SAFF [broj 349, 25.10.2013]

7/27/2019 SAFF [broj 349, 25.10.2013]

1/64

www

.saff.b

a Broj 349

25. oktobar 2013.

zu-l-hidde 1434.

BiH 3 KM,dijaspora 5 eura

rba za opstanak

dumiranjeonjaka

Politiki brak SDA Fahrudin Radoni

Znakoviopasnostina putu!Sandak

Evropskaprekogranina regija

Znakovi na putu

Almirova porukaiz kabura

Na Bajram u dravi za ovjeka

(Kvislinka) drava protiv(bosanskog)

ovjeka

odnik

oliko kotaosanski jezik

7/27/2019 SAFF [broj 349, 25.10.2013]

2/64

7/27/2019 SAFF [broj 349, 25.10.2013]

3/643

36

40

50

54

32

10

14

8

SAFF broj 349

SadrajHutbe iz tri sveta mesdida

Mesdidul-haram (asni hram u Mekki)

Savjeti hadijama na kraju hadskih obreda

Polumjesec

iizam u BiH

Efendijini sinovi stubovi iijskog misionarstva u BiH

Drutvo

Mikrokreditne organizacije u BiH

Lihvarska mafija

Pogledi

ak irak o SrbimaSrbi su narod bez zakona i vjere

Reportaa

Sejdalija Beirevi

Moralna gromada u tijelu starca

Islamske teme

10 lekcija o liderstvu iz puta na Hadd

Lider bez titule

Kutak za muslimansku omladinu

Prozor

Omladinski krug realizuje vrijednu akciju

Islamnet

Holandija

Van Doorn osniva islamsku politiku partiju

25. okto ar - 20. zu-l-hi e

7/27/2019 SAFF [broj 349, 25.10.2013]

4/64

7/27/2019 SAFF [broj 349, 25.10.2013]

5/645

IzdavaUDRUENJE ZA AFIRMACIJUOBRAZOVANJA, KULTURE I

MORALA SAFFAdresa: Munira Gavrankapetanovia

25, Sarajevo

MAGAZIN SAFFAdresa: Donja Mahala bb, 71300 Visoko

www.sa.ba e-mail: [email protected]

redakcija: tel./fax: +387 32 73 49 01;mob: +387 62 28 74 12;

marketing: +387 62 55 81 28.

iro raun: BOSNA BANKINTERNATIONAL

Za uplate u BiH:

141-306-53200347-07;za uplate u inostranstvu:

141-306-53101275-15; IBAN:BA391413065310127515

Glavni i odgovorni urednikSemir Imamovi

Redakcijski kolegijAbdusamed Nasuf Buatli, EzherBeganovi, Fatmir Alispahi, Mithat

eman, Adem Zalihi, Merjem Zuki,Mersada Nurudina Agovi, Nusret

Hodi, Nedim Boti

DTPSemir ii

LektorAbdulmedid Nezo

Stalni saradnici:Subai H. Demal, Ismail Ibrahim,

Safet Kadi, Ramiz Hodi, AnesDunuzovi, Abdulvaris Ribo, Almir

Mehoni, Amir Durmi, SaladinKovaevi, Sejfudin Dizdarevi, EsadMahovac, Erdem Dizdar, Fahrudin

Sinanovi, Senada Meanovi, SenadMeanovi, Jusuf Da

Ostali saradnici:emso Tucakovi, Ekrem Tucakovi,

Nijaz Alispahi, Salko Opain, NedimHarai, Ale Kamber, Sead Zubanovi,

Fatima Jaarevi

tampaAMOSGRAF d.o.o., Sarajevo

asopis izlazi svakog drugog petkaRukopisi, diskete i fotograje se ne

vraaju

ISNN 1512-651Xasopis je upisan u evidneciju javnihglasila u Federalnom ministarstvu

obrazovanja, nauke, kulture i sportapod brojem 622

Protesti roditelja i djece iz Ko-njevi-Polja pred OHR-om,

sa zahtjevima za uvoenjemnacionalne grupe predmeta, otkri-vaju letargiju bonjake politike,ali i lani moral navodnih zatit-nika ljudskih prava, olienih utzv. obmudsmanima, Helsinkomkomitetu, Sranu Dizdareviu ikojeemu. Nisu trebali Podrinjcidoi u Sarajevo, ve je zvanino Sa-rajevo trebalo otii njima, na noge,da im tamo izrazi podrku u bor-bi protiv apartheida! Zakazale sui mnoge bonjake institucije. Kaoda se historija ponavlja uodnosu na 1907. godinukada su bonjaki politi-ari tog vremena pristalina ukidanje bosanskogjezika. Ono to je krenu-lo u Podrinju, napredu-je prema Sarajevu. Kadje ikad Abdulah Sidranupozorio da na televizija-ma nema vie bosanskogjezika, da je sve pohrva-

eno i posrbljeno. Razumjeti je dato ele Srbi i Hrvati, ali, teko jezdravom pameu razumjeti da toisto ele i mnogobrojni Bonjaci.Najbolji dokaz za to jesu salve re-akcija na tekst Jahanje bosanskoguha naeg kolumniste FatmiraAlispahia, u kome je on kritikiprogovorio o injenici da e uta-kmicu bh. reprezentacije protiv Li-tvanije prenositi spiker koji govoriekavskim, beogradskim, izgovo-

rom. Uistinu, moe li se Beogra-du ili Zagrebu dogodoti da im seutakmice dravne reprezentacijeprenose na jeziku, tj. narjeju, su-sjedne drave? Ne moe. Pa zatose onda nama dogaa da ekav-skim govorom pratimo najvanijuutakmicu u historiji bh. fudbala?Niko nema nita protiv ovog ilionog spikera, i njegovog ljudskogprava da voli Bosnu i Hercego-vinu, da za nju navija, makar tajneko govorio i ekavicom, ali ima

protiv toga da se slubeni nastupinaih sportskih repreznatacija ko-mentiraju na jezicima koji ne pri-padaju narodima Bosne.

Poenta je, takoer, u brutal-nim reakcijama stotine i stoti-

ne Bonjaka na ovaj Fatmirovtekst. Teko je to razumjeti, jerjezik je kua bitka, onoga to je-smo, kako je pisao filozof Hajde-ger. Jezik je suverenitet. Kako jeonda mogue da stotine i stoti-ne Bonjaka, koji su prethodnihdana po internetskim forumimapsovali Fatmira, njegovu majku,suprugu, djecu, prijetili mu svimi svaim ne razumiju kako jebosanski jezik iznad njega i njih!?Ne moe nikakav spiker biti va-

niji od bosanskog jezika!Niti bilo koji pojedinac.Bosanski jezik je kaobosanska zastava. Onje sama Zemlja Bosna!Kad nema bosanskogjezika nema ni Bosne.Oni koji ovo ne znaju,nisu krivi to ne znaju,ali su krivi to ne eleuti i saznati. Pored togato nenormalno djeluje

odsustvo svijesti o vanosti bo-sanskog jezika, i u Konjevi-Po-lju, i prigodom prenosa utakmicereprezentacije, jo nenormalnijedjeluje potreba da se javno i bru-talno mrze ljudi koji postavljajupitanje marginalizacije bosan-skog jezika. Kao da e svi Srbipostati bosnofili, ako pokaemokoliko mrzimo Fatmira? Ako jeovaj dogaaj bio iskuenje, ondaje jasno kako je plebiscitarnom

voljom Bonjaka pobijedila eka-vica. U odnosu na, recimo, 500Bonjaka koji su oblatili Fatmira,bila su dva-tri koji su razumjelivanost bosansko ezika u av-nom i medijskom prostoru. tato znai? Ovi iskompleksiraniBonjaci puhnuli su u krila da ljojmarginalizaciji bosanskog jezikai bosanskih atributa. Taman je tou skladu sa strategijom velikosrp-skog ovladavanja bh. prostorom,iz kojega e biti izuzeta hrvatska

autonomija u Hercegovini. Po-srbljavanje Bosne prvo se moraodomaiti u bonjakim glava-ma. A to se, evo, i dogaa.

Impressum

UvodnikKoliko kota bosanski jezik


7/27/2019 SAFF [broj 349, 25.10.2013]

6/646

Hutba

H: A R

remenu velike podijeljenostii svakojake slabosti muslima-na, veoma je bitno govoriti

o islamskom bratstvu, jednoj posebnojvrijednosti vjere islama, bez koje se nemoe zamisliti jaka i jedinstvena mus-limanska zajednica. Uzvieni Stvoriteljnas poziva i nareuje nam da se vrstodrimo ueta koje nas vrsto povezuje itako nas jaa, a to je Allahovo ue -is-

lam. Svi se vrto Allahova ueta drite inikako se ne razjedinjujte Zatim nas Mu-dri i Sveznajui podsjea da je islamskobratstvo neizmjerna milost koju nam jeukazao, kada nas je, nakon to smo biliotvoreni neprijatelji jedni drugima, uje-dinio u islamu i uinio istinskom i pra-vom braom. I sjetite se Allahove milosti

prema vama kada ste jedni drugima bilineprijatelji, pa je On sloio srca vaa i vi ste

postali, milou Njegovom, prijatelji; i biliste na ivici vatrene jame, pa vas je On njespasio. Tako vam Allaha objanjava Svoje

dokaze, da biste na Prvom putu istrajali.(Ali Imran, 103.).Kao to vidimo, ustrajnost na

Pravom putu je uvjetovana realizaci-jom islamskog bratstva u naem sva-

kodnevnom, praktinom ivotu, toznai da bratstvo po vjeri nije dobro-voljna kategorija ili neto to je poh-valno i preporueno. Islamsko bratstvo

je jedan od najvanijih zahtjeva islama,bez kojeg ne moemo zamisliti zajed-nicu muslimana.

Nakon to islam ujedini svoje sljed-benike oko zajednikog vjerovanja(akide), propisa i morala, podstie ih i

trai od njih da meusobno uspostavejednu vrstu vezu, trai od njih da us-postave islamsko bratstvo.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,o s ams om ratstvu

Na znaaj islamskog bratstvaupuuju i mnogi hadisi i praksa Alla-hovog Poslanika, sallallahualejhi ve sellem. Prvo to jePoslanik, sallallahu alejhi vesellem, uinio kada je sti-

gao u Medinu, pobratio jemuhadire i ensarije. Kaojedan velianstveni primjeristinskog bratimljenja meumuslimanima, navest emosluaj bratimljenja izmeumuhadira Abdurahmanaibn Avfa i ensarije Sada ibnRebia, radijallahu anhum.Sad je rekao Abdurahmanu:Brate moj, ja sam najbo-gatiji u Medini, pa evo tipola moga imetka, a imam idvije ene, pa ti izaberi jed-

nu od njih, ja u je razvesti,pa je ti onda oeni. Abdu-rahman mu je na to rekao:Neka ti Allah blagoslovi itvoj imetak i tvoje supruge,nego ti meni pokai gdje je pijaca.

Ovo je, zaista, jedan velianstvenprimjer islamskoga bratstva, kojemnogi od nas ne samo da nee moidokuiti, nego ga nee ni razumjeti.Oni koji su ispravno razumjeli zahtjeveislamskog bratstva i praktino ga sprov-eli u svome ivotu su svakako ashabi,

drugovi Allahova Poslanika, sallallahualejhi ve sellem, i ako elimo da sazna-mo koliko smo mi u svome ivotu real-izirali islamsko bratstvo, njih trebamouzeti za mjerilo i orijentir.

Islamsko bratstvo se mora dugo

izgraivati, a zasniva se na iskrenomodnosu i prema Allahu i prema ljudima.Zato istinsko i pravo bratstvo po vjerimogu ostvariti samo oni muslimanikoji su iskreni prema Allahu, ali i premamuslimanima. Da bi izgradili iskreno is-lamsko bratstvo, pored iskrenog odnosa,potrebno je dosta truda, elje, odricanja,ali ponajvie bogobojaznosti, jer je bo-gobojaznost temelj islamskog bratstva.

Ova veza se ostvaruje godinama,ali se moe sruiti jednom rijeju ilipostupkom i zbog toga je potrebnouloiti mnogo vie truda da se islamsko

bratstvo sauva, nego da se uspostavi.

Neophodnost i vanost islamskogratstva

Ni jednu zajednicu muslimana, bilavea ili manja, ne moemo zamisliti bez is-lamskog bratstva koje e vrsto povezivatinjene pripadnike. Bez islamskoga bratstva

nepotpuna nam je i naa vjera,jer Poslanik, sallallahu alejhi vesellem, je rekao: Niko od vasnee biti potpuni vjernik dok

svome bratu po vjeri ne budeelio ono to eli samom sebi.(Buhari i Muslim).

Bratstvo po vjeri bitnijeje i jae od bratstva po krvi.Kurtubi, poznati tumaKurana, kae: Bratstvo povjeri je jae od bratstva pokrvi, jer bratstvo po krvi seprekida ako se vjera razli-kuje, dok se bratstvo po vjerine prekida ako je porijeklorazliito.

Islamsko bratstvo je Al-

lahova blagodat i veza kojuOn usauje u ista i iskrenasrca vjernika, Svojih robova,zato je temelj bratstva u isl-amu u iskrenom odnosu pre-

ma Allahu i iskrenoj namjeri. Uzvienije rekao: I On je sjedinio njihova srca.Da si ti potroio sve to je na Zemlji, tine bi sjedinio srca njihova, ali ih je Al-lah sjedinio. (El-Enfal, 63.). Ibn Abbas,radijallahu anhu, je rekao, nakon toga

je prouio prethodni ajet: Rodbinskaveza se ponekad prekida, esto zaboravi

onaj kome se uini dobro, ali kada Allahpriblii srca, nita ih ne moe uzdrmati.Sve pakosti koje postoje meu ljudima;zloba, mrnja, zavist i slino, eliminie iuklanja islamsko bratstvo.

Potivanje principa islamskog bratstva,

garant jedinstva muslimana


Drugi stepenbratstva je da

voli svomebratu ono tovoli i samom

sebi, i da mu nevoli ono to nevoli ni samom

sebi. Ovaj stepenislamskogbratstva

je mendub(preporuen), alinije obavezan.

Za njega jeobeana velika

nagrada.

Na znaaj islamskog bratstva upuujui mnogi hadisi i praksa AllahovogPoslanika, sallallahu alejhi ve sellem.Prvo to je Poslanik, sallallahu alejhive sellem, uinio kada je stigao uMedinu, pobratio je muhadire iensarije. Kao jedan velianstveniprimjer istinskog bratimljenja meumuslimanima, navest emo sluaj

bratimljenja izmeu muhadiraAbdurahmana ibn Avfa i ensarijeSada ibn Rebia, radijallahu anhum.Sad je rekao Abdurahmanu: Bratemoj, ja sam najbogatiji u Medini, paevo ti pola moga imetka, a imami dvije ene, pa ti izaberi jednu odnjih, ja u je razvesti, pa je ti ondaoeni. Abdurahman mu je na torekao: Neka ti Allah blagoslovi i tvojimetak i tvoje supruge, nego ti menipokai gdje je pijaca.

7/27/2019 SAFF [broj 349, 25.10.2013]

7/64

Kako sauvati islamsko bratstvo

S obzirom da je islamsko bratstvopreduvjet snage i jedinstva muslimanskezajednice, naa je obaveza i imperativsauvati to bratstvo. Da bi se sauvaloislamsko bratstvo islam zabranjuje sveono to ga ugroava i naruava, poputmrnje, neprijateljstva, zavisti, ogov-

aranja, prenoenja tuih rijei, ismi-javanja, omalovaavanja, zlobe i sl. Os-nova svakog dobra i jakih bratskih veza

je lijepo ponaanje, jer upravo runoponaanja jednih prema drugima najvieugroava islamsko bratstvo. Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, je rekao:Najbolji od vas su oni sa najljepimponaanjem (ahlakom).

Pored ponaanja, da bi ouvalibratske veze, neophodno je da budemood koristi brai muslimanima i da imstalno inimo hizmet. Poslanik, sal-lallahu alejhi ve sellem, je rekao: Da

odem i ispunim potrebu svoga brata,drae mi je nego da boravim u itikafumjesec dana.

ta ne smijemo initi drugimmus man ma

Ono to posebno ugroava inaruava islamsko bratstvo je kaljanjeasti i dostojanstva drugih muslimana

jer uvrede i klevete najvie vrijeaju iostavljaju trajne rane i posljedice naljudska srca i meusobne odnose. Al-

lahov Poslanik, sallallahu alejhi vesellem, je rekao: Svakom muslimanuje zabranjena krv, ast i imetak drugogbrata muslimana.

Od Enesa, radijallahu anhu, seprenosi da je Poslanik, sallallahu ale-

jhi ve sellem, rekao: Kada sam bio naMiradu, proao sam pored ljudi sa ba-karnim noktima, kojima su sami sebiparali lica i prsa. Upitao sam Dibrila:Ko su ovi? On je rekao: To su onikoji ogovaraju ljude i napadaju njihovuast.

O drugim muslimanima u osnovi

trebamo imati lijepo miljenje, to po-drazumijeva da u njih imamo povjere-nje i da ih ne sumnjiimo za ono za tanemamo opravdanog razloga.

Allahov Poslanik, sallallahu ale-jhi ve sellem, je rekao: O vi koji stepovjerovali vaim jezicima, a u vaa srcapravi iman jo nije uao, ne uznemir-avajte muslimane, ne sramotite ih, neistraujte njihove mahane, jer ko budeistraivao mahane svoga brata musli-

mana, Allah e istraivatinjegove mahane, a kome

Alah bude istraivao mah-ane, osramotit e ga u njego-voj kui.

Od lijepog bratskog odno-a prema drugim muslim-

anima je i to da se s njima neismijavamo, da im se ne ru-gamo i ne zovemo ih runimimenima. Uzvieni Allahje rekao: O vjernici, neka semukarci jedni drugima nerugaju, moda su oni bolji odnjih, a ni ene drugim enama,

moda su one bolje od njih, i nekudite jedni druge i ne zovite serunim nadimcima, o kako jeruno da se vjernici spominjuodrugljivim nadimcima, a

oni koji se ne pokaju sami sebinepravdu ine. (El-Hudurat).

Sve gore spomenuto dolazi odomalovaavanja drugog muslimana,a Poslanik, sallallahu ale hi ve sellem,

je rekao: ovjeku je dovoljno zla daomalovaava svoga brata muslimana.U drugom hadisu je rekao: Musliman

je brat drugom muslimanu; ne ini mu

nepravdu, ne omalovaava ga i ne ostav-lja na cijedilu. Spomenuti ajeti iz sureEl-Hudurat su osnova zdravih bratskihodnosa.

tupn ev ratstva po v er

Postoji nekoliko stupnjeva islamsk-oga bratstva ili odnosa prema drugommuslimanu, od ega su neki obavezni, aneki pohvalni.

Prvi stepen bratstva povjeri je obavezan, a ogleda

se u istoi srca od mrnje,zlobe i zavisti prema drugommuslimanu. Ko nije ostvarioovaj stepen bratstva grijean

je i njegova vjera je krnjava.Drugi stepen bratstva je

da voli svome bratu ono tovoli i samom sebi, i da mune voli ono to ne voli nisamom sebi. Ovaj stepen is-lamskog bratstva je mendub(preporuen), ali nije obave-zan. Za njega je obeana ve-

lika nagrada, s tim da onajko nije ostvario takav odnosprema drugim muslimanimai njegov iman je slab i krnjav.

I trei stepen je da dru-gim muslimanima voli vie

nego samom sebi, odnosno da im dajeprednost nad samim sobom. Ovo jenajvei stepen islamskoga bratstva i vr-hunac vjere, za koji je obeana velika na-grada, ali stepen koji e za mnoge ostatinedostian.

Bonjaci u kontekstu islamskog

ratstvaU svojoj historijskoj borbi za op-

stanak i vlastiti identitet, itekako je vanoda Bonjaci-muslimani svoje meusobneodnose temelje i razvijaju na osnovamavjere kojoj pripadaju, jer to su trajne ivrste veze koje garantiraju dugotrajnodobre odnose, jedinstvo zajednice i sna-gu naroda, za razliku od svih drugih vezai interesa koji su kratkotrajni i labavi.


Ono toposebno

ugroava inaruava

islamskobratstvo je

kaljanje astii dostojanstva

drugihmuslimana

jer uvrede illevete najvie

vrijeaju iostavljaju

trajne rane iposljedice naljudska srca

i meusobneodnose.

7/27/2019 SAFF [broj 349, 25.10.2013]

8/648

Hutbe iz tri sveta mesdidaMekka: Mesdidu-l-haram (asni hram u Mekki) Medina: Mesdidu-n-Nebevijj

(Poslanikova damija u Medini)

H: . A -HP : A D

Najbolje stanje u kojem semoe nai jedan vjernik,jeste njegova ustrajnostna putu Istine i injenju dobrih djelakao i izbjegavanju onoga to je Uzvi-eni Allah strogo zabranio. To je dakle

istinska srea vjernika, svako dobro

popratiti drugim dobrim ili jo boljimdjelom, i ustrajno se uvati harama.Rekao je Uzvieni Allah:A one koji suna Pravome putu On e i dalje voditi inadahnut e ih kako e se vatre sauvati.(Muhammed, 17.), i rekao je: Onimakoji su upueni Allah e Uputu jo i po-veati, a za trajna dobra djela tvoj Gos-

podar e jo bolje nagraditi i jo bolje euzvratiti. (Merjem, 76.). Nalazimo seu posthadskom blagoslovljenom pe-riodu, pa molimo Uzvienog Allaha daprimi had od onih koji su ga obavili,

kao to ga molimo da sve nas uputiPravim putem i podari nam iskrenosti,imana i strpljenja da nastavimo inten-zivno oboavati svoga jedinog Gospo-dara sve dok se s Njim ne susretnemo.Oni koji nisu bili u stanju da obavehad, bili su u prilici da iskoriste pr-vih deset dana mjeseca zu-l-hiddeta,taj blagoslovljeni period koji se brojinavrjednijim u godini a koji je kruni-an Danom Arefata i danima Kurban-

bajrama. Sretni su oni koji su i nakonovih odabranih dana nastavili ustrajnoiniti dobra djela. Suan b. Abdullah,

radijallahu anhu, jednom je prilikomrekao Poslaniku, s.a.v.s, da mu prepo-rui neto o emu nee trebati pitatinikoga drugog, pa mu je rekao: Reci:Vjerujem u Allaha!, a zatim u tomeustraj. (Muslim). Rekao je Uzvieni

Allah: Oni koji govore: Na Gospodarje Allah! - i istraju na Pravome putu,neka se niega ne boje i ni za im nekane tuguju! Oni e stanovnici Dennetabiti, i u njemu e vjeno boraviti, i to eim biti nagrada za ono to su radili. El-

Ahkaf, 13.-14.). Ukratko, biti ustrajan

na Pravome putu znai konstantnoAllahu ispovijedati tevhid, iskreno Gana propisan nain oboavati i izvrava-ti islamske dunosti i kloniti se strogih

me svijetu nee imati nita.A ima i onih koji govore:Gospodaru na, podaj nam

obro i na ovome i na ono-me svijetu, i sauvaj nas

patnje u ognju! Njih eka

nagrada koju su zasluili!- A Allah brzo svia rau-ne. (El-Bekara, 200.-202.).Sve hadije moraju imatina umu da nakon okona-nja obreda trebaju ustrajatiu ispravnom vjerovanju iinjenju dobrih djela. Ta-koer, svi oni, nakon toe vrate u svoje gradove, saobom trebaju ponijeti str-

pljivost, toleranciju i lijepoponaanje koje su u toku

obavljanja hada pokaziva-li prema ostalim muslima-nima ovdje u Mekki i oko-lici. Uvijek trebaju imatina umu da su muslimani

jedan ummet i da su braa,bez obzira odakle dolazili

i kojim jezikom priali. I na hadui mimo hada, Allahova Knjiga svi-ma njima mora biti vladar i vodi:Ovaj Kuran vodi jedinom ispravnom

putu , i vjernicima koji ine dobradjela donosi radosnu vijest da ih ekanagrada velika, a da smo za one koji

u onaj svijet ne vjeruju - bolnu patnjupripremili . (El-Isra, 9.-10.). Po za-vretku obreda hada svake godinenanovo se prisjeamo i Poslaniko-vog, s.a.v.s., Oprosnog hada i nje-gove velianstvene hutbe koju je tadaodrao a na kojoj je izmeu ostalogrekao i sljedee: Ostavljam vam onoega, ukoliko ga se budete drali, vinikada neete zalutati. To je Allaho-va Knjiga i moj Sunnet. Uzvienog

Al laha molimo da hadijama ukabu-li njihov had i oprosti im grijehe, a

da svima onima koji jo uvijek hadnisu obavili, to prije, iz Svoje milo-sti i obilja, omogui da posjete svetamjesta i izvre ovu islamsku dunost.

Savjeti hadijama na kraju hadskih obreda Ustrajnost naPravome putu i

oboavanju Allaha


H: . S P : A D

vaene hadije, nalazimose u posljednjim danimaobreda hada

koji se zovu danima teri-ka. Ove dane Uzvieni

Allah spominje u Kuranui kae: I spominjite Alla-ha u odreenim danima...(El-Bekara, 203.). U ovimblagoslovljenim danimaSvevinji Allah nas podsje-a da e nas sve sakupiti naSudnjem danu ba kao to

smo se sakupili na ovomblagoslovljenom mjestu,bez obzira kojim jezikompriali, iz koje drave do-lazili i koje boje bila naakoa. Zavretak obredahada nas podsjea i na ko-nani rastanak sa dunjalu-kom i njegovim ukrasima isa susretom sa ApsolutnimGospodarom pred Kogaemo stati i za svoja djelaodgovarati. Kroz obrede

hada, kojima je Uzvi-eni Allah poastio ovajummet, muslimani svomeUzvienom Gospodaruispovijedaju tevhid-istimonoteizam, za razliku odpredislamskih Arapa kojisu, okupljajui se u Mekki u danimahada, Allahu inili irk, pili alko-hol, gatali strelicama i proricali sud-binu, hvalili se pljakom, ubijanjemvlastitih kerki i ostalim ogavnimdjelima. Potom je Allah poslao SvogaPoslanika da ih poui ispravnom vje-

rovanju i ukae im na svaki vid dobrai upozori ih na svako zlo, te u korije-nu sasijee sve paganske obiaje, bilioni vezani za obrede hada ili bilo tadrugo. Naprimjer, predislamski Ara-pi su se za vrijema obavljanja hadaimali obiaj oholo i nadmeno hvalitisvojim precima, pa je Uzvieni AllahSvome Poslaniku objavio ajete u ko-

jima ljudima nareuje da pri okon-anju obreda prvenstveno spominjui veliaju Allaha rekavi:A kad zavr-ite obrede vae, opet spominjite Alla-

ha, kao to spominjete pretke vae, ijo vie Ga spominjite! Ima ljudi kojigovore: Daj Ti nama, Gospodaruna, na ovome svijetu! Takvi na ono-

Sve hadijemoraju imati naumu da nakon

okonanjaobreda trebaju

ustrajati uispravnom

vjerovanju iinjenju dobrih

djela. Takoer,svi oni, nakonto se vrate usvoje gradove,

sa sobomtrebaju ponijeti

strpljivost,toleranciju

i lijepoponaanje

koju su u tokuobavljanja

hada

pokazivaliprema ostalimmuslimanima.

7/27/2019 SAFF [broj 349, 25.10.2013]

9/649

Mesdidu-l-aksa (Kuds)

H: J E SP : E M-

Alahovi robovi, bla-o se onima koji subavili had rtvu-jui svoj imetak da bi slijedili

uputu svoga Poslanika, Mu-hammeda, sallallahu alejhi veellem, i Allahovog poslanika

Ibrahima od prije. Allaho-vi robovi, mi se nalazimo udanima koji su najbolji danikod Allaha Uzvienog. Ovou dani kada Allaha najvi-e voli dobra uinjena djela,ato blago se onima koji su

ove, prvih deset dana zu-l-hiddeta, proveli u ibadetu.Ovo jesu posebni dani, ali upraksi naih prethodnika vidjet emo da

u oni cijeli svoj ivot bili u ibadetu ko-jeg mi moemo samo zamiljati i itatiu knjigama. Za Ebu Hurejru, radijalla-hu anhu, prenosi se da je dijelio no natri djela i svako od njegovih ukuana bipo jednu treinu noi proveo u ibadetu.Poznati tabiin Tavus Jemani je rekao:Sjeanje na Dehennem otjeralo je sanod pobonih. A Ebu Muslim el-Have-lani bi klanjao po cijelu no i govorio:Misle li ashabi Allahova Poslanika,allallahu alejhi ve sellem, da e on pri-

pasti samo njima?! Tako mi Allaha, dat

emo sve od sebe da dospijemo u Po-lanikovo drutvo i neka znaju da su izaebe ostavili junake. Bio je poznat po

nauci i ibadetu, a on je taj kojeg je Esved

abrana. Ukolikoe vjerniku i desi

propust ili greka ine uspije ba svakodobro djelo popra-titi drugim dobrimdjelom, tada moranastojati da svakigrijeh, greku ili

propust obaveznopoprati dobrimdjelom koje e po-nititi ono runoi neprimjereno.Rekao je Uzvieni:I obavljaj molitvuoetkom i krajemana, i u prvim a-

sovima noi! Dobrajela zaista poni-tavaju hrava. To

je pouka za one koji pouku ele. (Hud,

114.). Najgore od svih stanja u kojeovjek moe upasti jeste da grijehe iruna djela poprati sa drugim grije-sima i drugim runim djelima jer natakav nain on anulira svoja dobradjela. Uzvieni je kazao: O vjernici,

pokoravajte se Allahu i pokoravajte sePoslaniku, i ne nitite djela svoja! Mu-hammed, 33.). Neka loa djela su to-liko runa i opasna da e, ukoliko ihvjernik uini, odjednom ponititi injegovo vjerovanje i sva djela koja jedo tada uinio. Spominjui skupinuuesnika u jednoj bici koji su se ismi-

javali sa Poslanikom, s.a.v.s., i njego-vim ashabima, Uzvieni kae: A akoih zapita, oni e sigurno rei: Mi smosamo razgovarali i zabavljali se. Reci:Zar se niste Allahu i rijeima Njegovimi Poslaniku Njegovu rugali? Ne ispria-vajte se! Jasno je da ste nevjernici, a tvr-dili ste da ste vjernici. Ako nekima odvas i oprostimo, druge emo kazniti zatoto su krivci. (Et-Tevba, 65.-66.). Zbogtoga, potovana brao, nastojmo svimsilama da ustrajemo na Pravome putui molimo Uzvienog Allaha da nam u

tome pomogne jer koga On na Praviput uputi taj je upuen, a koga On uzabludu odvede toga niko na Pravi putuputiti nee.

el-Anzi, koji je prizivao po-slanstvo, bacio u vatru. Kadaga je Omer, radijallahu anhu,ugledao, rekao je: Hvala

Allahu Koji je u ummetuMuhammeda dao nekog po-put Ibrahima, alejhis-selam.

Takvi su bili nai prethodnici oni su ivjeli za Allaha.Allahovi robovi, ovo je

vjera lahkoe i svi oni kojisebi ili drugima oteavajuovu stvar odstupaju od upu-te Muhammeda, sallallahualejhi ve sellem. Meutim, tone znai da sebi ovjek moemaksimalno olakati i odavatise strastima i porivima. Onoto moemo vidjeti u naemdrutvu od nereda i strasti ni-

kako ne moemo pripisati islamu i prak-

si muslimana. Na drugoj strani imamovladare i vlastodrce koji su jo gori odsvojih podanika. Oni su donijeli to zlou nae redove, oni su krivi za ovakvostanje sa kojim se suoavamo. Jednomprilikom Muavi a e upitao Ahmeda b.Kajsa: ta misli o ovom naem zema-

nu?, a on mu ree: Ti si zemen (tj. kaovladar), pa ako bude valjao, valjat e ivrijeme; a u suprotnom nee valjati.Nedostaje nam pravednih vladara, alinam nedostaje i uenjaka koi e ustatii podrati istinu i rei je u lice silnika

i nepravednih. Allaha molimo da nampoalje pravednog vladara koji e uje-diniti muslimane i uenjake koji e bitiistinski nasljednici poslanika!

ivjeti za Allaha


Nevjernici sene susteu od

zadiranja umuslimanskesvetkovine,obezvreuju

ih i poniavajuone koji se

u njemumole svome

Gospodru.Klanjaimase zabranjuje

dolazak nanamaz u

Mesdidu-l-aksa posebno

na sabah-namaz i danom

petka.

Ukoliko sevjerniku i

desi propustili greka i

ne uspije basvako dobro

djelo popratitidrugim dobrimdjelom, tada

mora nastojati

da svakigrijeh, greku

ili propustobavezno

poprati dobrimdjelom kojee ponititiono runo i

neprimjereno.

7/27/2019 SAFF [broj 349, 25.10.2013]

10/64

Nedavno je u Zenici registriranoUdruenje graana Stop ugrizu.Ovo je prvo udruenje ovakve vrste uBiH.Zato mi, pitaju iz Udruenja graa-na Stop ugrizu i odmah odgovarajuna postavljeno pitanje, Vie od 2.000pasa lutalica se slobodno kreu gra-dom, bez ikakve kontrole i nadzora.

Kreu se u agresivnim oporima, na-padaju i grizu bez povoda. Zatienisu Zakonom. Vie od 900 je evidenti-ranih rtava ugriza. Ljudi su nezati-eni i obespravljeni. Primaju samozdravstvenu skrb, ali i to kad ima vak-cina protiv bjesnila.Kako broj pasa-lutalica iz dana u danraste, tako se i brojka ugrienih graanapoveava. Naa Udruga Stop ugrizuinstitucionalni je vid borbe protiv ovenepravde i tete uinjene graanima.Registrirani smo 5.12.2011., i otad se

volonterski bavimo zatitom ljudskihprava i sloboda, utemeljenih Ustavom iKonvencijom o ljudskim pravima.Uvidjeli smo da vlasti malo to ine poovom pitanju, pa smo prinueni da po-

maemo jedni drugima, kao graanin-graaninu!Za detaljnije upoznavanje sa ovimudruenjem posjetite web stranicuwww.ugriz.com

Minuli popis ostat e, prije svega,upamen po mnogobrojnim ne-pravilnostima, krenjima zakona, malver-zacijama i prevarama, kojima su se sluilipredsjednici i lanovi popisnih komisija,intruktori i popisivai u gotovo svim bh.opinama, a sve u cilju umanjenja stvar-nog broja Bonjaka. Iako je ovih dana iz

Agencije za statistiku objavljeno da je popisproao uspjeno i glatko, javnost Bosne iHercegovine ne prestaju potresati okan-tne vijesti o flagrantnom krenju Zakonai instrukcija o popisu, od pronalaska popi-

snog materijala u kontejnerima smea donamjernog nepopisivinja itavih porodicai domainstva. Naoj redakciji ovih danaobratio se Alvir Kevri iz Sarajeva sa pritu-bom da niko ni e doao da o ie n e ovudevetorolanu porodicu. ekao sam danoetka o isa 1.10., er znam od ko e e on

vanosti za nas Bonjake. eni sam rekaoda me zove kada doe popisiva, er moguza 10 minuta biti kod kue. ena je inaekod kue sa djecom cijelo vrijeme. Viala

je popisivae kako se kreu po naoj ulici, iekala da doe red i na nas. U kui u kojoj

tanu em, vee est godina sam podstanar,a vlasnik ivi u vedskoj. Njegovi roaciu obavijestili popisivae da ja stanujem u

kui sa suprugom i sedmero djece. Nisamnikoga od popisivaa htio vui za ruku, jeram mislio da oni imaju svoj neki red: uli-

ca, broj, abeceda i sl., tako da je nebitnoda li se popisao prvog ili petnaestog okto-bra. Meutim oni, i pored tih informacija,nisu nikako doli. Odmah u etvrtak sam

poslije popisa i Bajrama nazvao popisnukomisiju Opine Novi Grad na dva bro-

ja, ali se niko nije javljao. Poslije sam zvaokantonalni pa federalni Zavod za stati-tiku i jo neke brojeve ali nije bilo fajde.

Cijela njihova pria je da je popis od 1.10do 15.10 to sam i sam znao, tako da samna kra u odluio da kontaktiram ma azinSaffu nadi da e oni ovo objaviti. ivima suprugom i djecom: Muhammedom,

Kerimom, Abdulmelikom, Zejnebom,Tejmom, Hubejbom i Duvejrijom, ispri-ao je za na magazin razoarani Kevri.

0

Polumjesec

Medijsko nasilje

muslimana nadVan Doornom

Holandija


Popisivai namjerno odbilipopisati devetorolanuporodicu Kevri iz Sarajeva

Popis 2013

Nakon to je u septembru pri-mio islam, Arnoud Van Do-orn, bivi lan Stranke slobode ipristalica holandskog politiaraGeerta Wildersa, poznatog kao ne-prijatelja islama, obavio je i had,ovo je reenica iz teksta kojeg su

objavili brojni muslimanski medijiovih dana. Otkako je primio islam,veina muslimana, koji piu vije-sti ili komentare, uz ime ArnoudaVan Doorna obavezno dodaju da jeon poznati bivi neprijatelj islama.

Arnoud Van Doorn kae da svakidan i no radi na promociji islama,

jer eli da okaje gri jehe koje je po-inio. On se nada da e mu Allahoprostiti grijehe. Naalost, mi mu-slimani smo veoma udni. Upita-mo li se ikada kako je Arnoudu

Van Doornu kada ita tolike vijestiu muslimanskim medijima o sebi,vijesti u kojima se najvie istie da

je bio neprijatelj islama. Zato seto radi, zato ne pustimo ovjekana miru da se posveti iskrenomrobovanju Allahu, delle anuhu?Zato je toliko vano napisati tekstiji naslov obavezno mora imatikonstataciju da je on bio neprija-telj islama? Nije valjda da mislimoda emo na taj nain dokazati vri-

jednost islama. Naalost, ovakvimponaanjem moemo dokazatisamo da smo spremni zakomplici-rati i oteati svaku stvar. Pustimoovjeka na miru, dozvolimo mu dauiva u islamu.

Udruenje graana Stop ugrizuZenica

7/27/2019 SAFF [broj 349, 25.10.2013]

11/64

Uprolom broju Saffapisali smoo iijskoj zajednici u Ljeevukod Ilijaa. U spomenutom tekstu

naveli smo da je Abdullah Shabarglavni domai iitski misionar uBosni i Hercegovini. Abdullah Sha-bar je, zapravo, Abdullah eper, sinefendije Besima epera, negada-njeg glavnog imama Islamske za-

jednice u Bosanskoj Gradiki . Nijenam poznato zato Abdullah eperkrije svoje prezime, odnosno zato

je uzeo prezime Shabar. I drugi sinefendije Besima epera, Semiz e-per je zaglavio u iizam. Semin e-per je doktorirao perzijski jezik uTeheranu.Porodica efendije epera nij e jedinaimamska porodica koja je direktnoukljuena u irenje iizma u BiH.

1

Odnos RS-a premaBonjacima sve vie lii na

ponaanje cionista premaPalestincima

Srebrenica

Svaki dan graani BiH gledajukako se dramatino gaze osnovnaljudska prava i slobode pripadnikabonjakog naroda na prostoru RS-a. Ne mora se ii u manji bh. entitetda bi se vidjela ta diskriminatronasramota koja se sprovodi nad bo-njakim narodom. Ona se moe vi-djeti u centru Sarajeva, ispred zgradeOHR-a, gdje se nalaze atori puni ro-ditelja i djece iz Srebrenice. Roditeljii djeca iz Srebrenice mole meuna-rodnu zajednicu i domae vlasti daim se omogui pravo na ostvarivanjeosnovnih ljudskih prava, pravo naobrazovanje. Zastraujue je vidjetikako su bezsupjeni svi apeli i mo-lbe roditelja i djece iz Srebrenice,kao da se njihovi vapaji odbijaju odzid. Vlasti u RS-u drsko odbijajubilo kakvu mogunost davanja pra-va bonjakoj djeci da se obrazujuna svom jeziku. ak i prijete da eukinuti kolu u koju idu bonjakadjeca. Na ovakvu diskriminatornudrskost vlasti Republike Srpske niko

se ne osvre, meunarodna zajednicai domai bonjaki politiari okreuglavu, zaipaju ui i pokrivaju oida ne gledaju u djecu iz Srebrenice.Domai, bonjaki politiari i pred-stavnici meunarodne zajednice tudjecu i roditelje iz Srebrenice gle-daju kao neto to remeti njihovskladan i raskoan ivot. Takav od-nos prema ivotu Bonjaka u RS-uotvara prostor Miloradu Dodikui njegovoj kamarili da se ponaajuprema Bonjacima kao cionisti pre-

ma Palestincima. Dodik ne krije dasu mu cionisti politiki uzori, zatoje oekivati da e Bonjaci u RS-uu budunosti doivjeti istu sudbinukao i Palestinci.

Imadu Al Husinu - Abu Hamzi nika-da nije sueno niti mu je bilo kadaizreena bilo kakva sudska presudazbog koje bi morao biti zatvoren. Paipak, on je 6. oktobra ove godine uaou estu godinu robijanja. IivljavanjeBosne i Hercegovine nad AbuHamzom teko je objasniti rijeima.Njegova sudbina je neizvjesna i vrlolahko bi mogao ostati u imigracionomzatvoru jo nekoliko godina. Koliki sezulum sruio na Abu Hamzu najboljese vidi kada njegov sluaj usporedimo

sa izreenim presudama na Sudu BiHza najtee oblike zloina, za ratne zloi-ne. Rade Veselinovi za ratne zloine uHadiima dobio sedam i po godina aodleat e na vie et odina. Milorad

ivkovi osuen est godina za ratnizloin nad Bonjacima u ajniu. SudBiH osudio je Draena Mikulia na estgodina zatvora za zloine nad bon a-kim civilima u Dretelju kod apljine1993. godine. Velibor Bogdanovi, biv-i pripadnik Hrvatskog vijea obrane,na Sudu BiH u Sarajevu osuen je na

est godina zatvora zbog ratnih zloinanad bonjakim civilima koje je 1993.odine oinio u Mostaru. Slavkoaki je zbog uestvovanja u ubistvu

45 Bonjaka u bugojanskom nase-lju Vrbanja, ali i bog zarobljavanja i

muenja civila u logoru Akvarijumosuen na osam i po godina zatvora.Vjerovatno e odleati manje od estgodina. Pako Ljubii je priznao da jeodgovoran za ubistvo 112 Bonjaka u

Ahmiima i dobio je samo deset godi-na zatvora. Sud Bosne i Hercegovineosudio je na kaznu od est i po godina

atvora Danijela Planinia zbog ue-a u ubistvu tri osobe.Pako Ljubii je osuen iste godi-ne kada je Abu Hamza zatvoren uImigracioni centar. Ljubii e naj-vjerovatnije biti osloboen idue, anajkasnije 2015. godine. Tako e zlo-inac Pako Ljubii prije izai na slo-bodu od Abu Hamze iako je organizi-rao i sproveo ubijanje 112 Bonjaka.Znamo da ne vrijedi bilo ta govoritirpskim i hrvatskim predstavnicima

u organima vlasti BiH, oni bi Abu

Hamzu drali u zatvoru dok ne umre,meutim ta je sa bonjakim politi-arima. Gospodo, bonjaki politiari,ar ste toliko sigurni da vas nee stiiulum koji inite Abu Hamzi i njego-

voj djeci?

Efendijini sinovi stubovi iijskog misionarstva u BiH

Poela je esta godinaiivljavanja BiH nad AbuHamzom

iizam u BiH

Bosnantanamo

7/27/2019 SAFF [broj 349, 25.10.2013]

12/642

RS pod krinkom borbeprotiv vehabija uvodi

graninu slubu premaFederaciji BiH

Udar na suverenitet BiH

Reorganizacijom u MUP-uRS je planirano i povea-nje broja policajaca na granicisa FBiH, na podrujima gdje jeevidentirano vee prisustvo pri-padnika vehabijskog pokreta,saznaju Nezavisne. Na sagovor-nik, blizak MUP-u RS, istie daje cilj ovakve odluke preventivnodjelovanje te pojanjava da e natim lokacijama, inae ruralnimpodrujima, biti oformljena sta-nina odjeljenja, koja e initido deset policajaca. Jasno je daVlada RS-a ima potpuno drugeplanove. Navodna borba protivvehabija je samo izgovor, a stvar-ni cilj je uspostavljanje sistemazatite i nadzora nad entitetskomgranicom RS-a prema FederacijiBiH. Nakon to uspostavi pogra-

nina, stanina odjeljenja, polici-ja RS-a e uspostaviti cjelodnevnepatrole du granice. Ovo to radiMilorad Dodik i njegova vlast ve-oma je opasno, definitivno ovoje in fizikog odvajanja RS-a odostatka Bosne i Hercegovine. Nakraju, s obzirom da e MUP-uRS-a za ovaj zadatak morati troi-ti dodatna novana sredstva, hoeli, kako bi proli to jeftinije, usistem nadzora granice prema

Federaciji BiH ukljuiti i onih300 hiljada etnika, pripadnikaRavnogorskog etnikog pokreta?


Za rahmetli Almira Kasumovia,jednog od trojice navijaa kojisu u saobraajnoj nesrei nakon uta-

kmice BiH-Litvanija izgubili ivot, svikoji su ga poznavali imaju samo rijeihvale. Mladi koji je od svega u ivo-tu najvie volio svoju vjeru, pa ondadomovinu, uvijek je bio vedar i na-smijan i spreman da priskoi u pomodrugima. Almir se volio i aliti ali je ikroz alu okolini slao snane islamskeporuke. Prije otprilike pola godine,tanije 9. aprila 2013., rahmetli Almir

je na svome FB profilu objavio zani-mljivu fotografiju. Prvo se uslikao usvjee iskopanom kaburu a zatim na-pravio fotomontau na kojoj je sebe

smjestio u kabur. Na fotografiji jenapisao: Ja Rabbi, neka mi ovo budenajbolji ders. Amin! Sjeti se smrti i ka-bura. Ovdje leim ja sutra e ti.

Uz sliku e ob avio sl edei status:TI TO STOJI KRAJ

KABURA MOGRAZMISLI MALO O

STAN U SVOMER SAM I A BIO TO SI I TI

A TI E SUTRA BITI OVOTO SAM JA.

Na preporuku jednog prijatelja kakodotinu fotografiju treba ukloniti dane strai narod, Almir je napisao:To malo da prepadnem ove to se bojesmrti! He-he, nama je ovdje lei danasili sutra. Ja sam isprobao da vidim kako

je i neto me presjeklo da budem bo-lji. Ne bojte se vi jo ste mladi. Idemopo redu. Ha-ha, samo znajte, smrt jeblia od jake, a ta smo pripremili zaonaj svjet? Budimo bolji, Allah svevidi, sve se snima....NE BOJTE SE!

Napisao je takoer:Kad se rodi ui ti se ezan a neklan a namaz. Kad umre klan a ti

e namaz, a ne ui ti se ezan. ivottraje koliko izmeu ezana i namaza.Iskoristi ga u hajru.

Da bi komentare zakljuio sljedeimrijeima koje je ponovio dva puta:

Mezari su nam najbolji vaizi, a ni-ta ne govore. Svjedoe samo jednu

istinu, svi emo doekati da doemotamo, pa spremajmo se, niko neebiti poteen. Kako li je teko osta-viti sve na ta smo navikli, porodicu,topao dom, posao, dunjaluk i otii

dole, dva metra ispod zemlje, srestie sa svojim djelima. Ponimo na vri-jeme spremati na kabur, pa e nam

mrt biti radost, a ne strah.

Na denazi rahmetli Almira i nje-govih drugova, Vildana Pehlia iHasiba Mahmia, prisustvovao jeveliki broj ljudi iz itave BiH i di-

jaspore. Njihova denaza je baremna jedan dan ujedinila sve Bonjakeopenito a Krajinike posebno, kojiu se na zaista dostojanstven nain

oprostili od njih. Vie od deset hi-ljada ljudi je tog dana zajedno tugo-valo i Uzvienom Allahu upuivalodove da se smiluje ovim mladiima.Sigurni smo da bi Almir, da je imaopriliku jo jednom progovoriti izkabura, ali ovog puta onog iz kojegnee ustati do Sudnjega dana, svimprisutnim na svojoj denazi jo jed-nom poruio ono to je uz spomenu-tu fotografiju ve savjetovao svojimpoznanicima i prijateljima na FBprofilu. (A. D.)

Almirova poruka iz kaburaZnakovi na putu

7/27/2019 SAFF [broj 349, 25.10.2013]

13/64

javu iz naslova kolega Mehmed Pargandao je u intervjuu za web portal Bonjaci.

net, a povodom gaenja portala www.geno-cid.org. Ovo je izjava poslijeratne Bosne iHercegovine, izjava koja najbolje predstav-lja agresiju na BiH. U nastavku prenosimopasus spomenutog intervjua, koji analitikiprecizno opisuje nau prolost, sadanjosti budunost. Miloevieva agresija naBosnu i Hercegovinu i Karadiev krvolo-ni idiotizam, koji su kulminirali genocidom

u Srebrenici, umjesto da budu poraeni i dase jednom za svagda kae da se genocid neisplati, od Zapada su nagraeni davanjemetniki oiene teritorije, sa pravom repu-blikog ureenja i jasno definiranom drav-nou. Ne elim posezati za teorijama za-vjere, iako ih moemo primijeniti na ovommjestu bez greke, ali sam uvjeren da je to

jedan od bitnih razloga. Jer, oni koji dolazeiza nas, za koju deceniju, imat e logiku da je Republika Srpska nastala na zloinimane bi postojala. To je zdrava logika. I ne bi.

Ali, ona postoji, a svi koji imamo vie od

trideset godina sjeamo se i znamo da jenastala na agresiji, etnikom ienju, zlo-inima i na kraju na krvavom genocidu.Drugi element koji odreuje ovu situaci-

ju lei u injenicama do kojih sam doaoradei na svom dokumentarnom filmuo Srebrenici prije nekih desetak godina.Uzmimo primjer Srebrenice i pokuajmoga izolovati od ostalih zloina u Podrinju.Da bi se opkolila Srebrenica u julu 1995.,potom okupirala, deportovale ene i djeca,

te pohapsili, strijeljali i pokopali ubijenimukarci, a potom nekoliko puta otkopa-vale i skrivale masovne grobnice, trebalo

je ukljuiti veliki broj vojnika, ali i civila najmanje njih 30.000. ta to znai? Ako

je u ovom dijelu Podrinja 1992. godineivjelo manje od 250.000 Srba, od toga

manje od 100.000 mukaraca, od egaoko 60.000 vojno sposobnih, to znai da

je svaki drugi vojno sposobni mukarac

iz Podrinja (Bijeljina, Zvornik, Bratunac,Srebrenica, Vlasenica, Han-Pijesak) biodirektno ukljuen u genocid u Srebrenici.Odnosno, skoro svaka kua u Podrinjudala je uesnika u genocidu. Zato jeSrebrenica pokrivena velom utnje. Zatoniko ne eli rei gdje su masovne grobni-ce. Mi koji smo se borili da zloin budeindividualiziran, tu smo poraeni, jer smodobili odgovor sa druge strane da oni neele da ga individualiziraju. Jer, ako ga u-

vaju kao kolektivnu batinu, on e prerastiu mit a toga smo ve svjedoci, jer se go-

vori o oslobodilako-odbrambenom ratukoji je vodila Vojska Republike Srpske, anamo svi ta je taj rat bio 1992. godine.

A narod prihvata utnju kao pravilo i la oloinima kao nacionalni interes... Ovdjee naalost odgajaju generacije mladihloinaca koji su spremni da se suoe savojom zadaom, u svakom trenu, je su

uvjereni da e na takav nain postati naj-bolji sinovi svoga naroda. Tako ih ue ukolama, na televiziji, u sudu, u Vladi....

3

Ustavni sud BiH donio je od-luke kojima se ukida 12 pre-suda Suda BiH, zbog retroaktivneprimjene Krivinog zakona BiHiz 2003. godine, ime je pobijenazakonitost presuda ovog suda. Upitanju su lica osuena za krivina

djela ratnih zloina, genocida i dru-gih krivinih djela, koji su apelacijupodnijeli zbog retroaktivne primje-ne Krivinog zakona BiH iz 2003.godine za krivina djela koja su po-injena u vrijeme vaenja Krivinogzakona SFRJ iz 1976. godine.Ustavni sud BiH je utvrdio je po-vredu prava ovih lica zasnovanuna Europskoj konvenciji, te uki-nuo presude Suda BiH zbog po-vrede lana 7 Europske konvenci-

je. Predmeti e biti vraeni SuduBiH, koji je duan da po hitnompostupku donese novu odluku.Najvei broj ovih lica je srpskenacionalnosti.Ustavni sud BiH ove odluke jedonio nakon to je AbduladhimMaktouf dobio pozitivnu presu-du na sudu u Strazburu.Sada je ve definitivno da SudBiH ulazi u jednu veoma kritinufazu svog postojanja. Niko ne znakoliko e se presuda morati poni-

titi. Najvie koristi od svega imate ratni zloinci koji su poinilinajgora zlodjela, djela genocida.

Zbog masovnogponitavanja presuda

Suda BiH najveu koristimat e najokorjeli ratnizloinci

Ustavni sud BiH!


Foto polumjeseca

Skoro svaka srpska kua uPodrinju dala je uesnika ugenocidu

Mehmed Pargan, novinar, publi-cista i knjievnik, urednik portalawww.genocid.org

7/27/2019 SAFF [broj 349, 25.10.2013]

14/644

Mikrokreditne organizacije u BiH

Drutvo

Mikrokreditne organizacije u BiHdjeluju kao kao organizacije zanemilosrdno i brzo bogaenje prekolea graana BiH. Da apsurd budevei, mikrokreditne organizacijepljakanje graana BiH izvode takoto od drave uzimaju povoljnekredite za razvoj male privrede. Kadadobiju kredite sa izuzetno povoljnimkamatama, sa tano odreenom

namjenom i uz uvjet da se dajupod izuzetno povoljnom kamatom,mikrokreditne organizacije onda tajnovac daju graanima po izuzetnovisokim kamatama, koje dostiustopu ak do 150%

akon to se Bosna i Her-cegovina plasira na Svjet-ko prvenstvo u fudbalu u

Brazil mnogi graani BiH, u elji daputuju na Svjetsko prvenstvo, poe-li su razmiljati o nainu dolaska dopotrebnog novca. Jedna od opcija jesteuzimanje kredita kod mikrokreditnihorganizacija. Naalost, veina graananae zemlje ne zna kakvo zlo su mi-krokreditne organizacije. Poznato jeda su banke u BiH zavile u crno mno-ge graane nae zemlje, meutim tajproblem sa bankama je daleko manjiu odnosu na probleme koji proizilazekao posljedica nezakonitog rada mi-krokreditnih organizacija.

Mikrokriminalne organizacije

Cilj mikrokreditnih organzacijaje bio da se omogui ljudima da bezvelike procedure i stalnog zaposlenjapokrenu biznis uz minimalne kamate.

ovjek koji je osmislio mikrokrediteorganizacije i kredite dobio je Nobelo-vu nagradu (Krediti za siromane kojiele da postanu privatnici - to je suti-na ideje dobitnika Nobelove nagradeza mir Muhameda Junusa, porijeklom

iz Bangladea. Tu ideju je prvo spro-veo u djelo u svojoj domovini, rije jeo ideji koja ne nudi maksimalni profitnego maksimalnu korist za ovjeka.).Meutim, mikrokreditne organizacije

u BiH daleko su od navedene namje-ne, one djeluju kao organizacije za ne-milosrdno i brzo bogaenje preko leagraana BiH. Da apsurd bude vei,mikrokreditne organizacije se bogatena graanima BiH tako to od dra-ve, u ovom sluaju od razvojnih bana-ka, zatim od meunarodnih agencijapoput USAID, UNHCR ali i od EU,ali i od banaka u zemlji i inostranstvuuzimaju povoljne kredite za razvojmale privrede, dakle za svojevrsnu po-

mo graanima. Kada dobiju kreditesa izuzetno povoljnim kamatama, satano odreenom namje-nom i uz uvjet da se dajupod izuzetno povoljnomkamatom, mikrokreditneorganizacije onda taj novacdaju graanima po izuzet-no visokim kamatama, kojedoseu stopu ak do 150%(Maksimalna kamatna,zakonska zatezna kamatastopa u FBiH je 0,04 po

danu ili 12% na godinjemnivou). Na taj nain mikro-kreditne organizacije ostva-ruju enormni profit a dra-va ih je ak oslobodila svihporeza. Tako je, recimo,mikrokreditna fondacijaSunrise za svojih petnae-stak godina rada zaradila130 miliona KM. Njihovfinansijski izvjetaj pokazu-

je da je Sunrise po osno-vu kamata bankama platila26 miliona KM, a da je te

kredite plasirala i po osnovukamata zaradila 132 milio-na, znai 500% zarada. Takoer, ovamikrokreditna organizacija izdala jepreko 18o hiljada kredita.

Sistem rada mikrokreditnih orga-nizacija je jednostavan. Na sve nai-ne nastoje privui klijente, tj. naivnegraane, a da bi to postigli pojedno-stavili su procedure dobivanja kreditado maksimuma. Jedino im je vanoda klijent potpie i dobije novac. Aonda kree trka za prevarom, odnosno

brzim bogaenjem. Mikrokreditneorganizacije imaju uvezan sistem odAgencije za bankarstvo do sudova. Uzovaj sistem uspjeno realiziraju svojezamisli. Kao pouku svima u nastavku

navodimo sluaj A.B. (identitet poznatredakciji). Kroz ovaj sluaj jasno emovidjeti kakvu nesreu doive oni kojie odlue uzeti bilo kakav kredit kod

mikrokreditnih organizacija.U MKF Sunrise podigao sam

kredit krajem 2008. godine u iznosuod 20.000 KM (na ruke 19.600) naperiod od 36 mjeseci sa kamatnom

topom od oko cca 30% na godinjemnivou i ukupnim zaduenjem 28.000KM (40%). To mi je ve bio 5 kredit iimao sam rejting A1. Isti sam redovnootplaivao sve do kraja 2009., kada jepoela recesija. Tada sam poeo maloda kasnim i od istih sam traio repro-gram re ita, te se pozvao na o u u

Agencije za bankarstvo o reprogramukreditnih obaveza graana koja je bilana snazi tad a i sad je. Oekivano, odlihvara i ucjenjivaa kakav je Sunrisereprogram nisam o io. U martu mje-ecu 2010. dobio sam prvu opomenu

da izmirim rate kako me ne bi utui-li. Izmirujem sve obaveze, tj. plaam

3 rate u iznosu cca 2.400KM, 24.03.2010. koje subile u kanjenju i traim dami izdaju potvrdu da mogupodii kredit u banci kakobih njihov zatvorio. U bancibi mi rata bila duplo manjai ve sam obezbijedio svupotrebnu dokumentaciju,sa administrativnim zabra-nama iranata iz dravnih

firmi i predao banci. Iakosu po Zakonu o bankarstvumorali da mi izdaju potvrduo visini duga i da nemamdospjelih a neplaenih oba-veza, te obeali da e ui-niti, slagali su da bi me od-ma u apri u utui i, a omene tako i irante, s timda su podnijeli vie odvoje-nih tubi (3) i sa svakom meopteretili sa po cca 430 KMna ime ta si 1.300 KM .Predmet utuenog duga je

cca 12.000 KM.Mikrokreditne organi-zacije, nakon to se ponu pojavljivatipomenuti problemi: nevraanje ka-

mate, najvie vole to prije predmetpredati na sud. Ono to je posebnointeresantno jeste da se ovi predmetina Opinskom sudu u Sarajevu rjea-vaju ekspresno, a cijela situacija posta-

je sumnjiva uzme li se u obzir injeni-ca da neki i mnogo vaniji predmetiznaju mjesecima ekati na rjeavanje.O tome svjedoi A.B. U nastavku

kae: Prvo rjeenje o izvrenju popredmetu br. 65 0 I 138004 10 I od10.05.2010., koji je na Opinski sudpredat 07.05.10., petak, a rjeenje oizvrenju doneseno u ponedeljak, su-

Lihvarsk

amafija


Sistem radamikrokreditnihorganizacija jejednostavan.Na sve nainenastoje privui

klijente, tj.naivne graane,a da bi to postigli

pojednostavilisu proceduredobivanja kreditado maksimuma.

Jedino im jevano da klijentpotpie i dobijenovac. A onda

kree trkaza prevarom,

odnosno brzimbogaenjem.

7/27/2019 SAFF [broj 349, 25.10.2013]

15/645

dija Mirna Pejinovi. Za jedan radni

dan i ekspresno. U tom rjeenju suddonosi presudu u izvrnom postupkupreko reda i rjeenje se odnosi na plje-nidbu moje i pokretne imovine jednogod iranata. Ulaem albu u roku od48 sati. Dobiu poslije rjeenje kojime uvaena mo a alba i ta redmet eposlije obustavljen. ta se dalje deava.Poetkom jula 2010. godine na adresumi stie Rjeenje ZKU odsjeka KPUbr.065-Dn-II-10-11131 koje je od stra-ne MKF Sunrise predato 06.05.10., asud donosi rjeenje 07.05.10. (vidi se izrjeenja), za jedan radni dan, a poslije

se samo protokolie pod 07.06.10. Gorenavedeno rjeenje zemljino-knjinogreferenta je o upisu Sunrisea na mojstan, a na osnovu pravosnanog rjee-nja br. 65-0-I-137982-10 od 20.05.10.i rjeenja o izvrenju pod istim brojemod 19.05.10. godine. Sudija Vojko Ra-dovi. Znai, referent je donio rjeenjeskoro dvije sedmice prije nego to jedoneseno rjeenje 1137982-10. Ula-em albu 05.07.2010. Kantonalnomsudu u Sarajevu u zakonskom roku.Uskoro se pojavljuje niotkle Za-

kljuak o prodaji nekretnine drugogiranta po cijeni od oko 70.000 ijaje trina vrijednost preko 200.000KM, procjenom vjetaka Sunriseaoko 150.000 KM za dug od 12.000

KM i zbog kanjenja rate

u momentu utuenja od31 dana, a razlog kanjenjaje ekanje potvrde. Ve su

premni igrai koji e ku-piti stanove, i to ne na pr-voj nego na drugoj prodajikada ih mogu kupiti oba zanekih 15.000 KM, a potompreporodati po trinim ci-

jenama. itavo ovo vrijemetraje konstantan pritisak sapozivima, uznemiravanji-ma, provokacijama premameni, mojoj supruzi, mom

djetetu od 8 godina. Obra-am se Sanriseu i molimih da naemo kompromis.Pa bio sam im dugogodinjiklijent, zaradili su na meni imojim prijateljima i rodbinikoje sam doveo u ovu fonda-ciju desetine i stotine hiljadalihvarskih para. Vidjevi dae ne predajem nude mi da

uplatim 1.100 KM, to i inim, a daostatak platim po najmanjoj kamati,

jer sam ve isplatio 80% kamate. Pri-

tajem kako bih zatitio irante, ali za2 dana mi javljaju da oni pristaju daim otplaujem ali novi kredit na iznosod 20.000 plus kamate, skoro 10.000.Znai digao sam 19.600, platio cca


13.500 i da im budem du-

an jo 30.000 KM. Posli-je e se na sudu i pojavitinjihova analitika karticaiz glavne knjige (najvjero-dostojniji dokument u fi-nansijama) iz kojeg se vidida su me ukupno zaduiliza iznos 47.000 KM. Nje-ga e osporavati na parni-nom postupku ali toliko suse osilili da nisu ni znali tasu sve dali na sud kao doka-ze. Kao to sam ve i naveo,imaju me u aci i poinju

me ucjenjivati da potpiemtaj novi Ugovor. Razlog: pau prvoj polovini kredita kojisam otplatio isplatio sam i80% kamate. Novim kredi-tom bih krenuo ispoetka,a samim tim iznos koji bihmorao vratiti popeo bi sena preko 40-50.000 KM ili100-150% kamata na peri-

od od ukupno 4 godine. Nisam pristaona to. Postupak se i dalje vodi protivmene i iranata te e fokus na oba sta-

na (moj i jednog iranta). alio samse i Agenciji za bankarstvo, Federalnojupravi za inspekcijske poslove, linosvim sudijama i tadanjem predsjedni-ku OS u Sarajevu, a danas, Glavnom

U nastavkuA.B. na sluaju

Sunriseaobjanjava

kakomikrokreditneorganizacije

vre trostrukonaplaivanje

kamata i drugemalverzacije.

Metodekojima su sesluili ovi iz

Sunrisea jesteobraunavanjetri vrste kamata

i to: redovnu,

zateznu iprocesnu

kamatu, posamo njima

znanimstopama.

7/27/2019 SAFF [broj 349, 25.10.2013]

16/64

dravnom tuiocu GoranuSalihoviu. Nita. Preba-cuju jedni sa drugih. Sve jebilo spremno da se stanoviprodaju u bescjenje, koje biopet kupili njihovi igrai, papotom preprodali. Da bih

zatitio, prije svega iranta,iji je stan doao u pitanjei skoro prodat, a potom isvoj stan, dajem automobil

jednom od iranata da gaproda. Radi se o Renaultumeganu koji mi je kao in-validu ortopedsko pomaga-lo. Zbog nemogunosti daga proda po trinoj cijenii zbog vremena, kojim smobili ogranieni, svelo se svena dan-dva, irant prodajeautomobil za 12.000 tue-

nog duga. Zaustavljam procese makarprotiv iranata. Protiv mene se procesnastavlja i ukupno me Sunrise teretiza 47.000 KM i to na iznos od 20.000te od momenta podizanja kredita domomenta zadnje tube 36 mjeseci.Naalost, sud omoguava Sunriseuda obraunavaju samo njima poznatekamate, iako je po zakonu sud oba-vezan da obrauna kamate. Samo poosnovu sudskih taksi opteretili su meza jo 1.290 KM, iako bi taj iznos tre-bao biti 10 puta manji. Nakon toga

nastavio sam sudske procese na par-ninom postupku kod istog suda i koddrugog sudije, potenog, gdje su poku-ali da mi uzmu jo oko 7-10 hiljada,ali dobio sam presudu u svoju korist,

gdje sam kompletan kreditod momenta uzimanja domomenta zadnje uplate od12.000 KM obraunao ponajviim zateznim zakon-kim kamatama i gdje sam

po obraunu dokazao da

am pretplatio kredit za parhiljada KM (ovlateni samcertificirani raunovoa).Dokazao sam da su njihovekamate (istovremeno obra-unajavaju tri vrste kamataredovnu, procesnu i zate-znu) protuzakonite.

Trostruka kamata

U nastavku A.B. na slu-aju Sunrisea objanjavakako mikrokreditne orga-

nizacije vre trostruko naplaivanjekamata i druge malverzacije. Metodekojima su se sluili ovi iz Sunrisea je-ste obraunavanje tri vrste kamata i to:redovnu, zateznu i procesnu kamatu,po samo njima znanim stopama kojeprelaze 100% na godinjem nivou.Sve rade uz preutno odobrenje, bezpisanog traga, od strane Agencije zabankarstvo FBiH na elu sa ZlatkomBaraom. U mom sluaju prekren jeZakon o mjenici, mjenica je zloupotri-

jebljena jer je zahvaljujui njoj Sunri-

se htio prodati dva stana ija je trinavrijednost oko 300.000 KM za iznosod nekih 15-20.000. Njihovi igrai subili spremni da ih kupe. Da ne govo-rim da je upotreba mjenica prilikom

6

zakljuivanja ugovora o nenamjen-skim kreditima zabranjena. Meni jedo sada direktno i indirektno prii-njena teta od nekih 100.000 KM, atu nije kraj. Nanijeli su duevnu bolmeni i mojoj porodici, unitili ivot,razorili brak. Ovo je samo moj sluaj.

Znam jo za mnoge druge sluajevegdje su ljudima oteli i primorali ih dau bescijenje prodaju poslovne prostorei nekretnine, dovodili ljude do slomaivaca. Sluaj O.M. kojeg je pogodioinfarkt jer su mu blokirali viemilion-sku imovinu, jer je bio irant za parkredita a nikad ovjek nije potpisaoniti mjenice niti kredita.

E.A. iz Olova sa suprugom, bor-cem u proteklom ratu, 2007. godine

je htjela otvoriti pilanu. Za to im jetrebao kredit, ali ono to je uslijedi-lo, ivot im je promijenilo iz temelja.

Naime, kredit su morali vraati sa ka-matom od 100 posto. Ni sama ne znakoliko su novca do sada vratili. Jednojnjihovoj poznanici su nakon kreditaod 1.000 KM uzeli zemlju, kuu, au-tomobil. Ima jo dosta slinih sluaje-va, zakljuuje na kraju A.B.

Mikrokreditne organizacije ostva-ruju ekstra profite. Dravne slube zaprovoenje zakona ne rade svoj po-sao kako treba a to ostavlja dovoljnoprostora mikrokreditnim organizaci-

jama da organiziraju svoju lihvarsku

mreu pljakanja graana. Dananjikapital mikrokreditnih organizacijaje ogroman, sav taj kapital nalazi se urukamo male skupine ljudi. Svo svojebogatstvo oni su stekli kamatarenjem.


Naalost, sudomoguava

Sunriseu daobraunavajusamo njima

poznatekamate, iakoje po zakonu

sud obavezanda obraunakamate. Samo

po osnovusudskih taksi

opteretili su meza jo 1.290

KM, iako bi tajiznos trebao biti10 puta manji.

7/27/2019 SAFF [broj 349, 25.10.2013]

17/647

Politiki brak SDA Fahrudin Radoni

Politika

Za one koji ne znaju, SDA i Fahrudin

Radoni proteklih dana postigli su

politiki dogovor. Tim dogovorom

zakopane su ratne neprijateljske

sjekire i snage su usmjerene ka

zajednikom interesu.. Zato je

dogovor SDA i Fahrudina Radonia

za nas Bonjake toliko opasan?

PIE E B

Primjetio sam da se ovih danapuno spominju izbori 2014.godine, a neki su ve unajmilii poznate svjetske konsultante. Nemamproblema da se neko priprema godinudana unaprijed, ali imam ako se svi poli-

tiki potezi budu vagali na bazi procjeneizbornog rezultata 2014. Niko na svije-tu ne moe priutiti luksuz da izgubi jogodinu dana, da se igra s budunosti ne-koliko generacija. Treba zasukati rukave,skupiti hrabrosti za odluke koje trebadonijeti i implementirati, zapisao je ovihdana Asim Sarajli, zamjenik predsjed-nika SDA na svom Facebook profilu.

Asim Sarajli je u citiranom postu opi-sao politiku konkurentog SDP-a, me-utim ispalo je da je do u detalje opisaoono ta radi njegova SDA u politikim

dogovorima sa Fahrudinom Radoni-em. Za one koji ne znaju, SDA i Fa-hrudin Radoni proteklih dana postiglisu politiki dogovor. Tim dogovoromzakopane su ratne neprijateljske sjekire i

nage su usmjerene ka zajednikom in-teresu. Upravo je ovaj politiki dogovornajava da se Sarajlieva SDA opasno igraa budunosti naih generacija. Zato je

dogovor SDA i Fahrudina Radonia za

nas Bonjake toliko opasan?Da bi dobili vjerodostojanodgovor na ovo pitanje tre-bamo se vratiti u blisku pro-lost, u vrijeme kada je trajaonemilosrdni rat za prevlastizmeu SDA i Fahrudina Ra-donoia. Do prije nekolikodana, prije nego mu je Sule-

jaman Tihi pruio koalicio-nu ruku, Fahrudin Radoni

je skoro svaki dan putemvojih i drugih medija izno-io strane uvrede, optube

i prijetnje na raun BakiraIzetbegovia, Asima Saraj-lia i SDA. Nain na koji jeFahrudin Radoni vrijeaodrugu stranu zgadio se svimgraanima BiH. Da apsurdbude vei, svi smo znali dau Fahrudin Radoni i Bakir

Izetbegovi prije navedenihukoba bili dobri prijatelji

i vjerni poslovni saradnici.Ta injenica nije sprijeilaFahrudina Radonia da krene u nemi-

losrdni, luako osvetniki rat protivBakira Izetbegovia i SDA. Otvorenomu je vrijeao majku, Aliju Izetbegovia

je poeo predstavljati kao izdajnika bo-njakog naroda, a osnivae SDA, Mlade

muslimane, predstavio je kao paraoba-vjetajnu organizaciju koja je jo u ratuosnovala teroristike skupine. FahrudinRadoni se bio totalno raspomamio, iznjega su sipa e nezamis ive uvre e na sveto ima veze sa Bakirom Izetbegoviem iSDA. S druge strane, Bakir Izetbegovii SDA su konstanto irili priu da oniposjeduju dokaze da je Radoni pijun

Kosa. Ba ir Izet egovi je na sva oj tri-bini SDA, irom BiH, eksplicitno govo-rio da je Fahrudin Radoni pijun Kosai da je kao takav opasan neprijatelj bo-njakog naroda i Bosne i Hercegovine.SDA je ak finansirala inkriminirajuibilten o Fahrudinu Radoniu, koji jebesplatno dijeljen po Sarajevu i drugimgradovima. I taman kada su nas ubije-dili da je Fahrudin Radoni neprijateljBonjaka, odnosno kada smo shvatili da

je za Fahrudina Radonia najvee zlona svijetu SDA i Bakir Izetbegovi doga-a se preokret. SDA i Fahrudin Radon-i sklapaju politiki sporazum i izme-u njih nastaje primjetno potovanje.Odjednom su poele da pljute pohvale.Takoer, nakon svih uinjenih gadostimire se Bakir Izetbegovi i FahrudinRadoni, opet su prijatelji. Radon-i vie nije pijun. Predsjednik SDA umedijima otvoreno hvali Fahrudina Ra-donia a Bakir Izetbegovi nije propu-stio pri i u a se us i a sa Ra oniemi to dok priaju. ovjek je odjednomzaboravio kako se Radoni ismijavao sanjegovom majkom, sa ocem, sa cijelom

porodicom. Zaboravio je sveoptu e oje sva io na njego-va plea, zaboravio je i kako

je irom BiH ubjeivao Bo-njake kako je Radoni opa-sni neprijatelj i srpski pijun.

Nakon svega, ovjek semora zapitat, zar je moguepronai ijednog normalnogovjeka koji moe biti mirannakon svega. Kakvu budu-nost moemo oekivati odovakvog politikog dogovo-ra? Jasno je kao dan, pitanje

je samo vremena kada e,zbog nekog linog intere-sa, oni opet udariti jedni nadruge i sve nas ponovo izlu-ivati svojim sukobima. ZaFahrudina Radonia nitanije sveto i sve moe dovetiu upitnost kada je u pitanjunjegov lini interes. Ni SDAne preza od cilja koji ne birasre stva. Zato je sva i po iti-

ki aranman SDA i Fahrudina Radoni-a sigurna opasnost za Bonjake i Bosnu

i Hercegovinu (kao to nas je unitiosporazum SDA SDP). Ve sada sasigurnou moemo rei a e iz ori2014. sa ovakvim politikim partnerimabiti isti poraz bonjakog naroda.

Znakovi opasnosti na putu!


ovjek jeodjednom

zaboravio kakose Radoniismijavao sa

njegovommajkom, sa

ocem, sa cijelomporodicom.

Zaboravio je sveoptube koje

svalio na njegova

plea, zaboravioje i kako je iromBiH ubjeivao

Bonjake kako jeRadoni opasni

neprijatelj isrpski pijun

7/27/2019 SAFF [broj 349, 25.10.2013]

18/648

Borba za opstanak

Kolumna

Islamska zajednica

je pravila izvjetaje o

islamofobiji, a sada ih vie

ne pravi, jer je medijski

ambijent oko Islamske

zajednice preuzelo drutvo

koje je stanovalo u tim

izvjetajima o islamofobiji.

U skladu sa takvimpromjenama Bonjaci

sve manje vide traginu

realnost i imaju sve manje

snage da zaustave vlastiti

nestanak

P: F A

jednom datumu slo il a

su se tri vana dogaa-ja : prvo, Bajram, drugo,zavretak Popisa, tree, pobjeda zaodlazak na Svjetsko prvenstvo no-gometne reprezentacije BiH. Baj-ram i pobjeda nogometaa zasjeni-li su zavreta k Popisa. A i bez toga,zavretak Popisa bi ostao margi-nalan dogaaj. Tako je sa svakimlopovlukom, jer je lopovu stalo damu se lopovluk to due ne vidi.Sve je uinjeno da se sakrije geno-cidni projekat Popisa. Upravo suna dravnom nivou saopili da je

Popis proao glatko, da su bilesamo dvije ozbiljnije nepravilno-sti, iz ega se vidi da lau. Da-nas sigurno moemo tvrditi da subonjaki politiari, a i mnoge t zv.bonjake institucije, dio ovog zlo-inakog projekta protiv Bonjaka.Uprkos stotinama dokaza, deseti-nama analiza, tih jasnih svjedo-anstava da se ovakvom Popisutrebalo oduprijeti kao faizmu igenocidizmu, ove bonjake adre-se nisu nale za shodno da reaguju

u cilju pokretanja procesa da sePopis proglasi nevaeim. Zato jeovako tragino izgledalo bajram-sko radovanje, i nogometno slavlje,

jer na smijani Bonjaci uope ni su

razumjeli da im se tog datuma, 15.oktobra, udara muhur, na novu ipo gubicima mnogo traginiju Sre-brenicu. Stotine hiljada Bonjakatog su dana, za Bajram, propaliu zemlju. Ba na Bajram etvrtogaprila... poetak je jedne ratnesevdalinke koja pjeva o krvavomBajramu u Bijeljini, 1992. godine,kada su trupe Arkanovih kukavicanagrnule na goloruk narod. Bo-njaci su se tog Bajrama,kao i ovog Bajrama, ve-

selili diljem Bosne i Her-cegovine, bez svijesti daBijeljina ide prema njima.Sada smo, kao nikad, ma-hali bh. zastavama, slavilinogometnu reprezentaci-

ju, bez svije st i da ba togdana, u trenucima naenajvee patriotske rado-sti, ostajemo bez stotinehiljada Bonjaka. A odpopisa tih raseljenih Bo-njaka ovisi opstanak te

Bosne za koju mislimoda moe ivjeti samo zatoto je silno volimo. Eno,

je li na rod u Sa rajevu 6.aprila 1992. iziao na uli-ce da kae da hoe mir,da nee rat, da hoe je-dinstvo, da nee podjele,a ta silna ljubav satrta jepod terorom agresorskihsnajpera i granata?! Onoto su 1992. bile veliko-srpske granate, to je da-nas velikosrpski Popis.

Ali mi ne vidimo da lje odutnje ili od pjesme.

s amo o u s amu

Nogometnoj reprezentaciji e-stitke je uputio prvo Svjetski bo-njaki kongres. A dan-dva poslijeestitku je uputio i predsjednikBonjake akademije nauka i um-

jetnosti Fer id Muhi. Meni je toisto kao kad bi ministar rudarstvai energetike estitao nogometai-ma. Kakve veze imaju rudarstvo inogometai? Kakve veze imaju na-uka i umjetnost sa nogometaima?Lo ino e kada anski kra l HuanKarlos estita nogometaima pa-

nije, jer on je kralj, pa mu se krunamoe zaarafljivati na tota. AliFerid Muhi nije kralj, ni bosansk i,ni bonjaki, mada u nastavcimapie da su Bonjaci kraljevskog po-rijekla, pa im bezbeli treba i pre-tolonasljednik. Paradoks je ba u

tome to je BANU dosad trebalauraditi desetine projekata, i na sebi

ponijeti teret istraivanja i tuma-enja prevare oko Popisa, a to seBANU bavi estitanjem neega toe ne moe ticati jedne, akademske

ustanove. Mustafa Ceri i FeridMuhi mogu gledati i navijati, kaoto i reisu-l-ulema Kavazovi gleda

i navija, mogu i privatno estitati,ali, bonjake institucije na ijemu elu trebale bi da imaju prea

posla od estitanja nogometaima.Patriotska su to osjeanja, naravno,

a i, ta v i osje anja ima umnogim fabrikama, mini-starstvima, univerziteti-ma, institutima, itd., pa ni

jedan elnik ovih ustano-va ne alje javne estitke,

jer zna da mu to nisu nad-lenosti. A patriotizamnije nadlenost. Naime,nije tolika smetnja to jeFerid Muhi poslao tu e-stitku nogometaima, ko-lika je smetnja to FeridMuhi, na elu BANU,pa i sama BANU, ne rade

nita, osim to formalno-pravno postoje. Vai ovo iza druge bonjake adre-se. Ova historijska situa-cija umnogome podsjeana 11. juli 1995., kada jeu vrijeme ulaska etni-

i je inica u Sre renicuu Zenici zasijedala SDA iraspravljala o podobnostiu Armiji. Trenutno padabonjaki narod, kao to

je pa a a Sre renica, Po-pisom se okonava najge-

nocidnija etapa bonjaketragedije, a elni ljudi izBANU-a alju estitkenogometaima. BANU je

trebala sazvati jedan golemi skupna kome e se sa razliitih aspekataosporiti validnost genocidnog Popi-a. U pauzi sa kahvu moglo se malo

razgovarati i o nogometaima, dae i na taj nain iskau patriotska

osjeanja.Bosansk i pisac Branko opi

imao je jedno satirino djelo pod

naslovom Odumiranje mee-da, a ovo to se kod nas dogaanajprije bi se moglo nasloviti kaoOdumiranje naroda. A narodpone odumirati kad mu se bloki-

Odumiranje Bonjaka


Ko je mogaopretpostavitida e ef svih

medijskih poslovau Islamskoj

zajednici postatiosoba koja jebila kolumnistaOsloboenjau vrijeme kadaje u ovom listuKuran pisan kao

kujan? A tajosloboenjac,kao funkcioner

SDA, danas efujeBIR-radijom,

portalom rijaset.ba i svim drugim.

7/27/2019 SAFF [broj 349, 25.10.2013]

19/649

raju centralni duhovni serveri, kaoto i insan pone odumirati kadse mozak otrombesi, pa se potomotrombese i fizike funkcije. Zatokau da zdravlje i dugovjenostizviru iz zdravog duha. Ti centrikolektivne duhovnosti u Bonjakaumnogome su raslojeni dugogodi-njim dejtonskim na stojanjem da se

Bonjaci odbonjae, odmuslima-ne, kako bi lake isparili u masilane multikulturalnosti. Jer onaistinska, bosanska multilateral-nost, podrazumijeval a bi stamene isamosvjesne Bonjake. Samo takviBonjaci, uvreni u svome iden-titetu, mogu smisleno participiratiu jedinstvu razlika. Dejtonskisistem, putem svojih medijskihglasnogovornika, svako nastoja-nje da Bonjaci jaaju, proglaavafaizmom, nacizmom, ekstremiz-

mom i drugim budalatinama ka-kvih ba kod Bonjaka nema ni zadlaku. Zato je ta lana dejtonskamultikulturalnost, u sutini, pre-odjeveni velikosrpski faizam, kojitei ocrnjavanju svega bonja-kog. Po velikosrpskoj optici Bo-njaci su podnoljivi samo ako sumutavi ili ako su smijeni. Nematree. Dejtonski reim zato prote-ira bonjake mutavce u politicii drutvenim disciplinama, odno-sno one to usta imaju a jezika ne-maju, pa e u najbolju ruku sebi

u njedra mrmljati kad treba nekuistinu rei. Druga je mogunost dataj odabrani Bonjak bude neka-kva karikatura, da ti se uini da jeto neki glumac to je pobjegao izcrne komedije. Kad pogleda Re-ida Hafizovia i Besima Spahia,recimo, namah vidi da tu neto netima. A oni su zvijezde bonjake(ne)pameti. Zbunjujue je djelova-la i izjava reisu-l-uleme Kavazovi-a kako mi jo uvijek nismo zrelida razumijemo Reida Hafizovia,

ali da e doi vrijeme kada emougledati tu pamet. A ta pametnavremena dolaze bre nego to se iu snu moglo vidjeti. Ko bi rekaoda e Marko Veovi i Enver Ka-

az postati zvijezde naBiru, radiju Islamskeajednice? Marko je Ve-ovi apsolutni ampion

u brutalnom vrijeanjubonjakih intelektuala-ca. Gadosti koje je napi-ao za akademika Muha-

meda Filipovia trebale

bi mu zatvoriti vrata sva-ke estite bonjake kue,a kamo li glasila Islamskeajednice. Ovaj drugi,

uveni islamofob, ve jerehabilitiran kao promo-tor knjiga Enesa Karia.

Ako jeda n ug ledn i pro-fesor Fakulteta islamskihnauka kao svog promo-tora angaira osvjedoe-nog islamomrsca, onda jeneko od njih dvojice apo-

krifan: ili ovaj to tumai islam, iliovaj to mrzi islam. Ovi dogaajinam navjeuju da e uvari isla-ma postati osvjedoeni islamofo-bi i njihovi smjerni autanti, baonako kako su uvari bonjatvapostali glavni preprodavai bo-njakih interesa. To je savrenaoperacija velikosrpskih obavje-tajaca da najvanije bonjake

pozicije preuzmu kadrovi koji e unanju ili neznanju blehnuti u tla-

enje Bonjaka i nee nita podu-imati. Ko je mogao pretpostaviti

da e ef svih medijskih poslova uIslamskoj zajednici postati osobakoja je bila kolumnista Osloboe-nja u vrijeme kada je u ovom li-tu Kuran pisan kao kujan? A

taj osloboenjac, k ao f unkcionerSDA, danas efuje BIR-radijom,portalom rijaset.ba i svim drugim.

jegovi pajdai su bi li , a moda iostali, svi oni koji su pobrojani idokumentovani u Prvom i Dru-gom izvjetaju Rijaseta Islamskeajednice o islamofobiji. I ta se

onda dogaa? Islamska zajednicaje prav il a iz vje ta je o is lamofobiji,a sada ih v ie ne pravi, jer je medij-ki ambijent oko Islamske zajedni-

ce preuzelo drutvo koje je stano-


valo u tim izvjetajima oislamofobiji. Ovi koji supisali izvjetaje o islamo-fobiji, i koji su se javnosuprotstavljali toj javnojmrnji prema vjeri u Bo-njaka, danas su rastjeraniiz medija Islamske zaje-dice, a na njihovo mje-

sto su doli u najmanjuruku oni koji se nikadnikome nisu zamjerili. Azar je mogue ivjeti bezglasa u ovoj genocidnojrealnosti, i u ime linogprofita zanemarivati pat-nje svog naroda? Takavugursuzluk danas je pre-poruka. Daka ko, ovo nijegeneralna slika, ali jestedominantnan p(re)okretunutar generalne slike.

Srbizacija Bonjaka

Dejtonski reim, zasnovan naideji genocida nad Bonjacima,nakon 18 godina djelovanja, ubireprve plodove. Evo, razjedinjenih,preplaenih, potkupljenih, zapravonepostojeih bonjakih instituci-

ja i intelektualaca ! Upravo od njih,koji su duni da tite Bonjake, dadiu buku, da vode akcije za spasnaroda dolaze impulsi letargije ibespomonosti. Odatle se progra-

mira onaj jad od pameti da netotreba priekati, smiriti, odsaburiti.Bonjacima su zavladali velikosrp-ski instrumenti, u vidu miljenjada je onaj koji upozorava na ne-pravdu nekakav ekstremista, jerremeti la da je sve kako treba. Anita nije kako treba! Stanje je ta-kvo da gore ne moe biti. Vrhunacte nacionalne katastrofe, tog odu-miranja naroda, jesu mnogobrojniBonjaci koji mrze bonjaki iden-titet, islamsku vjeroispovijest i bo-

sanski jezi k, pa ak i pri svijesti datako jaaju velikosrpsku ideju ge-nocida u Srebrenici. Ove jadnikeuope ne zanima to tako dopri-nose unitenju Bosne i bosanskog

Dogodi se 20.godinjica

Bonjakogsabora,

povratkabonjakognacionalnog

imena, i to bauoi poetka

Popisa, iumjesto da

ovaj dogaajbude obiljeen

masovnimskupom nakoevskomstadionu on ne budeobiljeennikako.

7/27/2019 SAFF [broj 349, 25.10.2013]

20/64

duha, jer su preplavljeni

mrnom prema s vome. Tapatriotska izopaenost nebiva uoena kao razvrat,samim tim to dejtonskireim velia i proteiraone Bonjake koji su pro-tiv svog naroda, aktivnoili pasivno, svejedno je.U istoj interesnoj ravnitetoe se sve bonjakeinstitucije i intelektualcikoji nee ili ne smiju davide ta se dogaa sa Bo-njacima. Zato nam se u

bonjakom drutvenomprostoru nameu kojeka-kvi lideri tolerancije, di-

ja loga i osta lih fra za kojeu doticaju sa genocidnomrealnou imaju znaenje kola-boracije, odnosno, sauesnitva uunitavanju bonjakog naroda.

U posljednje vrijeme gotovo dane postoji dogaaj od nacionalnebitnosti za Bonjake a da se u nje-mu ne moe ogledati odumiranjenaroda. Dogodi se 20. godinjica

Bonjakog sabora, povratka bo-njakog nacionalnog imena, i toba uoi poetka Popisa, i umje-sto da ovaj dogaaj bude obiljeenmasovnim skupom na koevskom

tadionu on ne bude

obiljeen nikako. Gdjeu u ovom povodu toli-ke bonjake institucije?Slijedi potom Popis, iutnja, o emu smo ve

pisali. Jedine svijetle in-titucionalne taka u

ovom moru letargije jesudjelovanje Koalicije Prvimart i Odbora za ljud-ka prava Svjetskog bo-

njakog kongresa odaklee posljednjih mjesec-dva

reagira na veinu krenja

ljudskih prava Bonjaka.Ali sve to je nedovoljno,jer bi sav na rod moraobiti ukljuen u proiv-ljavanje svake drame na

svakom pedlju bonjakog bia.Svi smo navijali za nogometnu re-prezentaciju, i to je normalno, alitek desetak Bonjaka je bilo uklju-eno u ienje kue u Pionirskojulici u Viegradu, u kojoj su ivispaljeni Bonjaci. Ne treba taj spo-menik orodicama rtava, ve tre-

ba svima nama! ta je falilo BakiruIzetbegoviu da se pridrui akcijiien a? A i dru im olitiarima?

ta je falilo nekoj navijakoj sku-

pini, koja toliko voli ovu zemlju,

20

da se pridrui Bakiri Hasei i

odvanim Viegraanima. Eno, uStupnom Dolu je 20. godinjicazloina faista i z HVO-a, ali, i ovo

je sa mo pria r tava , ali ne i cij e-log bonjakog naroda. Ne moeto tako. I ne valja to tako. Lan i jeto patriotizam ako se iz njega izu-zima kultura pamenja. Na kraju,zar ivoti svih naih rtava nisuuzidani u pobjedu reprezentacijeBosne i Hercegovine? Ova zemljapostoji zbog rtava koje su za njenopstanak podnesene.

A da bi se ik akav zaokret dogo -

dio, potrebno je ovladati tehnolo-gijom miljenja i djelovanja. Du-gmad na toj tehnologiji trenutnopritiu u Beogradu. Odatle vla-daju institucijama, medijima, ka-drovskom politikom, vrijednosnimsistemom, dakle, iz Beograda vla-daju vladajuim bonjakim gla-vama. Prvo je potrebno osloboditiglave, ili, slobodne glave uglavitina mjesta koja su nam pootimanau ovoj operaciji srbizacije Bonja-ka. Vrlina je: vidjeti, kazati i bori-

ti se. ...Ne da bismo imali vie oddrugih, ne da bismo ikoga ugro-avali, ve da bismo imali ono tonam po Ustavu pripada: slobodu i

jednakost .


Paradoks jeba u tometo je BANU

dosad trebalauraditi desetineprojekata,i na sebi

ponijeti teretistraivanjai tumaenjaprevare okoPopisa, a tose BANU baviestitanjemneega tose ne moeticati jedne

akademskeustanove...

7/27/2019 SAFF [broj 349, 25.10.2013]

21/64

7/27/2019 SAFF [broj 349, 25.10.2013]

22/6422

Na Bajram u dravi za ovjeka

Drutvo

Narod bez drave i sigurnog vatanaosuen je na vjeito progonstvo ipropast, na lutanje i nestajanje uholujama, bukovima i (s)prudovima.Drava je, dakako, ozbiljna stvar inije je lahko napraviti, posebno kodnas gdje jedni ne znaju, a drugi nedaju. Drava se stvara radi ovjekai mora mu biti na usluzi kao servis

i okrilje svih graana za njihovslobodan ivot i razvoj

P: S K

Izborna parola drava za ovje-ka priko noi je evoluirala ukladu sa frazom Drava tosam ja, koja se pripisuje francuskomkral u Luisu XIV (Lu ) iz 17. stol ea(fr. L tat, cest moi), a potom se nanajgori nain priobratila u svoju su-protnost, u dravu protiv ovjeka

mada se ne moe izbjei ni utisak daje ovo zaista drava (Eldorado) za po-nekog (odabranog) ovjeka. Doista jenarod bez drave kao knjiga bez koricau koju moe dodavati kto ta hoe i iz

koje moe izbacivati svaktota mu prahne. Narod bezdrave i sigurnog vatanaosu en je na vjeito progon-stvo i propast, na lutanje inestajanje u holujama, buko-vima i (s)prudovima. Drava

je, dakako, ozbiljna stvar inije je lahko napraviti, po-sebno kod nas gdje jedni neznaju, a drugi ne daju. Dr-

ava se stvara radi ovjeka imora mu biti na usluzi kaoservis i okrilje svih graanaza nji ov s o o an ivot irazvoj. Najeksponiraniji, aline i najdrastiniji, sluaj dje-lovanja drave protiv ovje-ka je neprovoenje presudeEvropskog suda za ljudskaprava u Strasburu u sporukoji su dobila dva ovjeka(Dervo Sejdi i Jakob Finci)protiv drave BiH za zati-

tu svojih manjinskih pra-va. A i ve s ije ei primjeruenika iz Konjevi-Poljaodkriva svu hipokriziju sa-vremenog svijeta i dvostru-

ke arine Evrope jedna prava vaeza Sejdi-Fincije, a druga za Bonjake.Ili oni misle da Bonjaci ne zasluujuelementarni korpus ljudskih prava, dau Bonjaci graani drugog reda, da se

ljudska prava na njih i ne odnose iakoe radi o konstitutivnom narodu, i to

autohtonom narodu, najbrojnijem na-roda, temeljnom narodu koji je kima

bosanske drave.Izgleda da je problem jedino u tometo pripadaju autohtonom bosanskom

narodu Bonjacima koji batine vi-evjekovnu islamsku tradiciju i prema

kojima su se otvorile zvjerinje eljustia svih strana.

Ima li ko da uje vapajeobespravljenih Bonjaka izKonjevi-Polja

U takvoj dravi protiv ovjekaprotekli Bajram obiljeila su dva naj-

krupnija dogaaja postdejtonske Bo-ne i Hercegovine: prvi postgenocidnipopis stanovnitva u BiH te pobjedanogometne reprezentacije Bosne i Her-cegovine nad Litvanijom i plasman naSvjetsko fudbalsko prvenstvo u Brazilunaredne godine. Po mnogim shvaa-njima popis je ista improvizacija, ne-kompetentno, traljavo i neodgovornoplaniran projekat, osmiljen i voentako da dovede u pitanje i ospori ulogui znaaj Bonjaka kao presudnog poli-tikog faktora za obstanak kakve-takve

Bosne pa i one dejtonske. Mnogi sma-traju da njegovi rezultati, zbog brojnihnepravilnosti, nee biti valid-ni, a, moda, ni priznati kaopouzdani. S druge strane,podvig ove generacije fud-balera maestralno je kreiraokao selektor kompetentnistrunjak i nekadanji no-gometni virtuoz i mag, ma-estro Safet Sui, moj ade izZavidovia (imamo mi jovelikih imenjaka: Baagi,Paali, Isovi...), koji na

poetku karijere nije otiaou tada prestinu beograd-sku Crvenu Zvezdu, nego

je doao u moje Sarajevoi tu postigao svjetsku slavui oreol najboljeg fudbaleraTitine Jugoslavije. Kod nje-ga su u reprezentaciji igralisamo najbolji i najspremniji,koji su imali i elju i voljuza pobjedom. I zato su po-bijedili. I zato su najbolji!Radosti nigdi kraja u cijeloj

dravi. Euforija je ila svedotle da su neki na drutve-nim mreama estitali Baj-ram na pomalo blasfemiannain: Brazil sherif mubarek

(Kvislinka) dravaprotiv (bosanskog) ovjeka


Naalost,ovi uistinu

nesvakidanjidogaaji podpuno

su u zasjenakbacili jedanoajniki ali

herojski poduhvatobezpravljenihaka i njihovih

roditelja izKonjevi-Poljaizpred OHR-a u

Sarajevu za pravona slobodan ivot

u svojoj dravi,u svojoj zemlji, usvome identitetu.

7/27/2019 SAFF [broj 349, 25.10.2013]

23/6423

olsun, kao to su svojevremeno estitaliparafiranje mirovnog ugovora, opet na

Bajram, sa Paraf sherif mubarek olsun!Bajramska pobjeda je svakako najslaibajramluk Bonjacima. Kako i prili-i, u Sarajevu je fudbalerima prireeneuforian doek. Kada su se uzhieninogometai trijumfalno pojavili nabalkonu iznad Vjene vatre u Titinojulici, nastupio je prolom oduevljenjaokupljene mase koja je zaepila ulicu:iz pedeset hiljada grla horilo se: Bosna,Bosna...

aalost, ovi uistinu nesvakidanjidogaaji podpuno su u zasjenak bacili

jedan oajniki ali herojski poduhvatobezpravljenih aka i njihovih rodite-lja iz Konjevi-Polja izpred OHR-a uSarajevu za pravo na slobodan ivot usvojoj dravi, u svojoj zemlji, u svomeidentitetu. Oni su Bajram doekali unedostojnim uvjetima i poniavajuimokolnostima, pod atorima daleko odsvojih toplih domova, rijeeni da se zasvoje uzkraeno pravo u bosanskomdejtonskom entitetu RS bore do kra-

ja, a kraj se ne nazire sudei po gluhojreakciji zvaninika iz vlasti i politike.Nita bolje ne pokazuje karakter bo-

sanske dejtonske drave i hipokrizijubosanskog drutva, ali i Evrope i cijelogsavremenog svijeta, nego to je oajnikivapaj tih uenika iz Konjevi-Polja kojive dvije sedmice izprid OHR-a, kao vr-hovnog autoriteta vlasti u BiH, ponosnotrae samo priznavanje elementarnihljudskih prava u svojoj dravi, na svojojzemlji, ali pod diskriminatorskom vla-u genocidnog entiteta, koji se slube-no imenuje kao republika srpska (RS).I u ovom sluaju ta eresovska vlast, osimneospornog genocidnog karaktera, zor-

no pokazuje okupatorski karakter naddijelom drave i dranjem u podanitvupreostalog bonjakog naroda koji nijemogao stati u onih blizu 500 masovnihgrobnica. Ova djeca, umjesto u toplim

kolskim klupama u svomeaviaju i nezamjenljive kol-

ke radosti za irenje vidikai sticanja novih znanja, vedvije sedmice borave podatorima u mrklim noima

i mraznim jesenskim jutri-ma u glavnom gradu draveBiH, Sarajevu, naspram sje-dia najviih organa vlastidejtonske drave, Parlamentai Vlade, s druge strane Mi-ljacke i samo ele iviti i ko-lovati se u svom identitetu ine ele dobrovoljno prihvatiti

robstvo. Ona u tim noimanisu tu iz onih razloga kaoto su sretna i uzhiena pa-

riska d eca ac uesa Prvertaak Prever) naslonjena na

kapije noi, i ovdi prolaznici ne poka-uju na njih prstom kao kod Prverta,

nego nijemo i oborena pogleda promiupoput ivih sjenki, kao ona Cesarievairotinja iz pjesme Balada iz predgra-

a, koja neujno stupi iz mraka na de-belo blato kraj staroga plota i isto takonestane. Ta djeca nisu neka imaginarnabia, nisu bilo tko. To su djeca! Uz to su

djeca konstitutivnog naroda kojemu suustavom drave zagarantovana sva ljud-ka prava, kao i meunarodnim kon-

vencijama. Ta prava, meutim, ne pri-naje srbski entitetski ministar turskog

prezimena i arogantno odbija svaki raz-govor o legitimnim pravima bonjakedjece i drzko javno provodi segregaciju iaparthejd, prijetei ak ukidanjem ko-le u njihovom rodnom Konjevi-Polju.Mala je utjeha to ti uenici i njihoviroditelji, ipak, imaju vie sree i boljuudbinu od onih 1600 ubijenih sarajev-

kih maksuma tokom srbske blokadegrada i masakriranja graana 1992-95.Cifra, kau, nije konana.) Dovoljno je

podsjetiti se na jedan od mnogobrojnihmasakara u srpskoj kampanji granati-


ranja Sarajeva, na Trgu ZA-VNOBiH-a, na Alipainom

Polju. Toga dana je od gra-nate izpaljene sa srbskih po-loaja iz artiljerijskog obruaoko grada ubijena uiteljicaFatima Guni i njenih trojeuenika: Adis Mujalo, VedadMujkanovi i Fea Salki, ukoli, u razredu, usred asa.Ranjena su 23 uenika, a uokolici kole ubijeno je 5, aranjeno 42 uenika.

Nijedan elnik nijednepolitike partije nije posje-

tio i javno podrao djecuiz Konjevi-Polja, nijedandravnik, nijedan naelnikopine, nijedna nevladinaorganizacija pa ni dravni

ministar Sredoje Novi, iji je to resor.Ta drava ima (formalno) nebrojenotzv. nevladinih organizacija. I niktonita! Gdje je sada Sran Dizdarevi injegov Helsinki komitet, Blagoje Bo-rovanin i Transparency international,gdje su ombudsmeni i ini zatitniciljudskih prava. Pozivanje na filantro-pizam ove vlasti bilo bi ne samo naiv-

no, nego i demagoki. T, oni su vepokazali svoje pravo lice prema djeciprilikom nedavnih protesta zbog ne-izdavanja matinog broja, radi ega je

jedna beba odle la i ne okusivi ivot.elnik politike partije, koja navodno

titi samo njima znane bonjake inte-rese, koji je ujedno i dravni funkcio-ner najvieg ranga u Parlamentu BiH,ne samo da im nije pruio javnu po-drku, nego ih u prvom javnom nastu-pu nakon operacije u Njemakoj nijeni spomenio, kada se oglasio povodom

popisa katastrofalnom izjavom, kojazapravo odkriva pravo lice i te strankei tog lidera. Licitirajui procentima po-pisanih Bonjaka u RS-u, licemjernoi demagoki je rekao da Karadi nije

Gdje jesada SranDizdarevi

i njegovHelsinkikomitet,

BlagojeBorovanin iTransparencyinternational,

gdje suombudsmenii ini zatitnici

ljudskih prava.Pozivanje nafilantropizamove vlasti bilo

bi ne samonaivno, nego i

demagoki.

7/27/2019 SAFF [broj 349, 25.10.2013]

24/64

ostvario svoj cilj da svedeBonjake na pet procenata, aTihi slavodobitno poruujeKaradiu da ih je cijelih 15posto i da su veina u Prije-doru i Vukosavlju. Zamisli-te, njemu je referentna takauzpjeha popisa Karadievplanirani postotak, a ne pre-

dratni postotak Bonjaka napopisu iz 1991. godine, gdjesu bili veina, apsolutna ilirelativna (kao u Srebreniciili Prijedoru, na primjer) uvelikom broju opina kojesu sada u sastavu RS-a. Nataj nain je na mala vrataabolirao i genocid i amnesti-rao zloince. To mu niko odBonjaka nije odobrio, niti je smio bezopeg plebiscita. Ili je neoprezno izle-tio u javnost sa tajno donesenom od-lukom. To je taj bonjaki mentalni

sklop koji je doveo do genocidnog uki-danja lana 48. Zakona o izborima iliZakona o prebivalitu. Ovakvu izjavumoe dati samo neoprezni izdajnik iliovjek koji se nije dovoljno zdravstve-no oporavio ili je jo pod narkozom.

Kvislinzi iz Sarajeva

raak nade u povoljniji izhododlune i portvovane borbe male aliponosne grupe iz Konjevi-Polja, ipak,budi javna podrka uenicima Emira

Suljagia, elnika asocijacije nevladi-nih organizacija Podrinja Prvi mart,koji u intervjuu jednom magazinu, do-due, iznosi i jednu deprimirajuu i-njenicu da su on i drutvo iz razliitih

razloga podjednako proble-matini i sarajevskim stran-kama, jer pokazujemo daoni lau kada govore o tomeda su za dravu i za jedni-tvenu i cjelovitu dravu,

ali hrabro poruuje da RSnam ne moe nita bez kvi-linga iz Sarajeva. Pritom

iznosi i zastraujuu konsta-taciju da je narod prepu-ten sam sebi, kao to je bio

u proljee 1992. i da nitakao pitanje kole u KonjeviPolju i napadi na povratni-ke na Bajram u Zvornikune pokazuje da su nae po-litike elite davno odustaleod pola nae zemlje i da smo

mi kao narod istinski preputeni samisebi. Suljagi je podsjetio i na svoje-vremeno ministrovanje u Vladi Kan-tona Sarajevo kada sam pokuao da

hiljadu i po nebonjake djece stavimu ravnopravan poloaj pred zakonomu sluaju vjeronauke i, pored ostalog,naveo poraavajue injenice: ZlatkoLagumdija me, skoro kao taoca, cijeli

jedan dan drao u kancelariji i bezu-spjeno pritiskao da povuem odlu-ku, a SBB-ov poslanik u kantonalnojskuptini me optuio da pravim terenza novu Srebrenicu. Nek

Documents

SAFF [broj 349, 25.10.2013]