli AlijeIzetbegovića, uputivši nedovosmislen, alimimikriran zahtjev direktoru AgencijeSensServis Zekerijahu Smajiću za sank-

cioniranje Suada Karamustafića. Smajićse odlučio da posluša instrukcije kolo-nizatorskih hordi za odmazdu. DirektorSmajić je novinarsku profesionalnost i ak-tivnost svog uposlenika Karamustafića, tenjegovo odlučno suprotstavljanje lažima i pravilno imenovanje sugestija Ivančića,nazvao “šovinističkom mržnjom prema onima koji nisu iste vjere i pogleda”, smje-nivši ga sa mjesta urednika uz smanjenjehonorara. Ovo je još jedan dokaz da svislobodomisleći bivaju sankcionirani akopokušaju braniti neke od istina koje go-vore o zlu koje je Bošnjacima naneseno

u proteklom ratu, o njima kao žrtvi i oonima koji se nalaze s one strane ovihčinjenica. Na njihovu žalost, Suad nećesageti kičmu.

Kažnjen jer je rekao istinu

Osveta kolonizatorskih hordi SuaduKaramustafiću, novinaru Agencije SensServis

Foto polumjeseca

živaoci istospolnih općenja ubišese dokazujući da su njihova nastra-

na seksualna prava ugoržena i da zbog

toga oni žele održavati pederske parade,biti prisutni u medijima, biti tretiraniu porodičnom zakonu i slično. Kao,mi ostali normalni ljudi im branimo skim će istospolno općiti. To je priča za

javnost. Međutim, stvarni ciljevi pedera su sasvim drukčiji. Oni žele da svijetunametnu svoj sistem društvenih vri-

jednosti. Kao prvo pederi žele uništitiporodicu. Evo jasnih dokaza da pederisanjaju razorene porodice. Ovih dana u Hrvatskoj se sprovodi akcija “U imeobitelji”. U tu akciju uključila se i popu-larna hrvatska atletičarka Blanka Vlašić.

Blanka je u video poruci rekla sljedeće:“Obitelj je stub društva, u takvoj obite-lji sve započinje sa muškarcem i ženomi zato je od iznimne važnosti da na svenačine zaštitimo brak kao takvu zajed-nicu”. Odmah po objavljivanju ove vi-deo poruke hrvatski pederi su pokrenulikampanju protiv Blanke Vlašić poziva-

jući njene donatore da joj uskrate podrš-ku. Zašto, zato što se zalaže za održava-nje porodice i bračne zajednice izmeđumuškarca i žene. Drugi, još direktnijiprimjer, odnosno dokaz koji potpuno

razotkriva pederske tajne ciljeve je izjava ruske pederice Maše Gesen. “Ovdje se

ne radi o pravima homoseksualaca na brak, već o tome, da instituciju i brak,kao takav, odnosno porodicu, treba –demontirati! Porodica ne treba daljepostojati u klasičnom obliku. Borba homoseksualaca ‘za brak’ obično krijeono, šta planiramo da uradimo supru-žanskom paru, kada postignemo cilj.Priče o tome, da institucija porodice pritome, neće pretrpjeti nikakvih izmjena i

promjena, nisu istinite”. Gesenova vje-ruje, da se ova institucija mora promije-niti. “Po mom mišljenju, porodica dalje,uopšte ne bi trebala da postoji.” Da biilustrirala potrebu eliminiranja porodi-ce, ona je kao primjer navela svoju “po-rodicu”, gdje troje djece, imaju petoroodraslih roditelja, koji ih gaje i podižu.Prema njenim proračunima, petororoditelja su podijeljeni u dvije grupe odpo tri”. Maša Gesen dalje kaže da “želida živi u takvom pravnom sistemu kojiće imati sposobnost da legalizira tu real-

nost, tako da se ne slaže sa institucijombraka i porodice!”

Cilj pedera je razaranje porodicePederistan

Goražde: Natpis na Bosanskoj kafani GAZIJE poruka svim Bošnjacima

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


Mićko Kadić - Alhadr Islam

Islamske teme

Alhadrov put u islam počeo

je u Ljubljani, preko Londona,

Jerusalema, Crne Gore i na krajuse upotpunio ponovo u Londonu.

On je ispravnu vjeru tražio u

Bibliji i pravoslavnom manastiru

u Crnoj Gori, na kraju istinu je

našao u Kur’anu. Ovo je njegova

priča o traganju za istinom

Razgovarao: Eldar H. Tutnić

č Cc Mk K

pesk sm seb spk se je, pje-k msme emsme. MkK s se e Ah Ism, ž L. Nje p sm p-če je Ljbj, pek L, Je-sem, Ce Ge kj se p-p p L . A Is m

je sp je ž Bbj p-sm ms Cj G jese mš, j s je š K’. O je je pč j sm.

Se je pče s m sm pč-

je čk m, je beje k 2001. e. Rđe sm S ej Lj j, c m je Cej, č sm pjekm CeGe. U m čk sm pč kk

je msm mže m če žee, je b p p sm p sm.U jeme b je je p j kj

je e je smm, k smj čk sjek pk jm. Tj čk je b ps e-msm, je e e šežes. Tm je, međ s,

sj že msmk kj se p- m jee, kj he s,mže m s čjek se že

jš jem žem kk b m s. T je s e jk jecj

s, je sm k m mmcs b p jejkm, -

če je p ‘š še že mš, es s-fje’, k m je b e- mj e ebš čšpejb, mžeš mš še že. T sb ek mj p s smm, m ecm sm š sm, sm pe b sb kj je je B, s bm sm pk ‘b-še ežm’, k sm m esčkepee sje”.

d L ubl ane do Londona

Ah Ism pš Ljbj se se L je b pk se ž s msmm s šefmcj jej B. “2002.e sm š L, j sme s pk: ‘Kje s jee, kjes jee?’ Nsm b kše, sms jež pje,k m je pc b kšs.P p k s me msm p s m je eme sm - k bebjeđeje se kjm sse že sbee ceemje. N mjes s I jc-H s, E e-

, čh je cj, s kđe msm. Jem pkmsm pmje ms m s jcpee kpe m jk. U mmmem e e mee s - bjek, j jem kžem: ‘ e j?’, me eče s msm, se me B. Sjem se je s e jk sk mee, k sm s em jh kk b š s e p čem se kj h.Tkđe, je e mj s

kj sm pmje jese k s msm š s be k -sm m pbem, s bm jeb kh, mse mke,k se s m pj. Obč

e pbem je k eb se šceemj, se kže: ‘Nem še k-h mke, me ’. K smsm m sbe, pmje sm b se sm pkp š pje sek

eme, j s jep k. Zb kh s pče sm em msme čje. T jeb p p s mee msm p- sm, s b sjes .P s me sm k š sm h j psm p jh pšje.

Iče mj šef ps je sm je kđe b msm. O me mp p čm je, j smb e k sm bj. Jem me p: ‘ Zš epčš ek kj? Bbj, b š?’,

j sm m : “Ne h čm, je e me mž e kje pmje!”

Put u Jerusalem

Ik je bj psš sje s- šef Ah Ism je k ek e-me pk kp Bbj.

“2005. e sm kp p B-bj. T sm je pč, pe š jj m m kk-cj emh pč pscm,međm kk sm p s-, jj m m bh ječ, e

e Bžj b e kje. Bbj je s jk jecj mee, k sm čje S je e

b pes jeem sjsk mes, em sh žs psm ž.

2006. e se me žej psem mh, e sm č ‘k-sk hžk’, se ssj me

se psje Jesem, Beehem, SeG je je Ms, ejh sem, pmpjes. Nk sm ms, k m je b eče, s msmkp hž hš. Tk sm m-

se k ksje, h Ah, smpč s E-Hžž K’,k Bbj em se ek sh kj spmje hž. 2006. e smš C G ms kk bh

Prihvatanje iPrihvatanje islamslam

aa

je najbolja s je najbolja stvatvar kojur kojusam učinio u žsam učinio u životivotuu

7. j - 28. eže

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


ps mh, m sm pe šesmjesec. U h šes mjesec sm se je- sm hšs e p Iss- čej, e je s ej kj

je pš , k se s- je pk , mjes se pk je. T sm b ekm skšejm, k m je bm ečh s, b m

kj ek: ‘T s je mšjš,je s šš se mš!’. T mse kk je sje, je je Ahsm m eecj kk bmšj, K’ je je je- jesk kj kj s psče mšjm. M je je kj me msm, em, m č s sm š ms Bbj. Nk š smps j ms Cj G,š sm žmj kk b kp se- kj K’. Uš sm žmj,e sm ee pm, sm ek ‘ Ne, e be! Um kj!’ Um mme sm sh s hje e k mee AhUše p“.

ona no musliman

Nk Ah Ism je kč k s. m je pčp s E-Fh sh je je bm . “Sjem se sm š mh p scK’ pčm. O sm s

E-Fh, pč sm je s jes e jke sjeje mee.Mj b je kđe b s mm

č je , e je je .S bm sm m pčm č K’, sm j scK’. V sm š se kže pček, p ekh m

se kže kj. Pčm s E-Ns, kj je s- j jecj mee m b, m je bmh ek: ‘Pjmeš m kj!’, j sm m ek:“Ne, je mj! Ak heš m seb!”, k e mce je e š

p K’, mm Ah je p sm. T seeš peke mmc, sm je sm

p p. 2007. e smph sm Cejžmj L.

7. j - 28. ežeb

Mj bš me e žmj, sm e je psk Mhmme, shejh e seem, jes B, sm je , š je kkesč s Bkce. K-s sm e me ms, sm jh šk šse ks s smm, k je še

ekk č pm sj je, je m je b ešk pmjem je- b sje pce kjjb ešk p. Međm, j sm se pm ej, e sjem

je k B pje. Pe mjemCee žmje L- sm ph sm, š je ees

jese s m jk pee sm p-be m se emcje pč,međm k mee je s kefek, ešme b se je sm šehe. Te-b m je se p-p pm, e m sm mž pkp žek sm b ms, m se s p pč ms: ‘T smsm!’ Nk se se se, psm ke, h A-

, sm s m je jbj s kj smč ž“.

PredmujezinomcentralneDžamije u

Londonu samprihvatio Islam,

ali ono što jeinteresantno

jeste da danasmnogi ljudi

kada prelaze naIslam probudeim se emocije

i zaplaču,međutim

kod mene jeto stvorilo

kontraefekat,nešto me bilosteglo u grlui jedva samizgovoriošehadet.

Nama je data obaveza da širimo Islam i ne smijemo se stidjeti ove vjere

Muslimani moraju shvatiti da je Allah Uzvišeni na stranivjernika! Danas su velike smutnje oko muslimana, ali

ipak moramo da se trudimo da islam praktikujemo u najboljemmogućem obliku. Allah nam govori da su najbolji muslimani onikoji kada ih napadaju nevjernici, oni im uzvraćaju sa riječima “SE-LAM-MIR”, nažalost većina nas bi počela galamiti, pa čak možda i

psovati. Problem se javlja u tome što mi to ne radimo zbog islama,već zbog samih sebe. U tim trenucima mi osjećamo da je to samo na-pad na nas kao jedinku, a ne na cjelokupni islam, i mi odgovaramo

jer je nas povrijedilo i da se mi odužimo, a ne da se odužimo za islam. Jedan izuzetan lijep primjer jeste primjer Alije, Allah bio zadovoljannjime, kada se borio u jednoj bici, te je oborio nevjernika na pod istavio mu sablju kod vrata tako da je trebao samo malo da je povučekako bi ga ubio. U tim trenucima ga je ovaj nevjernik iz mržnjepljunuo, nakon čega je Alija podigao svoju sablju. Taj nevjernik sezačudio i upita ga: “Pa zašto me ne ubi, još sam te i pljunuo?”, na štomu Alija reče: “Prvi put sam htio da te ubijem radi Allaha, a da samte ubio kada si me pljunuo ubio bih te iz ljutnje što si to uradio!”

Ako nas lično napadaju u tom momentu treba da uzvra-timo ljepšim primjerom, ali ako napadnu Allaha i Poslanika onda treba da stanemo čvrstim stavom. Kod nas je to nažalostobrnuto; kada nas napadaju mi smo čvrsti, a kada napadajuvjeru onda hoćemo ljepšim primjerom da uzvratimo!

Kada su kamenovali poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve selleme, u Taifu i kada je bio sav krvav od toga, dolazi mumelek Džibril i pita koju hoće da Allah da kaznu stanovnicima Taifa. A Poslanik uputi dovu da u Taifu budu muslimani, a znamo da u današnje vrijeme tamo je mnogo muslimana! Šta bi mi rekli? Šta bi mi uradili u takvoj situaciji?

Kakvi su naši problemi na putu pozivanja u islam upoređenju sa ovim problemima? Treba da što više učimo i da onda radimo po tom znanju, pa da ne budemo kao magarci

koji nose knjige na leđima a od njih nikakve koristi da nemaju.Nama je data obaveza da širimo islam, i ne smijemo da sestidimo ove vjere. Mnogo puta se desi da se muslimani stideda kažu da im je ime muslimansko, pa čuješ kako Muhamm-eda zovu “Mo”, i stavljaju sebi tamo kojekakve nadimke! Mimoramo da budemo ponosni, mi smo muslimani, to je prelij-epo i to je pozitivno! Treba da nemuslimane na najljepši načinpozivamo u islam, kao što nam je to i Allah rekao u Kur’anu. UEngleskoj se da’wa-pozivanje u Islam u posljednjih 12 mjeseci

jako puno proširila, samo u Londonu ima nekih 20 mjesta gdjese dijele besplatne knjige, Kur’ani itd. U Bosni bi se to trebalošto više raditi, dijeliti Kur’ane i knjige, neka sami pročitaju,davajući im svojim primjerom, ponašanjem do znanja da jeovo prava vjera. Braća muslimani trebaju da se organizuju usvim gradovim u BiH, kako bi širili vjeru islam! Ne treba da sesekiramo oko toga da li će oni to prihvatiti ili ne, na nama je da pozivamo, a Allah je Taj koji upućuje na pravi put!

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


Tuzla: Združena akcija Jasmina Imamovićai italijanskih kršćanskih misionara

Društvo

Pozivamo Islamsku zajednicu(bošnjačke političare nevrijedi pozivati jer oni nemajuvremena niti žele da se baveproblemima naših jetima) dazaštiti bošnjačke jetime oditalijanskih kršćanskih misionarai njihovih sluga bosanskih

Piše: Ezher Beganović

sskcčkj j-st pt j slučj, d-s sudb 46 djc, p-

dt tk sjsk Dm

“Ljubc I”, kj su 1992. du cj Djčj mbsd “M-đ” mjt u Itlju. V tdjc su pkt. Djjčc M-m Ajdž čk j pstl čs s-

st. U j slučj pktj djc BH, u m jč jc, su uplt bsskcčk tljsk č sttucj lst.M su j jc st sj

ts. Nžlst, pks pktj bjčk djc u Itlj j pstl t sj BH -s. Itljsk ksk c- j l su sfstcu msskumžu u BH. Sk mskm sjtsk dbt cj tljsk ksk ms su us-pstl uspju sdju s pj-dcm lst ld skt u BH.

Jasmin Imamović i njegov prijatelj

Francesco GiangrandiNjblj ultt tljsk k-

sk ms pstžu u Tul. Jsm Imm, člk Op

Tul jd s sjm pdužmplum u ldm sktu st- s u tsu službu bjm t-ljskm cjm kj, mmčju jst, fks pktjubjčk jtm. Imm sd-c Itlj j ts pkuju djcu Dm b dtljsk st-j djcu s psbm ptbm u Tul sbčk jtm. JsmImm j j 2001. d sklppjtljsk spum s FcskmGjdjm, tljskm plt-čm, čjkm kj pdd tl-

jsku ksk-mssku ujucj u BH, ds Tul.Nčlk Imm j d bj- pdu j sdj. “N

pčs đ Fcsc G-d s sdcm b u Tul du d. Pdsjm d sm pt-psl spum sdj pjtlj-tu 2001. d. D sd sm -

ll dst pjkt. O j st u mcju, u sc pm mdu. Iml sm pjkt s bl-t, čt čj su

djcu Dm b dtljsk st-j djcu s psbm ptbm.T djc sd d ljtuju u Itl- j, dđuju usttljsk stžj,tm stču d skust d j d”. D b skl sj k-k-mssk mj pm b-

jč j jc Fcsc G j sdc pkd fsjuk ml pjkt kj m pud J-m Imm. “Zčj j st m u pm pjtlj Itlj j-l pblm mt sljj tl.

I u t u Lpc, u j p -

, lžb tčk mk, Dct st, ku djcu Dm 18 , sm suk d l pjkt. S jt uđ su pm dj pjtlj Itlj. Ml j ljud s- jtu kj su Tulu tlk dužl kspd Fcsc Gd j st u m đ Tul sk -ljujm”, k j člk OpTul Jsm Imm.

Kd su djl d s jstup m ju msju

Fcsc Gd Jsm Im-m su pčl s lcjm p-m usjj bjčk jtm.Kk t d Fcsc Gd Jsm Imm? Sk d b-

PokrštavanjePokrštavanje bošnjačkih jetimabošnjačkih jetima

7. ju - 28. dž

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


njački jetimi iz Doma bez

roditeljskog staranja i djecusa posebnim potrebama ipojedini srebrenički jetimiodlaze na ljetovanje u Ita-liju. Naravno, FrancescoGiangrandi i njegovi kr-šćansko-misionarski jaraniu Italiji organiziraju prihvatdjece, kako to oni zovu do-natore. Ti donatori čine sveda ih djeca zavole, omogućeim sve što požele, kupujuim odjeću, mobitele i slič-

no. Kada ih djeca zavolevode ih u crkve, uče ih ka-toličkim molitvama i slično.Proces se na kraju veoma često završi usvajanjem dje-ce. Usvojena djeca usvajajui sve vrijednosti porodice uoju i u. Je na o g avni

poluga Jasmina Imamovića za realizaciju dogovoreniharanžmana sa ršćans immisionarima iz Italije jenevladina organizacija “Tu-z ans a Amica”. Evo a o

“Tuzlanska Amica” organizira odla-zak bošnjačkih jetima na ljetovanje uIta iju. Program se zove Ljetovanjeza socijalno ugroženu djecu. “Oko 50djece iz socijalno ugroženih porodica iDoma za nezbrinutu djecu Tuzla prekju-čer se vratilo sa 12-odnevnog odmora izgradića Pinarela kod Ravene (Italija). Na more su otputovali zahvaljujući organi-zaciji ‘Tuzlanska Amica’, a ovaj projekat

je organizovan uz pomoć Općine Tuzla i Provincije Ravena. Već devetu godinuzaredom mi šaljemo socijalno ugrože-

nu djecu na more. Svako od ove djeceu Italiji ima svoje donatore koji ih svakimjesec potpomažu inansijski i na druginačin. Ovom prilikom oni su se u Italijisreli, a tamo ih je posjetio i načelnik Op-

ćine Tuzla Jasmin Imamović

prilikom službene posjete Ra-veni”, kazala je Iranka Paša-gić, predsjednik organizacije“Tuzlanska Amica” za Dnev-

ni avaz 2. juna 2006. godine.Osim ovog projekta “Tuzlan-ska Amica” sarađuje sa broj-nim italijanskim organizaci-

jama u programu usvajanja bošnjačkih jetima na daljinu(Organizacije koje sarađujusa “Tuzlanskom Amicom”iz Italije su: “Adottando” iz

Bolonje, “Macondo Tre” izLa Spezie, Bancaiuti” iz Ri-minija, “ARCI Macondo” izBagnolo in Piano, “Cosmo-help” iz Faenza, “Solidarietà 1991” iz Villa di Serio (BG),“Nema Frontiera” iz Torina,“C u Motocic isti” iz To-rina, “Radio Città Fujko” sa

Wilmom Ferri iz Bolonje,“Cra Te comunicazioniEmilia” Romagna, “CralTelecomunicazioni Liguria”– Toscana, “Progetti teatra i

Babelia” sa Robertom Biagiarelli, “Riv-ista Una Città” iz Forlìa, “Azione Cat-to ica” iz Parme, “Associazione Scaut”iz Bergama, “Associazione Calcutta Project” iz Milana, “Associazione Or-lando” iz Bologne, “YABIH” Regija Emilia Romagna, Provincije Ravenna i Forlì, Opštine Pescara i Ferrara.).Glavne aktivnosti ‘Tuzlanske Amice’u: Usvajanje na daljinu - Djeca trebaju

porodicu: Oko 950 djece iz BiH usvojena su na daljinu, uglavnom od straneitalijanskih porodica sa kojima oni tkaju

važne odnose i sa kojima su u stalnoj ko-munikaciji”, navodi se na web straniciondacije “ALEXANDER LANGER”,vrijednog fnansijskog pokrovitelja “Tu-zlanske Amice”.


Kako djeca tumače i šta očekuju odetovan a u Itali i

akon što smo saznali šta se radi sa bošnjačkim jetimima u Tuzli poslali smo

jednog našeg mladog prijatelja, bivšeg štićenika Doma bez roditeljskog staranja i djecu sa posebnim potrebama Tuzla,koji je još uvijek omiljen među djecom,

da sazna šta se do ađa. U nastavku reno-simo njegov izvještaj. “ im sam ušaou domsko dvorište, kao i obično, djeca su se sjatila oko mene. Nakon srdačnihpozdrava i uobičajenih šala prešao samna razgovor sa djecom na zadatu temu.‘Djeco, kako ste, kako škola, hoćete li iove godine ići na ljetovanje?’ Kad oniu glas: ‘Ići ćemo u Italiju!’ I počeše onipričati kako je Italija lijepa zemlja, kakoim tamošnji donatori svašta kupuju, iz-vode ih u razgledanje grada, razledali sui crkve ‘koje su mnogo lijepe. U njima nekakvi horovi pjevaju nekakve pjesme’.

Zatim razgovor krenuo u ovom smjeru:‘Postoji mogućnost da neka djeca ostanutamo zauvijek, zato što će ih usvojiti nekidobri ljudi. Usvojit će samo onu djecukoja imaju manje od deset godina, a nestariju. Znaš li onog Emraha, on je većtamo i sad se preziva Trovato’. Rekoh:‘Pa dobro, promijenio je samo prezime,ali ime nije’. Kažu mi: ‘Nije on, ali neka djeca jesu. Asmir je sad Marko’. Jedna malena moja drugarica mi se pohvali da će i ona uskoro biti usvojena i da će sezvati Samanta! Dok mi je govorila o us-

vojenju drugarica se igrala sa mobitelom,upitao sam je odakle joj mobitel. ‘To sumi kupili moji budući roditelji kad samprošle godine naučila one dvije itali-

janske sure. Ali malo mu je puklostaklo.’

Iznenadio sam se i upitao kakvesure, a ona poče: ‘Pa re nostro esei ne ćieli sia santifkato il tuo nomevenga il tuo renjo ata ...’ ( ovo jeočenaš na ita ijans om jezi u). On a poče drugu ‘suru’ biati. ‘Ave maria piena di gracia il sinjore ekonte tusei ene eta ra e one e ene eto...’

(ovo je dio kršćanske molitve ‘ZdravoMarijo’). I od druge djece sam doznaos ične in ormacije”, aže na raju svog izvještaja naš saradnik.

Bosna i Hercegovina je nesređena zemlja. Ljudi poput Jasmina Imamovića i njegovih domaćih i itali-

janskih saradnika vješto koriste sve sla-bosti društvenog uređenja naše zem-lje. Nažalost, najranjivija kategorija našeg društva jetimi postaju njihovežrtve. Pozivamo Islamsku zajednicu(bošnjačke političare ne vrijedi pozi-

vati jer oni nemaju vremena niti želea se bave problemima naših jetima)da zaštiti bošnjačke jetime od italija-nskih kršćanskih misionara i njihovihsluga bosanskih.

Glavneaktivnosti

“Tuzlanske

Amice” su:Usvajanjena daljinu

- Djeca trebajuporodicu: Oko950 djece izBiH usvojenasu na daljinu,

uglavnomod strane

italijanskihporodica sakojima oni

tkaju važneodnose i sakojima suu stalnoj

komunikaciji“,navodi se na web stranici

fondacije“ALEXANDER

LANGER”.

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


Borba za opstanak

Kolumna

Kao i za ekstradiciju

tzv. Alžirske grupe na

Guantanamo, i ovdje bi

neko morao odgovarati što

je u pravni poredak uvalio

kriminalnu mogućnost da

se ljudi hapse i protjeruju

na osnovu pretpostavki, bez

ikakvog procesa, dokaza,

krivice, presude...

Piše: Fatmir Alispahić

o godn do d ojukuu Mo Nu don-

j gjb jgod z GonjMoč. On n gjb, j nj ,ou, kbuou, vžno j d jdo, nkno, o nu un ok k z djcu d v.

Mu zno od j koju godnu,kd u okvo uo ud Tuz.Hod j, z on gž kod on-k zgd, kd ugd nn, bzbun, dugo bdo, bzb zMoč, kn u nogvc, ovooon ubu, gd u oo og “fod”, v n n zuj, č ‘n o,džb, gd. Pod njg oj nu,od nkbo. Pvo o j nu-o, j o o, j o ovjun ko uo z gž, ovo žnu u, d g čk dok on nkoo zv, n v njno-

bo. Pun j gd čk k.Tko ovo. Koju nuu o- j j on o vog jo zđ n n oogn bu M.Z jdn Mo j vozo z GonjuMoču, n j u obu oo z-bjžn njgov boj. Sj j M, og boj, kd j nu u n zo-g kko b voj d nbvo n-kn jgod. Ako gdj kv jgod , ond j o kod M, u Moč.Tko dogodo d u Mo Nu- dovz jgod d oju kuu.

Td v ojdnj u, zd,užvo v o Nu Iov. Tk ov dn zno kko j unj Nuo kžnjvo, oo u dvojc nk do ojn z BH

od oužbo d u u Nu-o Iov. Zo odučod ču o jgod z Gonj Močovj jvno, ko čn obod o-o onoj guo koj bd od n nv n onžngđn. Zo onoo obznnju-

j: Moj oodc jd čnk džo od jgod z Gonj Moč!

Kleveta je domaća životinja

N oobno n ov d z n j zj oj v o joj kod, o o njojov, onko ffn. Rco, uk o(n. Ij Gojčv) koj uu Rubc Sko z-n od nčko ok,

nčk ok j znod Mnv guno, ko do. Evo dj k nnog u bojn -dj, koj j nzo

oju dokku g-čku ccju, j do koj zouob dž-v, v, dj, vg ozgnčv Dobo od Z vn odk od vnog nj: “Nnovn zvoz Mnv guno z

AFP j oko d u Doob Sob konk Nuo Iov, vo-đo vbj z Gonj M-oč. Izvo AFP- okv d

j uvo ovj nj ov o no

Iov jdn od -zog zo u ogn -on non g. Po jod j Iov bo dovj Tužv BH zbog vz Mvdo Jvkoj j u okobu 2011. godn zvoočk nd n Ačku b-du u Sjvu” – oj u ovoj nfocj.Po u od dvj- f ngdjn zzo n jdno gnj n ovu bžu vn džv. Id d jdozvojno ogon jud koj -

ju nk ko j “nodobn”, d udokko oku n ooj k-goj “nodobn”. Tj dkno-k oj kjučvo j vzn z fč-k/kounčk .

Kd b z vnog, dokkog ok ukon k d j – vkonvn dok u kvc n dokž – n-o b o, j b vdju ogj

og voj njj, on od kojž v njj, ogon kko n. A uvo ovo zo dogđ bo-nko duvu, o u ognzcj

džv, konkno, Mnv gu-no, koj n b d jud ogv “nodobn”, d n onovu kvcbz dokz z nkcj. U cnoj

nfocj o vdj d Iov-vo kvco oo j bo “d ovj Tužv”. D j ouđn?Kvčno gonjn? Nj. P o ond nj dokz n z !Svko ož b d o-vj Tužv, zbog og n j b dknn.Rco, kn Nu I-ov n jcu d odj

jgod, z nj dođ vjd j “d ovj Tu-

žv”. I, ko od Nu ku jgod? F, nv-no. ...Onj ko Bog, n guno ko do vog. No, judk v n ogu gd n o-vk, u u – ko j o n j o Nu u

jgod – v oju b bz-n n jdnko v dz ono. So jučvodokzn kvc, u okv vnog ocdu-, ož ov n cj.

Konkno, z Mvd J-v koj j uco n jdnuzg u zzvo ono oc, n ovdnj, z njg j ud, kzn, zvo kv. On ož b k u

uodb - kko j nj ono ubčovjk, b n zočnc, ngo n-nu n fdu Ačk bd. A,nko ko nj Mvd, ko obodno od ovo zjo n čn nkkvo zo, nj n n udu j. N o

d nvnog čovjk nko n j ogo-

n, , v g n jn u jvno kv dkn- u oguno d obodno k,kounc vđuj. A nk ko

j od objžn ko “k”

Tajna džemaTajna džema iz Giz Gornje Maoč

ornje Maoč

ee

7. jun - 28. dž

Kada bi seiz pravnog,

demokratskog

poretka uklonilamaksima da je – svako

nevin dok muse krivica

ne dokaže –nastao bi haos,

jer bi vladajućeoligarhije

mogle svojeneprijatelje, ilione od kojihžele pravitineprijatlje,

progoniti kakoim prahne.

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


“ogč o”, nvno, nogjud n j kounc, z d ogu dožvj o. Ovo j oobnod o , koj u k-

v uocnzu gvno oužj.Djonk džv j ko vkzun j g koj djdokju oz. Ovdj jkv do žvonj! To o z dj-onk nkz oj zdn bd,oo vdju nvdn ognzcjoj voju oucju n uju z z-

dn zvo, vdju jvkdj, ogz u nno knu– o vno n znč n u o nou n nu. Nko n ož o d j z ovdžv, bz kkv dokz uđnj, n onovu ov u “jnj -

guno”, ojno dn očv, čj u bonjčk djc ovjn d z voj o, oo c un n no bob z gzncju. N oguSjdnjn Ačk Džv nkko –b nkko! – obj od Gunn ko čn k vog dokkog o-f. Svk jč koju zgovo čkčnc ugu u Gunnu. Tkon djonk Bon n do-kku vjodoojno dok god ndozvo ojn gđn (zv. ojk) d v vojoj djc žn-

. Ako j dokj vdvn vd unz, ond dokj n dok god đu n žv ug koj jozvdn nvdn nununvnj oodc, u noo-

j kvc užv očv ojko z unkzj. Evo, gdo kkodj obno zvjvju

o zcj , j voduvo no zdovojnoo od njn.

Kko j ogu d u Bo-n dogod ok gdj,

ok nvd, d dnoodc budu ocjn z-gono žgon očv, nko ngdj n z nd

zj og bo koj d-n žv, u, uz n, u v o -nvnc vkog dj ko

j djonk ž uko u. V j žnj jon o uvo

ovo obu kov, ngo o-bu djc kojoj u o očv! J ovonj o o č o nj – g j u zjnj zv. kog oz u BH ojuju nvn jud ojkoz unk zj, zo o j n-ko bo d u ocj v d u jud “jnj guno”; ovo j, n-v, unčko ocjno nj,

koj ogd u oč ov djc. T očnu ko oč vk dug djc. Tko oč

j ju dk jj. U o jju, jj, uuj jdn zdjn, jd-

n nn zo, ug žj ov-no, ug z odj, žj z od-j. Kd odj uz , n,no n n ož ujc, ond j ug od Bog, , kd oc uzu

7. jun - 28. dž

u dokj, u očk nduj ž, ond

j o žv koj n , n ovdnj. Svk dn

koj j n bonko djovo bz oog oc, onog o j ko b. džvjnn -jn u zju vog ođnj, onog o ž u konc-ogo-u zv. gconog cn (u uc Dž Mov uzv. očno Sjvu), v

j j dn bjg z n obzudjonkog ok. Gno no o jvo z žod ov očv, ov užv,v vojoj djc voj ž-

n, voj onjč oo c,

j bo koj j ojn đu ov judn nkkvog uo u vu v-, v j zu z ouo z on.

Ko z kdcju zv. Ažk gun Gunno, ovdj b nko ooodgov o j u vn odk uvoknnu oguno d jud ojuju n onovu ovk, bzkkvog oc, dokz, kvc, u-d. Evo, čko, oukujo, bj-žo oonjo.

Bič i linč

o kud dj ko v oč-k duvn kc n odd goju k d o jud o-

jv ud n onovu kv, o-

Ne moguSjedinjeneAmeričke

Države nikako– baš nikako!– pobjeći odGuantanama

kao ličnekarte svoga

demokratskogprofila. Svaka

riječ kojuizgovoreamerički

čelnici uguši seu Guantanamu.

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


vk, zvn dokk vn no. Uvo o onvdn ko gno ovuojvu ukzuj n ozbjno

ob, j u v, njokoucj, uvučn u b-nj dokk -v. Sj j “Po-no”, od 4. n FTV,u kojoj učvovo, ukojoj udnc jc ču oo z n onog u uTuz n ko j govoo Nu- Iov. U nk ojv juju vnc v nvdnog ko, ož-no govo d b kv ku o z n. N onovu

čg? Zo o o d jNu “k”, “v-j” . A o o o “”?

Jo Tužvo, Sud,Pud, Pvd, d bdjo z vo d kžojud?! P n Pud o nož, n j, j čovjk koj j ouđn, koj j kznu odžo, vo n bcju ocj-zcju. Kounz j bo un uodnou n ovj djonk oz,

j j o Aj Izbgov, o ku

z zvo, o nu, d d, v-đuj, zdžv oodcu. U dnvnogu Mnv guno (koj gfčk voo u ocjk bn, v objvjuj b znčk o-

cjk gncj focj,ko nkd JNA “Nod-n j ) nk dn čovk nov “D uon

n ccj u zgd Pd-jdnv”, oč cj nj“d”, v Pdjdnvo,do kojg nj dobco Fu-dn Rdonč. T uonk B. . nkd j, vjd, uv-n uno, jo onovu ozu o -znnju kvc dobo uvj-nu kznu. Kd bo d, - z , n j o v dog u jvno žvou,ogoovo đu djk,nv n v ug,

o b d nko n jngdj d. A, od d ogon čovj oj j vojukznu oddo – ndouv

j. J o znč d j B. .v nkd n j ngdjd, zo o j nkd o-nuo nvo gku? N

o on, v Mvd Jv, kdzđ oj 18 godn, b d novu nu, jud koj u u nuuž bju b odžn, n o-gonjn. J, d j Mvd bo u u,

nj u n d b udo n .Evo, o j Nu Iov, ogn-znj bn u Tuz, b u ubonk uno, dok-k kuu, njvo j bnu, bn

20

j odobn, v o zkonu ou, u ojv gunf d z jju Nu Iov. Zvou j b, okzv d nju

kc z vnj dokkkuu, u kojoj on koj u zč,ju vo n ojvnj voj uvj-nj. Ov kvnc j o ovd d j ofobj okonc djonkog ok, znovnog n vkok vkovk og, koj uvoj ug n đu bojn bonjč-k kok ouk.On n ogu n d zuju kkoNu Iov jdnko vod ko dokk oo ko ,co, vun vožjn ŽjkoKo. N og gčkog ov

koj ož zdvoj jdnko d z-kono Žjk Nu. A, d u o-jn do jd z Žjko, nb n do, oo u jd Nuo – ojn u. Nj f,n u nj, n u nju, n u zkonu,v j f u nkdn n džvn kočj koj zkon bčuju nčuju u kdu zdn ndb- odobnj.

...Tu j jn dž z Gonj M-oč. Pojd kku, ovkvkov. Tjn j u n duu koj

j zdvj, okjvj, vdj od ovkov koj u uzj nu ju nu zju. Zo b n -guno bo nož nj jgod o Gonjoj Moč.

Svaki dankoji je naše

bosansko dijeteprovelo bezotetog oca,

onog što je kao

bh. državljaninpreseljen uzemlju svogrođenja, ilionog što

leži u konc-logoru tzv.

imigracionogcentra (u

ulici DražeMihailovića utzv. istočnom

Sarajevu),svaki je taj

dan biljegzla na obrazudejtonskog

poretka.

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


Mr. Merisa Karović

Intervju

Sredinom prošlog mjeseca

na Filozofskom fakultetu

u Sarajevu odbranjen je

magistarski rad Merise Karović,

stručnog saradnika u Institutu

za istraživanje zločina protiv

čovječnosti i međunarodnog

prava Univerziteta u Sarajevu,pod naslovom “Masovna ubistva

civila u Sarajevu za vrijeme

opsade 1992. – 1995.“ O početku

i toku opsade Sarajeva, posebno

o stradanju civila, i pitanju

odgovornosti za počinjene

zločine razgovarali smo sa

autoricom

Kako je počela opsada Sarajeva?erisa: Glavni grad Repub-like Bosne i Hercegovinebio je od ključnog značaja

u velikosrpskim planovima i teritori- jalnim težnjama, koje su imale za cilj,o mu tinaciona nog, mu tietnič og grada, napraviti jednonacionalne sred-ine, tj. podijeliti Sarajevo na “srpski imus imans i io’’. Prema je nom o“pet strateških ciljeva srpskog naroda’’koji se odnosio na podjelu Sarajeva,ma sima istič e težnje u ovom pog e-

du bile su da gotovo cijeli grad bude“srpski’’ o čemu svjedoče brojni istupi“srps og’’ po itič og ru ovo stva, oje

je još u drugoj polovini 1991. godinenagovijestilo kako će blokirati grad.Uz političku direktivu i podršku,grad je postepeno dolazio i u vojnookruženje 4. korpusa JNA koji je jošod septembra 1991. godine okruživaoi postepeno zauzimao strateške tačkeoko Sarajeva. Generalna proba blokadegrada uslijedila je nekoliko sati nakonzatvaranja biračkih mjesta na legalno

održanom reerendumu za nezavisnostBiH. U noći 1/2. mart 1992., maski-rani i naoružani članovi SDS-a, u koor-dinaciji sa političkom vrhom krnjeg Predsjedništva SFRJ, podigli su bari-

kade na ključnim prilazima i raskrsni-cama u gradu. Kako je, prema instruk-cijama Radovana Karadžića, predsjed-nik Kriznog štaba SDS-a Rajko Dukićbio zadužen za zatvaranje svih prilaza gradu, u teleonskom razgovoru, 2.marta obavještava ga o uspješno obav-ljenom poslu: “Sve je presječeno (...)sve držimo (...) ma sve je blokirano...

Drži se sve ovde pod kontrolom... Imali smo kontakt sa armijom... (ICTY, Transkripti presretnutihteleonskih razgovora između Rakja Dukića i Radovana Karadžića, 1. i 2.marta 1992). U skladu sa Dukićevimizvještajem Karadžiću, 2. marta, ni

jedan autobus nije ušao ni izašao izgrada, a tramvajski, trolej-buski i autobuski saobraćaju samom gradu je zaustav-ljen. U narednim danima,kako je međunarodno

priznanje RBiH bilo sve iz-vjesnije, JNA stavlja gradu potpunu blokadu, zauzi-manjem Aerodroma, brda Mojmilo, učvršćivanjemna svim bitnim strateškimkotama oko Sarajeva, a, uvrijeme “mitinga za mir’’ is-pred Skupštine, 5. i 6. aprila 1992., Karadžić naređuje“ a se stopostotno zatvorigrad, nikakvi autobusi višene smiju dolaziti’’. Karadžić:Ne smije proći ništa ni iz

Semizovca, ni iz Ilijaša (...)na Krivoglavcima, morajui stopostotno zaustaviti..Nijedan autobus više ne smije ućiu grad (...) nek’ se zatvore Hadžići,nek’ se zatvori Ili ža.’’ ICTY, Tran-skript, Radovan Karadžić – NN muška osoba, 6. april 1992). Istovremeno sa okupacijom prigradskih naselja u ko-

jima su počinjeni brojni zločini protiv čovječnosti i međunarodnog prava,nadnesrpskom, dominantno bošnjačkometničkom grupom stanovništva, dio

grada kojeg su držali u opsadi jediniceSRK/VJ su svakodnevno neselektivnogranatirali, što je neminovno dovodilodo masovnih ubistava civila i civilnog stanovništva.

Slobodni otoreporter MortenHvaa l, kao svjedok pred ICTY, opisu-

je svoje utiske o posjećivanju položaja SRK: “Kada bih konačno stigao na lini-

ju ronta, uvije i me zapanji a jasnoća a kojom se ispod moglo vidjeti Sara-

jevo. Velika je razlika gledati nagore na maskirne položaje od kojh imate osjećajda granate i meci padaju na vas iz vedra

neba. Iz drugoga pravca, to je djelovalolahko kao gađati glinene golubove.’’Vrlo intenzivna granatiranja grada

uslijedila su u prvoj polovini maja, što jeMomčilo Mandić slikovito opisao svomkolegi iz Herceg-Bosne, Brani Kvesiću:“Turke držimo unutra u okruženju,ha, ha. Malo ćemo ih izgladniti znaš ionda ćemo im sve dati od Vječne vatredo Vratnika. Mi hoćemo da pravimonovo fno Sarajevo. Ove stare sinagoge,džamije, to nam se ne sviđa pa mora-

o izmijeniti arhitekturu i sve. (…)Evo krkamo, ravnamo Predsjedništvo,

Skenderiju, Vladu i tako…’’ (ICTY,Presretnuti teleonski razgovor izmeđuMomčila Mandića i Brane Kvesića, 5.maj 1992). Nadalje, pored sistematskog,neselektivnog i danonoćnog granatira-nja, vojno i političko rukovodstvo SRJ/RS je stanovnike glavnog grada pri-moralo na primitivne, predcivilizacijske

načine življenja, uskrativšiim osnovne egzistencijalneuslove neophodne za životkao na primjer vodu, hranu,lijekove, električnu energiju,

ogrjev, p in, a u po ušajima da dođu do minimalnihnamirnica neophodnih za preživljavanje, civili su maso-vno ubijani ili teško ranja-vani.

Sarajevo je početkommaja 1993. godineproglašeno za jednu od šest sigurnih zona UN-a. Da li je to uticalo na kampanjugranatiranja i snajperskog djelovanja po gradu?

Merisa: Po saznanju da jeSkupština RS odbila ratifci-rati Vance-Owenov mirovni

plan, istog dana, 6. maja 1993. godine,članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenihnacija su, nacrt rezo ucije oji je io u pro-cesu diskusije usvojili kao Rezoluciju br.824, kojom su, nakon Srebrenice, za sig-urne zone U edin enih naci a proglašeniSarajevo, Tuzla, epa, Goražde i Bihać.U te stu Rezo ucije pose no je ista nuta potreba da se “izbjegne dalje uništavanje’’Sarajeva, a vojnim posmatračima Ujedi-

njenih nacija je stavljeno u zadatak da nadziru “trenutačni prekid oružanih su-koba i svih neprijateljskih postupaka pro-tiv sigurnih područja i povlačenje svihvojnih ili paravojnih jedinica bosanskih

Još uvijek nisu osuđeniJoš uvijek nisu osuđeninajveći zločini pnajveći zločini počinjeni tokoočinjeni tokom opsadem opsade


Od ukupnogbroja žrtavau masovnim

ubistvimacivila, 61,2 % subili muškarci,

a 38,7 %žene. Na 72

lokacije civilisu masovno

ubijani udvorištima

svojih kuća iliispred zgradau kojima sustanovali.

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


Srba, od ovih gradova na udaljenosti na kojoj prestaju biti prijetnjom njihovojsigurnosti i njihovim stanovnicima’’.Međutim, članice Vijeća sigurnostisu ip omats im rječni om, uz izraze“duboke zabrinutosti i uznemirenosti’’, utekstu rezolucije vješto izbjegli upotrebutermina “zaštićena zona’’, zamijenivši ga manje obavezujući terminom – sigurna

zona. Kako se, tek nakon donošenja,razmatrao način implementacije Rezo-lucije na terenu, uz prethodno jasnenaznake da njena primjena nije moguća bez promjene mandata UNPROFOR-a,sticanjem statusa sigurne zone, kampanja granatiranja i snajperskog djelovanja po gradu postala je čak i intenzivnija uodnosu na raniji period. Također, čestoobećavana demilitarizacija Sarajeva,iako ni sami međunarodni zvaničnicikoji su je predlagali, nisu bili sigurni šta ona konkretno znači ni kako bi se mo-gla sprovesti, bila je jedan od načina

sprečavanja konkretne akcije sa ciljemzaustavljanja svakodnevnih granatiranja i snajperskog djelovanja u dijelu grada pod opsadom. Inače, usvajanje brojnihrezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenihnacija, ograničile su se samo na verbal-nu osudu zločina, te su izrazi dubokezabrinutosti, i riječi osude za opsadu i“davljenje’’ Sarajeva, uz vrlo vješti diplo-matski rječnik, bili način da se izbjegnukonkretne akcije poput ukidanja embar-ga na uvoz naoružanja ili vojne interven-cije. Deset godina nakon donošenja ove

Rezo ucije, ministar vanjs i pos ova Ve-like Britanije, Duglas Hurd priznaje kako je “u nedostatku dodatnih trupa rezo-lucija o ‘sigurnim zonama’ (...) postala je blef (...) koji je bilo lako razotkriti.’’

Kakav je bio odnos snaga UN-PROFOR-a prema u ijanju civila uSarajevu?

Merisa: Sa posebnom pažnjom pra-ti i smo rea cije na on granatiranja koje su uslijedile od strane pripadnika UNPROFOR-a, te zaključili da, kada su u pitanju granatiranja G avnog šta a

UNPROFOR-a, kod PTT inžinjeringa,poput, na primjer onih iz januara i eb-ruara 1993. go ine, jasno se zna o a jegranata došla sa položaja “SRK’’, nakončega je uslijedilo niz upozorenja komandiovog korpusa. Sa druge strane, potpuna ravnodušnost i nikakva ili blaga reakcija nakon ubijanja sarajevskih civila, kao inedorečenost kada je u pitanju pravacispaljenja granate u najvećoj mjeri suokarakterisale djelovanje pripadnika UNPROFOR-a tokom cijelog peri-oda opsade Sarajeva. Vojni posmatrači

UN-a, koji su, u rijetkim slučajevima,u odnosu na intenzivna granatiranja,izlazili na uviđaje nakon masakra uopćenisu ni pukušavali ustanoviti odgovor-nost za masovna ubistva civila, jer bi to

automatski poticalo na inter-venciju, a koja bi izazvala noveopasnosti po trupe UNPRO-FOR-a na terenu. Naime, ilučaju identifkovanja krivca

za zločin, uslijedile su prijetnjepripadnicima UNPROFOR-a od strane političkog i vojnog rukovodstva “RepublikeSrpske”, poput: “Snage UN-PROFOR-a napasti, zaro-biti i držati kao taoce, dok NATO ne prekine vazdušne

udare” (S. Galić, SRK,9.2.1994), ili “Odmah pris-tupiti totalnom blokiranjusnaga UN na kontrolnimpunktovima i svim putnimpravcima u cjeloj zoni Kor-

usa. (...) Ne obazirati se na za teve UN oko sna evanja ranom, vodom, i sl.’’ (D. Milošević, 26. maj1995). Smatramo kako su ove prijetnjei ucjene i e svojevrsno upozorenje za javne istupe i obazrivije objave istraga nakon zločina. Stoga je predstavnicima naga UNPROFOR-a u Bosni i Herce-

govini više odgovaralo tvrditi da “možda nikada neće biti poznato ko je zapravoispa io smrtonosnu granatu...’’, te a jepreciznost pogotka “slučajna sreća bilokoga ko je gađao.’’ Također, kao odgovorna svaki nagovještaj vojne intervencijeuslijedila je kontra reakcija pojedinih ko-mandanata UNPROFOR-a, lobiranje sa ciljem “rušenja Muslimana sa pijadestala žrtve’’, ili objavom novinskih članaka o“samogranatiranju’’ vlastitog naroda, što je bilo svojevrsno ohrabrenje za nastava granatiranja Sarajeva, a da je pri tome

intagma “krivac nije identifkovan’’poslužila kao savršen alibi za neinterven-ciju. Ipak, u slučaju masakra na Marka-lama od 28. augusta 1995., konačnizaključci istraga UNPROFOR-a, jasno


i nedvojbeno tvrde da sugranate ispaljene sa položaja “SRK’’, iz pravca Trebevića iLukavice. Međutim, činjenica da su zvanični rezultati ovihistraga objavljeni tek nakonispunjenja određenih uslova za zaštitu trupa UNPRO-FOR-a na terenu, a da je, umeđuvremenu komandantUNPROFOR-a u izjavama za medije vrlo neodređenogovorio o tome ko je ispalio

minobacačke granate, dovolj-no govori o načinu taktizira-nja UNPROFOR-a i davanjupovoda manipulacijama kojesu uslijedile nakon masovnihubistava civila i na drugim lo-kacijama. Tek tada uslijedilo

je ažnjavanje počinite ja z očina, om-bardovanjem položaja “VRS’’ od straneNATO-a, što je u konačnici dovelo doraja me unaro nog oružanog su o a i

završetka opsade Sarajeva. No, kao rezul-tat ovako zakašnjele reakcije su, pored os-ta og, i masovna u istva civi a granatira-

njem, snajperisanjem ili djelovanjem avi-obombi sa položaja “SRK’’, počinjenimna još 231 o acije u ije u gra a poopsadom.

Analizirali ste rezultate imetodologiju rada nekoliko orga-nizacija i agencija koje su radile na utvrđivanju lokacija stradanja i broja žrtava. Kod nekih od njih su sečak u istoj kategoriji nalazili i žrtvei napadači na grad. Koliko je bilolokacija na kojima su masakrirani

građani u opsadi i koliko je stradalih?erisa: Naime, detaljnijom anal-izom određenih popisa žrtava Sarajeva uočavamo da se na istoj stranici popi-sa, bez ikakvih dodatnih obrazloženja,

MomčiloMandić je

slikovito opisao

svom kolegiiz Herceg-

Bosne, BraniKvesiću: “Turkedržimo unutrau okruženju,ha, ha. Maloćemo ih

izgladniti znaši onda ćemo

im sve dati od Vječne vatredo Vratnika.

Mi hoćemo dapravimo novo

fino Sarajevo.”

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


u istoj kategoriji nalaze i žrtve inapadači na grad, tj. oni koji su uborbi za preživljavanje, u redovima za hljeb ili vodu, usljed granatiranja sa položaja “VRS’’ ubijeni, i oni kojisu aktivno učestvovali u napadima ikampanji neselektivnog granatiranja i snajperskog djelovanja po civilima icivilnom stanovništvu u gradu. Kako

smatramo da sami popisi žrtava, bezdodatnih objašnjenja, odnosno beznjihovog povezivanja sa kontekstomnisu dovoljni, provodili smo dvijeodvojene, ali jednako bitne azeistraživanja, od kojih je prvo neo-phodno bilo istražiti lokacije na ko-

jima su izvršeni zločini, dok je druga aza o u vata a onte stua izaciju

navedenih pitanja. Ovo istraživanjeobuhvatilo je 231 lokaciju na kojojsu počinjena masovna ubistva civi-la i civilnog stanovništva. Najvišeovih zločina, prema godiniizvršenja, počinjeno je to-kom 1992. godine, na 126lokacija, dok je prema mjes-tu izvršenja najviše zločina počinjeno na područjuOpćine Novi Grad Sa-rajevo, na 80 lokacija.Dalje, od ukupnog broja žrtava obuhvaćenih ovimistraživanjem (883), najvišeubijenih, 79,7 % je bilo izbošnjačke etničke skupine,a na navedenim lokacijama

podjednako su ubijani civilisvih životnih dobi, od kojih blago prednjači (24,4%) starosna grupa od 55do 70 godina života. Odukupnog broja žrtava umasovnim ubistvima civila,61,2 % su bili muškarci,a 38,7 % žene. Na 72 lo-kacije civili su masovnoubijani u dvorištima svo-

jih kuća ili ispred zgrada u kojima su stanovali, na 63 lokacijeu svo jim stanovima, kućama ili čak

skloništima, na 38 lokacija dok suprolazili ulicom (samo na područjuod Baščaršije do RTV Doma na 14 lo-kacija). U redovima za vodu, humani-tarnu pomoć, na pijacama ili u potraziza drvima, masovna ubistva civila supočinjena na 26 lokacija, u dječijojigri ili školi na 14 lokacija, u grads-kom prevozu, na sedam lokacija, uizbjegličkim centrima na četiri lokaci-

je. U dva navrata počinjena su maso-vna ubistva pacijenata i medicinskog osoblja u bolnicama, a u trenucima

klanjanja dženaze umrlim ili ubijenimčlanovima svojih porodica, rodbine iliprijatelja, civili su masovno ubijani udva navrata. Kada su u pitanju zločinipočinjeni iz opsade, u tri navrata civili

su masovno ubijani na Ka-zanima. Na 93 lokacije uistom trenutku, ubijeno je

voje i više č anova iz isteporodice (cijele porodice na 25 lokacija, supružnici – 15,maj a i ijete – 17, otac i i-

jete – 15, braća i sestre – 11,djed, nana (baka) i unuk/a –pet i č anovi iže ro ine na

sedam lokacija, što dovoljnogovori o razmjerama zločina počinjenim u ije u gra a koji je držan u opsadi odstrane “SRK’’/VJ.

Koliko je odgovornihza masakriranje civila uSarajevu do sada proce-suirano?

erisa: Za z očinepočinjene u dijelu grada

kojeg su jedinice “SRK’’ držale u op-

23

sadi pravosnažno su osuđeni generali“SRK’’/VJ Stanislav Galić (septem-bar 1992. – august 1994.) i Drag-omir Milošević (august 1994. - de-cembar 1995.). Međutim, za periodod aprila do septembra 1992. godinei vrlo intenzivnog činjenja zločina,uključujući i masovna ubistva civi-la na 78 lokacija, niko nije proce-

suiran ni pred nacionalnim ni predmeđunarodnim sudovima. U ovomperiodu komandant 4. korpusa JNA bio je Vojislav Đurđevac, a njegov nasljednik na ovoj poziciji, odnosnona čelu ovog korpusa preimenova-nog u “SRK’’ bio je Tomislav Šipčić.Vrlo opsežne optužnice Tužilaštva ICTY-a za cijelu Bosnu i Hercegov-inu protiv Karadžića i Mladića su

jedine u kojima se, djelimično i vrlošturo, spominju zločini granatiranja i snajperskog djelovanja počinjeniu dijelu grada pod opsadom u peri-odu do septembra 1992. Za maso-vne zločine iz opsade, počinjenenad civilima u opsadi, još u vri-

jeme intenzivnog granatiranja gra-da sa položaja “SRK’’, pravosnažno

je osuđeno sedam pripadnika Šestebrdske brigade, 14 pripadnika 10.brdske brigade, dok su za zločin nadporodicom Ristović 1994. i 2002.pravosnažno osuđena tri, a oslobođena dva lica. Ukoliko kao vremenskuodrednicu uzmemo period od aprila do septembra 1992. godine, a pros-

torno opsadu Sarajeva, zaključujemoda je zločin nad porodicom Ristović, jedini zločin koji je pravosnažno pro-cesuiran, a počinjen je u navedenomperiodu. Porazna je činjenica da ko-mandanati “SRK’’/VJ na nižim nivo-ima ili direktni izvršitelji, nisu sudskiprocesuirani, te da, u konačnici, nepostoji nijedna sudska presuda kojombi se osudili najveći zločini u gradu,uključujući masakr u ulici Vase Miski-na (27. maja 1992.) ili na Markalama (28. augusta 1995.).


Biografija

Merisa Karović je rođena u Sarajevu 1983. godine, gdje je završila osnovnu školu i Gimnaziju Dobrinja . Diplomirala je 2006. godine

na Odsjeku za historiju Filozoskog akulteta Univerziteta u Sarajevu, na temu “Muslimanske milicije u Bosni i Hercegovini 1941-1945’’, a magistri-rala 15. maja 2013. godine na temu “Masovna ubistva civila u Sarajevu za vrijeme opsade 1992-1995’’ u mentorstvu pro. dr. Husnije Kamberovića.Od 2007. godine zaposlena je kao stručni saradnik u Institutu za istraživanjezločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.Koautor je knjige “Zločini nad djecom Sarajeva u opsadi’’ (Smail Čekić- Muhamed Šestanović – Merisa Karović – Zilha Mastalić-Košuta, 2010,Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Sa-

rajevo). Objavila je još šest naučnih radova i tri prikaza te učestvovala na višenaučnih skupova u zemlji i inostranstvu. Član je Međunarodnih asocijacija istraživača genocida (IAGS i INOGS).

Rajko Dukić bio zadužen zazatvaranje svihprilaza gradu,u telefonskom

razgovoru,2. marta

obavještavaga o uspješnoobavljenomposlu: “Sve

je presječeno

(...) sve držimo(...) ma sve jeblokirano... Drži

se sve ovdepod kontrolom... Imali smokontakt sa

armijom ...”

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


Kako je završio put iz Hercegovine u Tursku

Reportaža

Nakon ‘48. počeli su se

miješati sa Albancima

kojima je bila čast kada

kćer daju za Bošnjaka.Vole nas jer smo

pošteni i dobri ljudi.

Nikada nijedan Bošnjak

iz ovih sela nije bio

kriminalac, nikada niko

nije uhapšen, čak ni za

vrijeme režima Envera

Hoxhe (Hodža)Piše: Suad K ara mustafić

j o o ono bo-goo zđkc žn, ono

o ojno. To blpogl voj lj koj -vljn gon, cnj.I nj ljj o vjv

j ko lko o Bon H-cgovn ojo o z og no. A, z j ko: njn z Bon, onono Hcgo-

vn, z Tk knl1875. gon. N -gl. N n vl.Ol . U Albnj. Ublzn Dč. Bo pokvo.

Dobri Bošnjani

N lz lo Bo-k nlz pokn, n vh počlj vlk gbov Bon Hcgovn Albnj.Slo j blg bžlj-c, njgov kj n v, koo o o ž. Dč j ljn40 klo. Gpkoj čnl novn,ln n, -čk nc pv-nc z BH, očkl oj. Djc čk-j oko n, k

zv Bon H-cgovn. Znl n j pč o nj. Ok Albnj, kko?!

Albnc g zov F, on j Fk Kll, nk Kl,pjnk j žnj Bonj-k Albnj “Zbk”, objnjv Bonjc 1875. gon po-l v vojoj oovn k-nl z Tk poz z bolj

žvoo. Knl pko Ploč z Mo, Čpljn, Počlj,Blgj Soc. U l Bok Kož Bonjk oko5.500. Pč. Fk c z-v Bon Hcgovn.

“Moc z ovh l o 1875.,k l bo koj po-kvo blzn Dč, o 1948.,ok j bl zvon gnc zđ Jgolvj Albnj, pol olzl Jg. Nkon ’48.počl j A lbnc koj j bl č k k jz Bonjk. Vol n j o po-n ob lj. Nk njn

Bonjk z ovh l njbo knlc, nk nko nj hpn, čk nz vj ž Env

Hoxh (Hož)“.

Kl zbo kko l j onovn ko-l kojoj j Bonk

jz k obvzn p.Pohđ j 197 jc. M-đ, o oovn vgon ž žljnočkj poo -njg jzk. Pogđ,

njno nvo,njn gncj, nk-kvo žnj, NVO...nkog poogn ovoj čnoj nj čvj voj n; j jzk ngo njgov okonc.

No, nov gn-

cj nkon p Hoxhnog vznog ž- kol plk

vojoj oovn obzj.

“Bošnjaci sa“Bošnjaci sa ppokvarenog bokvarenog brodroda”a”

7. jn - 28. ž

I čudna jesudbina;

Bošnjaci izHercegovine

krenuli zaTursku, ostali

u Albaniji. Brodse popravio, ačak došle neke

druge lađe,a oni niti danastave put,

niti da se vrate.Što ih bogdo nemogu sa sobompovesti, pa da

ja u Bosni, a oniu Hercegovini,kada dođe časodređeni, rahat

umremo.

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


“U Mo zvl -j Englkog jzk knjžv-no. Čo pojj Bon Hcgovn, kko n n ž po-n đ voj zljc, vojoj oovn“, zbo Mln Gzn.

Ciko Bukovac, profesor upenziji, jedva zbori kada o Bo-sni zbori, hropci mu ne daju,

na ivici je plača. Kaže da jesvima njima Bosna u srcu. A,kada to kaže, to nije fraza.Osjeti se.

“Ovj njpj jc nčbonk, k, p k on l-bnk jzk. Bonjc ovh l l nžnj, oko, po-o. Albnc n ppoznj

ko obzovn, n oblj”, zbo Bkovc, z vBon Hcgovn n p z k.

Bkovc objnj-v kko j nlo

jnog o v l koj zvj jk; ž-l 1875. jo gj vo, j bl n-vkl n Nv.

“Ko-ko-n”, hj-lo j kjolk ovj ko Hcgo-vn p j nlo, po

cj lbnkog j-k, “Kož”, kžpnzonn poo.

Izazov za lingviste

Bonjc Alb-nj pozn ko n pozn lj, o-booj. I h v o - hlj. Kž n l

pobl Albnc, o h nvno pojll opn kko b njonjhov o vl.

7. jn - 28. ž

To o ovj n “go-vo”, ngo “zbo” okz

j kolko obo hc-govčk Bonjc po-kvnog bo čvlgovo vojh pk, oož b zzov plk lngv, j. on kojžl žv n jzk.

I čn j bn; Bo-njc z Hcgovn kn-

l z Tk, ol Alb-nj. Bo popvo, čk ol nk g lđ, on n nv p, n v. Šo h bogo nog obo pov, p j Bon, on H-cgovn, k ođ č

ođn, h o.

Olz. Iz n ojBonjc njhov jc, čkjpoo Bonkog jzk, k ...

Grupu kojusu činili

novinari,federalniministar,

turistič

kiradnici iprivrednici izBiH, dočekali

su osmjesima.Djeca

trčkaraju okonas, u rukama

im zastaveBosne i

Hercegovine.Zanimala nas

je priča onjima. Otkud

u Albaniji,kako?!

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


Relikti ikavskog identiteta bosanskog jezika

Društvo

Danas su Bošnjaci jezički

podpuno izparcelisani: na nivou

standardnojezičkog idioma su

(prisilno) ijekavci (u Bosni i južnom

Sandžaku) te ekavci (u sjevernom

Sandžaku), a u domeni organskog

idioma Bošnjaci danas imaju

troizgovornost: ikavsku (preostali

narodni ikavski govori te u privatnoj

upotrebi), ijekavsku u BiH i južnomSandžaku te ekavsku u sjevernom

Sandžaku. Iako je “bečkim književnim

dogovorom” Srba i Hrvata 1850.

godine za osnovicu zajedničkog

književnog jezika uzet bosanski, iz

književnog jezika je iztjeran ikavski

izgovor, a uveden Vukov hercegovački

ijekavski (a ne, primjerice, tzv. zetsko-

sjenički (novopazarski) niti dubrovački

Piše: Safet Kadićr b s k o - h r v s k onormvsčko prvo-psno nslj n bosnskm

nronm jzkom jo o “bčkog knjžvnog ogovor” prholo jns ju gnoc u u pos j njoj grsj posrnom prhju sgrgcj n nčk očnm rorjm BH, o su suc no nsv n onjč normvc. Glgol voliti j jn oonh rlk koj nvojbno svočo prvo nom vs om nu

bosnskog jzk. Z ovj znmnorkvnn glgol vzn j jngrmč s uzv. O pozno

j s lksj rjč u bosnskom jz-ku ogl u klncj mnc, kom-prcj prjv konjugcj glgol,l j glgol voliti krkrsčn poom o jn zkč z grmčkshm m, por konjugcj, kom-prcju, popu prjv, p njgov komprv gls vol ji . Im, čk, suprlv, o čmu svjoč nron pjsm, svhlnk, “Tr vojk zbor

zborl”, u kojoj s oblk najvol ila po-nvlj čr pu, u čr vosh, s-n ko svojvrsn prjvsko-glgol-sk kompoz (nj-volila , rblo b:najvo ja .

“ ol la me, ne vol la, mala/moja te je ruka milovala .” Ov shov brc cr

jn kr u nvno mrnom oku-mnrnom lmu o rnommosrskom uhu posr-nom Mosru, nmnovnsrov čn Mosrc, oprzmnu n, onkokko b, po njgovm rjčm,nk pjvl kosc u r-nucm rh omor nkon kovn. (“M n

ml smo s ulum”– kž n.) “Lipo milovat zakon je davni , zco j jo1631. gon u svom bo-snsko-urskom rčnku prvbosnsk lkskogr jno njznčjnjh lhmjopjsnk, Tuzlk MuhmmHw Usku. Domnnnoprsusvo kvskog oblk ovog glgol u mosrskomgovoru nučno j uvro bo-grsk prosor srbsk k-

mk hrcgovčkog por- jkl, Asm Pco, o, kođr,opovrgv nk nrjkvc j Hrcgovn ouvjk bl jkvsk. Tpčn oso-bn cnrlnohrcgovčkog govor su č kvsk oblcglgol p voliti i žv ojkvskh voljeti i žvj” –vr Pco. I n supronomkrju Bosn s vol pjv brc: “Oj, Bihaću, ne bih te vol i la/da se nisam utebi rodila ”, pjv žnsk

ssv (hrvskog) kulurno-umjnčkog ruv KUDSnc z Žgr u bhkom krju.Brc j, ko o znmo z nologj muzkologj, svnron pjsm lhkog ljubvnog, njč lscvnog sržj,prozčn mnj počn lrčn osupln svhlnk. Vž s uglvnomz rurln, ok s svhlnk zključvovž (po posnku) z urbn prosor žvo uh ksb mhl hr.Svhlnk j žnsk ljubvn pjsm,koj s, kko j smro rhm. Hmzo

Polovn, “pjv s pol gls, s punmsrcm”, ok j brc uglvnom muk pjsm. N kv nčn r. Polovn,rođn Solčnn, nrprro j svpjsm, ko ovu n rju BIR, z koj

onosmo vosh, u kojm s susrzvorn glgol ‘voliti ’ u prvoj “mukoj”rm:

“Kamo sreće da te nisamvol i la/

sretnija bih po svijetuhod i la.”

Tuzlk Nž Slkov usvom prpooznljvom slupjv nronu pjsmu

“Vol i la si mene kao nikog/ vol i la si ti.”

Sn lgnrnog nrpror nronhpjsm, Goržnn rhm.Zm Immov, Nž,n koncru u zgrbčkomLsnskom opjvo j ovshov:

“Srce voli i vol i /divne kose, oči mile.”U zbvnoj msj

Knonln lvzj 2008.gon jn srovjčnSrjlj zuzno movno

j opjvo, uz svoj szvlsoručn zr, srusvhlnku:

Tri djevojke zbor zborile Šta bi koje najvol i le

Najstarija govorila: Ja bih srebro najvolila ................................a treća je govorila da bi dragog najvol i la .Vol j Božj blgo.

Ljubv j u osnov žvo.Uprvo su v suprosv j-

n mđuzvsn prncp:ros (ngon z žvoom) -nos (ngon prm smr) jn r ž-vo. On j s rnscnlnog sjl- njksplcnj sržn u 36. ju

36. qur’nsk sur Ysn, koj s smr kčmom Qur’n, u prvou znčnj Bsm Korku: “Nk j hvljn Onjkoj u svmu svr prov, pol: u ono-m o z zmlj nč, u njm smm, u onom o on n znju”. Tk nvno

j svrmn gnk povrl u s-nu, okrv sv lj svh žvh b

mju po 46 hromozom, smo poln lj polovcu o og zo j u njojmn poncj z ncjcju žvo,

ngonom s spoj s oslh 23 hro-mozom posn pun lj, jno.

Voliti je blagodat,Voliti je blagodat, a ne mahanaa ne mahana

7. jun - 28. rž

Srbsko-hrvatsko

normativističkoi pravopisnonasilje nadbosanskimnarodnim

jezikom jošod “bečkogknjiževnogdogovora”

predhodilo je nasilju igenocidu uposljednjojagresiji i

postratnomaparthejdu isegregacijina etničkiočišćenim

teritorijamaBiH.

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


Etnički jezik Bošnjaka

U bos(a)nistici je temeljni aksiomda je bosanski ikavski jezik etnički jezik Bošnjaka i da su svi štokavski ikavcietnički Bošnjaci, gdje god da su i bezobzira na vjeru i savremeno nacionalnoizjašnjavanje. Danas su Bošnjaci jezičkipodpuno izparcelisani: na nivou

standardnojezičkog idioma su (prisilno)

ijekavci (u Bosni i južnom Sandžaku)te ekavci (u sjevernom Sandžaku), a u domeni organskog idioma Bošnjacidanas imaju troizgovornost: ikavsku(preostali narodni ikavski govori teu privatnoj upotrebi), ijekavsku uBiH i južnom Sandžaku te ekavsku usjevernom Sandžaku. Iako je “bečkimknjiževnim dogovorom” Srba i Hrvata 1850. godine za osnovicu zajedničkog književnog jezika uzet bosanski, izknjiževnog jezika je iztjeran ikavskiizgovor, a uveden Vukov hercegovački

ijekavski (a ne, primjerice, tzv. zetsko-sjenički (novopazarski) niti dubrovački.Zvuči nevjerovatno, ali najgorljivijipropagatori novog književnog jezika i ijekavskog izraza u BiH bili su fratri(kao jedino pismeni) iz apsolutnoikavske zapadne Hercegovine, a tek potom svojevremeno naseljeniistočnohercegovački kmetovi u(ikavskoj) Bosanskoj krajini, čiji jenajizrazitiji predstavnik Petar Kočić.Od tada sve do danas na prostorubosanskog jezika Vukovi sljedbenici

u liku lektora, poput pravopisnihpolicajaca, revnostno su provodilitaj “vučiji” zakon. Ijekavizirale suse, zapravo skrnavile i sakatile, čak istare, ekskluzivno bošnjačke, pjesme– sevdahlinke. Ovdi ću navesti samo

jedan primjer takvog skrnavljenja. Upoznatoj sevdahlinki Bere cura plav

jorgovan, koja je spjevana u osmeračkimdvostihovima, sa strogom rimom,lektor je ijekavizirao riječ zavol i la, koja

je bila nosilac rime: Ja se s dragim našal i la/ Da sam drugog zavolje la (umjesto

izvornog: zavol i la).Pjesma je snimljena prije 1990.

godine u interpretaciji Bebe Selimović.I pjevači autorskih popularnih

pjesama morali su proći torturu“glačanja” narodnog jezika od strane“pravopisnih policajaca”. Dovoljno

je samo uzeti popularne pjesmeTravničanina Seida Memića Vajte(Nikad te niko neće volje t k›o ja, Lejla ),Sarajlije Saše Lošića (Suada, Suada,da li si ikad mene volje la , koje su zbog svoje popularnosti definitivno uklesale

ije u jezičko pamćenje Bošnjaka.Bosanski glagol voliti vučekorijen (* vol-) još iz praslavenskog,zapravo je sveslavenski, prisutan odindoevropskog priko baltoslavenskog

do balkanskoslavenskog,odnosno bosanskog.Etimolozi, poputserbokroatiste Petra Skoka,tretiraju ga kao denominalna –ïti (odnosno –êti ) odvolja u značenju želiti, hotiti,osjećati naklonost prema kome, ljubiti , s ujednačenjem

samoglasnika ‹i› kaoformativa za infinitivnu iza prezentsku osnovu: voliti– volim, iterativ izvolivati .Od ovog korijena, kao štosmo na početku iztakli,postoji komparativ volij .(Neobhodno je napomenitida znak ï , odnosno ê ,predstavlja latiničkitranskript ćiriličkog znaka za bosanski glas ‹i› kaosupstituta praslavenskog (dvo)glasa ‹jat›.) Ovaj glagol

u svim riječnicima sve do Rječnika JAZU, koji slijedi “bečki književnidogovor”, kojim je uveden ijekavskisupstitut ‘jata’, ima ikavski oblik voliti , a od tada ijekavski volje ti , štosu prihvatili i savremeni bosanski,tačnije bošnjački, normativci, nasuprotizvornim narodnim govorima, ukojima je do danas ostao povijestnioblik vol i ti . Zanimljiv je potez autorâ Rečnika srpskohrvatskog jezika , kojinormira voleti ivoljeti , a voliti proglašava neknjiževnim, ali u primjerima navodi

upravo ikavski oblik: “Njezina tetka Šerifa ... vol i la je Huseinu nego Alipaši Vidaiću” (Fidahić, op.a.).Poznati bošnjački orijentalista ileksikograf, rahm. Abdulah Škaljić u


svome Rječniku turcizama ,u objašnjenju turskog glagola sevmek , navodi“vol i ti, ljubiti, milovati ”.U jednom govoru Zlatnimljiljanima ratne 1994.godine tadašnji predsjednik Predsjedništva RepublikeBosne i Hercegovine, Alija

Izetbegović, poručuje: “Ličite na narod iz koga potičete. Taj narod neštovoli , a nešto ne voli . Volite ono što on voli , ne volite onošto on ne voli . Ne treba vasbiti sramota da ličite na tajnarod, pa makar dijelili snjim, možda, neke mahane.”

Jezi ko nasil e nadosanskim naro om

Bosanski narodni

govori, unatoč stoljetnoj ijekavskojpresiji, još i danas potvrđuju prisustvoglagolskog oblika voliti na cijelomprostoru bosanskog jezika, na svečetiri strane, bez obzira na vjeru inaciju govornika, uzrast, socijalnistatus, stepen obrazovanja, zanimanjei sl., o čemu svjedoče i slijedeći,nasumice odabrani, primjeri. Netreba vol i t’ ili ne vol i t’ SDP, objašnjava spoljnopolitički komentator NevenKazazović na jednoj televiziji aktuelnuvojno-političku situaciju. Da li treba

vol i ti Sarajevo, retorički se pita (sada već rahmetli) slikar Mersad Berber urazgovoru sa Mufidom Memijom. Ovuzemlju nakon 1. marta ne moraju svi vol iti, ali je moraju poštovati, djetinje

Da je Bosnaprvobitno bila

ikavska govoresačuvaniikavski

toponimi kaosedimentirana

supstancabosansko-

bošnjansko-bošnjačkog

duha razasutihdiljembosanskihzemalja.

Evo nekih.Bilino polje,Bil(i)mišće,

Brist, Ričice,Briznik (selo),na prostoru

Zenice.

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


naivno je zavapio prošle godine povodomDana nezavisnosti prof. dr. ZdravkoGrebo sa malih ekrana. Kao da ga je čuo,godinu dana kasnije gotovo identičneriječi izgovara portparol mitropolita dabrobosanskog Nikolaja, stavrofor,povodom božićnog prijema ove godine uSabornoj crkvi u Sarajevu: Ne moramo se mi vol i ti, ali se moramo poštovati, kaže on.

Nekoliko godina prije obadvojice, dok je još slobodno cvrkutao po televizijama,istu rečenicu izgovara na jednoj lokalnojsarajevskoj tv-stanici Slavko Jovičić,poslanik SNSD u Domu naroda, kojemneki mediji dodaju nadimak Slavuj zbog navodne predratne saradnje sa SDB(policijski doušnik) dok je radio kaokonobar u zgradi Skupštine SRBiH. Ne moramo se vol i ti , mudro je zapjevušio ovajnasrtljivac. Mnogo je konktretniji msgn.Franjo Komarica, biskup banjalučki, prijedvije godine na Sarajevskoj televiziji: Ovdje

je (u RS-u, op.a.) bilo zabranjeno ljubit,vol i ti, ne dvoji Komarica. Ne dvoumise ni jedna prognana Srebreničanka na BHT kada kaže: Ja bih se vol i la vratit i tamo bih živila . I poznata pridratna tužiteljica, a postratna advokatica, Edina Rešidović, javno izražava svoje želje: Mi kao građani bi vol i li ... Mnogo konkretniji

je jedan rudar iz Rudnika Đurđevik:Vol i li bi da su plate kao u Elektroprivredi ,budno sanja svoje snove ovaj rudar. Akomeđu nama ima onih koji bi vol i li da izbori ne budu priznati ... kalkulirao jena državnoj televiziji predsjednik SDP-a

Zlatko Lagumdžija, prije nego je svojimkoalicionim partnerima zabio nož u leđa. Mi smo najviše vol i li ići u Potočku džamijukod hodže Tale, koji je brzo klanjao teraviju,sjeća se banjalučkog djetinjstva akademik Muhamed Filipović. Mi bismo vol i li da se bave Mešom Selimovićem, priznaje uglednibosanski teoretičar književnosti, profesorZdenko Lešić. Ugledni bosanski fratar,Mile Babić, poručuje: Taj nauk služi da može vol i t ljude . Nakon povratka iz Japana u rodno Sarajevo, poznata kantautorka

Jadranka Stojaković, lamentira nad davnomihnulim sretnim danima i svoju “raju”:

Vol i la bih da se s nekim od njih provozam,makar do Makarske . Govoreći o “Veležu”postariji Mostarac Nusret Čerkić, kaže:

Mi smo taj klub vol i li, a 80. godišnja romansijerka Evgenija Šefkić iztičevrijednosti nekog prošlog vremena: Mi smo se svi poštivali i vol i li. Njezina mlađa kolegica po peru pjesnikinja i pjevačica Rahima Halimanović Šehić zadovoljnokaže: Uradila sam ono što sam vol i la, želila ,a mještanin sela Grapska kod Doboja govori o svojim susjedima koje su ubilisrbski zlikovci: Njih je čitavo selo vol i lo...

I poznati novinar Šefko Hodžić kažeza komandanta i heroja odbrane Žuči,Safeta Zajku: Svi su ga vol i li. Ipak, najvišeiznenađenja i nedoumica izazvala je jedna arogantna i dvolična izjava srbijanskog

predsjednika Tomislava Nikolića nakonposjete Bosni i Hercegovini:

...a najviše bismi vol i li...da entiteti i narodi u BiH sami rešavaju svoje probleme.

S r b s k o - h r v a t s k onormativističko i pravopisnonasilje nad bosanskimnarodnim jezikom još od“bečkog književnog dogovora”

predhodilo je nasilju igenocidu u posljednjoj agresijii postratnom aparthejdui segregaciji na etničkiočišćenim teritorijama BiH.Danas su agresivni hrvatskimediji, kao revnostni ijekavskikonvertiti, priuzeli primat“ljutih vukovaca” Kočić-Šipka-Ostojićevih lektora i na bosanskom medijskomprostoru (prvenstveno uFederaciji, gdje su većinskiBošnjaci) neprestalno inesmetano “bombarduju”bosansko uho, spremni da gotovo od svakog ‘i’ naprave ‘ije’, a unekim drastičnim slučajevima čak iod ‘o’: tijek od tok. Suicidno su imse priključili i tobožnji bošnjački

28

normativci, a zapravo srpsko-hrvatskicenzori, prilikom izrade Rječnika bosanskog jezika u izdanju Instituta za

jezik u Sarajevu, Ibrahim Čedić i Naila Valjevac, koji su se skrivalipod krinkom “završnihobrađivača”, pa su brez znanja i dozvole autora obrađenihriječi u tom riječniku

pod slovom ‘v’ pripravilibosansko narodno voliti u njihovo (i Karadžićevo)voljeti . U svojoj poltronskojbezpogovornosti i slijepojizključivosti ni pomišljalinisu da bi se ovaj glagolleksički mogao normiratikao dublet: voliti/voljeti .To bi bilo sasvim u skladusa osnovnim postulatomsavremene sociolingvistikeda je “varijantnost temeljna odlika jezičkog sistema,a ne homogenost”.Sociolingvistički aspekat u

ovom slučaju presudno je važan, jer ovealternirajuće foneme imaju nezamjenjiv simbolički značaj za jezički identitetgovornika.


U bos(a)nistici je temeljniaksiom da

je bosanskiikavski jezik etnički jezik

Bošnjaka i dasu svi štokavskiikavci etničkiBošnjaci, gdjegod da su i bezobzira na vjeru

i savremenonacionalno

izjašnjavanje.

Neki bosanski ikavski toponimi i patronimi

Da je Bosna prvobitno bila ikavska govore sačuvani ikavski toponimikao sedimentirana supstanca bosansko-bošnjansko-bošnjačkog

duha razasutih diljem bosanskih zemalja. Evo nekih. Bilino polje, Bil(i)

mišće, Brist, Ričice, Briznik (selo), na prostoru Zenice, te Dolipolje kod Lašvei dr. Nedaleko od Lašve, u samom srcu Bosne, je i selo Gora, u kojem je dijalektolog na malom prostoru zabilježio brojne ikavske geografskepojmove, kao što su: Zavrilazi, Bristavica, Usićke, Vrila, Zabriznica, Diljka,Prikodonica, Poslivnica, Livode itd. Sjevernije niz rijeku Bosnu je selo Pr i sade kod Doboja, kao i Pr i djel Donji, zatim Li skovik kod Srebrenice, u kojemsu jednoj majki Srbi ubili pet sinova, Divič kod Zvornika, pa Liskovac iPiskavica u sjeveroistočnoj Bosni. Do početka prošlog stoljeća u visočkomkraju je bila Kraljeva Sutiska (danas Sutjeska) i Poričani (danas Poriječani).Naselje Slivno kod Breze i danas postoji pod tim imenom. V i trenice su privojizmeđu Zenice i Viteza, ali su ne tako davno preimenovane u Vjetrenice, a Slimena su planinsko sedlo kod Novog Travnika. Li sina je naziv jednog šumovitog lokaliteta na srednjem dijelu vlašićkog platoa, a isti oblik (Li sina)ima planinski masiv između Gacka (Avtovca) u BiH i Plužina u CG.

Povijestno misto Divičani, te Rika i Vinac su toponimi u jajačkom kraju.Postoji i R i ka kod Konjica, a V i nčac, historijsko mjesto, srednjevjekovni gradkod Nevesinja, kao i Biograd. Nije daleko ni hercegovačko jezero Blidinje.Toponim Bili Brig je kod Gruda u zapadnoj Hercegovini. Još uvijek sepamti ikavski oblik krajiškog grada Pridora, danas Prijedor, u kojem su Srbipočinili genocid nad Bošnjacima u protekloj agresiji.

Kod današnjih Bosanaca sve tri vjere postoje ikavska prezimena:Poričanin, Zvizdić (Sjenica, Gacko, Sarajevo), Zv i rkić (novinar “Oslobođenja”), Bilajac, Sl i pac, B i da, B i lić, (muslimani), St i pović, Sl i pac,Li vaković (glumica Linda Gaćešić), B i lić (katolici); B i lić, B i l i nac (Slaviša)sa Pala, Sv i tlica (Đuka) od Jajca, B i lkić (Nedeljko) od Bugojna, Cv i tičanin(Denis) iz Istočnog Sarajeva, S i kiraš (Ognjen) Banjaluka, B i gović (Milan)sa Kosova (pravoslavci). Čak i jedan pravoslavni sveštenik Li vopoljac

(Branislav) nosi ikavsko, dakle bošnjačko prezime. Njihova današnja ikavska prezimena, patronimi, nepobitno dokazuju da vode porijeklo od Bošnjana, jer su svi ikavci štokavskog idioma na Balkanu po porijeklu etnički Bošnjaci(Bošnjani), bez obzira na vjeru.

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]



“Proklet kto će privalit”

Upotreba sveslavenskog nominalnog (pridjevski) i glagolskog prefiksa pri/pre- (<prasl. *per), u svim njegovim funkcijama u bosanskom jeziku vrlo je frekventna i

raširena po svim dijelovima BiH. (U ekavskom je pre-, a u ijekavskom se nalazi u dva vida: prije- u dugim slogovima (tip prijegled) i pre- u kratkim slogovima (tip pregledati). U značenju‘ponovo obaviti radnju’ upotrebljava ga jedan penzionisani kakanjski rudar, govoreći ostrogim rudarskim procedurama: “Nije pr i data lampa i haj nazad! Pr i uze ope› šuma, pr i uze breza.” Šestdesetogodišnji Zeničanin Suad Kaljić, koji ima anatomski ekskluzivitet – srce na

desnoj strani, kaže: “Ništa, doktori pr i gledaju i upućuju dalje...” Identičan oblik upotrijebio je sedamdesetogodišnji Ibrišim Gušić iz Han-Pijeska, kao pacijent na sarajevskoj ORL,objašnjavajući svojoj pridošloj bolničkoj posjeti: „... pr i gledaju me ...bio malo s ìdio... Triput smo pr i seljavali – kaže povratnica u Srebrenicu Refija Huseinović.

Prefiks pri- sasvim prirodno funkcionira u postverbalima, npr. prisada, prilaz, prilog, prikaz.Tako se supruga Mehmeda Šarića iz Trnova, pridošla u bolničku posjetu mužu, u čuđenjupita: Šta, ima prívoz? i napominje da ... ona šćedi ... Ali će voditeljica BHT dnevnika Svjetlana Topalić, ekavizirati (nepravilno) jedan od ovakvih postverbala (<pri-liti): “... dolazi do prél i va sredstávā ” (priliv sredstava : priliti). (Ovaj primjer je višestruko zanimljiv: po brkanju prefiksa pri - i pre - (i u ekavskom je pr i liv ); zatim, po tome što, čak, i osoba koja je negramatički,nepravilno, ekavizirala prefiks pri-, u pre-, upotrijebila je pravilan oblik postverbala ‘preliv’(a ne preljev), prema glagolu ‘liti’, a on je nastao od glagola preliti i označuje pripremljensadržaj koji se prelije preko čega: kolača, pite, musake i sl.) Za razliku od nje, načelnica odjela u MUP-u Kantona Sarajevo, Sabina Bukva, navodi “ pril i v predmeta ” kao faktor koji utiče na brzinu registracije vozila u Sarajevu. Ali, nije Svjetlana jedina koja pogrešno upotrebljava riječi

sa prefiksima pri - i pre -, kojima se diferencira značenje. Čini to i šef kriminalističke policijeSBK, koji kaže: “Dana... pr e stupila je ...” (u značenju pr i stupila, došla, prišla, pridošla). Da jeprestupila, napravila bi prestup i bila bi prestupnik. Prestupiti može atletičarka u skoku udalj, itada čini prestup preko/priko linije, ali ona može i pristupiti nekom atletskom klubu kada joj seodobri pristup i kada podpiše pristupnicu. Istu grešku pravi i sportski komentator Zoran Šuko(inače, nešto profesionalniji novinar od mnogih drugih kolega) kada kaže: “... da dio krivice pr e pišu golmanu West Ham-a.” Ne znamo da li je Zoran u školi od koga šta izpravno prepisivao,ali ovdi se radi o glagolu pr i pisati, u značenju pribrojiti nekome nešto, staviti nekome nešto upripadanje, kao osobinu ili nadležnost. Drugo je glagol pr e pisati koji znači: pisanjem prenijetisadržaj napisanog sa jednog predložka na drugi. Kvaziekavizam upotrijebila je i Srebreničanka Hatidža Mehmedović, ogorčena postupkom policije RS-a povodom hapšenja Midhata Salihovića, koji je došao na dženazu u Potočare: “... da se naša djeca policijski pr e vode ”, umjestopravilnog pr i vode . Drugo je nekada bilo privest s jezika na jezik, kao što je fra Matija Divković1611. godine priveo Nauk karstianski za narod slovinski. Simpatični tv-lik dr. Điđimilović brka druga dva glagola različitih prefiksa, kada kaže: “Da ti pr e pišem ozbiljnu terapiju”, umjestopravilnog: pr o pišem. Isti ikavski oblik glagola prići upotrijebit će tri Bosanca iz tri različita bosanska mjesta, različitog etno-nacionalnog identiteta i različitog zanimanja. Obućar HamdoHadžiomerović iz Visokog sjeća se nekog poznanika: P ȍslī je pr ìšō u Vìsokō... Da kalàišū sùdje.“Oni su bili pr i šli u Srbiju” , kaže četrdesetogodišnji Bijeljinac Rahman Isić, roditelj djece koja su na početku srbske agresije 1992. oteta u Bijeljini. Pedesetogodišnji načelnik Odjeljenja za stambeno-komunalne poslove u Opštini Laktaši Milenko Bajić, objašnjava: “Da bi stanovništvoiz Žúpe moglo da prîđē na drugu stranu (rijeke). – Čuj, pr e past...” čudi se jedan doseljenik izBosanske krajine u Vojvodinu (kolonisti) na govor svog zemljaka, koji se jezikom već prilagodiomještanima ekavcima: kod njega je pr i past. I kod političara Sulejmana Tihića iz Bosanskog Šamca je ‘pr i past’ : ...kad se jedan poslanik pr i pao i pobjegao ..., svjedoči Tihić. Došao je u Fojnicuda pr i noći, objašnjava Kemal Polutan, borac paraplegičar iz Fojnice. U jednoj sceni “ludi” Izetkaže: Ja bi’ se pr i klo.

I u južnijim dijelovima Bosne prisutni su izvorni ikavski oblici. Tako će jedanpedesetogodišnji Stolčanin pravdati svog prijatelja u kahvanskom društvu u vrijemeodržavanja “Slova Gorčina”: - On je pr i sp›o jutros. Mahmuran je bio, sigurno. EnverHalilović, komandant 404. brigade ARBiH iz Konjica, objašnjava: “Da se pr i sijeku svi putovi i tragovi.” Dok na jednoj skorašnjoj tv-stanici ekavski savjetuju gledaoce: Foliju je potrebno pr e lijepiti (umjesto prilijepiti), dotle već stoljećima na mnogim bosanskimstećcima stoji upozorenje: Proklet kto će pr i valit’ (a ne: k o će prevaliti). Djevojčica Kristina, na rehabilitaciji u “Reumalu” u Fojnici, ovako objašnjava odakle je: “ Misto Rika kod Jajca...prema Vincu.” Zanimljivo je navesti naziv mjesta Pr i d je l Donji kod Doboja, jer je pola ikavski, a pola ijekavski, ali je znakovito spomeniti i izvorni toponim Bili Brig kod Gruda u ikavskoj Zapadnoj Hercegovini za razliku od skorašnjeg naziva za bivšuLišticu – Široki Brijeg. Franjevac Filip Lastrić priredio je Ned i ļnik dvostruk o.f. Filipa iz Oćevije... to jest po dva govoreńa za svaku ned i ļu priko godine... data na sv i tlost 1766.u Mleci. Mleci nisu izpravljali Lastrića, a dva i pol stoljeća kasnije sam sebe izpravlja nogometni ex-reprezentativac Vlatko Glavaš, kada kaže: “... koji će nam omogućiti da pr i ko... (pa se brzo izpravi) ... pr e ko Nogometnog saveza ...” Da je, makar, u privatnoj javnojupotrebi (mediji) ozvaničen izvorni bosanski ikavski izraz, Vlatko Glavaš ne bi morao

javno sam sebe izpravljati sa svog rodnog ikavskog na tuđi ekavski. I Bošnjaci na Kosovusu sačuvali ponešto od svog starog materinskog ikavskog jezika, o čemu svjedoče dva zabilježena ikavska priloga pr i dveče i pr i djesen.

Zemlja pr i teže/ Nebo visoko/O da sam ptica/ Da sam soko, zaključio bi Mak Dizdar.

Zavoliti grad

Z a glagol voliti vezana je i jedna davna epizoda iz moga života, iz

prvog razreda Učiteljske škole u Travniku,polovicom šestdesetih godina. Tadašnjivrlo agilni travnički kulturni poslenik Besim Mulamuhić (sa suprugom Irenomvodio je i tada prestižno travničkoamatersko pozorišće), kao urednik netomosnovanog Radio-Travnika, pozvao meu jednu svoju emisiju i kao došljaka odLašve u travnički srednjoškolski dom,pitao kakvi su moji utisci, kao i ostalihdomaca, o Travniku. Radio je bio smišćenu jednu džamiju na Kahvici (mahala),koja nije bila u funkciji, kao ni brojnedruge, osim Šarene džamije. Rekao samda me je ovaj grad prosto občinio, jer jeprva slika mog ulazka “ćirom” iz pravca Dolca 1964. godine bila tvrđava Starigrad na horizontu kao iz bajke. Sliku jedopunjavala unikatna građevina poputdvorca u podnožju, na utoku hučnePlave vode u rijeku Lašvu, sa šarenomfasadom kao na ponjavi moje majke(kasnije sam saznao da je to nekad bila Elči Ibrahim-pašina medresa, pretvorena u Dom staraca). Grad je stoljećima urbaniziran, prave gradske ulice, sa večernjim korzom, stare mahale sa svojim džamijama i bijelim munarama,kao “Božijim uzkličnicima”. Svega toga nije bilo u gradovima: Zenica, Kakanj,Visoko i Busovača u mome okruženju izdjetinjstva. Tokom razgovora izgovoriosam slijedeću “kobnu” rečenicu. Zavol i li smo taj grad.

Sutradan sam među đacima bioglavni u razredu, takoreći radijska zvijezda. (Ne treba zaboraviti da seu manjim sredinama tek tih godina pojavljivali tv-aparati) Ali mi je prisiločim se na času srpskohrvatskog jezika pojavila mlada profesorica Mirjana Zeci javno me ukorila zašto sam upotrijebiooblik zavolili. – Jesmo li zavolili taj grad? Kaže li se zavolili? Može li se voliti? - Kaže! – odbrusio sam ja šokiran pitanjem i na zaprepašćenje svih đaka u mome “prvomčetiri” razredu. – Može se voliti! – biosam odlučan i dodao sebi u njedra: kaošto ja volim Zilhu iz “prvog jedan” . – Ne

kaže! – odlučno će Zec, puna ijekavskog znanja, donesenog sa fakulteta izZagreba i neskrivenih kompleksa. – Kaže se voljeti, zavoljeli! Potom me jegnjavila. Iako odličan đak, dugo sambio u nemilosti kod nje. Ali kad samu novembru 1967. godine dobio prvunagradu za najbolji literarni sastav na konkursu za srednjoškolce Lašvanskedoline i cijele Srednje Bosne, na temu 50.godišnjice oktobarske revolucije i kada su na književnoj večeri, organizovanojpovodom javnog uručivanja nagrada ičitanja nagrađenih radova, gostovali ivelikani poput Maka Dizdara i Gustava

Krkleca (što je opet prenosio uživo Radio-Travnik), profesorica mi je čestitala, štosam ja shvatio kao priznanje i satisfakcijuda sam i ja i ona bili u pravu.

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


‘’Zlatna zora’’

Društvo

U presretnutom razgovoru

izmeđ

u učesnika operacije“Krivaja 95“, zauzimanja

Srebrenice, zabilježeno je i ovo:“Radi marketinga, dajte nek’Grci, nek’ oni tamo svoju zastavuistaknu. Slušaj, daj pronađi gdjesu Grci, na kojoj su liniji, nekzastava se vijori. Nek se istaknegrčka zastava i ko bude goresnimao, da snimi i to”.

Piše: Avdo Huseinović

k Independen j j 2005. g ja a j At pkrta traga

č grčkh brljaca prlkmkpacj gca Srbrc 1995.g.

U Grčkj , pja lt, zal a B tkm rata a Srbma bl brljc z t zmlj kplj takzaj Grčkj brljačkjbrga, al jhm talmzlčma j ta prčal. It lt

a a j hlaka laa, čj jc bl raprđ Srbrc,2004. g zjtaj maakra Bjacma ala a rjmpaa gr z UN-a, grčk br-

ljc bl ktakt a g-

ralm Ratkm Mlam Raam Karažm. Uzjtaj a tra-krpt tlkg razgra kjm Mla grčkhbrljaca traž a Sr-brc pg grčkzata a t m am-rm kak b zapkrt prpaga r-

.U prrttm razg-

r zmđ čka prac- j “Kraja 95”, zazmaja

Srbrc, zabljž j : “Ra marktga, a- jt ’ Grc, ’ tamj zata tak. Slaj,aj prađ gj Grc, a kjj lj, k’ zataa jr. Nk’ tak grčka zataa k b gr -ma, a m t”.

Za veliku Grčku u Evropi,slo o nu o Muslimana

Nak t j Srbrca kpraa, 11. jla 1995.g, 15 at 40 m-ta, grčka ržaa tlzja bala j tlk trj

a jm grčkm jkm kj j r-ka: “Nak t j prtal bmbar-aj, m m l čtl mjt”.

Da ak paa Srbrc, grčkbrljc zaj a kmaatmDrk kr a V k RS, ra-lm Mlkm am laz Vlac a rčak k Zka Bajaga zag “Dga pka”, ač

blžg prjatlja Raaa Karaža. Tm prlkm a

prla Ptraa, za tmrm aa laka zrčk-tzlak ValjKačaa brpzral Ža rjča j tg aa ar -

jma “a zar a žamjm Sr rc”.

Dk j trajal mabjaj Bjaka a ptz Ptčara KjPlja, 13. jla 1995.g,grčk lt Ethnos bja j

a Sr rc grč a

rpka zataa jr ja zrg, ka ž kaz ljba art aj ar a zahalt kj rpk -

jc jaj zbg pmgrčkh brljaca kj br a jhj tra.”

Taa j prpak Grčkbrljačk gar, p m-

Aptl Bamb, z- ja j a B br

za lk Grčk Erplb Mlmaa.“

Ram z ram M a m, apa a p, rgj pl-

jla 1995. g,čtal prpac

Grčki plaćenici amnestiraniGrčki plaćenici amnestiraniza učešće u srebreničkom genociduza učešće u srebreničkom genocidu

7. j - 28. rž

Nažalost, uoptužnicama

protiv Karadžića

i Mladićanijednom riječ juse ne spominjuzlodjela Grka i

ostalih plaćenikaiz pravoslavnihzemalja tokomgenocida u BiH.Čuvari ratnih tajniu BiH, itekako suse potrudili da

Grke amnestiraju,kada je u pitanju

njihova uloga usrebreničkomgenocidu.

Karadžić odlikuje grčke dobrovoljce

Naslovnica knjige “Griješna alijansa-Grčka i Miloševićeva Srbija“

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


Grčk brljačk gar, kjma jkmaa zj Atj. Tkmgj prla, 31. cmbra 1995. g, kma Glag taba Vjk RS Crj Rjc k HaPjka, Mla j jm prđmfcrma prta At a prčak talj z apaa a p. Tmprlkm b jtm gazm-

tak-akm kablar,Mla kaž: “B j t tal z m Atj, kmaat grčkh br-ljaca. Imal m pm a braz Grčk brb, al a j mgla btp a. Da j ak rg Grk bmj Atj, zamlt gj b amb kraj l a j ak rg Srb b

Atj. Da kažm, tta b bl a t b akrg R. t j tak bltragja j pralalja.”

Srm 2005. ggrpa gt 200 -ara, akamka aktta ja zatražl lžbzjj Grčk žrtama Srbrc za j lg zlč. Mđtm, tga kaa j l. Uglgrčk ar Tak Mcha,prj klk ga j b-

ja kjg “Grja al- jaa: Grčka Mla Srbja”, kjj, zmđ -talg, kmtj čGrka tkm agrj a BH.

- U Grčkj rpk ak-cj tkm rata B, matral “zlčma” g“jačkm jlma”. T t a Srbrc.Nja grčka laa j a-prala t j zja zajh 15ga kjj ja đj bja-ja Srbrc, t j jt ta-j tar za j rpk zmlj -kaž Mcha.

Prtak Pahlkg Mak-kg Frta Star Vtal, 27.

jla 2009., p j tžb prt -ara Taca Mchaa. Razlg jgtžb j trja Mchaa grčkm -ama Eleftherotypia a grčk pla-c bl “parajka kja j čtala pklj Srbrc.”

grada u ara evu kaokompenzacija za šutnju o zločinima

O Grka kj čtal rat BH j Vtal, ja hgrčkh brljaca kj przalč gc Srbrc. -V-

tal zrčt przaj a Grc (k-ljčj jga) čtal pla-raj zraaj rpk (kak j azaj) “r-kpacj” Srbrc.Ka t j am rka zja za

mj: “B am prtaa grpm kh rp-kh fcra m rpkmpracjama r-kpacjSrbrc.” Drg, Vtalprzaj a rgrtajgrčkh ltra za rat pr-t lgtm la B Hrcg gl a zrčtm braajm -h grčkh pltčara, ka

t Ara Papar ( majj mjr) Cta-t Mtcac – tkra Mcha. P tražajma Mchaa, grčk brljc BH bl prt j

1992. g, al j gral RatkM a , mart 1995. g -č a rmra pba r grčkhbrljaca p mm Grčka -

r jač a gar a. Taj r j ata Drkg krpa V kRpblk Srpk. tr prpaka Grč r jač gar p-

tmbr 1995. g, za zalg t-km rac a zazma a Srbrc p, prml malj “Bl ra” Raaa Karaža.

Ptj aplt kaz a mđgrčkm placma tkm gca B, bl čla ktrm -čarkg, actčkg pltčkg p-krta “Zlata zra” (gr. Hr ag), kj

j a zbrka jat Erpajprj jm trm prjtjama tamjm mlmama a bt“zakla ka pla ak l z

Grčk”, al ajaama a kpt100.000 Grka kak b prjčl zgra-j pr žamj At.

Da bl B, t pt krj. Nažalt, ptžcama

7. j - 28. rž

prt Karaža Mlaa jmrjčj pmj zljla Grka talh laka z ralah z-malja tkm gca BH. arrath taj BH, tkak p-trl a Grk amtraj, kaa j ptaj jha lga rbrčkmc. Pr aa V a m-

tara B Hrcg Nkla p-r grčk prmjr Kta Karamal, prt prtaka plmatkg

kra BH rgh zaca, trl 23. jla 2007. g Saraj“Zgra prjatljta zmđ Grčk B Hrcg”. U ptaj j b-lja zgraa kaajg Izrg ja BH.

- Sa pbm zaljtm r-m ž m am ma tp r -lc prljp rra zgrakj a ptmc razlgm pam-tt p m “Zgra a prjat jta z-mđ Grčk B Hrcg”.Okpl m aa j a la-m prjat jta j j mg

a b ta kcj, pajmrjm lma, a zgraa Sa ta mtara B Hrcg,kaza j taa pr. Jaa j taja a jzgraa ctr Saraja, kj bh.pltčarma pkll Grc, jra kmpzacja. Na, Grc tražla ptpt “p tph htr-

j” ta prča č grčkh br-ljaca ajaj Srbrc, kaa jpbj prk 8.000 Bjaka, t m j zmlj plača zabraa j blpt tk plat. Tak p-

r t 1.000 Ra, klktta Ukrajaca, Rma Bgara,kj tkm ga agrj bjalBjak, grčk plac prl -kažj.

Javna je tajnada je zgrada

u centru

Sarajeva,koju su bh.političarima

poklonili Grci,svojevrsna

kompenzacija.Navodno, Grcisu tražili da seu potpunosti“pod tepihhistorije”

stavi priča oučešću grčkih

dobrovoljacau osvajanjuSrebrenice.

Zvonko Bajagić, Antonije (komandant Grka u Bosni) i Mladić,

dan prije ulaska u Srebrenicu u naselju Bojna

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


Hakeza istesleme zevdži el-‘anid li re’ji / “Ovakoćeš privoljeti muža da uvaži tvoje mišljenje”

Islamske teme

Cijenjena suprugo, nemojzaboraviti Uzvišenom Allahuuputiti dovu i prije nego s mužemzapočneš razgovor. Znaj da jesrce tvoga muža između dvaAllahova prsta i da ga On prevrćekako hoće. Uzvišeni je kazao: A kada te robovi Moji za Meneupitaju, Ja sam, sigurno, blizu:

odazivam se molbi molitelja kad Me zamoli. (El-Bekara, 186.)

Piše: Adnan Abdul-Kadir Preveo: Amir Durmić

skrena dova može skratiti duge iopširne razgovore, uštedjeti vrijemei prekratiti čekanje, te srce sačuvati

zdravim, a krvni pritisak normalnim. Rekao je Uzvišeni Allah: Gospodar vaš je rekao: “Po-zovite Me i zamolite, Ja ću vam se odazvati!” (El-Mu’min, 60.)

Rekao je Omer b. Habib el-Kadi: “Jedneprilike prisustvovao sam sijelu koje je organi-zirao Harun er-Rešid i na kojem se po pita-nju jednog hadisa povela žustra polemika, a glasovi se povisili. Jedni su za dotični hadiskazali da ga od Poslanika, s.a.v.s., prenosiEbu Hurejre, radijallahu anhu, i da je ispra-van, o su rugi taj isti a is ategorič iodbijali, tvrdeći da nije vjerodostojan. Svako

je branio svoje mišljenje, a rasprava se samoraspamsavaa. Sve je otiš o ta o a e o a je-dan dio prisutnih reče: ‘Ebu Hurejre nije vje-rodostojno prenosio hadise!’, te naglasiše da

je on bio ažac. U svemu tome ja primijeti

da se Harun er-Rešid priklonio ovoj drugojskupini koja je loše govorila o Ebu Hurejri,ra ija a u an u, te a po upire nji ovo mi-šljenje. Ja tada rekoh: ‘Taj hadis je ispravani vjerodostojno je prenesen od Poslanika,s.a.v.s..’ Harun er-Rešid srdito me pogleda,a ja napustih sijelo i odoh svojoj kući. Nijeprošlo mnogo vremena a dođe mi mladićkoji mi reče: ‘Vladar te zove. Budi spremanda umreš. Namiriši se i pripremi ćeine!’ Tada sam se iskrenom dovom obratio Uzvišenom

Allahu, rekavši: ‘Gospodaru moj, Ti vrlo do-bro znaš da sam štitio i branio druga Tvoga

Vjerovjesnika, s.a.v.s., i trudio se da ne dopu-stim da njegovi drugovi budu omalovažava-ni, pa Te zbog toga molim da me zaštitiš odnjega.’ Doveli su me pred Er-Rešida koji jesjedio na svojoj stolici. Rukavi su mu bili za-

vrnuti, a u rukama je držao sablju. Pred njim je bio kožni tepih na kojem su se vršila pogu-bljenja. Kada me je ugledao, reče: ‘O Omereb. Habibe! Niko mi se na onako drzak načinnije obratio, niti mi se usprotivio i odbrusiokako si to ti učinio’, a ja mu odgovorih: ‘Ovladaru pravovjernih! Riječi koje si izgovorioi stav koji si branio i mišljenjekojem si se priklonio i za koje sise zalagao jesu omalovažavanje iismijavanje Allahovog Poslanika,

s.a.v.s., i svega onoga sa čime jeon došao! Ukoliko su njegovi as-habi koji su nam prenijeli hadiseod njega bili lažovi, onda je i eri-

jat ništavan i nevažeći, a islamskedužnosti, poput namaza i posta,kao i ostali islamski propisi, po-put propisa o sklapanju braka,razvoda, šerijatskih sankcija i ka-zni, više ne vrijede te ih treba od-baciti. O vladaru pravovjernih,ne d’o Allah, ne d’o Allah, da ta-kvo nešto pomisliš ili da se takvoj

opciji prikloniš! Pa ti si preči odsvih drugih ljudi da ljubomornočuvaš i štitiš čast i dostojanstvo

Allahovog Poslanika, s.a.v.s.!’Kada je čuo moje riječi,

odjednom dođe sebi i reče: ‘Oživio si me, oOmere b. Habibe, oživio si me, o Omere b.Habibe! Oživio si me, A a te poživio, oži-vio si me, Allah te poživio!’”

Cijenjena suprugo, nemoj zaboravi-ti Uzvišenom A a u uputiti ovu i prijenego s mužem započneš razgovor. Znajda je srce tvoga muža između dva Alla-

ova prsta i a ga On prevrće a o oće.

Uzvišeni je kazao: A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazi-vam se mo i mo ite ja a Me zamo i. E -Bekara, 186.).

Kada je šejhul-islam Ibn Tejmijje, ra-himehullah, pozvan na raspravu sa zablu-djelom sektom poznatom pod imenombetaihijje, islamski vladar u tom vremenuinsistirao je i od Ibn Tejmijje kategoričkizahtijevao da se s njima susretne i da s nji-ma polemizira. Pripadnici ove sekte su na raspravu došli u grupama i u velikom broju,te su vrišteći i galameći, tresući se i pjeneći,

uz p es i u u ač om transu, ma nito ma-hali glavama, demonstrirajući tako svoje de-monske rituale. Sve to izgledalo je čudno ineobično, te su kod prisutnih uspjeli izazvatistrahopoštovanje.

Noć uoči susreta s ovim sektašima, IbnTejmijje se iskreno obratio Uzvišenom Alla-hu te Ga usrdno i pobožno molio da mupomogne protiv njih. Dugo je ostao na sed-ždi upućujući Allahu dove. U vezi s tim, IbnTejmijje je kazao: “Te noći sam od Allaha tražio pomoć i pobjedu, kao što sam od Nje-a tražio i a me uputi i učvrsti na Pravome

putu. Postupio sam onako kako u ovakvim i

sličnim situacijama postupaju Njegovi dobrirobovi, obraćajući Mu se iskreno i usrdno.”Nakon što se pojavio na zakazanom mje-

stu, dijalog je počeo. Prizor je bio vrlo upečat-ljiv i ascinantan, a kada se rasprava okončala,ljudi su počeli citirati sljedeći kur’anski ajet: I tako istina na vidjelo izbi i pokaza se da je bilolažno ono što su oni priredili, i tu oni bijahu

pobijeđeni i ostadoše poniženi (El-A‘ra, 118.-119.). Ljudi koji su prisustvovali ovoj raspravi,

ali i pripadnici ove zabludjele sek-te, redom se odazvaše pozivu kojiim je nakon rasprave uputio IbnTejmijje, te se javno preobratišei posta oše s je benici Kur’ana iSunneta.

Pomoću dove čovjek postižeono što u stvarnosti svojim tru-dom i zalaganjem nije u stanjupostići. Dova čini da njegov trudkoji je uložio urodi plodom, teda ostvari ono što je zacrtao, ia rezu tati bu u ča i bo ji o

onih koje je namjeravao postići.Iskreno obraćanje Allahu dovomrazvezuje čovjekov jezik te on slahkoćom iznosi argumente koji

prisutnima šalju jasnu porukukoju njihovi umovi percipiraju, a njihova srca s radošću prihvataju.

Kada je Uzvišeni Allah a-raonu poslao Musaa, alejhis-se-

lam, i naredio mu da ga pozove da vjerujesamo u Allaha Jednog i Jedinog i da samoNjega obožava, Musa, alejhis-selam, uputio

je svome Gospodaru iskrenu dovu u kojoj je kazao: “Gospodaru moj”, reče Musa, “učini prostranim prsa moja i olakšaj zadatak moj,odriješi uzao sa jezika moga, da bi razumjeli

govor moj” Ta-ha, 25.-28.). Zatim se Musa,alejhis-selam, uputio araonu potpuno smi-

ren i staložen, a Uzvišeni Allah je Svojommilošću učinio pa su argumenti koje jeMusa, alejhis-selam, iznio, našli plodno tloi dali rezultate. Naime, svi prisutni sihirbazikoje je araon pozvao kako bi štitili njega injegov položaj, odazvali su se Musau, alejhis-selam, i postali njegovi sljedbenici, a nakontoga i svi do jednog Allahu na sedždu palirekavši: “Mi vjerujemo u Gospodara svjetova”,

povikaše, Gospodara Musaova i Harunova!” (El-A‘ra, 121.-122.). Ovo je, dakle, rezultatiskrene i usrdne dove, rezultat koji je maloko mogao očekivati.

Poštovana suprugo, savjetujem ti da seUzvišenom Allahu obratiš iskrenim dovama i prije nego što s mužem započneš dijalog, a dovi i u vrijeme dok s njim razgovaraš, a po-tom iščekuj lijep rezultat.

Dova iDova i iskrenostiskrenost

7. j - 28. ž

Poštovanasuprugo,

savjetujem ti dase UzvišenomAllahu obratiš

iskrenimdovama iprije nego

što s mužemzapočneš

dijalog, a dovii u vrijemedok s njim

razgovaraš, apotom iščekuj

lijep rezultat.

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


Uzvišenom Allahu se obrati sa iskre-nom dovom i čvrsto vjeruj da će ti se Onodazvati. Imaj lijepo mišljenje o svome Gospodaru koji je u hadisi-kudsijju ka-zao: “Ja prema Svome robu postupamonako kakvo on mišljenje ima o Meni.

udi iskrena i istinolubiva

Ebu Abdullah je redovni ofcir u vojsci.Upoznao sam ga nakon okončanja ofcir-skog kursa koji sam pohađao za vrijemesluženja vojnog roka. Po završetku spome-nutog kursa raspoređen sam u jednu kasar-nu u kojoj sam trebao ostati na dužnosti dodaljnjeg. Na dužnost sam došao polovinommjeseca ramazana. Bio je ponedjeljak. Sa Ebu Abdullahom sam dijelio sobu. Ko godbi vidio ovog čovjeka, odmah bi znao da se radi o pravoj muškarčini i neustrašivomčovjeku. Međutim, kada me ugledao iprimijetio moju bradu, lice mu se namrgo-dilo i namrštilo. S teškom mukom je od-

govarao na pitanja koja bih mu postavio.Iako je bio ramazan, s nama čak ni podne-namaz nije klanjao.

akon pet dana, dakle u subotu, ušaosam u kancelariju i Ebu Abdullaha zatekaokako čita islamsku literaturu. U rukama jedržao misvak i njime čistio zube. Lice mu

je blistalo čudnim sjajem. Nazvao sam muselam, a on mi je uzvratio nasmiješenog ivedrog lica, odgovarajući mi najljepšimrazama. To me je ohrabrilo da se s njimupustim u ozbiljan razgovor.

“Da li si oženjen?”, upitah ga, a on mi

uz najljepši smiješak odgovori: “Ne, ali mo-lim Allaha da mi podari čednu i kreposnudjevojku”, a zatim nastavi: “Da si mi u srije-du postavio ovo pitanje, ja bih ti odgovorioriječima: ‘Allahu se utječem od ženidbe.’”

“ ta se desilo u međuvremenu? Hajde,ispričaj mi!”, rekoh mu, a on me uze za ru u i o ve e napo je te započe svojupriču: “Znaj da sam bio mladić bez islama.Namaz i post su mi bili strani pojmovi. Svešto ti o oši i ružni je a može pasti na um, sve sam to činio i u praksu sprovodio.Ovog ramazana u kojem se još nalazimo,a a bi ju i iz azi i iz žamije sa saba -

namaza, ja bih odlazio u posjetu svojojdjevojci sa kojom bih činio sve ono štočine bračni rugovi. Pre A a om nisamosjećao ni stid ni strah.

Dok sam prošle srijede sa svojim prijateljima sjedio u gostinskoj sobi našekuće, u sobu je ušao prijatelj moga brata koji inače drži do vjere i vjerskih pro-pisa. Bratovom prijatelju, koji je takođerpobožan i bogobojazan čovjek, poželio samdobrodošlicu, kao i čovjeku koji je došao snjim. Prema njima sam bio učtiv i pristojansamo iz razloga što su prijatelji moga brata.

Taj bratov prijatelj počeo nam je dijelitisavjete i upute, a mi smo jedva čekali da završi i da ode. Kada je konačno završio,riječ uze čovjek koji je došao s njim, te nami on poče vaziti. Podsjetio nas je na teško

stanje naše braće muslimana uraznim dijelovima svijeta kojise suočavaju sa velikim prob-lemima, kao što su siromaštvoi bolest, te nas, nakon što jezavršio, pozvao da se svojimnovčanim prilozima uključimou humanitarni rad. Na njemuse vidjelo da je krajnje iskren iistinoljubiv čovjek, međutim,nama je dosadio i jedva smo

čekali da završi i ode. Na krajusvoga izlaganja uručio nam jeneke papire koji su bili dio hu-manitarne akcije, a koje bismomi, ukoliko se za to odlučimo,potpisali i time se obavezalida ćemo mjesečno izdvajatio re enu sumu novca za pomoć potreb-nim muslimanima širom svijeta. Sve nam

je to išlo na živce, međutim, šutjeli smo izpoštovanja prema mome bratu čiji su poz-nanici bila ova dvojica.

Kada e sti ao do mene, ružio mi epomenuti papir i ja sam ga uzeo. im su

moje ruke preuzele dotični papir, istog trena su se i zatresle. Nakon što sam ga pogledao,prvo što sam vi io a na njemu piše bi o

je sljedeće: ‘Kada čovjek umre, sva njegova djela se prekidaju osim troje: trajna sadaka koju je zavještao, znanje (koje je iza sebe os-tavio i) koje će koristiti drugima, i dobrodijete koje će za njega doviti.’ Moje oči seodjednom ispuniše suzama, a inače samčovjek čije suze niko od ljudi nikada nijevidio jer sam uvijek smatrao da plakanjepred drugima narušava imidž muškarčine.Međutim, i pored činjenice da se nalazim

u društvu svojih prijatelja, ovoga puta suzenisam mogao sakriti. Uzeo sam dotični pa-pir i zaklonio svoje lice kako moji prijateljine bi vidjeli suze koje su tekle poput bujice.Odjećom sam prekrio lice i brzo napustio

7. j - 28. ž

gostinsku sobu. Vani sam nas-tavio plakati baš kao djevojčica,i gušio sam se od plača. Da,plakao sam i pored toga što samosoba koja nikada u životu nijeplakala. Dok sam tako plakao,začuo sam glas imama koji je uobližnjoj džamiji klanjao noćninamaz. Inače, učenje imama seprenosilo preko zvučnika takoda se glas čuo u čitavoj mahali.

Pohitao sam u kupatilo, oku-pao se i uzeo abdest, a potomse žurno uputio u džamiju gdjesu ljudi klanjali noćni namaz.Pridružio sam im se i klanjaoprvi namaz u životu.

Ujutro, nakon što samu žamiji obavio i saba -namaz, prišaosam imamu i ispričao mu svoju situaciju.Upitao sam ga hoće li mi Allah oprostiti,a on mi umjesto o govora prouči riječiUzvišenog Allaha: ‘I oni koji se mimo Al-laha drugom bogu ne klanjaju, i koji, one oje je A a za ranio, ne u ijaju, osim

kada pravda zahtijeva, i koji ne bludniče; -a ko to radi, iskusit će kaznu, patnja će muna onome svijetu u vostručena iti i vječnoće u njoj ponižen ostati; ali onima koji se

pokaju i uzvjeruju i dobra djela čine, Al-lah će njihova hr ava jela u o ra promi-

jeniti, a Allah prašta i samilostan je ’ (El-Furkan, 68.-70.). Kada je završio, osjetiosam ushićenost i neopisivu radost. Vratiosam se kući preporođen, prsa ispunjenihradošću i spokojem.

razgovoru s mužem budi krajnje iskrena i istinoljubiva, pa ćeš, uz Alla-

hovu pomoć, uspjeti u ostvarenju svojih namjera.Samo Allah ukazuje i upućuje na Pra-

vi put, pa zato hvala Allahu, Gospodarusvih svjetova!

UzvišenomAllahu se obrati

sa iskrenomdovom i č vrsto vjeruj da će tise On odazvati.

Imaj lijepomišljenjeo svome

Gospodaru koji je u hadisi-

kudsijju kazao:“Ja prema

Svome robupostupam

onako kakvo onmišljenje ima oMeni.”

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


Osnovna načela islamskog ekonomskog sistema (I dio)

Islamske teme

Prvo i osnovno načelo, iz

kojeg proizilaze i na kojem

se dalje razvijaju sva

ostala načela islamskog

ekonomskog sistema,

glasi: Allah, dželle šanuhu,

je apsolutni i pravi

vlasnik sve imovine, a

čovjekovo posjedovanje je

ograničeno (privremeno)

i dato od Boga i on je

samo Njegov “ovlaštenik”

na neko vrijeme. Hvaljen

neka je On! Naprotiv,

Njegovo je sve ono što jena nebesima i na Zemlji.

Njemu se sve pokorava.

(Prijevod značenja, El-

Bekara, 116.) Pripremio: Mr. Semir Imamović

vodne napomene

1. Is s n zn-

nj jn ndb l j-t kj sjčju ndu u stcnju s gnju tj n , s u clju užnj zdljst ljud- gunj d š sj duž-nst Allhu, džll šnuhu.

2. D b zujl nčl sl-sk knj, tbn j jtg nknut u tljn st-k sl, n kj j n nstl.

N, bt slskg učnj nlz s u dnsu čjk Bgu, sjtu ljud. Tj dns j

dnn kz t snn ktg- j sl: thd, ububjjt h lt.Thd j snn l u d-

ns Bg čjk dns đu ljud. Nj s odbacuje

knst nznst čjk - ljud potvrđuje tun knst Allhu, džll šnuhu.

Rububjjt j bžnsk sddb, hn uljnj st njh sšnstu. D-kl, sus ju bžnsk j-kl dužnst h j njn s-djlt (dstbutn d).

Hlt dn čjk sttus,ulgu dgnst.

3. Isl tž d s u dnšnjuknskh dluk čjk sklju-č ukd bžnsk nčl (n), kk b njg dlukbl sn, nčt n kj ut-ču n žt nts dugh ljud.O vjernici, jedni drugi-ma na nedozvoljen načinimanja ne prisvajajte - ali,dozvoljeno vam je trgova-nje uz obostrani pristanak

- i jedni druge ne ubijaj-te! Allah je, doista, prema vama milostiv. (Pjdznčnj, En-Ns’, 29.).

. Pn ntnc- j slsk knj jsc-knsk d gstnj. Onome očini dobro, bio muškarac ili žena, a vjernik je, Mi ćemo

ati a proživi ijep život i doista ćemo ih nagraditi boljom nagradom nego štosu zas uži i . (Pj zn-

čnj En-Nhl, 97.). Allahzahtijeva da se svačije pra-vo poštuje, o ro čini, i a se bližnjima udjeljuje, a razvrat i sve što je odvrat-no i nasilje za ranjuje; a

pouku primite, On vas sa-vjetuje. (Pjd znčnj En-Nhl,90. .

Definicija islamskog ekonomskogsistema

Islsk knsk sst bgl dnt k “sku nsttuc- j, dnsn službnh ns lužbnhl nšnj, kj j ustnZkndc, dnsn Allh, džll

nuhu, kz l kj Ku’nsuj, Pslnk, sll llhu lj-h sll, jšnj u Sunntu, kj s šuju n n stucjut idžtihada (nčkg su-đnj), kj s b: sdjldnh sus, zdnj zjn db uslug dst-bucj stng dhtk b-

gtst.”2

Islsk knsk sst č n dj st l: u u stu

d u l k su n n -, jsn dfnn jt, utčun knsk nšnj shd nsn su nu stu, kt j bz štnj ug, z-

bn kt u s nj-n blc, nnšnj štt ug s skstn zk ( garer , u dugu stu sdju

l kj tkđ utčun knsk nšnj,l su dlžn jnsn klnst (n su zultt dluk kj d-ns zknsk uttt uslsk duštu) , kšt su s j s žuz bčj (‘ur , s udb z dn slsk t s .

Prvo načelo: Allah jeona ni i apsolutni

vlasnik sve imovine

P snn nč ,z kjg zlz n k-

j s dlj zjju s stl nčl slskg knskg sst, gl-

: Allh, džll šnuhu, j slutn lsnk s n, č-jk sjdnj j gnčn(n) dt d Bg n j Njg “lštnk ” n nk

j. Hvaljen neka je On! Napro-

tiv, Njegovo je sve ono što je na nebe-sima i na Zemlji. Njemu se sve poko-rava . (Pjd znčnj, El-Bk,116.). Kk b čjk b ssbntjln zšt sj bz

Primarna intencija iPrimarna intencija islamskslamske ee ekonomijkonomijeeje s je socio-ekonomskocio-ekonomska pravda i ba pravda i blagostanjlagostanjee

7. jun - 28. dž

Allah, džellešanuhu, je iz

Svoje mudrosti

opskrbiopojedince većim

mentalnim,fizičkimi drugim

mogućnostima(snalažljivost,pronicljivost)u odnosu nadruge, što te

pojedince činisposobnijimza sticanje

vlasništvanad većomimovinom.

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


dgnst, dt u j -sjdnj. Pnj nc “dstukg lsnšt” (ngn-čng, Bžjg gnčng, ljud-skg) sl ublž sbčn nj-

duc dst slutnlsnštu kd ljud. U t slučjuš s žnj dj šttn -sljdc sšt, nštn dug knktn žtn -bl.

U ktlstčkj knj -tn snšt t z ju ngnčnu dnšnj knskh dluk u t h ngnčju n Bžj -b. Ak stj kk stkcj,n su dt stlnh jn

z ju s ( ts ) z -

ndst. Ok dns dn-s stnju znh blk n-ntž u uštu. Kt, c škult n tnskcj d k kncntnju bgtst u uk s lg bj ljud. N lš sd ksltnj nzdh, n-lnh šttnh zd uslug,s k dns dbt. S dugstn, nbuzdn tk z tgu stnj nl kjlz tžšn sng, zustlj-

ju tk dn cs nud

tžnj, z kj ktlstčk kn-j td d j njn tlj, kjn ž ln dlt s uts slbdng ndtnj,bz nl.4

rugo na elo:Uspostavljanje pravičneravnoteže između

vlasni kih prava iobaveza i privatnog i

javnog interesa1. Islsk knsk

st znj, zg tt n tn l-nšt, kj dzu-

j jdnc n sttu z ju nu zn sdst tbn z zdnju bl kjst čn, uj-t d kštnj g n uzkuj šttu

jn nts s n n

t u dđn blknhtljg knskg n-nj št j n ju tbn jnst5.

2. D su nčn n kj jd-nc ž st lsnčk :

j, lstt ktn d, dug j tns lsnčkh d dugg jdnc (ut šjt-k dzljn zjn, ug,

dnj l nsljđ) kj j l-nšt nd n stk sj

lstt d, sln tn-

kcj, ug dnju sl.Dkz d s lsnčk stu- j tgnsk zjn (tns- lsnšt) nlz u jč Uzšng: O vjernici, je ni rugima

7. jun - 28. dž

na nedozvoljen način ima-nja ne prisvajajte - ali, do-zvoljeno vam je trgovanje uz obostrani pristanak - i jedni druge ne ubijajte! Allah je,

doista, prema vama milo-stiv. Pjd znčnj,En-Ns’, 29.), dkz d s lsnšt nd -n stuj ktnd u Psln-k jč: “Djtn nču njgu tuj ng št s suš znjn njg člu.”

3. P n snšt dj dnzj: - n tn lsnšt n zj nč -

snšt. Pravo na privat-no vlasništvo znč jdnc

st, už s ž t- jln st t sk ljuč dug znjh utb užnj, pravona zaje ničko vlasništvo j -

jdnc d g dug n sk ljučuju zutb užnj dđn -n.

. Jn lsnšt: ksn (jn) db stju u džn l-snštu l d džn ndz kntl, kk b s gl sgu-

t snn žtn tb zštttnts ušt.75. Njnjst lsnšt:

s dk sb ž dt n bzu n ktn d s

Svi članovidruštva imaju

jednako pravona prirodne

resurse,međutim nakonkreativnog rada

pojedinacasa ovimresursima, oni

stiču pravoprvenstvau upotrebii uživanjunastalog

proizvoda,ali se time neponištavaju

prava drugih.

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


sus. Mđut k sb nž, n š nj bzn dt zdt, l dlj zdž sj n sus.

6. S čln dušt ju jdnk n dn sus,đut nkn ktng d jdnc s sus, nstču nst u utb

užnju nstlg zd, l st n nštju dugh.O t g Pslnk, sll-llhu ljh sll, jč: “Kž zlu zlju (k kultz nbđnu, zuštnu zlju) n d nju sk stnj kjjd bl kj ld s t žljnzlj čunt u s k sd-k.’’ ; “K gd nb-đnu zlju, n -d nju.”10 Odj sskl juč sl n zlju

kj nj u tn l-snštu čj s kšt-nj n ugž tn(ut, dšt, ddd) l jn db (g-blj, stljšt sl.).

7. Zknt d tng lsnšt: d-ž , u (jn) ntsu (zgd-nj d, ut, -dd, knlzcj, d-znj tnc, gulcj t , zg nj ns j td.) duzt nktnnu utnj sjn, s t d

j dužn lsnku nsltt čnu kn-zcju l u gutstcnj lsnšt n z-jnskj nktnn. P-d tng lsnšt,u slučju, u skldu

j s šjts :“O (jn) nts dnst nd sbn (tn).”

8. V snč z: A ,

džll šnuhu, j z “j udstskb jdnc ntl-n, zč ug gunst- (snlžljst, ncljst) u d-nsu n dug, št t jdnc čnssbnj z stcnj lsnšt nd n. Iz tg zlzd su njh bz dgn-st d dugh. Nkn št zšs sj nsk bz (zkt,zdžnj dc, tšk hd-ž) n sn nčn u snjklčn, njh nd njh

n st s nutuđ nk g n uzut. Uhdsu s zčt kž: “Zbnjn

j uzt nu usln, suz njgu sglsnst.”

U lsnčk bz s-d sjsn slgnjn n n kštn u jt duštn

sh. Zbnjn j s-t, unštt kstt -nu u sh kj jt n

dzlj. O t Uzš-n l: Daj bližnjem svome pravo njegovo, i siromahu, i putniku, ali ne rasipaj mnogo, jer su rasipnici braća šej-tanova, a šejtan je Gospodarusvome nezahvalan. (Pjdznčnj E -Is’, 26.-27.).

9. Sudsk zbn s-lgnj l gnč-nj s gnj tn

lsnšt (el-hadžr : Pd dđ-

36

n klnst, k št su nu-ndbnst lsnk, gubtk -t, snšt (stšnst) stčj,dzljn j z sudsku zbnuslgnj tn lsnšt,dnsn, stt tk tk dskbnšt. Oj s tlj s

n jč Uzšng: I rasipnici-ma imetke, koje vam je Allah povjeriona upravljanje, ne uručujte, a njihov imetak za njihovu ishranu i odijeva-nje trošite; i prijatne riječi im govorite (Pjd znčnj, En-Ns’, 5.), n ks Pslnk, sllllhu ljh sll, kj j “Mu’z tk,nkn št j z u dug, std skbnšt s d, tk d Mu’zu, nkn št j tlt njgdug, nj stl nšt.”12

7. jun - 28. dž

Ukapitalističkoj

ekonomijiprivatno

vlasništvoi motiv

zarade imajuneograničenu

moć donošenjaekonomskihodluka i utome ih ne

ograničavajunikakve Božijeodredbe. Ako

postoje kakverestrikcije, onesu predmet

stalnihpromjena

kroz ljudskozakonodavstvo.

Bilješke1. P. d. Fkt Hdž, Islam-

sko bankarstvao i ekonomski razvoj ,st. 29.

2. Z Ikbl, Abbs Mkh-, Uvod u islamske fnansije: teorija i

praksa , 30., uz lu kkcju.3. Z Ikbl, Abbs Mkh-

, Uvod u islamske fnansije: teorija i praksa , 29.

4. Mln Stsk, In Btul- – Kstjk, Iščekujući Evrop-sku uniju: stabilizacija međuetničkih i međureligijskih odnosa na ZapadnomBalkanu, 2/267.

5. U t sslu su jč Psln-k, sllllhu ljh sll: “S sgjšnk b nl.’’ (Musl).

6. Ibn Mdž. Vjdstjn g j cjn El-Albn.

7. Nn Fhd Rhn Al,Islamic Economic Systems ., 66.- 70.

8. Z Ikbl, Abbs Mkh-, Uvod u islamske fnansije: teorija i

praksa , 31.9. Ahd Tz. Tz j

hds st jdstjn.10. Ahd, Ebu-Dud. Vjd-

stjn g j cjn Ibn l-Džud.11. Ahd, Bjhk, Dkutn.12. Pdju bljž Dkutn

Hk. Hk j cjnjuj k shh.

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


Iz povijesti muslimana: Kronika i događaji III

Islamske teme

Bivši muftija Islamske zjedniceu Hrvatskoj Ševko Omerbašić napisao je odličnu knjigu“Povijest islama“. Iako je ova

knjiga izdana davne 1996.godine, ona je jedinstvena jer

je jedina knjiga na jezicimanašeg govornog područ jakoja kroz poglavlje kronikai događaji donosi veomadragocjene podatke izislamske povijesti. Zbogavažnosti tih podataka odlučilisu u nekoliko narednih brojeva

prenijeti najzanimljivijedijelove spomenute kronikei događaja iz Omerbašićeveknjige “Povijest islama”

Pripremio: Almir Duvnjak

13. godina Hidžre: T gd sc b-, hf M’ t

s gšc s d K’ st ( č). Stt gč t ć -ž. Tđ M’ b d

A b Eb Tb, .., db dsh hf sh .

U Šs sg štt d bt-.

219. godina Hidžre: O gd stt ć ć d s- dgđ. Hf M’t s B-h tžb h st hs

I Ahd b Hb, s-č hbsg zhb g t d K’ st. O gt dg, hf đd g s bč. Od sg bč

s ž sc. T zc-g s g c bc

tc.220. godina Hidžre:

Halifa Mu’tesim naređujepočetak gradnje grada Sa-marre.

222. godina Hidžre: Tgd z c gst

d Bgdd szzd tc. Ost b đ ć s-t h 40 d. B

dg č z.Nd s š -

s d čs ć.

226. godina Hidžre: Ahz c gd s-ž z ts, ss sć š t d. Nzts z s h

s t čć sd sb. Pčst sth št d š.

U (S) st T d d čšg t. T d b 300 d, z s dc č d.

28. godina Hidžre: T gd h-dž s š M dž s tšć. C Mekki i Me-dini su podivljale. Komad kruha seprodavao po jedan dirhem, a lonac

vode 40 dirhema. Vladala je nesnošlji-va vrućina. Nakon toga ova dva grada pogodile su kišne oluje, a onda hlad-noće koje su trajale danima. Na Akabise s brda odvalila ogromna gromada stijene i ubila veliki broj hadžija.

30. godina Hidžre: Te godineagdads i opovi su prova i i u držav-

nu blagajnu i ukrali 40.000 dirhema.Nakon dugotrajne potjere lopovi supronađeni a novac vraćen u agajnu.

e godine Bizantska vojska je zaro-bila veliki broj muslimanskih vojnika.Ha i a Vasi Bi a i je io prinuđen

tražiti otkup zarobljenih vojnika. Mje-sto otkupa je dogovoreno na Lamsu.Prije nego je počeo ot up, Vasi od-luči provjeriti da li su muslimanskivojnici prihvatili dogmu o stvaranjuKur’ana pa prigodom otkupa vojni-ka pitao ih je da li misle da je Kur’anstvoren. Svaki zarobljenik koji bi od-govorio da je Kur’an stvoren bio bi ot-kupljen i još bi za nagradu dobio dva zlatna dinara, a oni koji su zanijekalistvaranje Kur’ana i ustvrdili da je onvječan bili bi vraćeni u arobljeništvo

bez otkupa.Razmjena zarobljenika s Bizantomdugo se vremena odvijala na rijeciLamsu. Ceremonija razmjene imala jeposeban protokol. Svaki muslimanski

Slaveni su u islamskoj vojsciSlaveni su u islamskoj vojsciimali vrlo važne zadatke kaoimali vrlo važne zadatke kao straža na utvrdama i kontrolistraža na utvrdama i kontrolikretanja bizantske vojskekretanja bizantske vojske

7. - 28. dž

228. godinaHidžre: Te

godine hadžijekoje su išle

u Mekku

doživjeli su velike teškoće.Cijene u Mekki

i Medini supodivljale.

Komad kruhase prodavao po jedan dirhem,a lonac vode40 dirhema. Vladala jenesnošljiva vrućina.

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


vojnik, oslobođen iz zarobljeništva bio

bi dočekivan tekbirima, a protivnicibi svog vojnika dočekivali pokličem uslavu bizantskog cara. Godišnje je bilorazmjenjivano oko 4-6.000 vojnika.

232. godina Hidžre: Ova godina biti će upamćena kao sušna. Svi izvo-ri vode u Mekki i Medini, uključivši iZem-zem i i su s oro presuši i, a cije-na litra vode dosegla je nekoliko dina-ra. Zbog suše i nestašice vode stradao

je ve i i roj adžija.U Perziji je od velikih poplava te

godine stradalo oko 200.000 ljudi. UMosu u su ta ođer i e ve i e pop a-

ve u kojima su stradali ljudi i stoka.U tim poplavama prema kroničarima poginu o je o o 30.000 judi. Na onpoplave raskvašene kuće su se samerušile. Pod tim ruševinama samo uMosulu je stradalo oko 50.000 ljudi.

234. godina Hidžre: Irak je te go-dine zadesila velika prirodna nepogo-da. Zapuhao je vruč i suh vjetar oji jesve pred sobom palio. Stradali su usje-vi u Kufi, Basri, Hamadanu i drugimmjestima. Vatrena je oluja bjesnila 50dana paleći sve pred sobom: usjeve,

kuće, stoku, ljude, drveće.U Samarri te godine pojavio semuškarac po imenu Mahmud ibniFeredž Ennisaburi koji je za sebe tvr-dio da je Božji poslanik Zul-Karnejn.

Na n egovu e st š

17 d. š z t hf Mt đ d g shs, d g Bg-dd, bč g đ d s .

240. godina Hidžre: UHt, čst dg

č st t s -z s d sg sč bsc - st .

Iste godine gradonosna oluja je pogodila Irak i na-nije a ogromne štete judi-

ma, ivotinjama i us evima.Padao je grad veličine koko-šijeg jajeta.

U M s dgd -tstf. U sc z zbs 13 s,s s ss 40 š-c. Nstš š s,čst K- d t tž ss.Dć čst h đ-t st gd, g sgdš stb z zd gd. U

gst st gd S dž t z ž . N s szt zzd. Jd ć gst b t bs t zzd s d d.

7. - 28. džb

Rej je pogodio snažanze-

mljotres, a većina kuća po-rušena. Zemljotresi manjeg inteziteta su tresli zemlju još30 dana. Iz pravca zemljeHazara zapuhao je orkanskivjetar koji je sa sobom do-nio neviđenu hladnoću. Odnaze a i adnoće strada oe g čst.

243. godina Hidžre: U J s t g g tstf. Vs s s z - č -

g zt dsb s š.P T t g

sc z s tc H g-. D d zstc s st. Uz-bđ d b -. O sdč

500 sd.U Ahz dgd s

Es f. N džz s-h) dg šc st tc

g zs z.245. godina Hidžre: U scz-’d Z Ms, ss st zst z g stst .

264. godinaHidžre: UpokrajiniHorosan

pojavila se

kuga širokihrazmjera, apotom se širii na pokrajinu

Kumis. Odove epidemije

stradalo jemnoštvo

pučanstva. Istegodine u Africi

se pojavilanestašica

hrane i velikaskupoća.Iscrpljenopučanstvo

zatim pogađakuga koja jezaprijetila da

ih dobranoistrijebi.

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


T st gd zbž t- č sc, b d stč d dž.

U panjolskoj je te godine i nared-ne vladala epidemija kolere, koja je za sobom ostavila pravu pustoš.

257. godina Hidžre: Te godineu Bizantu je zabilježen pokušaj jed-nog Slavena po imenu Basil da zbaci

s prijestola, Mihaila sina Teofila, cara Bizanta.258. godina Hidžre: U dolini ri-

jeke Tigrisa, u gradovima Vasitu, Sa-marri, Bagdadu i drugim mjestima za-bilježena je epidemija spolnih bolesti.

Gd S gd sž -ts, š b zgd.

Dan nakon prvog, zemlju je po-godio još snažniji zemljotres i porušiosve što se našlo na licu zemlje. Pogi-nulo je oko 20.000 ljudi žena i djece.

260. godina Hidžre: U Bagdadu je te godine mjesecima bila nestašica hrane. Deset kilograma ječma plaćano

je 150 dirhema, do tada nezamislivucijenu.

I panjolsku je te godine zadesila nestašica, kao i Afriku.

Nakon gladi i nestašica zemlju jepogodila epidemija zaraznih bolesti ukojoj je stradao veliki broj žitelja.

263. godina Hidžre: Ove godineSakalibi (Slaveni), koji su držali stra-žu na sjeveru od Tarsusa napustili susamovoljno stražu na utvrdama prema Bizantu, koje su bile od životne v ž-

st z gd. S s s-s sc ž zdt stž na utvrdama i kontrola kretanja bizantske vojske duž grani-ca s islamskom državom.U to vrijeme namjesnik Egipta ibni Tulon postavio

je za namjesni a Tarsusa Ahmeda El Muvvefika, alikako ovaj nije zadovoljavaona svo im dužnostima, Tu-lon ga smjenjuje i postavlja Muhammeda ibni Haruna E Tag e ija. Na putu

novu dužnost ibni Harun je doživio brodolom, a raz-ojnici mu op jač aju sav

novac koji e imao sa so-bom, među ostalim i plaćeSakalibama na utvrdama sjevereno od Tarsusa. Tomprigodom poginuo je i ibniHarun, a na njegovo mje-sto Tulon imenuje novog namjesnika Muhammeda ibni Alija El Ermenija.Pored namjesnika za Tarsusa, prido-daje mu i Antakiju. Nije prošlo niti

mjesec dana i Ermeniji biva ubijen,na njegovo mjesto Tulon imenuje jednog Turčina Arhoza ibni Joliga BenTurhana. Ovaj namjesnik je bio vrlološ i tokom namjesništva nanio je pu-

čanstvu Tarsusa g z.Mđ gš Th

s h ć stž td. Zt Sbš s Tss ts d db-

c sttc č td dt hBzt. Kd s st-g Tss, d s 15.000 zt

ć, h š Th.O s đt c s-

sb. V š c hSb d td bzts -

c št h. Td s d Tssš sst. š z cdt, hf M’tdd đ T- d č stž td d- h sbd h ć.

39

264. godina Hidžre: U Hs s g šh z-, t s š

Ks. Od d std št čst. Ist gd Afcs stšc h s-ć. Isc čst zt g-đ g zt d h dbstb.

N st z Hdžz, I Š zd gd h z, c hbh zd dsžsts zs. U Md st-šc b d scst g

st gd .st gd Bgdd s-

sh ć sš, zd stš hd-ć. R Tgs Eft s cstzđ. Ld b t db d s d z z s d dgst s st.

7. - 28. dž

260. godinaHidžre: U

Bagdadu jete godine

mjesecimabila nestašicahrane. Deset

kilograma

ječma plaćano je 150 dirhema,

do tadanezamislivu

cijenu.

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


Kutak mudrosti

Poštovani čitaoci, nadamse da vam se dopalarubrika “Kutak mudrosti“ ida ćemo se radi Allahovazadovoljstva družiti i u

narednim izdanjima. Prvi krugse odnosio na par mudrihizreka i priča. Nismo počelisa Kur’anom ili hadisima dase ne bi pomislilo da je toklasična vjerska tema tefsiraili hadisa. Ali, van svakesumnje je da , kada je riječ od mudrosti, preteča pripadaAllahovim riječima a iza njihriječima Poslanika, a.s.

udrost je Allahovo savrše-no svojstvo, a El-Hakim(Mu ri) je je no o Njego-

vih lijepih imena. U malo kojoj suri, na malo kojoj stranici Kur’ana nećemo naćiNjegovo ime E -Ha im, najčešće uz imeEl-Aziz, npr; ve huvel azizul-hakim (I On

je Silni i Mudri ili ve kanellahu azizena ima A a je Si an i Mu ar . Ima

dosta ajeta u Kur’anu koji završavaju sa imenom Mudri uz ime El-Habir (Sve-znajući, Is usni, o svemu o avješteni),npr. ve huvel hakimul habir (a On je Mu-dri, Sveznajući , sura El-Enam, 17.

Drugi dokaz je taj da je Allah, sub-hanehu ve teala, Svoju knjigu Kur’an,na mnogo mjesta, jasno nazvao i opi-sao mudrom, što zna svako iole upućenu kur’ansku nauku. Tako suru Junus, Allah, dželle šanuhu, počinje riječima:Eli -lam-ra. Ovo su ajeti mu re Knjige (sura Junus;1.ajet.), a suri Ja-sin zakli-

nje se Kur’anom Mudrim. Najveća mu-drost i najveći izvor mudrosti dostupanljudskom rodu je objava njihova Gos-podara, Koji govori iz znanja o svemu imoći na svime.

To je govor koji nije slučajno rečen,riječi koje nisu slučajno poredane onakokako su došle u surama i ajetima. Našeučenje i izučavanje Kur’ana mora bitiprotkano tim saznanjem i ubjeđenjem.

Izabrao sam ovaj odlomak iz mu-drog Kur`ana samo kao primjer neiscr-

pne mudrosti Allahovih riječi. A razlog da se ovaj put opredijelim

za ovaj dio je što je priča pogodna, štose spominje riječ mudrost na njenompočetku i što je Lukman, a.s., poznat iprozvan po mudrosti.

Stoga je više nego usputno uzeti ovajpasus da bismo se napojili sa ovog ne-presušnog vrela mudrosti.

Uzet ćemo samo osam ajeta od 12.do 19. ajeta sure Lukman, odnosno jednu, 412. stranicu Kur’ana a to i jestezaokružena priča o Lukmanu i njego-

vom savjetovanju svoga sina. U prošlombroju obradili smo 12. i 13. ajet sureLukman.

ahvalnost roditel ima

14. ajet: Mi smo naredili čovjekua u e pos ušan ro ite jima svojim.

Majka ga nosi,a njeno zdravlje trpi ,i od-bija ga u toku dvije godine. Budi zahvalan

Meni i ro ite jima svojim, Meni će se svi vratiti. U prethodnom ajetu, smo vidje-li obavezu roditelja da odgajaju djecu na naj jepši način i to je ro ite js a pažnja

i dobročinstvo prema djeci, a da bi onobilo uspješno treba da i djeca uzvratero ite jima pažnjom i o ročinstvom.Tu je veza ovog ajeta sa prethodnim aje-tom. Ovaj ajet je temelj za dobročinstvoroditeljima zajedno sa 23. ajetom sureEl-Isra’: Gospodar tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljima o ročinstvo činite. Ka je no o nji

dvoje, ili oboje, kod tebe starost dožive,ne reci im ni : “Uh!” - i ne podvikni na njih,i o raćaj im se riječima poštovanja

punim. -a povezan je s temom i počet-

nim ajetom, s tim što spominje šukur (zahvalnost Allahu i roditeljima).Zbog spomenute zahvalnosti Allahukao Stvoritelju, ovdje se nadovezujezahvalnošću ljudima tačnije one naj-

zaslužnije među njima, roditeljima.Iz ajeta možemo uzeti sljedeće poruke:1. Oporuka dobročinstva prema rodi-teljima. Oporuka je širi pojam od na-redbe, jer naredba znači uradi to i to,ili ne uradi to i to, dok oporuka značioporučivanje najboljeg ponašanja koje

e može zamisliti prema roditeljima.2. Na emotivan i detaljan način spominjezasluge majke što treba da zauzvrat značikako dobročinstvo djece treba da buderčano i kao izraz najtoplijih emocija.

Dakle nećemo roditelja samo pose-lamiti, nahraniti, obući, novčano ga pomoći već ćemo uz sve to pokaziva-ti maksimalnu ljubav, zadovoljstvo,veselje i sreću što su s nama uz stalnonapominjanje njihovog dobra pre-ma nama kao i lahkoće hizmeta im.3. Potvrđuje da je potpuno dojenje

traje dvije godine, za one majke kojeimaju mlijeka što se slaže sa 233. aje-tom sure El-Bekara: Majke neka doje jecu svoju,pune dvije godine onima koji žele da dojenje potpuno bude...4. Obaveza zahvalnosti Allahu i ro-diteljima spominje se zajedno, štogovori o povezanosti cije e teme.5. Ajet završava riječima: Meni će se svi vratiti . -a znači udaranje teme- ja vjeri u a iret, na on uteme je-nja tevhida na početku, a vjerovanjeu ahiret znači cijeli period i put odu opa o u as a u Džennet, A a

nas učinio njegovim stanovnicima ili u Džehennem, Allah nas sačuvao.

ako postupiti prema ro i-teljima koji nisu muslimani?15. ajet: A ako te budu nagovarali da rugog Meni ravnim smatraš,onoga o

kome ništa ne znaš,ti ih ne slušaj i pre-ma njima se,na ovom svijetu,velikodušno

ponašaj, a slije i put onoga koji se iskreno Meni obraća; Meni će se poslije vratiti i Ja ću vas o onome što ste radili obavijestiti.U 1. ajetu Allah, dž.š., kaže da jeLukmanu dao mudrost da bude

zahvalan, u 2. spominje Lukma-novo savjetovanje sina, u 3. i 4.objašnjava relaciju roditelja i djece.U prethodnom je iznešen vasijet do-ročinstva općenito a u ovome se

Allah je LAllah je L

ukmanukman

u daou daomudrost da bude zahvalanmudrost da bude zahvalan


8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


objašnjava kako postupiti prema ro-diteljima koji nisu muslimani. Sveto radi očuvanja vjere i nerušenja in-stitucije dobročinstva roditeljima.Pravilno shvatanje ovoga ajeta možeda nam riješi mnoge enigme u savre-menom životu gdje smo pomiješanisa svim i svakim. Da vjeru zadržimo

i gradimo zdrave odnose sa svima, jer je Allahovo pravo iznad svačijeg pra-va i čim njega obezbijedimo nema smetnje da gradimo dobre odnose sa onima koje nam Allah preporučuje.Od muslimana se traži da napravitaj balans, očuvanja el-vela-a vel-be-ra-a ju avi i o ricanja sa je nestrane i izvršavanje obaveze dobro-činstva prema roditeljima a i ko-mšijama i rugima s ruge strane. Analizom ajeta zapažamo sljedeće:1. Mogućnost da se roditelji svom sna-gom ore a o vrate ijete o vjere.

Ajet eksplicitno kaže ako protiv tebeoboje borbu budu vodili da te učinenemus imanom, a te nave u a A a-hu pripišeš druga, nemoj ih slušati utome. Razlika je kada je jedan od ro-ditelja neutralan ili te podržava ili kada su oba složna u odvraćanju od vjere.2. Ako roditelji koji imaju najvećemjesto i najprisniju vezu s tobom nemogu i nemaju pravo da te odvra-te od vjere onda nikakva vojska i sila,nikakvo ispiranje mozga imediji, ni-kakva sredina i utjecaj ne smiju da

vjernika sputaju od vjere. Tako čvr-ste i jake mumine odgaja i proizvo-di ovaj ajet ako ga pravilno shvatimo.3. Ne kaže Uzvišeni: “da mi pripišeš ne-koga” nego onoga o kome ništa ne znaš.

To znači da vjera u Allaha mora proisteći iz znanja, ta-kvog znanja kakvog kasnije ništa ne može poljuljati.Mi vjerujemo u Allaha zatoto nam svemir o Njemu

govori, stvaranje i priroda fitra), razum, historijsko

iskustvo čovječanstva a po-vrh svega Njegova Knjiga ja-na koju ne mogu oponašativi ljudi i džini da se skupe

i Poslanik kojeg poznaje-mo bolje od svojih predaka.Znamo mu porijeklo, bi-ogra iju, is renost o-ljednost i druge vrline.

I ko god nas poziva u dru-gu vjeru, traži a ro ujemodrugom bogu, da slijedi-mo put sem Muhammeda,.a.v.s., poziva nas a uzme-

mo što ne znamo i zašto nepostoji znanje i dokazi nina ne esima ni na Zem ji.Ostaviti Božiju vje-ru a slijediti drugu zna-či ostaviti znanje a slijediti džehl.4. Obaveza plemenitog odnosa prema roditeljima nevjernicima u životnim,privatnim, kućnim poslovima kao štomusliman sluša roditelje msulima-ne jedino smo čisti do njihove vjere inećemo primiti eventulane zahtjeve iubjeđivanja da se odreknemo islama.

5. Obaveza slijeđenja puta Allahu pre-anih, Poslanika, ashaba i pravovjer-nih, jer su oni naš vjerski tabor u slu-čaju da nam familija nije pomagač uvjeri, što znači zabranu odvajanja od


džemata muslimana, tj. nji-hove većine koja je uz svoje odabrane predstavnike.6. Spominjanje Sudnjega dana i polaganja računa za djela i odnose koji su bilibrojni i zamršeni da vjernik pripazi i spremi se za taj dan

trudeći se da mu ahlak pre-ma drugima bude što boljikako bi iz toga stekao spas a ne izgubio dobra djela koja je činio namirujući odštetuonima koje je oštetio u od-nosima.

Za iv jujuće je a okur’anski govor koristi prela-zak sa pričanja o trećem licuu ija og i ire tan govor.U kratkom pasusu promije-ni lica. Iz trećeg lica u prvo,rugo pa opet se vrati na

treće i tako prema zahtjevi-ma nedostižnog kur’anskog izraza. Naći ćemo to u Fati i,u suri Jusuf, ovdje u kaziva-nju o Lukmanu i njegovom

sinu i kroz cijeli Kur’an. Od osam aje-ta koji čine priču o Lukmanu (12.-19.,Lukman) uočit ćemo da 12. ajet Uzvišenigovori o trećem licu. 13. ajet sadrži i go-vor u trećem licu i dijalog, tj. obraćanjedrugom licu (Lukmana svome sinu). U14. i 15. ajetu Uzvišeni govori u prvomlicu. Iznosi Svoje zapovijedi ali sve u vezi

teme poslušnosti roditeljima i odnosa iz-među roditelja i djece. Zadnja četiri aje-ta (16.,17.,18.,19.) se obraća u drugomlicu, završava njima Lukman svoj mudrinasihat sinu.

Pravilnoshvatanje ovoga

ajeta možeda nam riješi

mnoge enigmeu savremenomživotu gdje smo

pomiješanisa svim i

svakim. Da

vjeru zadržimoi gradimozdrave odnosesa svima, jer je Allahovopravo iznad

svačijeg pravai čim njega

obezbijedimonema smetnje

da gradimodobre odnosesa onima koje

nam Allah

preporučuje.

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


Islamski pedagoški fakultet u Bihaću

Društvo

Islamski pedagoški fakultet

u Bihaću je prošao trnovit i

težak put kako bi opravdao

svoje osnivanje i osigurao

sebi regionalno priznanje,te postao simbol srednjeg

puta. Često puta izlagani

unakrsnoj vatri različitih

akademskih krugova,

rukovodstvo i Uprava ove

visokoškolske ustanove

nastojala je očuvati

umjereni pravac islamskih

učenja i kao takvog ga

ponuditi široj društvenoj

zajednici, što su na kraju i

uspjeli

K a a je 1995. go ine, osno-van kao Islamska peda-goška akademija, mnogi

su osporava i njegov ra i va itet.

Od tada do danas, Islamski peda-goški fakultet u Bihaću je prošaotrnovit i teža put a o i oprav aosvoje osnivanje i osigurao sebi regi-onalno riznan e, te ostao simbolsrednjeg puta. esto puta izlaganiunakrsnoj vatri različitih akadem-skih k rugova, rukovodstvo i Uprava ove visokoškolske ustanove nastojala

je očuvat i umjereni pravac islamskihučenja i kao takvog ga ponuditi širojdruštvenoj zajednici, što su na krajui uspjeli. Ovaj Faku ltet gaji senzibi-

litet za međureligijski d ijalog i tole-ranciju, te svijest o značaju očuvanja bošnjačke kulture i tradicije, što ga s pravom svrstava u one odgojno-obrazovne institucije koje su prije-

ko potrebne današnjem bošnjačkomdruštvu. Ono što ga izdvaja od dru-gih visokoobrazovnih institucija,

jes te tolerantnost njegovih kadrova koji već godinama besplatno stavlja-

ju na raspolaganje prostorije i us lugefakulteta raznim vladinim i nevladi-

nim obrazovnim, humanitarnim idrugim organizacijama.

U službi ljudima

Pored starog Odsjeka vjeronau-ke, od ove 2012/2013. školske godi-ne, pokrenut je i novi Odsjek soci-

jalne pedagogije i duhovne sk rbi, š tose pokazalo kao odličan potez koji jedošao u pravo vrijeme. Uzevši u ob-zir sve težu socijalnu situaciju u na-šoj državi, Uprava Islamskog peda-

oško fakulteta, redvođena deka-nom dr. Muharemom tulanovićemi voditeljicom novog odsjeka prof.dr. Nusretom Kepeš, pokazala je da itekako vodi brigu o široj društvenojzajednici u kojoj radi i djeluje, ali io problemima s kojima se društvo i zgo ine u go inu susreće.

- Odlučili mo se za pokretanjenovog odsjeka, kako bismo se in-tegrisa i ru vo i pomog i musve većim ocija ln im problemima,s kojima e ono trenutno suočava -

a pro r Muharem Štulanović,

dekan Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću.Pore nave nog, Is ams i pe a-

goški fakultet je inicijator, suorga-nizator i učesnik mnogih međure-igijskih, socijalnih i humanitarnih

akcija, seminara i aktivnosti. PriFakultetu, također, djeluje i Aso-cijacija studenata koja je učesnik ipokretač mnogih vannastavnih ak-tivnosti. Vrijedni studenti Islam-skog pedagoškog fakulteta, poredsvih svojih obaveza spram studija i

vannastavnih aktivnosti vezanih za Fakultet, redovni su učesnici, suor-ganizatori i nosioci aktivnosti mno-gih nevladinih organizacija kojedjeluju na području Bihaća.

Prema riječima Nihada Silića,predsjednika Asocijacije studenata Islamskog pedagoškog fakulteta u

Bihaću, rad nastavnog osoblja na ovoj visoko obrazovnoj ustanovi jekvalitetan uz akcenat na metodičkupraksu koja je obavezna za sve stu-dente, a koja se izvodi u osnovnojkoli, u toku koje studenti imaju

priliku da se direktno upoznaju sa ra om prosvjetni ra ni a.

- Odnos prema studentima jekorektan i u nekim slučajevima ro ite js i, a a o se i ži raj stu-dentskog života onda se gradi i pri-

jateljsk i odnos između profesora inji ovi stu enata. Pro esori vre -

nuju zalaganja svojih studenata štomi se posebno dojmilo na ovom Fa-u tetu – ističe Si ić.

Aktivnosti studenata

Asoci jaci ja studenata IPF-a dje-luje od 2005. godine i do sada jerealizirala veliki broj vannastav-nih aktivnosti u raznim oblastima,koje se mogu svrstati u nekolikoosnovnih: vjerske, kulturno-za-bavne, sportske, humanitarne i

medijske.- Od vjerskih aktivnosti izdvojiobih izložbu fotografija s natpisima hadisa Muhammeda a.s., u sali KCBihać pod nazivom “Riječima Mu-

BBaštiniaštinik znanja,k znanja, duhovnosti i tolerancijeduhovnosti i tolerancije


8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


hammeda, a.s.” gdje su pored stu-denata IPF-a radove izlagali i dru-i studenti Univerziteta u Bihaću.to se tiče humanitarnih aktivnosti

istakao bih par posljednjih aktivno-sti koje smo sproveli u sklopu pri-

up janja pomoći za iječenje je nog mladog života. Naime ASIPF je or-ganizirala niz akcija na svim fakul-tetima UB i gra s om trgu u Bi a-ću a koje su se ogledale u pripremii prodaji kolača, gdje su se sakupila značajna sre stava – priča nam Si ić.

Prema riječima Hadisa Kurtovi-ća, jednog od boljih studenata no-vog O sje a socija ne pe agogije iduhovne skrbi, studenti su veoma angažovani na davetskom i huma-nitarnom radu, tako da mnogi odnjih, pored toga što su aktivni čla-novi Asocijacije, nastavljaju svojedjelovanje u raznim humanitarnimi vjerskim organizacijama.

- Pošto smo jako angažovani na društveno korisnom radu, lokalna zajednica nas je prihvatila sa mnogo

poštovanja tako da, kada pravimoodređene zahtjeve u administracijiveoma brzo ih dobijemo, jer je Op-ćina prepoznala naš rad kao veoma koristan - kaže Kurtović.

ozitivan o nos sa iromdruštvenom zajednicom

Kako je Islamski peda-goški fakultet pridružena članica Univerziteta u Bi-

aću, te ao ta av priznatod strane Vlade Unsko-anskog kantona, tako i

ne postoji ni a va raz i a između ovog Fakulteta ilibilo kojeg drugog na Uni-verzitetu u Bi aću. Is am-

ki pedagoški fakultet jegodinama ustupao vlastitiprostor rugim a u te-tima, čime je pokazao da

je otvoren za suradnju sa ostalim visokoobrazovnimustanovama, u okruženjuu kojem djeluje.

- Odnos je na zadovolja-vajućem nivou i mislim da jenastavno osoblje, kao i njego-vi studenti, uveliko doprinije-lo da ovaj Fakultet bude pri-

hvaćen kako u narodu takoi u široj društvenoj zajednici– kaže Nihad Silić, predsjednik Asoci-

jacije studenata Islamskog pedagoškog fakulteta.


- IPF je prešao s dvogodiš-njeg u trogodišnji studij, govorise o tome da pređe i na četve-rogodišnji, pored Odsjeka za islamsku vjeronauku prošle go-dine je otvoren i novi Odsjek za socija nu pe agogiju i u ovnuskrb, upisana je i druga gene-racija postdiplomskog studija,stoga mis im a ovaj Fa u tetitekako ima svoju budućnost ida studenti koji završavaju ovajFa u tet mogu uve i o opri-

nijeti razvoju svoje zajednice. A na vlastima je da prepozna va itet i za aganje m a i ju-

di koji završavaju fakultete teda im da adakvetno mjesto udruštvenoj zajednici.

Uzevši u obzir dugogo-dišnje iskustvo i dosadašnjerezultate koje je ostvarila ova visokoobrazovna institucija teviziju svoga mjesta u društvu,Islamski pedagoški fakultetima perspektivu u buduć-

nosti. Samim time, obaveza kvalitetnog rada i djelovanja te prilagođavanje potrebama društva iokolnosti u kojima se ono nalazi, namećese samo po sebi.

Prema riječimaHadisa

Kurtovića,

jednogod boljihstudenata

novog odsjekasocijalne

pedagogijei duhovne

skrbi, studentisu veoma

angažovani nadavetskom i

humanitarnomradu, tako

da mnogi od

njih, poredtoga što su

aktivni članoviAsocijacije,nastavljaju

svojedjelovanjeu raznim

humanitarnimi vjerskim

organizacijama.

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


Izgubljena islamska historija

Iz arhiva

On i njegovi savjetnici

muslimani redovno su

promovirali islam gdje

god su putovali. Na

indonezijskim ostrvima

Javi, Sumatri, Boreneu

i drugim, Zheng He

je već pronašao male

zajednice muslimana.

Islam se počeo širiti u

jugoistočnoj Aziji nekoliko

stotina godina ranije

preko trgovaca iz Arabije

i Indije. Zheng He je

aktivno podržao nastavakširenja i rasta islama u

ovim područ jima

a ju i razmiš jaju o ve-ikim istraživačima, obič-o im naumpadaju imena

ao: Mar o Po o, I n Battuta, Ev i a elebi, Kristofor Kolumbo itd. ...Ali

mnogi ne znaju za jednog od najintere-santniji i najuticajniji israživača svi

vremena. U Kini je on dobro poznat,iako ne uvijek prepoznat i priznat. On je Z eng He, mus iman oji je postaonajveći kineski admiral, istraživač i di-plomata.

ori eklo

Zheng He je rođen 1371. godineu južnoj kineskoj oblasti Junnan uHui porodici (kinesko-muslimanska etnička grupa). Rođeno ime mu jebilo Ma He. U Kini, porodično ime

se prvo izgovara a zatim ono dato.“Ma” je u Kini poznato kao skraće-nica za “Muhammed”, ukazujući na Zhengovo muslimansko nasljeđe.Njegov otac, kao i djed, su bili u pri-

lici da putuju u Mekku i obave hadž,tako da je Zheng He došao iz musli-mans e poro ice oja je pra t icira a islam.

U mladosti, njegov grad je pohodila armija Ming inastije. On je io zaro-bljen i deportiran u prestolnicu Nan-

jing, gdje je služio u carskom doma-ćinstvu. Upr os pot ačenom i teš om

položaju u kojem je bio, Zheng He seprijateljio sa jednim od prinčeva, ZhuDi-jem i a a je on postao car, Z eng He se uspeo na najviše pozicije u vladi.U to vrijeme je dobio i počasnu titulu“Zheng” i postao poznat kao Zheng He.

kspedici e

1405. godine car Zhu Di je odlučioposlati veliku flotu brodova da istražu-

je i trguje sa ostatkom svijeta, i oda-

brao je Zheng He-ja da vodi ovu ek-pediciju. Ova ekspedicija je bila ogro-mna. Skoro 30.000 mornara je biloangažirano na svakom putovanju, sa Zheng Hejem kao komandujućim svi-

Musliman koji je bio nMusliman koji je bio najvećajveći kineski istraživač -i kineski istraživač - ZZheng Hheng Hee


8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


ma njima. Između 1405. g. i 1433. g.Zheng He je predvodio sedam ekspe-

ici a o e su iš e u anašn u Ma ezi u,Indoneziju, Tajland, Indiju, ri Lanku,Iran, Oman, Jemen, Saudijsku Arabi-

ju, Somaliju, Keniju i mnoge druge ze-mlje. Vjerovatno je na jednom od ovihputovanja Zheng He bio u mogućnosti

a o e u Mekku i obavi ha ž.

Zheng He nije bio jedini muslimanna ovim ekspedicijama. Mnogi od nje-govih savjetnika su također bili kineskimuslimani, kao Ma Huan, prevodilackoji je govorio arapski i koji je bio umogućnosti razgovarati sa muslima-nima koje su susretali na ovim puto-vanjima. On je napisao i izvještaj sa svojih putovanja pod nazivom Jing-jaiSheng-lan, koji je danas važan izvor za razumijevanje društava XV-og stoljeća u okruženju Indijskog okeana.

Vidjeti ove ekspedicije je sigurnobio događaj koji ljudi nisu lahko za-boravljali. Brodovi kojima je koman-dovao Zheng He su bili i preko 120metara dužine, mnogostruko veći odKolumbovih brodova kojima je ploviopreko Atlantika. Stotinama godina lju-di su smatrali da su ove giganstske pro-porcije ovih brodova bile preuveličane.

Ipak, arheolški dokazi sa brodogra-dilišta na kom su bili građeni na rijeci

Jang Ce, dokazuju da su ovi brodovizapravo bili čak veći i od modernihfudbalskih terena.

Gdje god su plovili, naređivali su

poštovanje (a nekada i strah) prema lokalnom stanovništvu, koji su iskazi-vali pohvale kineskom caru. Zbog ovihpohvala i trgovine sa svim ljudima kojesu sreli, Zheng He je mogao otplovitinazad u Kinu sa veoma egzotičnom ro-bom kao što je slonovača, kamile, zla-to, čak i žirafe iz Afrike. Ekspedicija jeposlala jednu poruku svijetu: “Kina jeekonomska i politička supersila.”

irenje islama

Nisu samo e e ti ove ve i e ote

kojom je komandovao Zheng He biliekonomski i politički. On i njegovisavjetnici mus imani re ovno su pro-movirali islam gdje god su putovali.Na indonezijskim ostrvima Javi, Su-matri, Boreneu i drugim, Zheng He

je već pronašao male zajednice mu-slimana. Islam se počeo širiti u jugo-istočnoj Aziji nekoliko stotina godi-na ranije preko trgovaca iz Arabije iIndije. Zheng He je aktivno podržaonastavak širenja i rasta islama u ovimpodručjima.

Zheng He je uspostavio kinesko-muslimansku zajednicu u Palemban-gu, kao i duž Jave, Malajskog poluo-toka i Filipina. Ove zajednice su širileislam lokalnom stanovništvu i imale

važnu ulogu u širenju islama u ovoj oblasti. Flota je gradi-la mesdžide a obezbjeđivala

je i ruge ruštvene servisekoje će lokalnoj musliman-koj za ednici biti otrebni.

ak i nakon smrti Zheng He-ija 1433. g. drugi kineskimuslimani se nastavili nje-gov ra u jugoistočnoj Aziji,

ireći islam. Kineski trgov-ci-muslimani u jugoistočnoj Aziji su i i o ra rivani na

klapanje mješovitih brako-va i asimilaciju sa lokalnimtanovništvom na otocima

kao i Malajskom poluoto-ku. Ovo je uvelo dosta ljudiu islam kao što je i ojačaloi učinilo šarolikom rastućumuslimansku zajednicu.

asl eđe

Kao admiral, diplomata, vojnik itrgovac, Zheng He je velikan kineskei kuslimanske historije. Smatra se jed-nom od najvećih ličnosti zaslužnih za


širenje islama u jugoistočnoj Aziji. Nažalost, nakon nje-gove smrti, kineska vlada jepromijeni a i ozo iju a višekonfučijanskoj koja nije po-državala ovakve ekspedicije

ao što je i a Z eng He-ova. Kao rezultat toga, nje-gova dostignuća i doprinosisu većinom za orav jeni i i

zanemareni stotinama godi-na u Kini.Njegovo nas je e u ju-

goistočnoj Aziji, je ipak umnogome drugačije. Broj-ni mesdžidi u regiji su na-zvani po njemu u znak sje-ćanja na njegov doprinos.Islam se širio jugoistočnom

Azijom kroz mnoge forme,uključujući trgovinu, putujuće misi-onare i imigraciju. Admiral Zheng He također zauzima važnu ulogu

u širenju islama u toj regiji. Danas,Indonezija je najmnogoljudnija mu-slimanska zemlja u cijelom svijetu, iveliki doprinos tome imaju aktivnostiZheng Hea u toj regiji.

Zheng He jerođen 1371.godine u južnojkineskoj oblasti

Junnan uHui porodici

(kinesko-muslimanska

etnička grupa).Rođeno ime

mu je bilo MaHe. U Kini,porodično

ime se prvo

izgovara azatim ono dato.“Ma” je u Kinipoznato kao

skraćenica za“Muhammed”.

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


ostarac Samir Sejdihović, profesor Islamske vjeronauke uMješovitoj srednjoj elektrotehničkoj školi u Mostaru ovih

dana plijeni pažnju turista koji posjećuju Mostar. Naime, SamirSejdihović je vrhunski slikar, on na mostarskim ulicama slika. “Ja ustvari samo pokušavam naglasiti i prepoznati ljepotu koju je već Allah Uzvišeni dao u skladnom stvaranju prirode pa zato preferiramprirodne materijale na kojima radim (drvo, kora drveta, razne vrstekamena). Radim i umjetničke instalacije, također kombinovanjem

materijala za površinu i kombinovanje tehnika. Radim i posebneslike na koferima, sam razvijam i unapređujem tehniku akrilika igvaša prilagođavajući je tim neuobičajenim površinama. Pokušavamtu ljepotu ponuditi što širem krugu ljudi te time na svoj način veli-čati Uzvišenog Stvoritelja, s.w.t. Imao sam tri kolektivne izložbe do

sada, dvije u Mostaru i jednu u Sarajevu. Radim naravno i na platnui papiru, ali manje u ovoj fazi. Slikao sam i murale, kao i grafite unekoliko međunarodnih projekata saradnje i umjetničke razmjene”.

bog sve snažnije društvene, kulturne, ekonomske, vjer-ske ugroženosti, kao i nedostatka inicijative u području

poboljšanja saradnje udruženja koja djeluju na prostoruBosne i Hercegovine, nedavno su organizovani Prvi susretibošnjačko-muslimanskih NVO-a BiH u Srebrenici, tačnije27. 04. 2013. godine. Neki od ciljeva Prvih susreta NVO-a bili su: razmjene ideja, iskustava, programskih ciljeva, vlastitih resursa, a jedan od najbitnijih ciljeva jeste uzajamnopomaganje na Putu Istine i sticanje zadovoljstva Uzvišenog Gospodara. S obzirom da je pokazana velika zainteresira-nost NVO-a za ovakav vid saradnje, uslijedio je prvi radnisastanak koji je imao za cilj konkretizaciju aktivnosti i sa-

radnje NVO-a. Tako 25. maja 2013. godine održan je prviradni sastanak bošnjačko-muslimanskih NVO-a Bosne iHercegovine u mjestu Divič kod Zvornika. Pozivu na su-srete odazvalo se 23 organizacije iz svih dijelova Bosne i Hercegovine (“Prosvjetitelj”, Srebrenica,SBK, Sarajevo, BNF, Sarajevo, AKOS, Sarajevo,NEDWA, Sarajevo, “MM”, Sarajevo, ABOM,Sara evo, “Sv etlo”, Sara evo, “Muslim Aid”, Sa-rajevo, “Prijatelji Srebrenice”, Tešanj, “ ivot”,Bihać, “Solidarnost”, Bihać, “Iskre”, Bihać,“Ma ke Srebrenice”, Srebrenica, Koalici a “Prvimart”, Srebrenica, DNRP, BiH, “Selsebil”, ivi-nice, OKC, Gradačac, “Oaza”, Tuzla, Udruženje

osoba s invaliditetom, Ze-Do kanton, Udruže-nje “Korak”, Kalesija, Zukić Muamer, pravnik,Lapandić Nermin, pravnik). Poslije isrcpne ra-sprave došlo se do zaključka da okupljeni ofor-me Koordinaciono tijelo koje će raditi i krozsvoj rad vršiti utjecaj da se pitanja i problemiod važnosti za Bošnjake riješe na najbolji mo-gući način. Za jučeno je a će Koor inacionotijelo kroz svoj rad i na osnovu rezultata prerastiu Uniju koja će, ukoliko se ukaže potreba, pre-rasti u pravno ice. Primarni pro emi Bošnja a

u narednom periodu su: Popis stanovništva i usvajanje Za-kona o premjeru i katastru manjeg bh. entiteta. Unija ćesvim svojim raspoloživim sredstvima izvršiti utjecaj da seovi problemi riješe tako da ne budu na štetu najmnogobroj-nijeg naroda u BiH i svih građana ove zemlje. Predstavniciorganizacija su jednoglasno usvojili nekoliko važnih zaklju-čaka i usaglasili se da naredni sastanci budu organizirani uSarajevu, Kozarcu, Mostaru i cijeloj BiH. Pored odlučivanja o načinu rješavanja problema koji su primarni u narednomperiodu, prisutni su se usaglasili i oko tehničkih stvari o bu-dućem funkcionisanju Koordinacionog tijela koje će prerastiu Uniju. Za koordinatora budućih aktivnosti ispred koor-

dinacionog odbora izabran je Mehdin Jakubović i svi su sesložili da sjedište buduće mreže, Unije navedenih udruženja,bude isključivo u Srebrenici.

46

Kutak za islamsku omladinu


Oživljavanje i konkretno djelovanje bošnjačko-

muslimanskih NVO-a u BiH

Samir Sejdihović, profesor islamskevjeronauke i vrhunski slikar

Zvornik

Mostar

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


vih dana su naši serveri zabilježili500.000-itu instalaciju desktop verzije

programa Ayat. Ovome takođe t reba dodati ibroj od više od pola miliona instalacija na An-droid mobilnim uređajima te preko 100.000na iPhone i iPad uređajima što u konačnicipredstavlja veoma impozantan broj. Posebnoželimo da istaknemo verziju za Apple mobil-ne uređaje jer je verzija za iOS objavljena tek prije neštoviše od mjesec dana. Ovi podaci sami po sebi predstavlja-

ju veliko priznanje za uloženi trud na razvoju ovog projekta, i to od samih korisnika, što je najvažnije.Također, u prošlih mjesec dana, naši serveri su zabi-lježili skoro 2 miliona jedinstvenih posjetilaca onlineverzije platforme (koja nudi iste mogućnosti kao i de-sktop/mobilne verzije), od čega 56% novih, što poka-

zuje vrlo visoku dinamiku rasta popularnosti softvera na svjetskom nivou.

Ayat 1.0 je lansi ran prije nepunih godinu i pol, a za krat-ko vri eme e postao na korišteni a dostupna e-learning platforma za učenje Kur’ana asnog. Fondacija Daru-l-Kur’an je od samog početka aktivna u projektu kao ak-tivan partner u razvoju i podršci. Nedavno su objavljenenove, poboljšane, verzije sa dodatnim unapređenjima teispravkama, a do kraja mjeseca ramazana bi trebala i za-ći nova verzija sa bitnim poboljšanjima kako u aspektuUI-a tako i u mogućnostima koje pruža.

Ova softverska platforma je rađena sa primarnim ci-ljem da bude u upotrebi u nastavnom procesu u škola-ma, medresama i fakultetima. Cilj je bio napraviti pro-gram koji će zadovoljiti praktične potrebe u procesuučenja arapskog pisma, tedžvida te hifza kao krajnjeg cilja.Trenutno na internetu postoji nekoliko programa ovenamjene, u čijoj smo izradi učestvovali u posljednjih

sedam godina. Međutim, za razliku od prethodnih,ovaj projekat je od početka rađen temeljito i sa jasnomslikom i ciljem šta i kako se želi postići. U ovaj sof-tver su pretočena mnoga iskustva stečena u izradi pret-hodno spomenutih aplikacija. Takođe, disciplinovan ipredan rad su rezultirali alatom koji je već u upotrebiu nastavnom procesu na mnogo univerziteta i koji jepostao široko rasprostranjen među korisnicima u cije-lom svijetu.Softver je, naravno, BESPLATAN, i može se preuzetisa http://www.ayat-software.com/Ovim putem želimo da izrazimo zahvalnost: Rekto-ratu Univerziteta “Kralj Saud” u Rijadu, bivšem rek-

toru Abdullahu Al-Osmanu te sadašnjem Badranu Al-Omaru, di rektoru IT odjela Univer ziteta “Kra ljSaud”, Abdul-Azizu Al-Oraiju, inžinjeru MahmouduHammamu na izrazito redanom radu i an ažmanu.Kompleksu za štampanje Kur’ana asnog u Medini,kurra haf izu Dževadu ef. Gološu na pruženoj stručnoji savjetodavnoj pomoći.Molimo Uzvišenog da njihov t ru v iš es tru o uveća i upi še u nji ova o ra je a .

Amin.

remijerno prikazivanje dokumentarnog filma “Ko je poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem?” na youtube kana-

lu www.youtube.com/webbtvZlatniljiljan bit će prikazano dana 07.06.2013. god. u 20:00 sahata. Vrijeme trajanja filma je 51 mi-nut. Autor: Semir Lokmić. Kamera: Semir Lokmić i Jasmin Ra-bić. Montaža: Semir Lokmić. Voditelj filma: Almedin ef. Spahić.Ilahija “Ti si ruža dzennetska”: Hfz. Fuad Seferagić. Učestvuju:Dr. Enes Ljevaković, muftija Muamer Zukorlić, dr. hfz. Safvet

Halilović, dr. Safet Kuduzović, Nezim ef. Halilović - Muderris,Idriz ef. Karaman, Aljo ef. Cikotić i gl. imam medžlisa Fojnica ipredsjednik Udruženja Ilmija BiH Mensur ef. Pašalić.Na isto adresi u narednim danima možete pogledati ovaj vrijedniokumentarni film.

47


Dokumentarni filma “Ko je poslanikMuhammed, sallallahu alejhi ve sellem?”

Web tv Zlatni ljiljan

Ayat: milioni korisnikaDaru-l-Kur’an Mostar

Foto kutka za islamsku omladinu

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


“Svetac” Njegoš i bosanski crnogorski Srbi

Pogledi

Niko više nema pravo da Bošnjacima,poslije svega proživljenog, namećekao uzor književnika čije je imepotpisano ispod naslova pripovijetkikoje same za sebe, bez iščitavanjasadržaja, sve govore. Recimo samoProkleta avlija, ili Smrt u Sinanovojtekiji. Umjesto, kao obaveznu školsku

lektiru što je bila u prošlom sistemu,sada knjigu Na Drinu ćuprija trebana časovima analizirati kao vrhunaczloupotrebe slobode riječi kojom jepisac vlasnik kompleksa zvanog krizaidentiteta nanio nepopravljivu štetuBošnjačkom narodu

Piše: Sead Zubanović

D

aleko od važnih putnih ko-munikacija u jako pasivnim

nepristupačnim planinskimvrletima i na morskim otocima, Evropa jeiznjedrila četiri, po svojim karakteristi-kama najblaže rečeno, čudna naroda. Cr-nogorci, Sicilijanci, Korzikanci i Baskijcisu sabijeni u bespuću uglavnom sačuvalisvoju osobenost, ujedno nepovjerljivosti netrpe jivost. I anas, g je go a živekompaktni su međusobno, a prema dru-gima agresivni i bezobzirni jer ne birajusre stva a o u o svoji ci jeva. P e-menski način života, krvna osveta, nesu-sretanje sa drugačijim od sebe i pasivno-šću raja uvjetovana borba za opstana ,

napravili su od Crnogoraca vlasnike jakološih osobina. Lijenost, nerad, hajdučija ra i p jač e i u avstvo su im ugo bi e,a po ovom njihovom ratnom pohodu su-deći i ostale, glavne karakteristike. Treba napomenuti da zbog izolovanosti stanov-ništvo Crne Gore nije ginulo učestvujućiu ratovima niti umiralo od kuge, stravičnesmrtne pošasti srednjevjekovnog vremena,a imalo je ogroman natalitet što je kon-stantno dovodilo do prenaseljenosti tihneplodnih vrleti.

Srpska SpartaNije istina da je Srbija u jako važnu Ma-

ričku i mnogo manje važnu Kosovsku bitkuušla kao carevina. Bila je to kneževina na

umoru u kojoj je zemlja najvećim dijelompripadala crkvi, najmoćnijoj i najbogatijojfeudalnoj organizaciji srednjeg vijeka. Stolje-ćima, darodavnicama srpskih vladara, gomi-lano je bogastvo koje od strane Otomanskeimperije biva otuđeno izuzimanjem naj-plodnijih i najvećih zemljišnih površina, po-sebno na Kosovu. O dotadašnjoj raskoši živ-ljenja sveštenih lica svjedoče i danas prisutniogromni manastiri koji su jedine građevine

sačuvene iz tog vremena, što samo po sebimnogo govori. Nepobitna je činjenica da suOtomani uz manastire ostavljali dovoljnoobradivog zemljišta za materijalno održava-nje istih i normalan život sveće-nika. Zbog gubitka ekonomskemoći, a samim tim i političkog uticaja cr ve, jav ja se revo tmeđu sveštenstvom koje iselja-va u teško pristupačna brdsko-planinska područja Crne Gore.Do ovog događaja Crna Gora

je imala svoju svjetovnu držav-

nu zajednicu, stariju od srpske.Izbjeglo srpsko sveštenstvo, što je jako bitno potcrtati, potiskujecrnogorsku crkvu, a svjetovnuzajednicu pretvara u vjersku koja takva ostaje skoro do stvaranja Kraljevine SHS početkom dva-desetog vijeka i nameće Crno-gorcima uvjerenje da su oni Srbii to ne obični, nego vođe srpstva predodređeni da oslobode Srbi-

ju od Turske okupacije i naravnovrate SPC oduzete zemljišne po-sjede. Ovo je bila prva, duhov-

na, okupacija Crne Gore kojusu Crnogorci zdušno prihvatili.Poslije se u velikosrpskoj mito-maniji (laganju) išlo tako dale-ko da se tvrdilo za Crnogorce,lukavo im podilazeći, kako suoni prastanovnici Kosova, plemići, koje suTurci protjerali poslije bitke. Danas im kažu:“Crna Gora, srpska Sparta.” Ovako to pri-hvatanje laži, od strane ogromne većine ne-pismenog crnogorskog naroda, jednostavnoob ašn ava crno orski kn iževnik Miroslav

osović u svom djelu naslova - Laži i bajke o

porijeklu crnogorskih plemena, koji kaže: “ e liti ljepše misliti da si goljo koji je oduvijek živio na tom kršu bez vode jer nemaš gdjedrugo poći, nego da su tvoji (i to plem-stvo) sa Kosova sačuvali seselid om u pla-

nine. Siromasi vole da maštaju i da se prave većim nego što jesu.” Takođe rprenapu-ćenom crnogorskom narodu se daju impulsiod srpskog pravoslavnog sveštenstva da kre-nu u postepeno infiltriranje prvo u Srbiju, a zatim i u ostale susjedne zemlje. To je ustvariekspanzija u naseljavanju i zauzimanju tuđihzemalja, bjekstvo iz pasivnih i prenaseljenihcrnogorskih brda kako bi se osigurala život-

na egzistencija. U tim migracijama nesvjes-no im pomažu Otomani naseljavajući ih poraničnim dijelovima carstva kao što su Lika,

Kordun, Banija i Bosanska Krajina. U istusvrhu koristi ih kasnije i Austrougarska jersu oni svojim načinim života, hajdučijama i uskočkim upadima propraćenom njima svojstvenoj krvoločnosti, izazivali sukobe na-on oji bi se u ratnim čar ama pomjera a ranica u njenu korist. Zna se isto tako da su

Turcima koristili kao radna snaga i pomoć-ne jedinice u vojsci. Za ugovore po kojima su bili obavezni učestvovati u ratovima kojevodi Otomanska imperija, kao i Srbija, nji-hovi istoričari kažu da su se samo odnosilina teritoriju Crne Gore. Pa protiv koga da ratuju Otomani, a da im pomažu Crnogor-ci, po Crnoj Gori? Kažu da se od laži niko

nije udavio. Po njihovim preda- jama oni su uvijek pobjeđivaliTurke, a poslije toga im opeturedno plaćali harač (porez koji

je obaveza u svakoj državi ), što jedno sa drugim nije moglo ni-kako skupa ići. (U interesu istinetreba reći da je to, zbog njihovog siromaštva, bio najmanji mogu-

ći namet koji se u Otomanskojim eri i ro isivao samo stoča-rima.) esto su, zbog gladi, pre-lazili Taru i na imanjima aga ibegova ubijali kmetove (čivćije)Srbe pa se onda oni nudili kaoradna snaga?! Zbog hajdučije,stalno ih hvatati po planinskimbes ućima ni e imalo smisla a

je Numan-paša uprilić 1715.godine pokušao riješiti taj pro-blem, tako što je iz Cetinja preselio na opustjele prostoreRomanije više crnogorskih ple-

mena. “ ahvaljujući” tome ta planina je uskoro postala nepro-hodna za trgovačke karavane,a o nisu imae oružanu pratnju.Svoja pljačkaška herojstva opje-vaše uz gusle nabrajajući hajdu-

ke kao što su starina Novak, mali Radojica islični kako ubijaju, ali samo nenaoružane tr-ovce, kako oni epski kažu: “razbijaju Turke

na buljuke”. Ukradenu trgovačku robu nisuspominjali, vjerovatno što zbog nepisme-nosti nije imao ko voditi zapisnik o urednoizvršenoj primopredaji. Nakon jedne uspješ-

no završene potjere za tim drumskim raz-bojnicima nastala je ona kukumavka: “Nizpolje idu babo sejmeni” (otomanski policajciuhvatili hajduka Marka). 1942. godine, nji-hovi potomci potvrdiše svoje porijeklo gro-

“Ja sam vladar među v“Ja sam vladar među varvarimarvarima,a,a varvarin među vladarima.”a varvarin među vladarima.”

7. j - 28. rž

Dograđujućisvojom

mržnjomkosovski mit,

postao je jedanod najvećih

graditelja velike

Srbije. Akomislite da ovonije tačno,

razmislite zaštosvako selou Srbiji ima

školu koja nosiNjegoševo ime.On je povodackoji je sa jednestrane vezan

oko vrataCrnogorcima,a njegov drugi

kraj u ruci držeSrbi.

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


znim zlodjelom koje učiniše partizanskomkuriru pokrajinskog komiteta, rahmetli Mu-stafi Dovadžiji (1921.-1942.) koji je u neko-liko navrata prelazio Romaniju noseći poštuu Užice. Po zarobljavanju ga živog nabiše na kolac i doslovno ispekoše na ražnju, sve ponaredbi i uputama vojvode Save Derikonje.Ostaci njegovog tijela pronađeni su u podro-manijskoj jami imena “Bezdan”, dubokoj

207 metara tek 1956. godine. Prve novoo-izgrađene stambene objekte po završetkurata u Sarajevu, za nagradu, zahvaljući timi sličnim “ratnim podvizima”, naseliše mno-gi od njih. Oni na Romaniji još nisu steklipravo naziva starosjedilaca za koji treba proćitristo godina bitisanja. To su današnji tako-zvani Srbi romanijci . Znači u Bosni ne živepotomci Srbijanaca, nego potomci Crno-goraca ! Bosanske pravoslavce porijeklomsada čine najmanje 75-80% Crnogorci,što potvrđuju i njihova prezimena: Bulajić,Bućin, Koroman, Koprivica, Kojić, Koče-vić, Koljević, Kecman, Đogo, Derikonja,Došen, Pejić, Pejanović, Radović, Radonja,Rakočević, Guja, Mijušković, Mlađen i takoredom, kao i njihova narodna nošnja, folklori ijekavica kojom govore.

Sveto” crnogorsko tivo

Pogrom nad crnogorskim muslimani-ma 1702. godine u vrijeme vladike Danila Petrovića ostao bi marginalan da nije ovje-kovječen u Gorskom vijencu, svetom crno-gorskom štivu koje kao uzor služi za svepokolje koje su Crnogorci, često uz pomoć

Srba, vršili nad Bošnjacima do danas. Porođenju Crnogorca prva spoznaja je primi-tivni muzički instrument (gusle), a prva riječispjevana uz gusle je Turčin. Sve kasnije spo-znaje nastaju na temeljima iskonske genetskemržnje zasnovane na vjerskoj netrpeljivostisvetosavskog pravoslavnog sveštenstva. Nad-gra nja u tom “š o ovanju” upotpunjujese učenjem napamet Gorskog vijenca koji jepraktično zamjena za Bibliju i to ne napu-šta Crnogorca o je živ. Autor tog (ne) je a

je Petar Petrović II iz sela Njeguša, (1813.-1851.) vjerski i svjetovni poglavar tadašnjeržave, oji pri vati za osnov u svom nji-

ževnom stvaralaštvu preživljavanje Kosovskebitke 450 godina poslije njenog događanja!To njegovo životno opre je jenje će imatitragične posljedice, kako po Crnogorce takoi za njihovo okruženje, jer je još više u njima utemeljilo nacionalnu mržnju prema dru-gom i drugačijem. (Oni, kao i Srbi, upor-no ubijaju Bošnjake i Albance nazivajući ihTurcima , narodom koji oni nikada nisu bili.)Noseći titulu vjerskog i ovosvjetskog vladara “srpskog” naroda u Crnoj Gori umro je u tri-deset osmoj godini života, kažu od tuberko-loze. (Krije se da je bolovao i od sifilisa iako

bi zamonašen?) Ova druga, spolno prenosi-va bolest i vjerska apsistencija od seksa ne idunikako skupa. Pomislio bi čovjek da se u timmanastirima već tada “europski” živilo. Eto,da se tradicija homoseksualnog i pedofil-

skog crkvenog života nikada nijeprekinula, potvrdio je i prvi sve-štenik SPC u Bosni, Vasilije Ka-čavenda. Pošto je tehnika otišla naprijed postoje i snimke njego-vih pedofilskih seksualnih orgija,a usput rečeno i on je zaražen, aliepatitisom C. Sva om Bošnja-

ku dovoljan je samo jedan stihiz Gorskog vijenca u kome seaže a o -O ža riče na ravnom

Cetinju- da bi shvatio “umjetnič-ku vrijednost” i cilj epa koji je ianas, na opšte isču avanje stra-

naca koji su upoznati s tom vr-stom književnosti, a i skorašnjimratnim oga anjima, još uvijeuvršten u nastavne programeškola Federacije. Oslikavajućistanje u kom se nalazio on, a izemlja koju predstavlja, rekao je:“ Ja sam vladar među varvari-

a, a varvarin među vladari-a ”. Ovo što slijedi treba debelo

potrcati i zapamtiti. Stric Vladika Petar I nije

imao para (kakava je to bila dr-

žava?) da na školovanje u Rusijupošalje svog nećaka, koji će ga naslijediti, pa a je sam učio italijanski, ruski, njemački

i rancus i jezi . Pravi po ig ota. A ovo je još interesantnije. Daljnje Njegoševo ško-

7. j - 28. rž

lovanje na sebe preuzima SimoMilutinović-Sarajlija koji, takopiše, ni sam nije bio školovan!Upućivao ga je u mitologiju te

je mitološki rječnik naslijediood njega. 11. juna 1824. go-dine Srpsko književno vijeće popreporuci kneza Srbije Mihajla Obrenovića, potvrđeno nepi-smenog trgovca svinjama, pro-glašava za svog počasnog člana na osnovu “zasluga za odgojnaroda”. A on je imao tada je-danaest godina?! U biografiji

mu još stoji da je jednom bio uPetrogra u i va puta u Beču.U arhivi grada Trsta registro-van je 1847. godine dokumentnaslovljen sa Vladika di Mon-tenegro u ojem piše a je istiprivođen i sudski saslušavanzbog prodaje skupocjenog na-kita! Hajduci otimali, vladika “preprodavao” To bi crnogor-ski prapočetak veze politike ikriminala. Revnosni biografikažu da je vladika prodavao

svoj “dobijeni orden” da bi pre-hranio narod zbog sušne godine. ta li sui gdje li su sijali pa im nije niklo? Htio jesvoju zbirku pjesama “Slobodijadu”, po-svetiti prestolonasljedniku Aleksandru, ali

Meni ličnosvidjela se

jedna Petrova

misao, ako jenjegova, kojakaže da je:

“Samoobmanaubitačna i

za ljude i zanarode.” On

je to u praksiuspio dokazati.

Svojomsamoobmanom,

stihovnimlažima

pretočenim

u epskeguslarskepjesme,

unesrećio jei svoj i sve

ostale narodekoji su morali

dolaziti ufizički kontakt

s njima.

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


mu to nije dozvoljeno, pošto je ruska cenzura dala nepovo-ljan sud o vladičinom djelu?!Ovo ne može objasniti ni onajko je autor naprijed napisanog.Od svih njegovih stvari koje jekoristio za života do danas je sa-čuvana samo fotelja. Sve ostalo

je po ra eno. Baš interesantno.Na prijesto dolazi sa 17 godina i počinje praviti škole kojih dotada nije bilo i učiti narod trgo-vini. Znači do 1830. godine suu Crnoj Gori živili nepismeniljudi i to isključivo od pljačke!Meni lično svidjela se jedna Petrova misao, ako je njegova,koja kaže da je: “Samoobmana ubitačna i za ljude i za narode.”On je to u praksi uspio doka-zati. Svojom samoobmanom,stihovnim lažima pretočenimu epske guslarske pjesme, une-srećio je i svoj i sve ostale narode koji sumorali dolaziti u fizički kontakt s njima.Ovih dana za napisane mitske nebuloze osrpskim kosovskim jamama retroaktivno

ga nagradi mitropolit crnogorsko-primor-ski Amfilohije, proglasivši ga “svecem” ipo zaslugama za velikosrpstvo izjednači sa “svetim” Savom. Svaki komentar je suvišan,sve se samo kazalo.

osanski rnogorci -monstrumi bez granica

Povlačenje Turske sa Bal-kana, zbog poraza u ratu sa Italijom, Crna Gora koristi da zajedno sa Srbijom, Bugarskomi Grčkom izvrši genocid stra-hobalnih razmjera nad Bošnja-cima i Albancima širom bivšecarevine, podijele Sandžak krozpokolje u Plavu i Gusinju i pro-širi se otimanjem tuđih teritorija

u tzv. Prvom balkanskom ratu1912/13. godine. Krajem Prvog svjetskog rata 1916., kao save-znik sila Antante pred austrou-garskim i njemačkim snagama ona kapitulira i biva okupirana ini e više došla do slobode er erpski vojvoda ivojin Mišić od-

mah po završetku rata izdao na-redbu o njenoj reokupaciji, “zaboravivši” da su im Crnogorci “hrabro” čuvali odstupnicuza vrijeme bježanije poražene i ponižene sr-bijanske vojske u Grčku. (Srbija je bila oku-

pirana tako da nije imala slobodne teritorijeni koliko bi se jedan fijaker mogao parkirati.)Sve pobune crnogorskih ustanika “komita izelenaša”, rodoljuba, domaći izdajnici “bje-laši”, skupa sa srpskim okupatorom ugušiše

50

u krvi. Srpski okrutni žandari su tada uCrnoj Gori bili najviše “srpski Crnogor-ci iz Bosne”, prepoznatljivi po svojoj su-rovosti. Kad je vlast i uniforma u pitanjuoni ubijaju i svoga brata. U periodu 1918.-1929. ubijeno je oko, neki izvori kažu tri, a neki pet (a slabo im je vjerovati) hiljada crno-goraskih pobunjenika (komita). Njegoševopokrštavanje vodom ili krvlju, bez obzira na

stanje svoje okupacije, Crnogorci primjenju- ju u praksi i nastavljaju sa pokoljima “Tu-raka” širom Sandžaka i između dva svjetska rata, ovaj put pod okriljem kraljevine SHS.Zaboraviše valjda na onu Petrovu: “Komezakon u topuzu leži, tragovi mu smrde nečo-vještvom.” Mrcvarenje živih i mrtvih postajeim uža specijalnost. Paljenje plastova sijena oko kojeg su vezani Bošnjaci, gulenje kožesa živih ljudi, presijecanje tetiva na nogama žrtava, najviše djece da ne bi pobjegla, (takosu isto postupali prilikom klanja volova)konzumiranje šećera natopljenog još vrelomkrvlju zaklanih, urezivanje krstova nožemna čela i tijela, razapinjanje i zakucavanjeljudi ekserima za drvene zidove štala, nabi-

janje kundacima flaše u usta žrtve, čupanjenosa, ušiju i usana kliještima, ubijanja djeceu naručju majki, silovanja žena i muškara-ca, obeščašćivanja svih vrsta. O stradanjusandžačkog muslimanskog stanovništva sela Šahovići 1924. godine, sada Tomaševa,progovorio je čuveni Titov politički disident,nosilac komunistčke knjižice rednog broja četiri i književnik, Crnogorac Milovan Đilassvojom knjigom Bespravna zemlja . O svomedjetinjstvu je ovako pričao: “Moje prve riječi

su bile krv i kupale su se u krvlju. Sjećam seda me otac Nikola skupa sa bratom doveoposlije pokolja u Šahoviće, do jedne kuće,umočio dvije kocke šećera u skoro usirenulokvu krvi pored leša preklanog muslimana idao nam da ih pojedemo govoreći da ćemotaki biti žešći.” Ovaj događaj je sigurno biorazlog da, na iznenađenje svih, Đilas prekršiplemensku tradiciju i sina, umjesto očevim,nazva djedovim imenom.

Njihov životni moto je da sve različiteod sebe, oko sebe, treba opljačkati, poklatiili protjerati. To su zločini na čijem “usavrša-vanju” će Crnogorci skupa sa “ braćom” Sr-

bima raditi i tokom Drugog svjetskog rata,a “normalno” i kasnije. Na ovom mjestu semora spomenuti ime operativnog koma-danta crnogorske Narodne vojske, Pavla Đurišića (kad čine zločine onda im Srbija dozvoljava da koriste prefiks, crnogorski ) kojiu samo jednom izvještaju o “ratnim opera-cima” (ustvari pokolju) po istočnoj Bosnitokom 1942. godine, navodi cifru od 9.200pobijenih Turaka , muškaraca, žena i djece.Ujedinjeni pod idejno ukradenom crnomgusarskom zastavom na kojoj se nalazi mr-tvačka glava sa dvije ukrštene kosti ispod,

ova dva naroda su zaista živjela u bratstvu i jedinstvu, kasnije i Titove države. Zasnovana na principu mravinjca gde su ratnici bili Srbikao glavni i Crnogorci kao njihov sluganskinarod, a radnici svi ostali, funkcionisala je

7. j - 28. rž

U arhivigrada Trsta

registrovan je1847. godinedokumentnaslovljen

sa Vladika diMontenegro ukojem piše da

je isti privođeni sudski

saslušavanzbog prodajeskupocjenog

nakita! Hajduciotimali, vladika

“preprodavao”.To bi crnogorski

prapočetak veze politike i

kriminala.

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


narodna pa socijalistička Jugoslavija. Kao uBosnu, tako su u bogatu Vojvodinu srpskevlasti pedesetih godina, normalno ciljano,naseljavali Crnogorce, umjesto recimo Ma-kedonaca i Dalmatinaca najvećih ekonom-skih migranata u svijet iz i njima maćehinske

Jugoslavije. Ratni zločinac, opet Crnogorac,pop Momčilo Đujić iz plemena Vasojevića osnova, u izbjeglištvu, pokret Ravna Gora i

proglasi četničkim vojvodama buduće izvo-đače krvavih radova koji će se odigrati najvi-še po Bosni. Za svoje četnike Crnogorci kažuda su isključivo Bjelaši . Petokrake na vojnimuniformama, koje su garantovale najvećeplate i najbolje stanove u bivšoj zajedničkojdržavi, zamijeniše kokarde. I ponovo krenu“bal vampira”. Crnogorski rezervisti iz Nik-šića i Titograda odmah su, naredbom gene-ralštaba iz Beograda, prebačeni u Mostar iHercegovinu gdje artiljerijom, za početak,poravnaše selo Ravno. Njihov dolazak, po-put lešinara, najavi vrijeme ubijanja i smrti.Glavna pojedinačna uloga krvoloka u Bosnipripade, naravno Crnogorcu, Radovanu Ka-radžiću koji u njoj posta i psiholog i pjesnik i predsjednik SDS-a. Progovori onaj iz Nje-guša kroz njega pa napisa jednu futurističku recitaciju koja u naslovu nosi jako prepo-znatljivu poruku, Hajdemo u gradove ubija-ti gadove po kojoj i postupiše Crnogorci izCrne Gore i bosanski Crnogorci i srbijanskišljam od vojnika zajedničkog imena “četni-ci” s ciljem da ispune njegovu skupštinskuprijetnju o nestanku jednog, reče musliman-skog, naroda u Bosni ostvarujući tako narav-no, davno, davno osmišljen plan. (Garašani-

novo načertanije) Dirigent cjelokupne sim-fonije zla, također bi Crnogorac, SlobodanMilošević (“umro” u Hagu, a sahranjen bezikakvih državnih počasti na svom privatnomzemljištu) koji posla opet Crnogorca, Želj-ka Ražnjatovića Arkana (ubila ga BIA, kaoopasnog svjedoka za Srbiju, po dizanju haškeoptužnice protiv istog) da u Bijeljini “otvoriprvu fabriku smrti”. Šef grbavičkog “pogona užasa” Veselin Vlahović Batko, također je Cr-nogorac. (Uhapšen u Španiji po dojavi poli-cije Srbije i u Sarajevu pravomoćno osuđen.)Ministar pravosuđa ratnog RS-a i po pasošudržavljanin Crne Gore, Momčilo Mandić

(Hapšen u Budvi 2003. godine zbog sum-nje o učešću u organizovanom kriminalu,zbog čega je tužio CG, inače je iz agresije na Bosnu izašao jako bogat, kako piše štampa uSrbiji.) poslije devetogodišnjeg sudskog spo-ra na sudu u Strazburu dobio je spor protiv “otadžbine” koja je morala da mu se izvini.On se tada javno zahvalio predsjednicima svoje države Mili Đukanoviću i MomiruBulatoviću na isporučenoj nafti u kritičnomperiodu srbijanskih sankcija RS-u, kojom suponovo pokrenuti tenkovi širom ratišta uBiH i spriječen poraz bratske vojske (koja je

“radila” na formiranju krvavih granica veli-ke Srbije). Nije spominjao Štrpce i po CGpohvatane pa preko granice vraćene, kasni-

je u RS-u poklane Bošnjake, ali jeste dvijepoljske bolnice koje je braći u Bosni doniralo

51

7. j - 28. rž

ministarstvo zdravstva vlade, njihove matič-ne domovine, tih godina. Ovih dana smo semogli uvjeriti da je genocid u Bosni imao isvoj veliki ekonomski cilj, a to je prije svega hidro potencijal rijeke Drine. Crnogorci izCrne Gore, Crnogorci iz Bosne i Srbijanciiz Srbije održaše, pokraj te ploveće grobniceBošnjaka, sastanak da bi se dogovorili koli-ko će kome pripasti eura i evra kad se zavrte

generatori u budućim njemačkim hidroe-lektranama. (U ovom slučaju to za njih nije:“mrska, okupatorska, fašistička zemlja”.)

Velikosrpski lažov

Crnogorci će sigurno opet biti “ošte-ćeni”, jer je njihova “zasluga” u klanju,ubijanju, silovanju i progonu stanovnika Foče kao i cjelokupnog Podrinja i u ovomgenocidu bila nemjerljiva . Isto tako, nji-hovi političari i njihove ratne vođe kao ivojnici za koje je podignuta haška op-tužnica su naknadno po Srbiji hapšeni, a

često ih je tajna policija te države ubijala.Tokom rata, odstupanja od zadatih ciljeva beogradske politike, glavom platiše dva nosioca baš pravih crnogorskih prezime-na, član predsjedništva RS Koljević Ni-kola i Đogo Risto, perjanica paljanskog novinarstva). Nisu bolje prošli ni kninskiCrnogorci, Milan Babić u Hagu završio“samoubistvom”, doktor Jovan Raškovići on “umro” odmah poslije njegove izjaveda su: “Srbi lud narod”. Milan Martić jeuhvaćen u Srbiji kao i Goran Hadžić pa isporučeni Hagu, a hrvatski crnogorskinarod je, uz dozvolu Beograda, protjeranzauvijek iz Hrvatske i ko zna gdje i kada će ti ljudi ponovno biti upotrijebljeni u “širenju istine” o istorijskim stradalnicima Srbima. Beograd ima glavnu riječ u svemupa i kada su finansije u pitanju. Crnogor-ci su predodređeni da za srpstvo obavlja-

ju najprljavije poslove. Zna se ko kosi, a ko vodu nosi. Gledajući te tri delegacijekako se šepure i ponose rezulatom svojihzlodjela, sjetih se hadisa Muhammeda,a.s., čija druga polovica glasi: “Pomozite ionome ko čini zlo, spriječite ga u njego-vom činjenju.” Crnogorcima u njihovom

činjenju zla i otklanjanju njihove istorijskezablude i gluposti stvarno treba pomoći.Na sve moguće načine. Ali prave pomoćiim nema sve dotle dok sami ne shvate svojestanje inficiranosti srpskim šovinizmom isvoju ulogu slijepo vjernih sluga na koju ih

je kroz istoriju naučila Srbija, zahvaljuju-ći, prije svega, Crnogorcima tako dragomNjegošu. Zaista ih je smiješno gledati u sr-bijanskim šajkačama, crnogorskom kapomi guslama u rukama. Oni ne znaju ni gdjesu, ni šta su, ni ko su.

U naslovu kolumne, “Svetac” Njegoš

i bosanski crnogorski Srbi, je definisanokako bi bilo ispravno da se Crnogorci,koji uporno za sebe tvrde da su Srbi, na-cionalno izjašnjavaju na sljedećem popisustanovništva u BiH. Naslov objašnjava i

njihovo stalno stanje zbunjenosti i izgu-bljenosti, skoro paranoje u kojem se na-laze zbog toga što ne razmišljaju svojimglavama, nego to za njih čine Srbijanci.Oni koji generacijama žive u BiH morajuznati da im je to domovina, a pradomovi-na Crna Gora. Te dvije države su mnogostarije od Srbije koja je kroz dva zadnja vijeka agresorska i okupatorska sila za sve

starosjedioce ovih prostora. A na kraju ononajvažnije za Crnogorce širom svijeta, štotrebaju znati da bi postali normalni i lojal-ni građani država u kojima su, to je istina da je Petar Petrović II iz sela Njeguša, zvani Rade , crnogorski vladika srpskog naroda,kažu filozof, pjesnik i književnik, prije sve-ga bio velikosrpski lažov. On je uzeo sebiza pravo da o događajima koji su se deša-vali čak 420 godina prije njegovog rođenja piše na osnovu neistina, usmene predajesvetosavskih sveštenika i tako u istorijskuprovaliju odvede svoj, crnogorski narod, a bošnjačkom narodu nanese zlo kosmičkihdimenzija. Dograđujući svojom mržnjomkosovski mit postao je jedan od najvećihgraditelja velike Srbije. Ako mislite da ovonije tačno, razmislite zašto svako selo u Sr-biji ima školu koja nosi Njegoševo ime. On

je povodac koji je sa jedne strane vezan okovrata Crnogorcima, a njegov drugi kraj uruci drže Srbi. Crnogorci su slobodni samodok traje lov na žrtve i plijen. Poslije toga opet vezani nizašta se ne pitaju.

A šta je nama, Bošnjacima, činiti dodana dok ova dva, prije svega asocijalna naroda ne prestanu to biti, jer činjenica je

da njihov građanski staž nije dostigao još nidvjesto godina. Po meni lijek je, ma kolikoto apsurdno i u prvi mah izgledalo u onojNjegoševoj:

“Da tirjanstvu nogom stati za vrat dovesti ga k poznaniju prava

to je ljudska dužnost najsvetija .”Pa i serum protiv ujeda zmije se pravi

od zmijskog otrova!Citat iz knjige “Sarajevo između do-

brotvorstva i zla” autor Nijazija Koštović:“Između Breke i Bardakčija ekshumirano

je najveće muslimansko greblje u Sarajevu(površine 25.000 metara kvadratnih) i na

tom prostoru izgrađeno studentsko nase-lje. U njemu je bilo nišana čak iz 1596. go-dine. To je učinjeno na najgori mogući na-čin, odmah nakon Drugog svjetskog rata,radnim akcijama koje su izvodili omladincipridošli sa strane, ponajviše iz Crne Gore ukojoj tada nije bilo nikakve visokoškolskeinstitucije. Zbog ovoga je godinama dola-zilo do sukoba muslimanske omladine sa Bjelava i studenata i po useljenju domova.Mnogi od navedenih prvih crnogorskihstudenata po završetku studija nisu se vra-tili u Crnu Goru, nego su ostali u Sarajevu,

a dobar dio ih je stekao značajne titule čak i univerzitetskih profesora i uz to ostvariosve materijalne, stambene i druge dobiti.”

Eto, ipak postoji fizički posao koji Cr-nogorci vole da rade.

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


Je ina me resa u Crnoj Gori, po gorič a me resa “Mehmed Fatih”, otvorena 2008. godine nakon ponov-

ne izgradnje uz podršku turske Agencije za koordinaciju imeđunarodno saradnju (TIKA) i Islamske razvojne banke,ispratila je drugu generaciju maturanata. Direktor Odjela za kadrovska pitanja TIKA-e Gokcen Kalkan, uručio je ma-turantima poklone koje im je posredstvom TIKA-e poslaopremijer Turske Recep Tayyip Erdogan. Kalkan je maturan-tima uručio tablet računare i primjerke Kur’ana. Reis Islam-ske zajednice u Crnoj Gori Rifat ef. Fejzić istakao je kako uposljednje dvije godine u Crnoj Gori ima više svršenika me-

drese nego što ih je bilo od Drugog svjetskog rata do danas.“Nekada je jedno dijete iz Crne Gore završavalo medresu,nekada dvoje, a nekada nijedno godišnje. Mi sada imamoučenika sa onom prvom prethodnom generacijom od 38 iovih sada u medresi, više nego onih što su završili medresu iz

Crne Gore od Drugog svjetskog rata pa do danas”, istakao jeFejzić za agenciju Anadolija, poručivši maturantima da uvi-

jek poštuju i vole sve ljude.

Medresa u Podgorici je prestala s radom 1912. godine, a tačno poslije 100 godina, 2012. godine, ispraćeni su prvimaturanti novoosnovane medrese. Gradnja medrese u Pod-gorici započeta je 2003. godine, a završena 2008, kada je ova školska ustanova i počela da radi.

lanice Muslimanskog omladinskog kluba i Udruženja ena “Merjem” bile su u trodnevnoj posjeti džematu Boš-

njakinja u Makedoniji. U okviru ove posjete organiziran je nizpredavanja za žene:31. 05. u Orizaru predavanje na temu “Ljubav prema AllahovomPoslaniku, sallallahu alejhi ve sellem”, održala je apsolventica Fakul-teta za islamske studije Meliha Preljević.01. 06. na temu “Odgoj djece u islamu” održala je predavanje ap-solventica Fakulteta za islamske studije Zejna Plojović, u Hatundžik džamiji u Skoplju. Istog dana održano je i predavanje u Ljubinu,gd e e Meliha Prel ević govorila na temu “Ponos žene e u islamu”.

02. 06. lanice MOK-a i Udruženja žena “Merjem” posjetile su idžemat Bošnjakinja u Ljubošu. Na temu “Oslanjanje na Allaha” go-vorila je apsolventica Fakulteta za islamske studije Fatima Fejzović.Sva pomenuta druženja uljepšana su učenjem Kur’ana i ilahija, a na kraju svakog predavanja ostavljen je prostor za pitanja na koja je odgovarala Fatima Fejzović. Zahvaljujući jako dobroj organiza-ciji i interesovanju, predavanjima je prisustvovao veliki broj žena i jevoja a. Ovo ruženje je sebeb zb ižavanja naši srca i teme j za buduću saradnju sa sestrama u Makedoniji.

Zahvaljujemo Allahu Uzvišenom što nam je omogućio da o Nje-govoj vjeri govorimo i širom našeg Sandžaka. Molimo Ga da nasučvrsti na putu pozivanja na dobro i odvraćanja od zla.

52

Zelena transferzala

Crna Gora

Makedonija


Medresa “Mehmed Fatih” iz Podgorice

ispratila drugu generaciju maturanata

Trodnevno druženje Bošnjakinja u Makedoniji

rvog dana ovog mjeseca u Osijeku je održano je 3. druženje islamske mladežiSlavonije. Druženje je započelo u prostorijama Medžlisa Islamske zajednice u

Osijeku gdje su se okupili mladi iz Gunje, Vinkovaca, Slavonskoga Broda i Osi- jeka. Pred podne-namaz omladini se obratio kordinator ureda za dawu Mirza ef.Mešić koji je istaknuo kako je omladina ukras svakoga džemata i podsjetio da sePoslanik s.a.v.s uvijek oslanjao na omladinu i da se nju mora pomoći u svakomepogledu, te je dodao kako mladi moraju preuzeti ulogu daija i pozvati svoje pri- jatelje muslimane da dođu u džamiju na druženja i sijela. Među dragim gostima bio je i glavni imam sisački Alem ef. Crnkić koji je pohvalio mlade i njihove ak-tivnosti te zaželio uspješan rad svim omladinskim klubovima u Slavoniji. Nakonpodne-namaza i prezentacije budućega rada omladine, nastavljeno je druženjeuz neizostavni Baranjski fiš i zaboravljene tradicionalne slavonske igre. (ZoranVilagoš IML TV)

Regionalno druženje islamske mladeži istočne SlavonijeHrvatska

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


dmah nakon klanjanja džuma-namaza, 24. 05. 2013., sukladno dogovo-ru sa predstavnicima Građanske inicijative “U ime obitelji”, glavni imam

Medžlisa IZ Split, javno je svojim potpisom podržao tu inicijativu. Prije toga,na hutbi (predavanju) istakao je koliku pažnju islam posvećuje očuvanju obi-telji i obiteljskih vrijednosti te je sve prisutne vjernike pozvao da svojim pot-pisima, ukoliko to već nisu učinili, podrže ovu inicijativu. Posebno treba istaćida je interes medija za taj događaj bio veoma velik tako da su mnogi printani ielektronski mediji i svi važniji web portali prenijeli vijest o toj podršci.

Prijepolju je održana svečana akademija za prvu gene-raciju maturantkinja ženske medrese u ovom sandžač-

kom gradu. Prve maturantkinje iz ovog grada nastavit ćeškolovanje na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu iu Istanbulu. Glavni imam Medžlisa Prijepolje Nadir Dacić

je podsjetio na historijat medrese i istakao da se zahva lju- jući vakif ima iz Prijepolja, Sandžaka, a posebno iz Turskeprije četiri godine uspjelo izgraditi zgrada medrese i ob-noviti njen rad nakon što je srušena 1956. godine. “Ruše-njem zgrade medrese nestalo je i posljednjeg traga vrijed-nom arhitektnskom kompleksu, značajnom prosvjetnom iobrazovnom centru. To je bio urbicid koji se nije mogaozaboraviti; protiv toga se moramo boriti pamćenjem”, re-kao je Dacić i istakao da se nakon 60 godina, zahvaljujućivakif ima iz Prijepolja i Istanbula, uspjelo ponovo obnovitirad medrese. Prema njegovim riječima, pored dvoje vakifa

Kemala i Paše Mujović iz Prijepolja, posebnu zahvalnost za obnovu rada treba odati bivšem osaniku u turskom ar-lamentu Husejinu Kansuu ulahoviću, koji je porijeklomiz ovih krajeva.Inače, na prostorima Sandžaka do kraja 19. vijeka bilo je 11medresa od ukupno 44 koliko e bilo na prostoru Bosan-skog ejaleta. Putopisac Evlija elebija je u Donjoj kasabiu Prijepolju zatekao tri medrese, a 1868. objedinjene su u

jednu. Prilog za me-dresu, koja je podi-

gnuta na temeljima nekadašnje tekije pol eval skom mufti i

Vehbi ef. emsikadi-ću poslala je i majka sultana Abdulha-mida II. Medresa Bakije Hanume ra-dila je do početka 2.svjetskog rata, imala

je status četverogo-dišnje srednje ško-le i polagali su jeučenici sa područja

prijepoljske opšti-ne. Medresa je kaoi mezarje pored njesrušena 1956. godi-ne. Ponovo je izgra-đena 2006., a počela

je sa radom 2009.godine.

53

Prijepolje nakon 60 godina dobilo prve maturantkinje medreseSandžak

Islamska zajednica u Hrvatskoj - Medžlis IZ Split


Glavni imam Medžlisa IZ Split podržao građansku

inicijativu “U ime obitelji”

lavni muftija, muftija sandžački Muamer ef. Zukorlić primio je grupu stu enata is ams i a u teta, me u ojima su bi i

najbrojniji studenti Fakulteta za islamske studije u Novom Pazarui Islamskog univerziteta u Medini u Saudijskoj Arabiji. U tokudvočasovnog druženja i razgovora muftija je upoznao studente sa općim stanjem u Islamskoj zajednici, vizijama i planovima daljeg razvoja, kao i opstrukcijama i problemima sa kojima se Zajednica suočava. Ovom prilikom studenti su iznijeli svoja viđenja izazova koji se nalaze pred Islamskom zajednicom iskazujući spremnost

da se i u toku studija, a i nakon toga stave na raspolaganje i sudje-luju u unapređenju islama i Islamske zajednice. Tokom razgovora studenti FIS-a u Novom Pazaru zatražili su da im se omogući utoku ili nakon studija boravak na nekoj od obrazovnih ustanova u arapskom svijetu radi unapređenja znanja arapskog jezika. Uz

različita iskustva studenata u Novom Pazaru i Medini, konstato-vano je da je pored klasičnog obrazovanja o vjeri potrebno unapri-

jediti praktično znanje o stanju u kome će nakon završetka studija vršiti svoju islamsku misiju. Studenti su izrazili zadovoljstvo zbog ovog susreta iskazujući potrebu da se češće viđaju sa čelnicima Islamske zajednice kako bi imali punu informaciju o aktivnostima i dešavanjima u Islamskoj zajednici.

Studenti islamskih fakulteta u Medini iNovom Pazaru kod Muftije Zukorlića

Novi Pazar

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


za Abdel Hamid Faiad, šesnaesto-odišnja učenica škole Zahran u

Alexandriji izumila je način kako plastič-ni otpad pretvoriti u biogorivo. Ova še-naestogodišnja genijalka izumila je jeftin

način proizvodnje biogoriva iz plastičnog otpada. Izum se sastojiod jeftinog katalizatora koji plastične boce i drugiplastični otpad pretvara u

biogorivo. Prema njenimriječima, ovaj jeftini me-tod proizvodnje biogoriva Egiptu godišnje može do-nijeti dobit najmanje od

78 miliona američkih dolara uz činjenicuda će se na taj način Egipat efikasno rje-šavati plastičnog otpada. “Plastični otpad

je veliki problem u Egiptu kao i u većinidrugih zemalja u razvoju. Azza je svojimizumom taj problem pretvorila u rješe-

nje”, rekao je Nourwan-da Sorour, mentor mladenaučnice Azza Ab el Ha-mid Faiad.

A za Abdel Hamid Faiad je za ovaj izum nedavnoosvojila prvo mjesto na takmičenju mladih nauč-nika Europske unije.

54

Islamnet

Američki vojnik, poručnik Robert Bejs: MalimAfganistancima pucao sam u glavu

Afganistan

merički vojnik, poručnik Robert

Bejs u martu prošle godine izvršio jemasakr u jednom afganistanskom selu uregiji Pandžvaji u kome je pobio šesna-est Afganistanaca, među njima i devetorodjece. On je, kako bi prikrio svoje zlodje-lo, poslije masakra spalio nekoliko tijela svojih žrtava. Poručnik Robert Bejs je sveovo priznao na američkom sudu gdje muse sudi a kako bi izbjegao smrtnu kaznu.Poručnik Bejs je priznao da je žrtve pobiopucanjem u glavu. “Malim Afganistan-cima pucao sam u glavu”, rekao je Bejs.Na pretresu prije početka suđenja u no-vembru prošle godine, Bejlsova porodica

je tvrdila da je nevin dok se ne dokaže da je kriv, rekavši da je on “hrabar i častan”,dok su njegovi branioci pokrenuli pitanjeuloge alkohola, droge i stresa u toj trage-diji. Međutim, tužioci su na pretresu, koji je trajao osam dana, rekli da je pokolj bio

“nečuven i gnusan”. Oni su dokazali da je

Bejls dva puta odlazio iz baze da bi ubijaoi da je u pauzi između dva ubilačka poho-da čak pričao kolegi šta je uradio. SlučajRoberta Bejsa nije usamljen u američkojvojsci. Amerikanci u Afganistanu veo-ma često čine slične zločine. Samo rijet-ki budu procesuirani, kao što je RobertBejs. Kada bi svijet imao priliku da sazna kompletnu istinu o američkim zločinima nad afganistanskim narodom niko ne bimogao biti ravnodušan.

Šiije vjeruju da će se imamMehdi uskoro putem interneta

pokazati i obratiti svijetu

Iran

I

ranska javnost ovih dana pravi cir-

kus izmišljajući vijesti o dolasku ilipojavljivanju imama Mehdija. Jedandio šiija je javnosti predstavio navod-nog imama Mehdija, odnosno posta-vili su nekakvu gumenu lutku obuče-nu u arapsku nošnju sa nikabom na glavi, kao što se vidi na fotografiji uzovaj tekst. Sličan cirkus prave pojedinipredstavnici iranskih vlasti. Nedavno

je ministar transporta i tehnološkihinformacija general Muhammed Ha-san Nami najavio da će se uskoro na desktopima kompjutera pojaviti nitko

drugi do nestali dvanaesti imam Mu-hammed Bakir, poznatiji kao MehdiMuntezar (očekivani Mehdi). Tu sen-zacionalnu izjavu minstra Namija prvi

je prenio iranski list Njuša Sarimi . In-ternetski portal Roz On Line javlja da

je ministrova izjava toliko uzburkala javnost da su predstavnici ministar-stva morali izdati posebno priopće-nje u kome objašnjavaju da su iranskiznanstvenici na tragu kur’anskoga ajeta koji govori o sedam nebesa: ter-mosfera, stratosfera, jonosfera, tropos-fera, egzosfera, mezosfera, mesosfera

i ozonski omotač, u mogućnosti da slikom i glasom uz pomoć Zemljinihogrtača emitiraju sliku i glas željeneosobe. Oni tvrde da će poslati sliku iglas očekivanog Mehdija imama Mu-hammeda Bakira. U prošlu nedjeljuiz ministarstva su potvrdili ministrovuizjavu i naglasili da jonosfera sadrži go-leme količine elektriciteta koji se možeupotrijebiti za prijenos slike i glasa, pa čak bežični prijenos električne energi-

je s jedne do druge točke. Očekivaniimam Mehdi pojavit će se prema nji-

hovoj tvrdnji slikom i riječi u Mekkigdje će ga cijeli svijet čuti i vidjeti. Toće biti moguće posredstvom jonosferei troposfere.


Azza Abdel Hamid Faiad: Šesnaestogodišnja genijalkaEgipat

atar planira da otpočne gradnjuvještačkog ostrva u vrijednostiod 5,5 milijardi dolara pored svojeprijestonice Dohe gdje će biti višehotela u kojima će biti smješteni iposjetioci Svjetskog fudbalskog pr-venstva 2022. Kako prenosi AFP,proje tom je pre vi ena gra nja luksuznih vila i pet plutajućih ho-tela na kruzerima. Projekat je prote-

i ana pre stavio u Do i o a nipromotor za nekretnine Barva Rial

Istejt uz podršku državnih fondova Katara. Hote i mogu a prime o o25.000 gostiju.

Sve za Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2022.: Vještačko ostrvood 5,5 milijardi dolara

Katar

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


Ti nesretnici su u džamijiboravili u obući, pili su

alkohol, bacali smeć

e nasve strane, vršili nuždu...

Turska

V

išednevni antivladini protesti

u Turskoj izazvali su ogromnupažnju cijelog svijeta. Turskim an-tivladinim snagama podrška je sti-gla čak iz Banja Luke, od Dodiko-vih Srba. Sav normalan svijet pita se zašto se događaju protesti protiv vlade koja je izvukla Tursku iz du-gova i bijede, vlade koja je od Tur-ske napravila svjetsku ekonomskusilu? Pitanja je mnogo a logičnihodgovora veoma malo. Ovih dana turski mediji objavili su veoma zanimljive fotografije koje vjero-

dostojno predstavljaju lik, djeloi ciljeve učesnika i vođa protesta protiv turske vlade. Najzanimljivi-

je fotografije objavljene su iz jed-ne džamije u istanbulskoj četvrtiBešiktaš (Jednu od tih fotografija objavljujemo uz ovaj tekst). Naime,

jedan broj demonstranata koristio je džamiju za odmor. Ti nesretnicisu u džamiji boravili u obući, pilisu alkohol, bacali smeće na sve stra-ne, vršili nuždu i na mnoge drugenačine oskrnavili su svetost džami-

je. Kada su napusti li džamiju, kao

što se vidi na fotografiji, iza sebe suostavili haos. Ovakav sraman od-nos prema džamiji rijetko se viđa u svijetu. Znamo šta rade cionistiu Izraelu sa džamijama, Hindusi,budisti, bosanski Srbi i drugi mrzi-telji islama i muslimana, međutimovo što su uradili Turci, učesnici uantivladinim demonstracijama jeposebno odvratno i monstruozno,

jer je riječ o l judima koji nose mu-slimanska imena. Njihov divljačkiodnos prema istanbulskoj džamiji

objašnjava nam prirodu njihovihželja. Ne smijemo ni zamisliti šta biti ljudi uradili od Turske kada bi sedočepali vlasti?


orci Hezbolaha koji poginu uSiriji završit će u Džehenne-mu, aže So i T ai i, šiits i a imi bivši generalni sekretar šiitskog pokreta Hezbolah. Ovakvu kate-goričnu izjavu Sobhi Tfaili izrekao je prije nekoliko dana u inter vjuuza jednu libansku televiziju a kaoupozorenje ili komentar na odlu-ku Hezbolaha da se uključi u ratprotiv sirijskog naroda. “Pripad-nici Hezbolaha koji ubijaju djecu,teroriziraju narod i uništavaju kuće

u Siri i nisu šehidi, oni će završi-ti u Džehennemu. iiti u Siriji netrebaju ničiju pomoć u odbrani.Mi smo oni koji im samo stvara-mo probleme. Borci Hezbolaha u

Siriji ne štite nikoga niti pomažubilo kome osim što brane režim injihove zločine”. Sobhi Tfaili jeupozorio da je Hezbolah odgovo-ran za svako ubistvo šiita u Siriji.“Iran je taj koji tjera Hezbolah da ratuje u Siriji”, istakao je SobhiTfaili upozoravajući da Hezbolah i

Iran dovode cijeli region u velikuopasnost, u početak velikog sukoba unija i šiija. “Zbog njih će se desi-

ti velika stradanja, milioni ljudi ćetradati”, zaključio je Sobhi Tfaili.

Sobhi Tfaili: Borci Hezbolahakoji poginu u Siriji završit ćeu Džehennemu

Sirija

Univerzitet Al-Karaouine sviše od 11 stoljeća tradicije

Maroko

eđu europskim studentima i intelek-

tualcima uglavnom vlada mišljenjekako je Europa ishodište modernog obra-zovnog sistema, a univerziteti u Bolonji iParizu se smatraju najstarijima na svijetu.No istina je nešto drugačija, a zabluda jeposljedica civilizacijskog egocentrizma iutjecaja masovnih medija.

injenica je kako su čak tri najstarija uni-verziteta na svijetu van Europe. Maro-kanski grad Fes, Kairo i iračka metropola Bagdad imali su razvijene obrazovne insti-tucije čak 200 godina prije nego što je uBolonji 1089. godine niknuo prvi europ-ski univerzitet. S obzirom da su osnivana

uz vjerske ustanove poput džamija i vođe-ne su po drugačijem modelu Europljanisu im osporavali status ravnopravan usta-novama sa Starog kontinenta. Dilemu je1963. godine riješio UNESCO donijevšiodluku kako nekadašnja medresa Al-Ka-raouine u marokanskom Fesu ima statusuniverziteta od samih svojih početaka 859. te da zbog toga zaslužuje titulu naj-starijeg na svijetu.

Al-Karaouine osnovan je u sklopu džamijeu Fesu a neobično za to vrijeme, ne samou arapskom svijetu nego uopće, zvuči in-

formacija da je za njegovo utemeljenje za-služna jedna žena. Spomenuta institucija je svoj život započela kao klasična islamska vjerska škola. Fatima al-Fihri, kći bogatog trgovca Muhammeda koji je preselio iz tu-

niškog grada Kairouana u Fes, bila je vrlointeligentna i poduzetna, te je unaprijedila djelatnost spomenute medrese i priskrbila

joj svojevrstan status univerziteta. Fatima je nakon očeve smrti zajedno s braćom i

estrama naslijedila veliko bogatstvo i na-

tavila razvijati zajednicu koja je rasla okodžamije koja je s vremenom postala naj-veća u Africi. Uporedo s džamijom rastao

je i univerzitet koji je uz vjersku podukunudio instrukcije iz mnogih drugih pod-ručja poznatih u to vrijeme. Posebno surazvijene bile prirodne znanosti, retorika i

jezikoslovlje.Univerzitet Al-Karaouine je nastaviorasti i s vremenom je postao edukacijskii spiritualni lider muslimanskog svijeta.

etom po završetku Drugog svjetskog rata, tačnije 1947. godine, ova je insti-

tucija uključena u regularni obrazovniistem u Maroku, a 16 godina kasnijekraljevim dekretom je proglašen držav-nim univerzitetom i time stavljen pod

jurisdikciju ministra obrazovanja.

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


Iživljavanje kineskih komunistanad Uihgur muslimanima

Kina


Velikoj Britaniji zabilježeno jeznačajno smanjenje broja kršća-

na, te osjetno povećanje broja mu-

slimana, pa bi islam u sljedećem de-setljeću mogao postati dominantna religija u toj zemlji, piše The Tele-

graph. Prema objavljenim podacima,u proteklom desetljeću broj muslima-na u Engleskoj i Walesu povećan jeza 75 posto, a spomenuto je kako jeu tom razdoblju na otok doselilo oko600.000 muslimana. Uprkos često ne-gativnoj slici o muslimanima, tokomproteklog desetljeća udvostručen je ibroj Britanaca koji su prešli na islam.U nedavno objavljenim rezultatima studije multireligijske skupine “Faith

Matters”, navedeno je kako svake go-dine u Britaniji najmanje 5.000 ljudiprijeđe na islam. Procjenjuje se da uBritaniji ima više od 100.000 islam-skih konvertita, a 2001. godinu biloih je oko 60.000. U novoj studiji stojikako se u Britaniji sada svaka deseta osoba mlađa od 25 godina izjašnjava kao musliman. S druge pak stranemladi se sve r eđe izjašnjavaju kaokršćani. ak četvrti-na kršćana u VelikojBritaniji ima više od

65 godina, pa je i to,vjerojatno, dovelo doprognoza po kojima bioni za desetak godina prvi put mogli posta-ti manjina. U analizitamošnjeg Ureda za naciona nu statisti u,koji se poziva na re-zultate popisa iz 2011.go ine, sa a je ča oko 5,3 miliona manjeljudi u Britaniji koji seizjašnjavaju ao ršća-

ni. To je oko 15 postomanje u usporedbi srezu tatima o prije10 godina. Zanimljivisu, također, i rezultativezani za ateiste, kojih

je sada 10 posto više uusporedbi s rezultati-ma od prije deset go-dina. Sada se oko 6,4miliona stanovnika Velike Britanije izjaš-njava da nisu vjernici.

Predstavnici Naci-onalnog sekularnog udruženja tvrde da jesmanjenje broja kr-šćana u Britaniji “ne-

zaustavljiv proces”. Prof. dr. Ivana Markešića, sociologa religije, nisuiznenadili rezultati analize Britan-

kog ureda za statistiku.“Ovo je bilo očekivano jer kršćanskecrkve, svejedno o kojoj je konfesiji ri-

ječ, ne nude ljudima smislenu životnuorijentaciju. Ljudi se zbog toga okre-ću drugim religijama i svjetonazori-ma koji nude smisao života, a to značida se islam pokazuje kao religija koja u Engleskoj nudi veću perspektivu iosmišljavanje svakodnevnog života ljudi nego kršćanstvo.” Sociolog reli-gije kaže kako je, prema posljednjempopisu stanovništva, i u Hrvatskojpovišen broj pripadnika muslimanske

vjere, te smanjen broj rimokatolika.“U posljednjem desetljeću broj musli-mana porastao je za oko 10.000 i sada ih je oko 65.000, dok se broj rimoka-tolika znatno smanjio. Naravno, i kodnas je razlog to što hrvatski kršćanikatolici i njihovi crkveni predstavnicine žive životom koji promovira njiho-va vjera”, naglasio je dr. Ivan Markešićza Slobodnu Dalmaciju.

Broj muslimana povećan 75 posto, kršćani postaju manjinaVelika Britanija

H

enryk Szadziewski, istražitelj

pri organizaciji Projekat zašti-te ljudskih prava Uighura objavio jeizvještaj o petogodišnjem istraživanjuo stanju ljudskih prava muslimana Uighura u Kini. Henryk Szadziewskiživio je pet godina u Kini kako bi štobolje istražio položaj muslimanskemanjine u ovoj zemlji. Prema rezul-tatima njegovog istraživanja stanjemuslimana u Kini, naročito Uighu-ra stalno se pogoršava. Vjerska prava Uighura muslimana se krše na najgo-ri mogući način. “Kineske vlasti na-meću brojne zabrane muslimanima tako da muslimani više ne znaju šta jezakonito a šta nezakonito ponašanje”,navodi Henryk Szadziewski, koji je unastavku pobrojao neke vrste vjerskihzabrana prema muslimanima. Musli-mani koji nemaju 18 godina ne smijuposjećivati džamije. Tokom mjesecaramazana svi restorani moraju bitiotvoreni tokom dana, vladini dužno-snici ne smiju postiti i moraju javno

jesti pred kolegama tokom ramazana.Muslimanke koje nose hidžab ili ni-kab te muslimani koji imaju bradu

ne smiju takvi ulaziti u službene pro-storije državnih vlasti i drugih javnihinstitucija. Također, kineske vlasti suveoma lahke na obaraču kad treba pucati u muslimane. U posljednjihnekoliko mjeseci ubijen je veliki brojmuslimana. Muslimani su pod stal-nom presijom i optužbama. Uighurmuslimani žive u provinciji Xinjiang.Uighur muslimani su većina u ovojprovinciji, ima ih oko osam miliona.Kineske vlasti od 1940. godine po-kušavaju promijeniti etničku sliku uprovinciji Xinjiang tako što doselja-

vaju Han Kineze. Od 1940. godinekineske vlasti su u provinciju Xinji-ang naselili milione Han Kineza. Onidanas čine čak 40% populacije.

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


basada Izraela u Srbiji obilježila

e prošle sedmice u beogradskomDomu sindikata 65 godina od osnivanja te države. Ambasador Levi je istakao da je srpski narod jedan od najintimnijihprijatelja koje njegova zemlja ima i da se u Beogradu osjećaju kao kod kuće.“Prije nekoliko sedmica, predsjednik Nikolić je posjetio Jerusalim i tamose osjećao kao kod kuće. Ovaj osjećajdaje našim odnosima poseban kvalitet- kao da smo jedna velika porodica”,naglasio je Levi. Vrijedi podsjetiti svenas a naročito ambasadora Levia kako

su se u Drugom svjetskom ratu prema

Jevrejima ponašali njihovi najintimnijiprijatelji Srbi. Iako se do sada uglavnomgovorilo i pisalo o jevrejskim žrtvama samo u Jasenovcu, poznato je da u Sr-biji, a posebno u Beogradu do 1942.godine ubijeno više od 15.000 Jevreja?Treba znati da je Hitler osobno čestitaoNediću na efikasnosti u tome što su Srbiprvi u Europi “završili” sa Jevrejima. Neznamo zašto su do sada (povijesničari,zatočenici logora, političari i dr.) izbje-gavali da govore i pišu o bošnjačkim za-tvorenicima u Jasenovcu.

57

Muhammed je zbodennožem na ulici nakon što

je izašao iz džamije

Velika Britanija

Foto islamneta


Zašto je Izrael oprostio Srbima ubijanje 15 hiljada Jevrejau Drugom svjetskom ratu?

Srbija

Nedavno ubistvo britanskog vojnika na ulicama Londona

kojeg su počinili dvojica mladića,koji se predstavljaju da su musli-mani izazvalo je žestoke reakci-

je sv jet ske javnosti. Ovaj strašnizločin pretvoren je u novu krivicusvih muslimana na svijetu. Ubicesu britanskog vojnika dokrajčilihladnim oružjem, mesarskim no-ževima. Način ubistva britanskog vojnika posebno je šokirao britan-sku javnost. Međutim, ta ista bri-tanska javnost ne pokazuje nimalointeresa za ubijanje muslimana,

koji su također ubijeni hladnimoružjem, odnosno zbodeni ili za-klani noževima. U posljednje vri-

jeme muslimani su često žr tvenepoznatih ubica. Krajem aprila ove godine u Birminghamu ubijen

je Mohammed Saleem Chaudhry.Muhamed je imao 75 godina, ubi-ca ga je sačekao na ulici kada sevraćao iz džamije sa jacija-namaza,napao ga je s leđa nožem sa četi-ri uboda. Muhammed je premi-nuo na putu do bolnice. Naravno,ubica još nije pronađen. Prije ne-koliko dana u Edinburghu, glav-nom gradu Škotske ubijen je sinimama centralne gradske džamijeMohammed Omar Abdi. Njega jeubio nepoznati ubica pucajući izautomobila. Krajem prošle godinenožem je zboden 57-godišnji Ah-mad Bashir dok je išao u mesdžidna namaz u Flushingu. O ovakvimnapadima na muslimane nema zanimljivih medijskih izvještaja,

nema senzacija, zabrinutih izjava britanskih vlasti. Sve se završi na izjavama da su ubice nepoznati ida su istrage u toku.

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


Antisemitzam i islamofobija

Svijet medija

Uprkos svim specifičnostimakoje antisemitizam posjeduje,ipak iz njega se može mnogotoga naučiti, da bi se boljerazumjeli drugi rasistički diskursi.Antisemitizam je najboljeizučeni diskriminirajući diskurs,iako se u mnogo slučajeva

ograničava samo na vrijemenjemačkog nacionalsocijalizma.Antimuslimanski diskursnećemo porediti sa ovimekstremnim oblikom rasističkognahuškavanja koji je na koncuzavršio u genocidu. Uprkostome isplati se uporediti suptilneforme verbalnog stigmatiziranjai izolacije Jevreja koncem XIX

stoljeća i muslimana danas

Prijevod s njemačkog: Senada Mešan-ović

. Sb Sch – ž 15. 05. 2013. p- 20-c zl u

u Slu 29.05. 1993. u p tut pžu t- ct zl pt l tu- pc Gc.

A u t u -

t plt p, l t ut p tulh p-u – z z u ttz, t pt u utu.O z b z u utuzp pt hz ztt z

ut. U luu tul-t t u z-blt t pzuu z p t lužb. 23. pl - H-G Mß pu lužb tt p p-tu tul bl ‘Pltclly

Icct’, l lt – u tpl bl . O bl l ultulh t, u hu l ulptlu ltu tu .

Rz pt bz . N -c lž đh ut-h up cl u pl c. Zb t u z zl u ppt z bl pcp zuz t t. U puh lu u zl u tt-zh Tu p l c, ptl “ul”. O luc 1979. , u pbltz p-

lt l p 11. 09.2001. ubt Th Gh 2004. ttzuu ul‘đu ’ ptlu h pt l b -b pz.

P t l-t u t, ubt, t-z, ut ž t-tz put lu ul. Glzupp ph pbl

up - “ul-”, p t -hz u t pt “J”. I u luu J u tl p lu u bl uz zbt h J - z u t -t t z.

Up pct ttz pu, p z ž t ut, zul u t u. At-tz bl zu -u u, u u

clclz. Atul -u p t t

bl t hu cu z u cu. Upt plt upt uptl bl ttz zlc J c XIX tl ul .

l uzt lt ttz tulz, t bt žt z-lu pl u z.

ehanizmi stigmatizacie

V z ppuu tuđh up lu ‘t’, ptlu u pt, cl z- pt ttt. Kl t-

t t bl t ‘J’tcu p ‘h “ – p zl đ u bl. Sl tpt ‘ul- pll ut’. O t

l pc tt t ‘ž u ž’ p ul.Ppt zc uz-

zu bt - ctt z hh th t pt

‘ttl ppt’ – t ult u z l l pp- th zc. O t pt t z p t ‘lzc’ l‘uzc’, p u pt

ž zl; z zlu ttz, tult- b uz zz lbl p.

U z1873/74. , cu

p tup tt-z, z l pzđ. K Ott Gluu u pl-z z u zu, bl ul

p u ppt J. I upt -

pl ‘’ l uz ‘p- l z Pz’, l b uz u. O ptuž z tt-z b t u pžu lc - t bl t, t u u zt p-

. N u tl l cll z ‘tlu-c’. Sc z ‘ žu u-’ p b up ž z t - lz p u ltt.N lu u ‘blž u’ -lz u ‘t’, ‘ul’, pt ztu lu. Ncl put c, p- ltt bh c. O pu ; pblt

t p z, t plž ž tu ‘blž u’ pp-uu lu ul. Nt l l u plu J. J

pu zl uu.

Islamofobija se ne može pobijediti edukacijom o islamu,Islamofobija se ne može pobijediti edukacijom o islamu,

već ukazivanjem na funkcije aveć ukazivanjem na funkcije antimuslimanskontimuslimanskog rasizmag rasizma

7. u - 28. ž

Ako danas

na ičiji računhoćete ubirati

političkepoene, onda je najlakšeda to uraditepreko anti-

muslimanskihporuka – zarazliku od

antisemitizma,čime nije

rečeno da isti

ne postoji udruštvu.

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


K pt tz ttzuu huzu z-u t u z ttz, zbut lh tlptu pput put l ‘pu b’ l ‘ppl h ’.D u Ž t ttz ‘p-zt’ užu ‘z ’pput puzc bu z-

tbl, t t pt u ttuul t bz t blt, ‘ žlucu’, ‘-ttz’ ‘pt zz’, t ‘ zl’. Ot, t l, u u blž zht. O plct zhtu pt tl puzu p-tu. ‘Bt ’ u luu l c. O b pplt t zc bz p t l.

D 80-h t bl tl zt u z bz l lzl l upz ‘-u pt’. ‘Ž u ppt’,z ul p V Ttch1979. S p zpt ubt c

Al 1881., ptužb z ubt, l u t u t z, u tul zu žu ulu, pt ‘ž c’.

Du p p J tu pll u pltbt . Sul u ž-u llt bz bl

zhtl u p hbh p ul pp u . D, Ž l tc . Stl u ptul l p- ptu ctt z Bbl z z zltt pt Ž. Ž, uutl u bt u t p-l t pu, , bl zlz z užt p bbh tul.T ž zlut z “Blttt ub” Wlt Böhlch.K pžl pt h h -bt t l ppzt bpt. T t zb zpl u-

l utlc u zhž uz tz. zb h, pll .

Pb u ttz, puttđ u b plz u tl,tb pu zl pu pt put pžlhz hu t. N p z- bbh uuž pt t-tz zb p ‘D Att-h’ u l pbt tucupu, lzc th tu žl zluptb.

S h l p tu zlt pz u uu lt -zl zđu tt tlh -uh u. Pđ t-

l u p-tl u pzu. Al, tb upz ptcl bl hu u. Rzub, z t pt lth lu z– p. l l Gc,Mw l-Schb žt tz.NSU t, l u.

K t c p- bz l u b plz u tl p-zu, llz pblt

l bzp. O ž tlž ut p u z, , tutul ztt ppztl. T p

Thl Sz ct t-c zt tt, l c ttz up, t ptzuu žt tz. NSU. I t t uph pt z, l- b th p u žu lu, t

z Wlhl Htyu tu ‘N t’ (

utch Zutä). K pbl t-c pc , pž h lu ppc - u lut l u ptupužtu l .

7. u - 28. žb

Kako se rasizmu možepristupiti ozbil ni e i kako se onmože pobijediti?

P, ž ppz-t uc z, ut pt t t pt đh t.T ttz žpbt uc t-tzu, ttzpbl lt

tuc. Tđ lb ž pbt uc lu,

uz uc tul z, pput p u lutt ptt u u ‘t pt t’, ut t z u. D-tuc ubt l ‘uh’ z lu z pc, l-c tt u ttu užptb b bl lttt. O žl uzt h-t Dl G z Šc,

pzt zđu pt -u l ptl.

Sl t p-blž

plt ž pt t uhbl. A plt u l pt z, pputu zht- huh tt, t ptu cp ut.”

Generalizirajućepripisivanje

općih problemasamo jednojskupini,

“muslimanima”,podsjeća na

iste mehanizmekoji su korišteniprotiv “Jevreja”.

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


Piše: Glenn Greenwald TheGuardian, 23.5.2013Prijevod s engleskog: Sejfud-din Dizdarević

u u c uc u t- u l t ulc L ubl l . Nh

c p t u uzl “All-

hu b”, t h lctt žl t zb -l El p ul-, bt pltu zl “tt”.

D l bb t- u u, pt pt l z l “tz” upp ? M utuu t “tz” cl cl. O pt l ut-c p uu p -

zlu zđu l zph zl l “tt”: , pu c , c h t t “tt”.

Al , b ubt p- Nl H u bz Ft H, žt l b zl lz u tu, cl. O b tc u - u blz p z. Ubc z p - ubt : “O z , zub z zub.”

A, El h -zc cu ( p t) ub- u ul, l bc th l tu tz ucl bc cl. Z utu

t zp c ubuul, t “tz”, l ul ubu z-p t “tz”? J u Gutu lzlu u ztu u p-

tuž - - u u u l p-t h uzl zu huzlu.

It ub u uu ut u tt u tu

ub. Al t lu ub-t zu A-c h zc u

pl c, u lu- ub u -, zl, plu, pu (ut, A

fl p “-ltt”, t z “ pb uc tu p ”). U - luu St tt z (S-t A Sc C-tt) u z ubt ,l J Ctwht tL y G u ž A-

p ub pt-l “ pu” h “p p u t u ”. K

t “cl plt b pl” (t uluu L) “bc” ( ft t u) lt t z ub-

- ub c utu u t tuž bt “tz”?

K twttu upt t u b “t-t”, b

“tz” z l p cl plt p,l pcz, đ cl tt u lu plcu th l.

60

O b l fc. Al z buht u

u lh u puzl Ac h zc u plc? Z tz. “ thpt”, pc

u u zl l-- B, bl p zttt tc l b ptl t p-u Su Huu?O bl plct bl z. O fc bbuhtl z-u bb -h z

Du t t. O b buhtl pu R- tc - ubt cl uCtl Ac z -

’80-h pl tl.

Ko koga terorizira?

Npt p - bz u uz cl tzt ll tt- b butl

pu Zp t ptl. Butl c Zp u Iu Iu, - h plc ul lu,u l z cl tzt t-t p utc pltu l l u l. K ž t f-cu tz uluu ubtl u Lu u t zuzu t l puzu A, El h zc? J l t up -

u?Z p luh u h, lt u u z p. J ž bt

7. u - 28. ž

Zdrav ljudskirazum nam nedozvoljava dase radujemonasilju koje

sprovodi naša vlada u brojnimzemljama diljem

svijeta a ondada budemopotpuno

zaprepaštenikada vam se tonasilje obije o

glavu.

Ubistvo u Londonu

Da li je uDa li je ubistvbistvo engleskogo engleskog vojnika čin “tvojnika čin “terorizmerorizma”?a”?Zbog čega definišemo

terorizam tako da on

obuhvata ove činove

nasilja isključujući zločine

Amerikanaca i njihovih

saveznika?

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


t, l l p z tz. Ut zl20. tl hlut p St-lh t h ubt PlPt, ub u Vtu p-uu “tz”. Zlt lt bl p “t-z” z t žl ptl ublžt. O b tbl pzu-t, z t.

Rzl zb zuzt ž- ptt pt t p-

t l p – h up – u p zb-u plt, ultul c-l bt, t h “tz”ž pt. K t p zl zph zl p„tz“ bl bl u p-u pu u cuu t l žl puzu. T p tpu t, lu c lu u zt,u pzl ubu u p t-t pb. Dfc

p ž. O, pt lup zt l f-c “tz”?

M zt uzu p up tz t h -tut. T upt utu p, t , u fc “l ul tu z l”. K ztu “pt pztl b bt tz”, ut-

t z “pt pztl u pc ul u đzlt pt plt Z-p”. (Pt c t-

ul u El zb

61

7. u - 28. žb

t t z“tz”.) Du, zl - uc t p - t ppt ll p lZph zl pt ul, u t lzu lp pbt.

I u: -

p bt -tu, upc up “tt” p Zpu t -l u pt lu ul cl. It

l ulu u žt thlu h l b pu z u - z h ppt- - pu t. Al p uz- h p u zultt plt : ubđ ubt u-lh cl u pt

l pt uz th p.I p u Lu ž -t lt. J plc u

Michael Moore

je prošle noćina twitteru

sažeo reakcijeZapada naubistvo u

Londonu: “Jasam zapanjenčinjenicom da

više ne možemoni ubijati ljude

u drugimzemljama bez

da oni pokušaju

ubiti nas.”

u z “zl zb ub-l t ul ubu ” “ zt ž l, l u z-l, ž ult ”. K t put : uz p ubt. Al

b tbl ut - zđ. Mch-l M pl twttu ž c Z-p ubt u Lu:

“J zp c ž ubt lu u u z-l bz puu ubt .”Z lu zu z-l u lu p l u b zl-

l t buptpu zppt tl b lu.

(Iz: http://www.u.c.u/ct/2013/y/23/wlwch-ttc-t-blwbc)

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


Svjedočenje Srba o ratnim zločinima nad Bošnjacima

Zločin

Nastavljamo sa objavljivanjemsvjedočenja Srba o ratnimzločinima nad Bošnjacimatokom agresije na Bosnu iHercegovinu. Svjedočenjekoje objavljujemo u nastavku je priznanje osuđenog ratnogzločinca Darka Mrđe

Pripremio: Ramiz Hodžić

sku stnu č tn l-čn n Bšnjc nstv- j jv jvnj vn

tlj kj s ns n nnj D-k Mđ. Dk Mđ j đn 28. jun 1967. u Zgbu u Hvtskj. Ost j u Tukv, u štn Pj u Bsn Hcgvn, j u blnj u-nku u Oskj.

Sporazumno priznanje krivice

Dn 26. l 2002. suj Lu -

tv j tuncu tv Dk Mđ. Utčk 1 (stbljnj k lčn tv čvjčnst), 2 (ubstv k kšnj k-n bčj tvnj) 3 (nhun jl k lčn tv čvjčnst) tub j

nvl j 21. ugust 1992. n lnnVlš u štn Skn-Vkuf u Bsn Hcgvn Dk Mđ, jluju u -gvu s ug kj su jll njgvunju, ln, tc, nđv všv l n nk ug nčn g v nnj, u vš-nj ubstv vš vj sttn ušk-c u knvju kj s lg Tnlj Tu v t Tvn u. O ju kj su Dk Mđ njgv sučsncnjvl ubt, vnst uškc j s č s stjn vj -

klj.Dn 13. jun 2002. Dk Mđ

u šn j u Pj u čn u M-đunn su kvčn gnjnj lc gvnh tšk kšnj đun-ng huntng v čnjn n t-tj bvš Jugslvj 1991. (lj utkstu: Mđunn su). Plk svg vg stunj Mđunn su17. jun 2002. Dk Mđ jsn s sv tub nvn u Otunc nj kv.

Dn 24. jul 2003. Dk Mđ skl-

j s tub Su tv-n jšnjvnju kvc. U Suu jšnjvnju kvc nv s: “DkMđ j sun s t s jsn k-v tčk 2 3 Otunc t št

čnjnčn jst kv tvđuj snsunu gvnst svj stuk.

Su jšnjvnju kvc s- čnjnčn snv g snh lč-n Mđng učstvvnj u nj. D-k Mđ j hvt čnjnčn snv n tlju kjg Ptsn vj s čknu. On j njt u slj g-f: U ugustu 1992. u Bsn H-

cgvn j b u tku un sukb. Uklu tg ung sukb šl j sstnjng ssttskg n, uslu čln 5 Sttut, usjng tv

nsskg cvlng stnvnštv štnPj. Dk Mđ tvđuj su l-čn kj s jšnjv kv bl tg sstnjng ssttskg n.

Dn 21. ugust 1992. Dk Mđ j b nk “ntvntng v” -lcj u Pju. Tg n Dk Mđ j u sv slubn svjstvu nk lcj učstvv u tnj gnv-ng knvj cvl Musln, nsnnsb Tukv lg Tnlj u P- ju, kj s kt štn Tv-nk. Knvj su čnl utbus knun cvl. Knvj s ustv n j-n jstu ut u jku Ilsku,đu Skn-Vkuf lnn Vlš.N t jstu, Dk Mđ ugnc ntvntng v všl sunđnj s vjn ssbn uškcvj sttk knvj, ču j -đu stlg Dk Mđ lčn blju nju čkuju t lju btubjn. Vlk bj uškc - cjnju-

j s h j bl vš vj sttn - uk-cn j u v utbus.Dk Mđ ug nc nt-

vntng v vl su vjn ušk-c u v utbus Knskh stjn.Muškc jng utbus nđn j đu utbus, svn su vc ut n ubk vlj, gj j nđn klknu, nkn čg su ubjn vtng uj. Muškc ugg utbus vđn su u nj gu vjc l tjc stjljn. Zjn sug nc ntvntng v,Dk Mđ j lčn ktn učstvvu njhv vđnju, čuvnju, sv-đnju, stjljnju ubstvu nnunhuškc n Knsk stjn.Os vnstc uškc kj suvjl klj, ubjn su sv uškckj su vn t v utbus.

Iskazi koje je Mrđa prihvatio kao istinite

Gsn Mujknv, kj j vklj, svjč j n sv j-vnju kn klnst u kj sulčn všn. Dn 21. ugust 1992.

ukc s s ug uškc, n- jc, uglv Musln, uutbus kj j lg Tnlj k-nu Tvnku. Putnk su utljčkl st. St su vjl

DarkoDarkoMrđaMrđa

7. jun - 28.

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


uškc n bclh u ug utbus. St su kl h jnt bljnk. Autbus su sustvl jn ltc. Plsku utbus, uškcsu stjl u ub ltc, l-c vlj. Mušk-c su gl. GsnMujknv jv j j uvlju skč l b u nju

gunut. Nj s vj -lk . N nu ltc ču j juk, ucnjvu ksl- j učnh bb. St suucl u sv kj su vl u, jn st j v-knu: “Tuc, bl st t štst s u .” K jg g ustjl, g. Mujknvs skln s jng tjl snj j tu s nj t tc. B

j ulšn kuš čnt substv.Dvj n j b skvn u šu, k sug v n stvnj u S n-

-Vkuf, gj s sst s stl kjsu vjl tj klj. Zjn s ugvj čn j u ncu, g jsu s nj, kk j jv, stul gng s stk.

n vjl tg klj ključ ju jn tnutku tk utvnj s gt nšt lš j j jn -lcjc k utnc su šns v st-st st. Mđut,nk ug vjl shvtl su št h čk tk u sljnj tnutku. P lskun Knsk stjn jn st

k j utnc bt jnj-n: v v, tv tv. Nk tv kušl su bjgnu. Dvjc njh ključl su j blj uu bjgu ng buu ustjljn, su

lsku utbus tčl skčl n ltcu vjl.Nk nh kj su stjl u ub ltc kušl su ss sb l svj đktk št su l s skčl lnjh gunul n ltcu. Nku vjl b v,

k su ug bl sjk-tn, lv l tšk v.Plcjc n vhu ltc bcl

u učn bb ucl n njn k b jtl sbl k j l juknu.Nk vjlh vjl sukk uškc n vhu ltcubjju bcju u vlju.Dug s čul kk uuu.

Otub j vl gđuKbš, sjncu

U unj Pj čn Izvor , škk su t lčn utcl n c. Gđ Kbš jvl j j k j sstvljl njgu n 2.700 nst Pj -

, unl c kj su 21. ugust 1992. gubl đk n Knsktjn. T c nsu -

tk svjj nstlj bn ng subg tg sll su đc jš uvjk v. Uunj j gnvl snlkcju kj j n n st-gšnjcu klj, k su c vut gl sjt jst klj.

Kcj j sustvvl vš 500 lju. Tk kcjčtn su ngls n tv čnl su c hvtl stnu su-

bn svj bn. Gđ Kbš n-tfkvl j nk đk n vnku: čvjk kj j gub t b-

t; nu kj j gubl suug sn;čvjk k j gnu sn, čj tjl

7. jun - 28. b

j kshunn svn gbncsvg nklk n j svjčnj gđ Kbš.

Zločin po naredbi

Uks t št tub hvt Dk Mđ nj b “htkt” klj,tv j sn ntujstčn uč-stvv u csu vjnj vjn s-sbnh uškc sttk cvl, v-

đnju uškc utbus u ubjnjukj j usljl.Obn j un tvl j

Dk Mđ v nđnj svjhnđnh. B j s jn -nk ntvntng v Pj kj j v nđnj. Obn tv j D M j v nu nđnj svjh nđnh b, hnj vš, skus “tšk sljc”. O-n t ng šv j D M

b “nk ntvntng v s nskčn t j stn svjh nđnhst n n snju g tv

Musln gn nj”.Dk Mđ jvn j svj k-

jnj n sv jvnju n.N sv j jv: “J s učstvvu vjnju ubjnju th nunh lju-. Iskn s kj. Zl bh lčn

j vnjnj vn s sv tv njhv c.” Ksnj j jv:“J n c lju kj su gub-l vt 21. ugust 1992. gn u nglju ubcu j j vnjnjnskn. Ik, j l s njsk-nj vn sn s čnjn

jl bj slunuknu. N s j nnj kjnj b l njt t svkv stv vš n švju n nšst.”

Darko Mrđa

javno je izraziosvoje kajanjena raspravi oodmjeravanju

kazne. Naraspravi je

izjavio: “Ja samučestvovao urazdvajanjui ubijanju tih

nedužnih ljudi.Iskreno se

kajem. Zamolio

bih za ličnomoje izvinjenje

i izvinio sesvim žrtvama

i njihovimporodicama.”

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


No comment

7. ju - 28. ž

Blažo Grkoviću samoodbranizadavio medvjeda!Čtstsgšj Bž Gkćz s Vb k Gck u j č-ku kj g j k c, jzb tjs z s žt sst. Mčk j Gkć juč k 17.00 čs k j ču- c ktu s Vujk.Blin, 25. maj 2013.

Tukao ženu oklagijom itignjem zbog lošeg ručkaOsujč j zt uz ukgju j tuk žu, s k s kgj j . T j uzk šk st s uc.U j tutku, ht j tgj j žu u g, t jj j gu zbj csk t-j. Nk tg, j suugu z

u št gu j z t bu-, tć ć j bct u jg.Nezavisne novine, 6. juni 2013.

Udruženje za zaštitu

životinja iz Gacka, najavilo jedaće tužiti Blažu Grkovića,koji je juče sjekirom nasvirep način ubio medvjedaIz U užj učuju B ž gt z kč j zst-jj žtj, k sučj s-g u st žtj, j z-ć u Hcg stu

Bk. Mj j ugž st jg u jj j stg žjzk, z uužj stju j Bž j. “Tb s ztt t u ju sj j ču c kk jg čb- k j j, š t jg? B ž j zt

k sž čjk u s su ks g tuk s j b j bt.St j j u s kzj sj sg”,t sjk Uužj z zšttužtj z Gc .Kameleon, 27. maj 2013.

Pop zbog priloga pretukaomonahinjuMhj Mh (78) b j bt-

sštk k j s Sbc u ctu Kgujc s u j- g z st P J.N gđj g s Vkt , č j cj -tš. Gj z s tfk-g sštk zz j t št sug u ju utju st j c.Mhj s b kšb.Nezavisne novine, 18. maj 2013.

Iz bolnice javili da jeumro, porodica pripremila

sahranu pa oca zateklaživog u krevetu!Zć Izt Džć (57) č-t žt ć tt ug st, juu j uzk sbj Oj z t bst Kt bcZc.Nezavisne novine, 29. maj 2013.

Uzeli pare za uništavanjestarog oružja a prodavaliga kao novoTužšt BH g j tužcut t c kj h tt z kč j u z s uštj šk -užj, č j st t sk kst k 500.000 KM.Nezavisne novine, 6. juni 2013.

Majka zaklala i ispekla

psa, pa ga odnijelabolesnom sinu u bolnicuda ga pojede!Sjjč ž S. A. z -št Lukc, czj jst P sć, st 50 g ,zk j sg s, zt stužtju sk tk bg s jg j - j s su j. Mć j č

bst hstz j, u tku j jg jčj. “Bž ”,kj čt t shčkh b-, j u š sjk,jš su u bcu č sćs.Doznajemo.com, 18. maj 2013.

ačka krijumčarila mo-ilne telefone u zatvor

Mčk j “uhš” k kušj st u zt u gu Sktku

t kj su zbj suđ-c. N đ čk stj su

b zjj ztujk, u kjsu ču tk b tf- s btj j ujč.Klix, 6. juni 2013.

Golman Cibalije dobiocrveni kako bi stigao u

svatoveSport.ba, 19. maj 2013.

Umjesto zatvora slobodauz rad u šumamaMst suđ u Ljskg

kt Žjk Rujć kt ŠGD“HB šu” Dš Bć su ts- Ug zšju kč skcj z ć b sb. Ug z ušt u z-- sstu BH kj s su- j gućst zču kzuzt jš g u guzjt z ć b s-b, uz us suđk t stj.D , ujst zt su c - z šuj uut kt.Dnevni avaz, 6. juni 2013.

Upregnuo golfa dvojku iore njivu!P jt sjt j zš, u t ujh sk s s-z kk z uj! Bj stjć j su tj tkt su gu-

ću hzcju, k ž , j j t z Bs Hcgugu sg jg g j u!Depo, 19.maj 2013.

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


K j “Tfug”, kju

j 2006. s kkžj s čkg uz-tt MIT, ć z tttćg ut . N, -

uc z“TF-X” ć ć tjt sk.Dt ć u bt k 800 k, kstć bz 320 k st.Ptsk z ć bt tb-, j ć ut uzjtt sjttuttsk. Ltć utb bt

ć z stk g stu -zč.

stžč z Sf-Bu-h Mc Rsch I-

sttut su tk kk j t kj hs 21 k sb sDw s uzk gu-btk t zg SNX27.O ku ugu z fukc-

ju zg fj ćj.Dt kst žtj su kz kk

j ćj SNX27 - bjšj kgthfukcj šj.

65

Nauka

I u Velikoj Britaniji upozorenja na duhanskim proizvodima

Manjak proteina uzrok

Downovog sindroma

Kamilicom protiv raka

Orašasti plodovi jačaju kosti

k Btj usk ć -tt zj u Euskj

uj kj ć t sk uz-j sk uhsk z-

u. O škt ftgfj ksts kj u Austj 2011. g. Pstjć s u-

zj, kj su u Btj u 2003. g, bt ć zjj s-k kh zub štćhuć, k g sčh fkt kj

cgt zj, s u cjuuzj ušč šttu kju č gzu.

učc s Uztt Ohjtk su čj kc

ž g u jčju -đh t k. N, hkj g, kj st u kc,zust j ss st ć j j-k ž už h ćj, tkđ zust h š č h sjtjj tj. j kc, šu c su jćz g, s ž -ć u ću ću u čj u

tskj kuhj.

c bgt gzju- ut zg ć,

, ss, sb š-st , jk su ž z zj kstju, k jk jčz, t čk učc. R-

tj su ug bj sjt stučjk jc ju j kč jk

z jčj kstju, čk učcs učuju j h s us c ut bu-g sj, b, jšk, stć ugh šsth .

Pripremio: Saladin Kovaevi

7. ju - 28. žb

“Terrafugia” napravilaprototip letećeg automobila

8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


8/22/2019 Saff [broj 341, 7.6.2013]


Documents

Saff [broj 341, 7.6.2013]