68

Saff [broj 324, 21.9.2012]

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Saff [broj 324, 21.9.2012]
Page 2: Saff [broj 324, 21.9.2012]

Poštovani čitatelji! Ovim putem vas obavještavamo da je iz štampe izašla knjiga “Povratak u Džennet”, autora Muhameda Nasirudina el-Uvejda, koju je na bosanski jezik preveo Abdusamed Nasuf Bušatlić. Knjiga “Povratak u Džennet” je štivo koje se čita u jednom dahu. Ona tretira osnovne životne teme i na jednostavan i dopadljiv način objašnjava smisao životana dunjaluku kroz prizmu islama i nudi smjernice i upute za smislen i sretan život na ovom i postizanje potpunog uspjeha i sreće na budućem svijetu. Zato nikako ne propustite priliku da kupite knjigu “Povratak u Džennet”!

Informacije na tel: 061 515-515/ 061 736-651

Page 3: Saff [broj 324, 21.9.2012]

3

23

26

33

42

62

20

10

8

SAFF broj 324

SadržajHutbe iz tri sveta mesdžida

El-Mesdžidu-l-haramArapski jezik – prepoznatljivi simbol islamskog ummeta

Polumjesec

Parlament BiH

Zbog osvetničkog sljepila prema SDP-u SDA ne vidi koliku štetu nanosi BiH i Bošnjacima tražeći smjenu Denisa Bećirovića

Kolumna

Borba za opstanak

“Skriveni život riječi”, upečatljiva ekranizacija sudbine silovanih Bošnjakinja

Društvo

Zaboravljene semberske gazije – II DIO, prema kazivanju Mustafe Mulamustafića-Alije

Oni su poginuli da bismo mi danas mogli slobodno Allahu na sedždu padati i slobodno disati

Da’va

Znakovi na putuBosanske daije

Intervju polumjeseca

Književnik Isnam Taljić, povodom knjige “Opet ćemo se vidjeti ispod crvene jabuke – Roman o sultanu Fatihu, Bošnjacima i Bosni”

Da sultan Fatih nije došao u Bosnu – ne samo da bi nestalo Bošnjaka, nego bi odavno bilo zaboravljeno da je ovaj narod i postojao

Islamske teme

Odgojne poruke iz sure Jusuf

Emocionalna i duhovna interakcija između roditelja i njihove djece, temelj je ispravnog odgoja

Islambosna

Kolumna

Sedmica samoobmane

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Page 4: Saff [broj 324, 21.9.2012]
Page 5: Saff [broj 324, 21.9.2012]

5

IzdavačGID SAFFVelikog sudije Građeše 25, 72000 ZenicaTrg solidarnosti 13, 71000 Sarajevomob: +387 61 255 322distribucija: +387 62 287 412Žiroračuni kod Raiffeisen banke dd BiH,Filijala Bugojnopart br: 6764162000885351;transakcijski: 1613000022234395

Glavni i odgovorni urednikSemir Imamović

RedakcijaAbdusamed Nasuf Bušatlić,Nusret Hodžić, Ezher Beganović, Ramiz Hodžić

DTPSemir Šišić

LektorAbdulmedžid Nezo

Stalni saradnici:Subašić H. Džemal, Ismail Ibrahim, Meho Bašić, Fatmir Alispahić, Safet Kadić, Anes Džunuzović, Abdulvaris Ribo, Almir Mehonić, Amir Durmić, Saladin Kovačević, Sejfudin Dizdarević, Esad Mahovac, Erdem Dizdar, Fahrudin Sinanović

Ostali saradnici: Šemso Tucaković, Ekrem Tucaković, Nijaz Alispahić, Salko Opačin, Nedim Haračić, Adem Zalihić, Nedim Makarević, Ale Kamber

DirektorSemir Mujić

Direktor marketingaSemin Rizvić+387 62 343 635

Koordinator za dijasporuRamadan Rušid +386 41 255 239

ŠtampaEMANET d.o.o., Zenica

Časopis izlazi svakog drugog petka.

Rukopisi, diskete i fotografije se ne vraćaju.

ISSN 1512-651X

[email protected]@yahoo.com

www.saff.ba

Časopis je upisan u evidenciju javnih glasila u Federalnom ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod brojem 622

Međunarodna zajednica je isključivi krivac za politički haos u BiH. Nema tu ni-MM

kakve suodgovornosti domaćih političara. Oni se ponašaju u skladu sa pravilima koje su ovdje postavili OHR, OSCE, Vijeće za implementaciju mira i ostali tutori. Kao da bi Dodik mogao svakih nekoliko dana pozivati na rušenje države, da mu to šutnjom nisu dozvolili međunarodni faktori!? Visoki predstavnik smijenio je u martu 1999. Nikolu Poplašena sa pozicije predsjednika RS, a da nije izgovorio ni hiljaditi dio Dodikovih poziva na rušenje države. Znači, mo-glo se kad se htjelo. Komple-tan problem političkog sistema u BiH je jednakost između ciljeva međunarodne zajed-nice i združenih velikosrp-skih i velikohrvatskih snaga. Ta zavjerenička sprega se iz vremena genocidne agresije preselila u vrijeme genocid-nog mira. A idejna okosnica njihovog djelovanja glasi: što gore to bolje. U cilju destrukcije građen je i političiki sistem koji treba da blokira i umrtvi Bosnu i Hercegovinu, da pod-stakne njenu disoluciju, a najveći – geno-cidni! – zahvat bilo je odstranjivanje iz političkih prava 1.300.000 bh. građana iz dijaspore putem Izbornog zakona i nameta o aktivnoj registraciji, umjesto da je svako registriran za izbore samim imanjem državljanstva. U guranju ideje “što gore to bolje” međunarodna zajed-nica je od politike napravila najprljaviji dio bh. društva, i umjesto da političari budu uzor oni su postali šverceri, šibicari, lihvari. Kako su OHR, OSCE i Ameri-kanci instalirali sistem političke podob-nosti državnih funkcionera prema sebi (jer ko nije dobar oni ga smijene ili mu napakuju sudski proces), tako su i same stranke postale boljševička društva u ko-jima je negativna selekcija – što gori to bolji, što gluplji to pametniji! – postala sistem eliminacije pametnih i moralnih pojedinaca. Za desetak godina stranke su, u svim narodima, uglavnom postale društva lokalnih probisvijeta, onih koji bi, da nije politike, na nekoj drugoj adresi varali narod i zgrtali haram. Kad se saberu svi nivoi vlasti, svi kandidati, uključujući i razne komisije i odbore oko parlamenata, u BiH oko 60.000 građana ima ambiciju da živi od politike, što će reći, da uzima

pare nizašta. To je najbrojniji lobi u našojzemlji. Pa samo za lokalne izbore se pri-javilo preko 30.000 kandidata, od kojihmožda tek minijaturna manjina ima nekečasne namjere, dok svi drugi sanjaju da za period od četiri godine poboljšaju ili riješesvoju egzistenciju. Politika je, nespor-no, postala biznis, tezga, prilika za brzobogaćenje, a trebala bi biti misija borbeza narod. Šta se dogodilo? Međunarodna

g j j

zajednica je sistemski umrtvila patriotskuenergiju, jer je na njeno mjesto instalirala profit, čime su iz politike otjerani fajteri

i idealisti, a dovedeni tajkuni i karijeristi. U protivnom, neko bi se osvrnuo na prijedlog da se politika oslobodi od profita, da zastupnici i vijećnici ne pri-maju više nikakve paušale, već da njihov rad bude volonter-ski, a što bi doprinijelo da se u politici nađu istinski borci za narod. A stručnost je poseb-na tema, jer su u igri odveć podobni, a ne sposobni. Na izborima se kandiduje veliki

broj nekompetentnih ljudi, koji uopćenisu svjesni odgovornosti pred UzvišenimBogom i ljudima. Njihova svijest ne dop-ire dalje od njihovih vlastitih džepova, za sve ostalo su slijepi, gluhi i nijemi. Koga od njih zabrinjavaju ili uopće interesujupreporuke koje je Poslanik, sallallahu ale-jhi ve sellem, u tom smislu izrekao, kaošto su riječi: “Doći će vrijeme kada će te se, opsesivno (i rukama i nogama), boriti za vlast, a na Sudnjem danu ona će vamdonijeti samo tugu i kajanje. Divna li je dojilja (dunjaluk koji svojim užicima hrani ljude), a loša li je ona koja odbije dojenče od dojenja (smrt koja će ljude odvo-jiti od dunjalučkih užitaka).’’ (Buharija).’’Nažalost, kandidatura se razumijeva kaoprilika da se lahko dođe do para, lahkozaradi, a ne kao bilo kakva odgovornostprema nekome i nečemu. Kod kandidata vlada potpuno odsustvo svijesti da su onošto obećavaju ustvari dužni ispuniti, čak i da nije obećanja, već po automatizmusame funkcije koju putem izbora dobiju.Stoga te parole koje se izgovaraju i pro-grami koji se prezentiraju zvuče šupljei jalovo, prvo, jer je negativna selekcija očistila najsposobnije građane iz politike,a drugo, jer se politika razumijeva kaoprofit, a ne kao žrtvovanje za opće dobro.Dokle god ovo znamo, imamo šansu i da loše zamijenimo za bolje.

Impressum

UvodnikUvodnikLjudi će se zbog vlasti,

na Sudnjem danu, žestoko kajati

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Page 6: Saff [broj 324, 21.9.2012]

6

Hutba

Hatib: Aljo ef. Cikotić

Hvala Allahu, Gospodarusvjetova, koji voli one kojise puno kaju i one koji se

puno čiste. Svjedočim da nema boga sem Allaha, Jedinog, koji nema su-druga, i svjedočim da je Muhammed,s.a.v.s., Njegov rob i poslanik, isti-noljubiv i povjerljiv, neka je Allahov blagoslov na njega, njegovu porodicu,ashabe i sve koji ih u dobru slijede doSudnjega dana.

Čistoća je ključ namaza. Ona jenajvažniji uvjet za njegovu isprav-nost. Allah, dž.š., u prijevodu znače-nja ajeta kaže: O vjernici, kada hoćete da namaz obavite, lica svoja i ruke svoje do iza lakata operite – a dio gla-va svojih potarite – i noge svoje do iza članaka. A ako ste džunubi, onda se okupajte; a ako ste bolesni ili na putuili ako ste izvršili prirodnu potrebu ili ako ste se sastajali sa ženama, a ne na-đete vode, onda rukama svojim čistuzemlju dotaknite i njima preko lica svojih i ruku svojih pređite. Allah ne želi da vam pričini poteškoće, već želi da vas učini čistim i da vam blagodat Svoju upotpuni, da biste bili zahvalni.(El-Ma’ida, 6.).

U ovom plemenitom ajetu nalazise naredba čišćenja radi namaza; na-kon obavljene male i velike nužde da se uzme abdest, a nakon dženabeta (intimnog odnosa, polucije, hajza i nifasa) da se opere cijelo tijelo – gusl. Čišćenje se obavlja čistom vodom,

) p j j g

ukoliko je ima i ukoliko postoji mo-gućnost za njenu upotrebu. Ukoliko nema vode ili postoji smet-nja za njenu upotrebu zbog bolesti, ili ima malo vode a neophodno je potrebna za piće i kuhanje, onda se čišćenje obavlja čistom ze-mljom – tejemmum.

Allah, dž.š., želi da olakša Svojim robovima pa je propi-sao da se čišćenje obavlja vo-dom, a ako nema vode onda zemljom. Allah, dž.š., želi očistiti Svoje robove od tjele-sne i duhovne prljavštine: da vam blagodat Svoju upotpuni(El-Ma’ida, 6.). Olakšicu je dao time što je propisao te-jemmum umjesto abdesta: da biste bili zahvalni. (El-Ma’ida,6.) – da zahvaljujete Allahu, dž.š., na Njegovim blagodati-ma i olakšicama i da Mu bu-dete pokorni.

Vrati se i lijepo uzmi abdest

U ovom ajetu se precizi-raju farzovi abdesta, a to su: pranje lica, ruku do lakata, potiranje glave i pranje nogu do članaka. Poslije dženabe-ta potrebno je oprati cijelo tijelo. Tejemmum je opisan u sunnetu Poslanika, s.a.v.s., dodirne se rukama čista ze-mlja ili predmet od zemlje, te se njima potare lice jednom, pa se opet dodirne zemlja ili predmet od ze-mlje i potaru se ruke do lakata jednom.

Važno je napomenuti da se svi di-jelovi tijela prilikom uzimanja abdesta trebaju dobro pokvasiti, jer, ukoliko se dogodi da neki dio ostane suh, abdest neće biti ispravan. Omer, r.a., prenosi da je nekom čovjeku prilikom uzima-nja abdesta na desnoj nozi ostao suh dio veličine nokta, to je vidio Vjero-vjesnik, s.a.v.s., pa mu je rekao: “Vrati se i lijepo uzmi abdest!” (Muslim).

Ukoliko na dijelovima tijela kojise peru prilikom uzimanja abdesta

j j jj j

postoji rana kojoj bi naudila voda,p p jj

ili je rana previjena zavojem, f la-p j j jp j j j

sterom, ili je radi preloma stavljena j p j jp j j

langeta ili gips, onda se ti dijelovij p jj p j

potaru mokrom rukom a ostali dije-g g p jg p j

lovi se operu.pp

Propis je da se po mestvama možečiniti mesh ukoliko postoje sljedećiuvjeti:

1. da prekrivaju članke2. da su čiste3. da su obuvene pod abdestom.

Period potiranja po mestvama je24 časa za mukima – onoga koji jekod svoje kuće, a 72 časa za musa-fira – putnika kome je dozvoljenoskraćivanje namaza. Mesh po zavoju

ili gipsu nema vremenskog ograničenja, obavlja se svedo ozdravljenja i uklanjanja zavoja ili gipsa.

Gusl – propisano ku-panje obavlja se na sljedećinačin: prvo se donese od-luka i prouči Bismilla, po-tom se operu šake tri puta,opere se stidni dio tijela,onda se uzme abdest kaošto se uzima za namaz.Nakon abdesta tri puta seglava polije vodom da sepokvasi korijen kose, na-kon toga se opere ostatak tijela vodeći računa da sesve pokvasi, jer je to uvjetza ispravnost gusla.

Poštovana braćo i sestre,dijelovi tijela koji se peru pri-likom uzimanja abdesta dije-lovi su kojima činimo grijeheili dobra djela. Allahov Vje-rovjesnik, s.a.v.s., nas uči da se pranjem tih dijelova tijela prilikom abdesta oni čiste odgrijeha koje su počinili.

Uzvišeni Allah naređu-je pranje određenih dijelo-va tijela prilikom abdesta, icijelog tijela prilikom gusla sa sljedećim ciljem: Allah ne želi da vam pričini po-teškoće, već želi da vas uči-ni čistim i da vam blagodat

Svoju upotpuni, da biste bili zahvalni.(El-Ma’ida, 6.).

Duhovna i fizička čistoća

Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže:“Moj ummet će na Sudnjem danu biti “svijetlih lica, ruku i nogu od tragova abdesta.” (Buharija) Po tome će bitiprepoznatljivi i drugačiji od ostalihnaroda. Ovo je pokazatelj vrijednosti ivažnosti abdesta za vjernika i na ovomi na budućem svijetu.

Čistoća za namaz

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Kako god je potrebno uzeti abdest i gusl

da bi tijelo bilo čisto potrebno je i da odjeća i mjesto gdje ćemo klanjati

budu čisti. Namaz se

obavlja čista tijela, čiste odjeće i na čistom mjestu.

Ukoliko ima nečistoće na

tijelu, odijelu ili mjestu gdje se klanja potrebno je oprati vodom.

Vodimo računa da umjereno koristimo vodu prilikom abdesta i gusula. Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio je pretjerivanje – israf prilikom upotrebe vode, a i Allah, dž.š., ne voli one koji pretjeruju. Draga braćo i cijenjene sestre, čistoća je dio vjerovanja. Čistoća je uvjet za namaz i emanet za koji ćemo biti pitani na Sudnjem danu. Uzvišeni opisuje vjernike: I koji o povjerenim im amanetima i obavezama svojim brigu brinu. (El-Mu’minun, 8.)

Page 7: Saff [broj 324, 21.9.2012]

7

Kada se obavi uzimanje abdesta lijepo je izgovoriti sljedeće:

jEšhe-

du en la ilahe illalllah, wahde-j p j g jj p j g j

hu, la šerike leh, we ešhedu enne Muhammeden ‘abduhu we resu-luh. Allahumme-dž’alni mine’t-tewwabine wedž’alni mine’l-mu-tetahhirin (Svjedočim da nema boga sem Allaha, Jedinog, koji

jj

nema sudruga, i svjedočim da je g g jg

Muhammed, s.a.v.s., Njegov rob i g j jg j

Njegov Poslanik. Allahu moj, uči-j g

ni me od onih koji se puno kaju i j g jj

koji se puno čiste!). Omer, r.a., pre-j p j

nosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je j p pp p

rekao: “Ko se god od vas ispravno j j jj j

abdesti, a potom kaže:gg

Ešhedu en la pp

ilahe illalllah, wahdehu, la šerike pp

leh, we ešhedu enne Muhamme-den ‘abduhu we resuluh, otvorit ćemu se svih osam džennetskih vrata da uđe na koja god želi.” (Muslim). U drugoj predaji se dodaje:

j gj g“Alla-

humme-dž’alni mine’t-tewwabine g j p j jg j p j

wedž’alni mine’l-mutetahhirin.”(Muslim). Ovim riječima se posti-že unutarnja čistoća svjedočenjem

j p

Allahova jedinstva, a vanjska čistoća j j jj j

se postiže abdestom.j

Vodimo računa da umjereno koristimo vodu prilikom abdesta i gusula. Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio je pretjerivanje – israf prilikom upotrebe vode, a i Allah, dž.š., ne voli one koji pretjeruju.

Draga braćo i cijenjene sestre, čistoća je dio vjerovanja. Čisto-

g j j

ća je uvjet za namaz i emanet za koji ćemo biti pitani na Sudnjem danu. Uzvišeni opisuje vjernike: I koji o povjerenim im amanetima i obavezama svojim brigu brinu. (El-Mu’minun, 8.).

Ima osoba koje ne vode dovoljno računa da obave čišćenje na način kako je Allah, dž.š., naredio, pa kla-njaju namaz cijeli ili veći dio svog života bez ispravne čistoće tako da im i namaz neće biti ispravan.

Kako god je potrebno uzeti ab-dest i gusl da bi tijelo bilo čisto po-trebno je i da odjeća i mjesto gdje ćemo klanjati budu čisti. Namaz se obavlja čista tijela, čiste odjeće i na čistom mjestu. Ukoliko ima ne-čistoće na tijelu, odijelu ili mjestu gdje se klanja potrebno je oprati vodom.

Vanjska čistoća od svih neči-stoća propisana je Šeriatom i uvjet

j

je za ispravnost namaza. Postoji i druga čistoća koja se ne postiže

pranjem vodom već poka-janjem – tewbom, istigfa-rom – traženjem oprosta i iskrenim djelovanjem uskladu sa onim što je na-redio Allah, dž.š., i Nje-gov Poslanik, s.a.v.s. To jeunutarnja čistoća, čistoća srca od raznih sumnji istrasti.

Ovo čišćenje se obavlja tokom cijelog života. Jedi-no je čišćenje koje nema

alternative niti opravdanja za izostavljanje. Lahko ga obavlja onaj kome to Allah olakša. Temelj mu je bogo-bojaznost, ogranci su vrše-nje dobrih djela i ostavlja-nje zabranjenog, a plodovi su Allahovo zadovoljstvo, Njegova ljubav, spas u Džennetu, ljubav i naklo-nost ljudi, obilata opskrba i bereket u imetku, porodici i potomstvu.

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Važno je napomenuti da se svi dijelovi tijela prilikom

uzimanja abdesta

trebaju dobro pokvasiti, jer,

ukoliko se dogodi da neki dio ostane suh,

abdest neće biti ispravan.

Page 8: Saff [broj 324, 21.9.2012]

8

Hutbe iz tri sveta mesdžidaMekka: El-Mesdžidu-l-haram (Časni hram u Mekki) Medina: El-Mesdžidu-n-nebevijj

(Poslanikov mesdžid u Medini)

Hatib: dr. Abdurr ahmanEs-Sudejs Preveo i sažeo: Amir Durmić

Razmislimo li dublje o his-RRtorijskim razlozima koji suRRutjecali na uspon i razvoj RRodređenog društva i njegovecivilizacije, uvidjet ćemoda je i jezik koji koristi todruštvo u tome igrao bitnuulogu. Cjelokupni islamskiummet počastvovan je araps-kim jezikom koji je bez sum-nje najodabraniji i najčasniji od svih jezika, prvenstvenozbog toga što je Kur’an,kao riječ Uzvišenog Allaha,objavljen na ovom plemen-itom jeziku. Isto tako, ovajjezik je bio simbol islama iprepoznatljiva karaktersitika njegovih sljedbenika, bez obzira sa kojeg geografskog područja dolazili i bez obzira kojim maternjim jezikomgovorili. Imajući u viduda je posljednja Allahova knjiga objavljena na ovom jeziku, muslimani prema njemu moraju gajiti ljubav i poštovanje, ali i spoznatisvoje dužnosti i obavezespram ovog veličanstvenog jezika. Prije svega, obavezni smo čuvatinjegovu izvornost i originalnost, te odlučno stati na put njegovom iskriv-ljivavanju koje je u današnjem vre-menu globalizacije, brzog protoka informacija, internetskih društvenihmreža i satelitskih kanala, i više negoevidentno. Naši ispravni prethodnici iuzoriti islamski učenjaci, pridavali suveliku pažnju učenju i proučavanjuovog jeziku. Omer b. Hattab, r.a.,govorio je: “Učite arapski jezik jer onrazvija razum i povećava dostojanstvoi lijepo ponašanje.’’ Jednom prilikomčovjek koji je kod Ebu Muse el-Eš’arija,r.a., radio kao pisar, po njegovoj (tj.Ebu Musaovoj) je naredbi napisao pis-mo Omeru, r.a., i na početku tog pis-ma je napravio neznatnu gramatičku grešku. Omer, r.a., je uvidio tu greškupa je poručio Ebu Musi da izbičujeovog slugu zbog nemara, da ga otpustiiz službe i zamijeni ga boljim pisarem.Ovaj primjer vrlo dobro govori ko-liko su muslimani tada držali do jezika

Hatib: Dr. Salah BudejrPreveo i sažeo: Amir Durmić

Vesvesa, tj. šejtanskoVVdošaptavanje ljudima, podla VVje metoda ovog prokletnika VVkojom vrlo često i uspješno ljude odvo-di u različite oblike pretjerivanja i zab-lude. Primjera na ovu temu ima dosta.Ponekad šejtan ljude muči i umara pi-tanjima koja se vežu za precizno defini-ranje nekih pitanja vezanih za gajb –nevidljivi i nedokučivi svijet, poputpitanja načina stvaranja kosmosa,proživljenja na Sudnjem danu, pitanjekakvoće Allahovog uzdizanja iznadArša itd. U vezi s ovim, prenosi se ivjerodostojan hadis. Ebu Hurejre, r.a.,prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,rekao: “Nekome od vas priđe šejtan tega upita: ‘Ko je stvorio to i to, ko jestvorio to i to...,’ sve dok ga na kraju neupita ko je stvorio tvoga Gospodara?’Ukoliko se nekome od vas desi neštoslično, neka kod Uzvišenog Allaha potraži utočište riječima: ‘E’uzu billahimineš-šejtanir-radžim’, i neka odbacitakve misli.” (Muttefekun alejhi). Uverziji koju bilježi imam Muslim još sedodaje: “Neka kaže: ‘Ja verujem u Al-laha.’” Isto tako, šejtan ljudima čestonabacuje vesvese u pitanjima čistoćei abdesta. Ima ljudi koji pri uzimanjuabdesta pretjeruju perući dijelove tijela nebrojeno mnogo puta i trošeći pritome velike količine vode, da bi na kraju opet sumnjali da li su na ispravannačin uzeli abdest. Sve je to naravnosamo još jedna od verzija šejtanskih ves-vesa. Imam Ahmed je govorio: “Svakoko pri uzimanju abdesta dijelove tijela pere više od tri puta, takvog su vesvesenadvladale.” Najbolji lijek za ovaj prob-lem jeste da čovjek energično odbacisumnje u svoju čistoću nakon što seočisti, i da o tome uopće više ne misli.Ibnul-Dževzi, prenosi da je Ebul-Vefaub. el-’Akilu neki čovjek rekao: “Ja semnogo puta čitav zagnjurim u vodu.Da li je moj gusul ispravan?”, a on muodgovori: “Slobodno idi jer ti nisi nidužan klanjati namaz.” “A zbog čega?”,upita čovjek. Ebul-Vefa mu tada od-govori: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., jerekao da se djela tri vrste ljudi uopćene bilježe (tj. takvi neće snositi odgov-

Kur’ana i Sunneta Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Kada je El-E’ameš čuo nekog čovjeka kako nevješto govori arapskijezik i pravi velike greške, on reče: “Ko je taj što priča tako? Od njega me srce bolijako!’’ Hasan el-Basri je gov-orio: “Ponekad mi možda Uzvišeni Allah neće uslišati dovu jer sam prilikom učenja pogriješio u (iz)gov-oru.” Za Ebu Ejjuba es-Si-htijanija prenosi se da kada bi pogriješio u govoru, on bi zbog toga od Allaha tražiooprost. Imam Šafija je u vezi

g g

s arapskim jezikom govorio: “To je u svakom smislu na-jbogatiji i najopširniji jezik i on u vjeri islamu zauzima veličanstveno mjesto.’’ Ibn Tejmijje je govorio: “Arap-

ski jezik se smatra dijelom vjere islama a njegovo poznavanje i izučavanje je stroga obaveza. Naime, poznavanje Kur’ana i Sunneta je vadžib – stroga obaveza a njih nije moguće spoznati niti razumjeti osim uz poznavanje ovog jezika. Ono bez čega se ne može ostva-riti vadžib i samo po sebi postaje vadžib.’’ Na drugom mjestu, Ibn Tejmijje kaže da je izučavanje arapskog jezika kolek-tivna obaveza muslimana. Dakle, arapski jezik je definitivno jedno od osnovnih obilježja vjere islama, a neprijatelji islam-skog ummeta su toga dobro svjesni pa i iz tog razloga nastoje pokvariti ovaj jezik i u njega unijeti ono što mu ni u kom slučaju ne pripada. Međutim, bez obzira na sve njihove pokušaje Uzvišeni Allah se zarekao da će sačuvati Kur’an: Mi, uis-tinu, Kur’an objavljujemo i zaista ćemo Mi nad njim bdjeti! (El-Hidžr, 9.), a očuvanje !Kur’ana od bilo kakvih izmjena najbolja je garancija i da će arapski jezik, pored svih problema i nedaća, u globalu ipak zadržati svoju izvornost i originalnost.

Arapski jezik - prepoznatljivi simbol islamskog ummetaŠejtansko došaptavanje ljudima

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Ibn Tejmijje je govorio:

“Arapski jezik se smatra dijelom

vjere islama a njegovo

poznavanje i izučavanje je

stroga obaveza. Naime,

poznavanje Kur’ana i

Sunneta je vadžib – stroga obaveza a njih nije moguće spoznati niti

razumjeti osim uz poznavanje ovog jezika...”

Page 9: Saff [broj 324, 21.9.2012]

9

Kuds: El-Mesdžidu-l-aksa

Hatib: Muhammed SelimPreveo i sažeo: Esad Mahovac

Upodužem hadisu Allahov UUPoslanik, sallallahu alejhi ve UUsellem, udarajući temelje UUmeđuljudskim odnosima un-utar islamskog društva, kaže:“Musliman je muslimanu brat;on ga neće oštetiti, niti potci-jeniti, niti ga na cjedilu ostaviti.Takvaluk je ovdje, i pokaza na svoje grudi, tri puta. Dosta ječovjeku zla da omalovažava svoga brata muslimana. Musli-manu su zabranjeni čast, imetak i krv drugog muslimana.’’ Mus-liman je muslimanu brat – volioon to ili ne. Poslanikove riječiodnose se na sve muslimanebez vremenskog i prostornog ograničenja. Ovako bi tre-balo biti, međutim, naša stvar-nost govori o nečemu sasvimdrugom. Nepravda je na sva-kom koraku. Dodirnut ćemose samo jednog segmenta iz našedruštvene svakodnevnice. Za-kupnina stanova otkriva pravusliku našeg stanja. Kirije su to-liko velike, a posebno ovdje uKudsu, da zakupoprimcima od mjesečneplate ne ostaje više ništa s čime bi ishranilisvoju mnogobrojnu čeljad. Dok su se neka-da muslimani ponosili svojom brojnošću,danas je mnogočlana porodica postala prava poteškoća. Takve porodice nisu u stanjupronaći stanove za sebe. Vlasnici stanova uvjetuju da porodica nema djece ili da ihje vrlo malo. Zar oni nisu čuli Poslanikoveriječi: “Ko otkloni nedaću od muslimana,Allah će na Sudnjem danu otkloniti jednuod njegovih nedaća.” Moramo znati da seu poteškoći poznaju prava braća, a ovo vri-jeme je ispit za mnoge nas. U jednom had-isu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sell-em, rekao je: “Neka se musliman nipošto neraduje zlu svoga brata muslimana, jer možda se njemu Allah smiluje, a tebe iskuša.” Nikona takav način ne smije ponižavati svoga brata muslimana, nego ga mora poštivati.Danas možemo vidjeti kako zapadni čovjek izražava poštovanje svome komšiji, kolegi,prijatelju... iako ih ne voli. Zar muslimaninisu preči da uz ljubav spoje i poštivanje. Pi-tanje koje se ovdje nameće jeste zašto je Al-

ornost za ono štočine). Djela luđaka sve dok ne postanenormalan, spavača sve dok se ne pro-budi i malodob-nog djeteta dok nedočeka (šerijatsku)punoljetnost, a onaj ko se više puta zagnjuri u vodu iopet sumnja u toda li je uzeo gu-sul ili nije, takav je lud i nenorma-lan!” Postoje i onikoji zbog vesvesa

u zahodima ostaju jako dugo vremena, toliko da ih redovno prolazi namaz u džematu jer na njega ne mogu stići, bez obzira koliko rano se počeli pripremati za namaz. Nekima šejtan prilazi prije namaza te nikako ne mogu “zanijetiti” (jer nijete riječima a ne srcem), drugi opet mnogo puta ispočetka uče Fatihu jer sumnjaju da li su je uopće proučili, dok treći stalno imaju osjećaj da su u toku namaza izgubili abdest. Poslanik, s.a.v.s., želeći u potpunosti izliječiti ovaj vid bolesti, kazao je: “Ukoliko neko od vas osjeti nešto u stomaku pa posumnja da li je izgubio abdest ili nije, neka ne napušta džamiju (tj. namaz) sve dok ne osjeti smrad (vjetra) ili čuje jasan zvuk.’’ (Muslim). Pored ustrajnog traženje utočišta kod Allaha od prokletog šejtana, najbolje oružje prtiv vesvesa jeste ispravno islam-sko znanje, često spominjanje Allaha i učenje dova, brižno i ustrajno obav-ljanje namaza, izbjegavanje svih vidova grijeha i loših djela kao i udaljavanje od mjesta na kojima se čine grijesi i nepo-kornost Uzvišenom Allahu.

lahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, napravio vezu između ovih zabranjenih stvari i takva-luka? Takva (bogobojaznost) jeata koja je jedina u stanju očuvati bratstvo i popraviti stanje među muslimanima. Allah Uzvišeni u suri Ali Imran kaže: O vjernici, bojte se Allaha onako kako se treba bojati i umirite samo kao musli-mani! Svi se čvrsto Allahova užeta držite i nikako se ne razjedinjujte! I sjetite se Allahove milosti prema vama kada ste bili jedni drugima neprijatelji, pa je On složio srca vaša i vi ste postali, milošću Njego-vom, braća! (Ali Imran, 102.-!103.). Da li se onaj ko pokrade brata muslimana boji Allaha?!

Da li se onaj ko povrijedi čast muslimana, koja je veća od svetosti Kabe, boji Allaha?! Ovih dana svjedoci smo židovskih pokušaja da putem promjene naziva ulica uzurpiraju historijsko pravo muslimana na ovu zemlju. Naziv nije taj koji određuje kome šta pripada. Oni nam i na druge načine vrše uzurpaciju naših historijskih prava. Naselja koja nepres-tano izgrađuju doseljavajući svoje sunarod-njake, iseljavanje arapskih četvrti samo je dio onoga što nam čine. To su isti oni koji žele osporiti rad i djelovanje građevinske komisi-je za rekonstrukciju i popravak Mesdžidul-Aksaa koja djeluje u sklopu Islamskih vakufa naše zemlje, a sve to pod izgovo-rom da se radovi izvode bez izvještavanja izraelske policije. Sa ovog časnog mjesta, sa minbera trećeg svetog hrama, dajem svima do znanja da Islamski vakufi raspolažu punim pravom na izvođenje svih radova rekonstrukcije i popravke svih mesdžida na prostoru Palestine, na čijem čelu je ovaj mesdžid. Kuds je uzvišeniji i daleko moćniji da bi bio podložan njihovim odredbama i nadzorima.

Dosta je čovjeku zla da omalovažava (obezvrjeđuje) svoga brata muslimana

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Postoje i oni koji zbog vesvesa u zahodima

ostaju jako dugo vremena,

toliko da ih redovno

prolazi namaz u džematu jer na njega ne

mogu stići, bez obzira koliko

rano se počeli pripremati za

namaz.

Musliman je muslimanu brat – volio on to ili ne. Poslanikove riječi odnose

se na sve muslimane bez

vremenskog i prostornog ograničenja.

Ovako bi trebalo biti, međutim,

naša stvarnost govori o

nečemu sasvim drugom.

Page 10: Saff [broj 324, 21.9.2012]

USarajevu je proteklih dana odr-žana dvodnevna Međunarodna

konferencija za mir u organizaciji Sent Egidia, a na kojoj su gostovali brojni vjerski lideri iz čitavog svijeta. Među vjerskim liderima koji su prisustvovali sarajevskom Međunarodnoj konferen-ciji za mir bili su i domaći vjerski lideri. Kada smo vidjeli da je u Sarajevo do-šao i patrijarh Srpske pravoslavne crkveIrinej sa svojim saradnicima, prije sve-ga ozloglašenim vladikama Grigorijemi Kačavendom, znali smo da neće izaći na dobro, sumnjali smo da će Irinej, po svom dobrom starom običaju, opetnapasti islam i muslimane. Na kraju ispostavilo se da su naše sumnje bileneopravdane, tj. Irinej ovaj put nije na-pravio nikakv incident. Međutim, tajposao za njega su ovaj put uradili nje-govi vojnici poslušnici, ratni huškači i mrzitelji svega što je islamsko, njego-ve vladike. Vladika zahumsko-hercego-vački Grigorije je planski izazvao in-cident drugog dana Konferencije kada je pred svima optužio reisa dr. Mustafu ef. Cerića da u Bosni i Hercegovini želi napraviti islamskudržavu. Srpska pra-voslavna crkva je smišljenim i dobro pripremljenim iza-zivanjem incidenta

pred svjetskim vjerskim i političkim li-derima željela odaslati upečatljivu po-ruku da je Bosna i Hercegovina nemo-guća država. Srpska pravslavna crkva i njeni bojovnici, koji nose uniformemantije vladika, nastavljaju sa agresi-jom na Bosnu i Hercegovinu. Nekada je po Sarajevu pucao srpski snajper, srp-ki top, tenk. Nekada je Ratko Mladićsa pravoslavnim krstom na prsima pokušavao da slomi Sarajevo. Danas,umjesto srpskog snajpera i Ratka Mladića, na Sarajevo kidišu uniformi-sani i dobro obučeni patrijarsi, vladikei drugi srpski popovi. Moramo prizna-ti da je vladika Grigorije veoma privr-žen svom zadatku borbe protiv islama i Bošnjaka muslimana. A vidi se da jedobro i istreniran. To se vidjelo dok jeizvodio “sarajevski atentat” na reisa dr.Mustafu ef. Cerića.

10

PolumjesecZbog osvetničkog sljepila prema SDP-u SDA ne vidi koliku štetu nanosi BiH i Bošnjacima tražeći smjenu Denisa Bećirovića

Parlament BiH

Na 34. sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine

Bosne i Hercegovine SDS, SNSD i SDA su po peti put pokušali izgla-sati smjenu dr. Denisa Bećirovića, zamjenika predsjedavajućeg Zastu-pničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine. Poznato je da se Dodikov SNSD i SDS na ovaj na-čin žele osvetiti Denisu Bećiroviću zbog njegovog intezivnog zalaganja za očuvanje državnosti Bosne i Her-cegovine, odnosno slanje protestnih pisama državnim funkcionerima Srbije koji Republiku Srpsku nazi-vaju državom, te zbog širenja istine o genocidu u Srebrenici. Nažalost, u ovom poslu pomaže im SDA, koja se smjenom Denisa Bećirevića želi pošto-poto osvetiti SDP-u za prekid koalicionih odnosa. Zbog osvetničkog sljepila SDA ne vidi koliku štetu nanosi interesima naše države. Denis Bećirović se dokazao u predanom zastupanju interesa Bo-sne i Hercegovine. Uostalom, kao što smo već naveli, to je razlog što Milorad Dodik traži njegovu smje-nu. SDA i sve druge probošnjačke partije moraju se ponašati u skladu sa interesima Bosne i Hercegovine a uskostranačke interese ostaviti po strani. Bez obzira što je Denis Be-ćirović u SDP-u (koji je u više na-vrata pokazao svoje antibošnjačko i antiislamsko lice), on lično, kao je-dinka, dokazao je da zaslužuje našu podršku.

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Sarajevski atentat vladike Grigorija na reisa CerićaSrpska pravoslavna crkva

Premijer Republike Turske RedžepTajip Erdogan proteklih dana bo-

ravio je u višednevnoj posjeti našoj zemlji. Premijer Erdogan je u Bosnu i Hercegovinu doašo radi uručivanja nagrade “Isa-beg Ishaković” za među-narodni doprinos razvoju kulture i kulturne baštine grada Sarajeva. Osim toga, premijer Erdogan je ovu posjetu iskoristio za broj-ne susrete sa zvaničnicima vlasti Bosne i Hercegovine. Tokom boravka u našoj zemlji premijer Redžep Tajip Erdogan održao je više govora u kojima je

iznio niz korisnih savjeta građanima Bosne i Hercegovine. Njegov govor uNarodnom pozorištu u Sarajevu bio jeposeban. Na kraju, vrijedi istaći jednu

važnu činjenicu koju je pri-mjetila većina bh. građana kada je u pitanju spomenu-ta posjeta turskog premijera Redžepa Tajipa Erdogana.Svima nam je postalo ja-sno da je premijer Erdogansvim svojim srcem vezanza Bosnu i Hercegovinu iBošnjake. Vjerovatno nikonema dileme da je premijerRedžep Tajip Erdogan naji-skreniji prijatelj bošnjačkog naroda u svijetu.

Redžep Tajip Erdogan je najiskreniji prijatelj bošnjačkog naroda Turska vs. BiH

Page 11: Saff [broj 324, 21.9.2012]

Milovan Malić, učenik 9. razreda OŠ “Branko Ćopić” u Prijedoru,

nedavno je završio svoju prvu knjigu, čija je tema četnički pokret. Kaže da je “Knjigu o Dražinim četnicima” napi-sao u želji da čitaocima argumentovano predstavi priču o Dražinim četnicima, jer se, kako kaže, istina o ovom pokre-tu, koji je nepravedno satanizovan od komunista, još prešućuje. “Na više od 200 stranica iznio sam biografske po-datke, uz fotografije Mihailovića i nje-govih najistaknutijih oficira. Trebalo je istražiti i pročitati desetine knjiga, a dosta podataka prenio mi je moj deda Milan, koji živi u istočnoj Srbiji. O ovoj temi se i dalje malo zna, po-gotovo u Potkozarju, gde se bez argu-menata govori da su četnici bili koljači i ubice“, priča ovaj dječak. Ovaj pri-mjer osnovca Milovana Malića je ve-oma zanimljiv. Velikosrpska četnička

propaganda je uspjela u svom naumuda četništvo usadi u srca većine Srba.Milovan Malić je dokaz da je ta pro-paganda otišla daleko i da četništvopostaje najvažniji dio srpskog nacio-nalnog identiteta.

11

Opasni pravni aršini Suda BiH: Bošnjacima za fizičko maltretiranje ista zatvorska kazna kao i Srbima i Hrvatima za klanje i silovanje

Pravo i pravda u BiH

Sud BiH izrekao je prvostepenu pre-sudu kojom su Mehura Selimović

i Adil Ružnić osuđeni na osam, a nji-hov saborac Emir Mustafić na devet godina zatvora za fizičko i psihičko zlostavljanje zatvorenika srpske naci-onalnosti. Ovakva presuda šokirala je bivše pripadnike Armije RBiH iz Petog korpusa. “Petorica srpskih vojnika koja su u Ljutočkoj dolini, u općini Bihać, 1992. godine ubila 45 civila bošnjačke nacionalnosti, u Kantonalnom sudu u Bihaću dobila su ukupno 35 godina zatvora. Istovremeno, trojica pripadni-ka Petog korpusa za maltretiranje rat-nih zarobljenika dobila su 25 godina zatvora. Ovakve pravosudne kriterije, jednostavno, ne razumijem, da ne ka-žem nešto teže”, rekao je Almir Tutić, predsjednik Saveza demobilisanih bo-raca FBiH za domaće medije. Nije ovo prvi put da Sud Bosne i Hercegovine zauzima ovakav sraman stav prema op-tuženim Bošnjacima. Prije tri godine Sud BiH je izrekao pravosnažnu presu-du kojom je Zijad Kurtović osuđen na 11 godina zatvora zbog ratnog zločina u Drežnici. Zijad Kurtović nije niko-ga ubio, odnosno on je osuđen na 11 godina zatvora jer je navodno šamarao zarobljene civile hrvatske nacionalnosti. Zanimljivo je navesti da je u to vrijeme tekao proces Paški Ljubičiću za zločine nad Bošnjacima u Ahmićima. Za ubi-jenih 114 Bošnjaka u Ahmićima Paško Ljubičić je osuđen na deset godina za-tvora a Zijad Kurtović za šamaranje jedanaest godina. Ovo su dokazi koji izazivaju sumnju u namjere Suda BiH.

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Uorganizaciji Rijaseta Islamske zajed-UUnice BiH ovih dana u Sarajevu je upri-UUličena svečanost povodom dvije decenije reisu-l-uleme dr. Mustafe Cerića na čelu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Na svečanosti je istaknuto da se dr. Cerić preuzevši dužnost reisu-l-uleme pokazao kao ambiciozna, vrijedna i snažna osoba, te da je postavio teško dostižne standar-de po količini energije i emocija s kojom je radio, kao i po nivou tolerancije prema kritičarima njegovog rada. “Za ovih dva-deset godina, Bosna i Bošnjaci zatekli su se pred dubokim vodama i obreli su se u tamnom dijelu svog puta, prepunom sva-kakvih prepreka i opasnosti. A danas, evo i Bosne i Bošnjaka, hvala dragom Bogu, na svijetlom dijelu svog puta, a ona dubo-ka voda ostala je za njima! Eto to je ono najvažnije, ono suštinsko što je uradio reisu-l-ulema Mustafa Cerić, kvin-tesencija svih ovih dvadeset godina njegovog rada: Ponio je svojomrukom, i razgorio luč, i tako Bosniput osvijetlio, a Bošnjake je naučioplivati! Njegovim zalaganjem, pra-vim putem smo išli i na pravomputu ostali, isplivali smo, i čvrstog tla smo se dohvatili! Izveo je reisMustafa Cerić Bošnjake iz kolek-tivne amnezije, koja ih je zadesila - ne njihovom krivicom! - amnezi-je koja im je gotovo potpuno po-harala ono što je najdragocjenijesvakom čovjeku i svakom narodu:

sjećanje na svoju prošlost, na svoj identitet,svijest o sebi! I vratio je reis Cerić, svojimradom i svojim djelima, svojim riječima isvojim stalnim zalaganjem, Bošnjacima sjećanje, vratio ih je sebi, vratio ih je Bosni!Obnovili su svoju povijesnu svijest, obno-vili su svoj nacionalni identitet, prepo-znali svoju etničku zasebnost, vratili svojkulturni integritet, prigrlili svoju duhovnuistinu”, kaže akademik Ferid Muhić.U proteklih dvadeset godina Bošnjaci suprošli kroz burna vremena. Iako smo miBošnjaci u tom periodu izgubili mno-ge bitke, zahvaljujući reisu dr. MustafiCeriću nismo poraženi, sačuvali smodovoljno snage i jedinstva da možemopreživjeti nove izazove. Njegov doprinosnašem općem dobru je nemjerljiv. Dr.Mustafa ef. Cerić je novi velikan bošnjač-kog naroda.

Velikan bošnjačkog narodaDr. Mustafa ef. Cerić

U RS-u osnovci umjesto školskih pjesmica pišu Republika Srpska

Page 12: Saff [broj 324, 21.9.2012]

dešavaju ovakve provokacije, među-tim te provokacije uglavnom izazivaju Srbi koji povremeno dolaze u Bočinju. Pozadina dizanja ovolike prašine oko ovog događaja je to da se nedavno bi-rao predsjednik mjesne zajednice u selu pa je ovaj novi kandidat htio pokazati kako će on zastupati interese svih Srba koji to hoće i koji neće pa je na ovaj način oko sebe okupio nekolicinu Srba i otišao kod načelnika i predstavio mu situaciju kao da samo što nije izbio rat kod nas. Zatim su dali ultimatum, ili oni ili mi, ako nas ne iseli načelnik oni odoše.Poslije je načelnik tražio da i ja dođem na sastanak gdje je sazvano Vijeće za si-gurnost građana, zamjenik komandira policije, stari predsjednik mjesne zajed-nice, taj novi koji je pucao na funkciju PMZ, još jedan Srbin i ja. Kada sam ih ja upoznao šta se u stvarnosti dešava kod nas sve te njihove izmišljotine su se raspale a potom su se na tom skupu do-bro razišli među sobom stari predsjed-nik Srbin i ovaj što je pucao na njegovu funkciju. Kasnije je zamjenik koman-dira policije dao izveštaj o sigurnosti u rejonu (to je Krsno Polje, Bakotić i Bočinja) da je to sektor u kome ima najmanje problema i koji je najsigur-niji u opštini. Tako se ta priča privela kraju, ali su onda novinari o tome pisa-li i objavljivali onako kako kome paše. Na kraju se tom liku koji je digao tu svu galamu isplatilo, čovjek je izabran za predsjednika mjesne zajednice, ali je to i nas navelo da i mi imamo svog pred-stavnika u MZ što do sad nismo imali, a po zakonu imamo pravo.Sada je nama pripalo mjesto potpredsjednika i ubu-duće sve aktivnosti u selu više neće da se provode bez našeg znanja”.

Policija u posljednje dvije sedmicesvake noći dežura u mjestu Bočinja,

kod Maglaja, nakon što su se Srbi po-vratnici u tom selu požalili da vehabije siju strah i otimaju srpsku imovinu, pišu banjalučke Nezavisne novine. U nastav-ku izvještaja o navodnim incidentima u Bočinji, Nezavisne novine pišu sljede-eće: “To su nam juče potvrdili mještani Bočinje, koji kažu da se stanje u ovom mjestu donekle stabilizovalo. ‘Lokalna vlast i policija su nam izašli u susret. Načelnik opštine je dolazio na sastanke, a policija je preduzela neke mjere da se stanje malo poboljša. Oružje kod njih nije pronađeno, ali policijske patrole i specijalci redovno dolaze. Svaku noć znaju dežurati. Međutim, niko od pred-stavnika vlasti ili institucija iz RS nije se pojavio ovdje’, rekao je Boro Jevtić, iz Bočinje. Srbi povratnici u Bočinju su se ranije žalili da vehabije sijeku srpsku šumu i koriste livade za ispašu stoke. Osim toga, vehabije su prije nekoliko sedmica srušile spomenik na srpskom groblju u Gornjoj Bočinji, što, kako kažu mještani, nije prvi put da se dešava.Takođe, Srbima je strah izazvala i činje-TTnica da su vehabije govorile kako su doš-li po zadatku, da uvedu red”. S obzirom da niko nije dao priliku drugoj stranida kaže šta se to događa u Bočinji, Saffje zamolio Semina Rizvića da nas in-formira o spomenutim događajima. “Istina je da jedan naš brat povremeno krao drva iz šume samo što je to bezna-čajno koliko Srbi, koji su se vratili, kra-du od onih koji se nisu vratili. Ovaj naš ima nekakvog konjčića dok Srbi imajutraktore sa vitlima.Tačno je i to da seovaj naš potukao sa nekim Srbinom jer mu je Srbin, dok je prolazi kraj njega, bacio malter na auto. Povremeno se

12

Talibani stežu obruč oko kampa kojeg čuvaju bh. vojnici

Afganistan

Prije nekoliko dana talibani su izveli veliki napad na najveću vojnu bazu

britanske vojske u Afganistanu u pro-vinciji Helmand. Obučeni u uniforme američke vojske talibani su nesmetano ušli u krug kampa Bastion nakon čega su krenuli u planirani napad. U tom napadu talibani su uspjeli ubiti nekoli-ko vojnika NATO-a i potpuno uništiti šest borbenih aviona. Pored navedenog napada talibani u provinciji Helmand izveli su još nekoliko uspješnih akcija. U posljednje vrijeme provincija Helmand je postala veoma opasno ratište na ko-jem talibani postižu brojne pobjede. Za građane Bosne i Hercegovine, naroči-to za porodice čiji najmiliji trenutno se nalaze u Afganistanu, u nemirnoj provinciji Helmand, kao pripadnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, navedene informacije su veoma važne. Kamp Bastion i kamp Price, u ko-jem se nalaze vojnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, nalaze se veoma blizu. Talibani su veoma lahko mogli napasti i kamp Price. Da li će to do-goditi teško je znati. Međutim, sa si-gurnošću se zna da su u Ministarstvu odbrane BiH, odnosno u Oružanim snaga Bosne i Hercegovine veoma za-brinuti trenutnom situacijom u provin-ciji Helmand. Tu zabrinutost nedavno je izrekao i Nebojša Radmanović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine koji je rekao da se još uvijek ne zna hoće li naša zemlja slati novu rotaciju u Afganistan jer se sigurnosna situa-cija u provinciji Helmand pogoršala. Na web stranici danske vojske, koja je stacionirana u kampu Price zajedno sa bh. vojnicima, skoro svakodnevno se objavljuju izvještaji o ranjavanju dan-skih vojnika. Očito je da talibani stežu obruč oko kampa kojeg čuvaju bh. voj-nici u provinciji Helmand.

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Bočinja najsigurniji dio općine MaglajDemantirane glasine o problemima u suživotu bočinjskih Bošnjaka i Srba

Page 13: Saff [broj 324, 21.9.2012]

13

U Sarajevu će 26. septembra biti održan prvi Sarajevo

Halal Forum (SAHAF) čija je tema “Halal - povezivanje vrijed-nosti: industrija, tehnologija i ži-votni stil”. On će, prema ustalje-noj sajamskoj praksi, biti uvertira za Sarajevo Halal Sajam koji će biti održan 27. - 29. septembra u Centru Skenderija. Na forumu će biti predstavljene osnovne infor-macije o halal industriji, ali i halalu kao životnom stilu i sistemu vrijed-nosti koji sa sobom nosi i normu i preporuke. “Cilj nam je podići svi-jest o halalu kao dobro izbalansira-nom načinu života, koji je puno širi pojam od halal industrije i halal hrane”, kaže Amir Sakić, direktor Agencije za certificiranje halal kva-litete. Edin Smajić, generalni di-rektor GHB Investa, firme koja je organizator i foruma i sajma, za do-maće medije kaže da je velika stvar to što su se za učešće na forumu prijavili ljudi iz Turske, Saudijske Arabije, Malezije, Singapura i SAD-a. “Želim naglasiti da je naša Agencija za certificiranje halal hra-ne postigla veoma mnogo i u smi-slu promocije i u smislu certificira-nja proizvoda. Iz odziva i na forum i na sajam se zapravo najbolje vidi koliko su i kompanije sve više zain-teresovane da halal standarde pri-mijene u svojoj proizvodnji i poslo-vanju. Nama se prva za učešće na sajmu prijavila firma Zvečevo, i to je možda najbolji pokazatelj koliko se halal koncept učvrstio na našem tržištu”, zaključio je Smajić.

Halal sajam 27. - 29. septembra u Centru Skenderija

Sarajevo

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Foto polumjeseca

Milorad Dodik je poznat po oštrom MMjeziku. On ne bira riječi kada govori Mo Bosni i Hercegovini i bošnjačkim poli-tičkim i vjerskim predstavnicima. Milorad Dodik se često izražava veoma negativno o svemu što ima bosansko, bošnjačko i mu-slimansko. Pa ipak, takav Milorad Dodik ovih dana je dao veoma zanimljive izjave o premijeru Republike Turske Redžepu Tajipu Erdoganu. Dodik je izrazio svoju že-lju da se sastane sa premijerom Erdoganom, posebno ističući da bi mu bila čast da se sa-stane sa Redžepom Tajipom Erdoganom. U izjavi koju prenosi agencija “Srna” Dodik je pohvalio turskog premijera, navodeći da je Erdogan dobar političar i da je vlada pod

njegovim vodstvom unaprijedila turskuekonomiju, a Turska postala strateški zna-čajna u regionalnoj i međunarodnoj poli-tici. Dodik o premijeru Erdoganu ne go-vori ovako pozitivno jer gaji neke simpatijeprema Turskoj. Znamo dobro šta MiloradDodik misli o Turskoj. On Tursku više mrzinego Bosnu i Bošnjake. Međutim, Dodik izražava poštovanje prema Erdoganu jerdobro zna koliko je Turska jaka sa njim na premijerskom čelu. Dodik je na ovaj načinodaslao jasnu poruku nama Bošnjacima,naročito bošnjačkim političarima kakvi tre-bamo biti da bi osigurali svoju budućnost.“Neprijatelj je jak onoliko koliko smo mislabi.” (Milovan Vitezović)

Neprijatelj je jak onoliko koliko smo mi slabi!Ogledalo bošnjačke politike

SDP-eova komunistička nada - Faruk Tokumbo Shokunbi

Page 14: Saff [broj 324, 21.9.2012]

14

Veliki svjetski umovi o Muhammedu, a.s.

Islamske teme

Za razliku od spomenutih zlikovaca, mi ćemo ovdje navesti šta su o Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, rekli najveći svjetski umovi koji su se potvrdili kao ličnosti i stekli slavu svojim grandioznim intelektualnim djelima, i kojima nije bilo potrebno da skreću pažnju na sebe na krajnje nemoralan, bizaran i sulud način

Pripremio: Abdusamed Bušatlić

Širom svijeta još uvijek seorganiziraju demonstracijemuslimana protiv filma

“Nevinost muslimana’’, a koje supraćene nasiljem, paljenjem američkihzastava i, nažalost, ubistivima. Nara-vno, takav vid demonstracija, s takvimposljedicama, je neprimjeren islamui on je za svaku osudu. Međutim, miželimo skrenuti pažnju na nešto drugoi kazati sljedeće: tako to rade zakletineprijatelji islama, i kako ih je opisaougledni intelekutalac i bosanski kato-lik Željko Miličević, ekstremni, radi-

g

kalni, teroristički kršćansko-cionističkidesničari. Oni posiju smutnju, zapalevatru rata, pa se sakriju u mišije rupei čekaju muslimansku reakciju, a znajukakva će ona biti. A što im je važna takva reakcija muslimana? Prije svega da skrenu pažnju na sebe, pa makar ina najbizarniji način, jer bi bez toga oni skapavali kao pacovi u septičkimjamama i nikada se za njih ne bi čulo.Zatim, da, na temelju nakaradne logikena kojoj je zasnovan kompletan njihov bijedni život, ubijede Zapadni svijet da ta moralna nedonošćad, intelektualnikepeci, bezvrijedne hulje, imaju pravošto posljednjeg Allahovog poslanika,Muhammeda, sallallahu alejhi ve sell-em, prikazuju kroz svoje umobolneuratke, kao teroristu, nasilnika, razvrat-nika i sl. Znaju oni dobro da je taj eks-tremni cionističko-krstaški svijet objek-tivan i pravedan, toliko da se skoro nikoneće ozbiljno osvrnuti niti osuditi (osimlicemjernih verbalnih osuda) te pros-

take i fanatike koji izazivaju mržnju, koji izazivaju razaranja, paljenje i ubi-janje. Oni neće kazati da je to što rade muslimani, reakcija na akciju mržnje, reakcija na napad na čast, dostojanstvo, vjeru i svetinje muslimana. I za njih nije normalno to što muslimani reagu-ju kad se napadaju njihove svetinje, a Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, je jedna od najvećih svetinja, jer je on posljednji Allahov Poslanik, putovođa, onaj koji je došao da cijelo čovječanstvo izvede iz tmina na svjetlo i koji je milost cijelom čovječanstvu. Međutim, to ne vide oni koji žive u mraku zablude, u tminama grijeha i razvrata i koji su opi-jeni iracionalnom mržnjom, a hvale se da se kompletna evropska kultura i civi-lizacija temelji na raciu. Za razliku od spomenutih zlikovaca, mi ćemo ovdje navesti šta su o Muhammedu, sallalla-hu alejhi ve sellem, rekli najveći svjetski umovi koji su se potvrdili kao ličnosti i stekli slavu svojim grandioznim in-telektualnim djelima, i kojima nije bilo potrebno da skreću pažnju na sebe na krajnje nemoralan, bizaran i sulud način. Izreke koje slijede uglavnom su preuzete iz knjige Islam i Poslanik uočima drugih autora Ahmeda Hamida, hkoju je na bosanski jezik briljantno pre-veo Mustafa Prljača, kao i iz hvale vri-jednog djela dr. Safveta ef. Halilovića, Sira – životopis posljednjeg Allahovog Po-slanika, i drugih djela.

Majki  Hart (Michael Hart), američki pisac 

“Moj izbor Muhammeda za vodećupoziciju među najistaknutijim histori-jskim ličnostima, vjerovatno će neke čitaoce  iznenaditi. Međutim, on je je-dini čovjek u cjelokupnoj historiji koji je maksimalno uspio na dvjema razina-ma: onosvjetskoj i ovosvjetskoj.  Bilo je poslanika i vjerovjesnika koji su započinjali s velikim poslanjima, ali su umrli a da poslanja nisu dovršili, kao što  je bio slučaj s Mesihom (Isusom) u kršćanstvu. Bilo je i onih s kojima su drugi (poslanici) sudjelovali u is-tom poslanju ili su im drugi prethodili,kao što  je slučaj s Musaom u Židova.

p j g p

Međutim, Muhammed je jedini koji je upotpunio poslanje u vjeri čije odredbe

su sasvim jasno određene,  u koje sunarodi potpuno vjerovali još za njego-vog života. Uz vjeru, on je uspostavio inovi oblik države. S tog stanovišta onima i velike ovosvjetske zasluge. Pleme-na i narode je ujedinio u  jedinstvenuzajednicu i uspostavio njena životna načela, uredio život te  zajednice na ovom svijetu davši joj univerzalanmodel organizovanja koji se iz njegov-og zavičaja širio svijetom. On je taj kojije i započeo i upotpunio ovosvjetsko ionosvjetsko poslanje.’’

Lav Nikolajevič Tolstoj, ruski književnik

“Muhammedu je dovoljno da budeponosan to što je jednu  primitivnuzajednicu, ogrezlu u krvi, izbavio izvraških kandži ružnih  običaja. Prednjom je otvorio put uspona i napre-tka. Muhammedov vjerozakon će svijetvoditi u sporazumijevanje s razumomi  mudrošću. Nema nikakve sumnje uto da je vjerovjesnik Muhammed jedan od najvećih reformatora čovječanstva.Pripada mu najveća slava jer je ončovječanstvo uputio istinskom svjetlu,pravdi i miru, jer je spriječio prolivanjenedužne ljudske krvi i tako otvorioput ka napretku i civilizaciji. Ovo ve-liko djelo nije mogao izvesti niko drugido čovjek koji je imao nadnaravnusnagu, čovjek koji je dostojan svakog poštovanja, divljenja i pažnje.’’

Fransoa Mari Arue – Volter,vodeći član francuskog prosvjetiteljsk-og pokreta 18. stoljeća. Pjesnik,pripovjedač, dramski pisac, esejist,povjesničar i fi lozof

Bernard Šo: Bernard Šo: Muhammed bi se morao Muhammed bi se morao nazvati snazvati spasiteljepasiteljem čm čovječanstvovječanstvaa

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Page 15: Saff [broj 324, 21.9.2012]

15

“Svi propisi koje je donio Mu-hammed, izuzev onih koji se odnose na višeženstvo, obuzdavaju čovjekovu dušu i odgajaju je. Ljepota toga vje-rozakona i jednostavnost njegovih temeljnih načela privukli su Mu-hammedovoj vjeri mnoge narode i učinili da oni prihvate islam.”

Volter, obraćajući se crkvenim ocima, rekao je:

“Muhammed je izvršio najveći zadatak koji je čovjek u stanju izvršiti na zemlji. I najmanje što se za njega može reći jeste da je došao sa Knjigom od Boga, s džihadom i vjerom koja se nikada nije mijenjala, a što se vas kršćanskih svećenika tiče, vi ste vašu vjeru mijenjali dvadeset puta.”

T homas Karlajl (Carlyle), škotskihistoričar, filozof, matematičar i esejist

“Velika je sramota za svakog da, u ovom dobu, sluša kvalifi kacije tipa ‘Is-lam je lažna vjera i da je Muhammed varalica i lažac’. Uistinu, Muhammed nije lažac niti falsifi kator, i to je istina koja pobija svaku laž i demantuje sve argumente nevjernika. Vidimo da je čitav svoj život bio čvrstih principa, odlučan, plemenit, dobročinitelj, blag, bogobojazan, moralan, slobo-dan, odvažan, radin, predan, a is-tovremeno ljubazan, blage naravi, ve-dar i nasmijan, druželjubiv, prijatan sagovornik, ponekad i šaljivdžija.

Ne, tako mi Boga, u srcu tog čovjeka – sina pustinje i pustinj-skih prostranstava, žarkih zjenica, velikodušnog, punog milosti, dobra, mudrosti i uma – nije bilo nimalo pohlepe za ovim svijetom, niti nam-jera težnje za vlašću i ugledom. Kako i ne bi bilo tako, kad je on bio jedna velika, šutljiva duša, i čovjek koji pri-pada onima koji samo mogu biti pre-dani i ozbiljni. Zato odbacimo stav silnika koji kažu da je Muhammed lažac, složiti se s njima bio bi sram, grdnja, bezobrazluk i glupost. Zato, zaštitimo ga od toga.”

Bernard Šo, engleski pisacg g

“Više nego ikad prije, svijet ima potrebu za čovjekom koji bi razmišljao kao što je razmišljao Muhammed, taj vjerovjesnik koji  je svoju vjeru uzdigao na razinu dostojnu istin-skog poštovanja i uvažavanja. To je najsnažnija vjera u historiji civilizaci-ja, vječna i neprolazna vjera. Ja svoje mnogobrojne sunarodnike zamišljam kako nesumnjivo ulaze u tu vjeru. Ta vjera će svoje prostrano područje naći na ovom kontinentu (Evropi). Proučavao sam ga, tog izvanrednog čovjeka, i po mom mišljenju, Mu-hammed bi se morao nazvati spa-siteljem čovječanstva.’’

Mahat ma Gandi, poznati indijski vođa“Poželio sam upoznati tog čovjeka koji

neosporno plijeni srca miliona i miliona lju-di. Nedvojbeno sam se uvjerio da sablja nijebila sredstvo pomoću kojeg je islam stekaosvoju poziciju, već je to bila jednostavnosttog Poslanika praćena preciznošću, ispunja-vanjem datih obećanja, te njegova potpuna odanost prijateljima, privrženost sljedbenic-ima, hrabrost i apsolutno pouzdanje u Gos-podara tokom  izvršavanja svog poslanja.To su osobine koje su presudno krčile puti otklanjale teškoće, a nikako sablja. Nakonšto sam završio čitanje drugog dijela Poslan-ikovoga životopisa, shvatio sam koliko mi ježao što se djelo tu završava, zbog toga štosam osjetio želju da što više saznam iz Posla-nikovoga grandioznog života.”

Alphonse de Lamartine, francu skiknjiževnik

“Ako važi pravilo da se ljudski genijmjeri prema krajnjem  dometu i zadiv-ljujućim rezultatima, ko se može usuditida bilo kojeg velikana moderne historijeuporedi s vjerovjesnikom Muhamme-dom,  s.a.v.s., i njegovim genijem, upr-kos malobrojnim sredstvima kojima  jeraspolagao? Znameniti ljudi iz modernehistorije su izrađivali oružje, uspostavlja-li zakone, osnivali imperije, a ubirali susamo prolaznu slavu koja se pred njima raspršivala. Međutim, Muhammed,s.a.v.s., nije samo vodio vojsku, usposta-vio zakon, osnovao imperiju, pobjeđivaonarode i umirivao vladare, već je predvo-dio milione ljudi, što je, u dato vrijeme,činilo trećinu svijeta. Uz sve to, on jepresudio kipovima i praznovjerju, te po-grešnim vjerovanjima, mislima i uvjere-njima. On nije želio osnovati imperiju ilinešto slično. Ni u njegovom namazu, niodlasku Gospodaru, odnosno u njegovojsmrti  - čak ni u uspjehu nakon smrti -u svemu skupa, nema ni traga varanju iobmanjivanju, već sve jasno ukazuje na čvrsto vjerovanje koje je  Vjerovjesnikudavalo snagu i moć da učvrsti vjeru koja se dijeli na dva dijela: vjerovanje u Jed-nost Boga i vjerovanje da kod Uzvišenog Boga nema ništa akcidentalno... Ako se

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

uzme veličina cilja, mala količina sredsta-va i grandioznost rezultata, kao tri mjere ljudskog genija, ko bi se onda usudio da sa Muhamedom uporedi ijednog velikog čovjeka moderne istorije.’’

William Mon tgomery Watt, škotskihistoričar

“Spremnost tog čovjeka da zbog svojihuvjerenja podnosi  zlostavljanja i njegova nepokolebljiva moralna privrženost oni-ma koji su ga slijedili i smatrali ga svojim vođom i prvakom, zajedno s neospornom veličinom njegovih dostignuća, uvjerljivo govori o pravednosti i poštenju ukorijenje-nim u njegovoj naravi. Pretpostavka da  je Muhammed zagovarao nešto što  je hipo-tetično, za sobom povlači dodatne teškoće koje nije moguće razriješiti. U svakom slu-čaju, među  velikanima evropske historije nema ličnosti dostojne opisivanja po kojem se opisuju Muhammed i njegovo djelo.”

Benjamin Bosworth Smith, poznatiamerički protestantski biskup

“Muhammed je, u isto vrijeme, biovojskovođa, političar i vjerski vođa. Me-đutim, u njemu nije bilo samoljubivosti svojstvene vjerskim  vođama niti vojnih odreda kao u vladara. Nije imao mobili-ziranu vojsku, ni tjelesnu gardu, ni utvr-đen dvorac, niti posebna primanja. Ako se za nekoga može reći da je prosuđivao s nadnaravnom sposobnošću, onda je to bio Muhammed, po tome što je uspije-vao držati uzde vlasti iako nije raspolagao njenim instrumentarijem niti  je imao pomoć vladajućeg aparata.”

Edua rd Gibon i Simon Okli (Edward Gibbon/Simon Ocklav)

“Nije samo širenje islamskog poslanja ono što zaslužuje divljenje, već to zaslužuje njegova postojanost i čvrstina tokom niza stoljeća. Taj snažni utisak koji je Mu-hammed ostavljao u Mekki  i Medini, još uvijek, istu snagu i moć ostavlja u srcima Hindusa, Afrikanaca i Turaka, dok razgov-araju o onom što sadrži Kur’an, iako je je od tada prošlo više od dvanaest stoljeća.”

S ana rsten el-Asudži“Ne možemo biti pravedni prema

Muhammedu ako zanemarimo ijedno od njegovih izvanrednih svojstava i pohvalnih karakternih obilježja. Muhammed je pred licem vladajućeg neznanja i primitivizma, u bitku za častan život ušao ustrajavajući u svojim načelima. Protiv tirana se borio bez prestanka, sve dok ga upornost nije dovela do čiste  pobjede. Njegov vjerozakon je postao jedan od najpotpunijih zakona, a on značajniji od svih velikana historije.”

Ana Bi zant, prominentna britanska sociologinja

“Nemoguće je život i lik velikog arapskog vjerovjesnika proučiti i shvatiti kako je taj vje-rovjesnik živio, kako je ljude poučavao, a ne osjetiti poštovanje prema tom velikom vje-eerovjesniku, jednom od  najvećih poslanika. Iako ću ja u sklopu onoga što želim ispričati, možda izložiti i nešto što je mnogima pozna-

Page 16: Saff [broj 324, 21.9.2012]

to, svaki put kad čitam nešto u vezi s tim,iznova osjetim dodatno poštovanje spramtog velikog arapskog učitelja.’’ 

P andit Gyanandra Dev Sharma Shastri, indijski profesor

“Muhammedovi kritičari vide vatruumjesto svjetla, ružnoću umjesto ljepote.Oni iskrivljuju i predstavljaju svaku do-bru osobinu kao veliki porok. To prika-zuje njihovu vlastitu izopačenost... Onisu slijepi. Ne vide da je jedini mač koji jeMuhammed posjedovao bio mač milosti,sažaljenja, prijateljstva i oprosta – mač kojiosvaja neprijatelje i pročišćava njihova srca. Njegov mač bio je jači od čelika.”

Hinduski naučnik Divvan Chand Sharma ‘’Uistinu, ja Muhammeda volim

zbog njegovog čistog karaktera, čistog odsvakog licemjerja i izvještačenosti. Poni-kao u pustinji, bio je čovjek nezavisnog mišljenja, koji samo o sebi sudi, ne tvrdiza sebe ono što nije. Nije bio ohol, ali nijebio ni ponižen, potlačen.’’

O to von Bizmark, njemački državnik i političar

“Muhammede, žao mi je što nisam biotvoj savremenik.”

Rilke“Nikad nije čitao, a sad - gledaj! Jedna

takva riječ i mudracu nedosegnuta!”John William Draper “U Mekki je 569. g., četiri godine nakon

smrti Justiniana, rođen čovjek koji je najvišeutjecao na ljudsku rasu – Muhammed...

Muhammed je bio najuspješniji od svihreligijskih ličnosti.”

B ertrand Rasel, engleski, filozof,matematičar i društveni reformator

“Muhammedova objava predstav-lja jednostavan oblik izražavanja Božijejednosti. U njoj nema onih zamršenihstvari kojih ima u dva uvjerenja: trojstvui bogočovještvu.”

Viljem Mjur, škotski filozof“Muhammed se odlikovao jasnoćom

svoga govora, jednostavnošću svoje vjere, a dokraja je doveo upotpunjenje tolikog broja djela da to nije pošlo, niti će poći za rukomijednom drugom društvenom reformatoru!”

Hamilton Gib, profesor arapskog jezika na Univerzitetu Oksford

“Islam je došao da upotpuni sve ranijeBožije objave. On ne poriče vjere koje sumu prethodile, njihove objave, učenja pa čak ni njihove vjerovjesnike...”

Ričard Barton“Islam je nevidljivo-vidljiva snaga: ako

povjeruješ u nj, postat ćeš, a da toga nećešbiti ni svjestan, posjednik te snage.”

E dvard Henri Palmer, profesor arapskog jezika na Univerzitetu Kembridž

“Zaljubio sam se u arapski jezik kao jezik,zaljubio sam se u islam kao vjeru posredstvomjezika ljubavi. Žudio sam da arapski bude moj

j j p

jezik; žudio sam da islam bude moja vjera, sjezikom koji sam volio, pa se islam uvukaou moje biće. Tako sam s arapskim jezikompostao musliman, a sa islamom Arap!”

T omas Arnold, britanski historičar“Poruka islama nije povlastica Arapa, već

čitav svijet u njoj ima svoje pravo. Budući da je Bog samo jedan, i vjera je samo jedna!”

E dvard Lejn, književnik“Vjerovjesnik Muhammed je donio

moral koji je zaživio i koji će trajati sve do Sudnjega dana. Pakosni mrzitelji is-lama ne mogu ništa islamu i njegovome Poslaniku!”

Ž an Žak Ruso, švajcarsko-francuskifilozof, pisac, politički teoretičar

“Ljudi poput Muhammeda, koje ospo-sobljava Nebo, drže sve uzde života jer up-ravo oni provode ispravan život!”

Emil Dermenghem, francuskiknjiževnik

“U ljudskoj vrsti se rijetko može naćičovjek kojem se toliko pokoravalo, koliko se pokoravalo Muhammedu!”

Napoleon Bonaparta“Izgleda da je Kur’an jedna viša sila,

koja se ne da ni savladati, ni poraziti. Ja nisam u stanju savladati više sile!”

16

G ustav Le Bon, francuski sociolog

“Istina je da svijet nije upoznao tako širokogrude osvajače kakvi su bili Arapi, ni tako otvorenu vjeru kakva je bila njihova.”

L uj Masinjon, francuski orijentalista

“Da nisam volio islam ne bih odjen-uo njegovo najviše obilježje, azharsku uniformu, i ne bih sjedio u njegovom najstarijem univerzitetu, Univerzitetu El-Azhar, da u njemu učim i stječem obrazovanje!”

E . F. Gotije, francuski književnik“Nema sumnje da je onu tolerant-

nost, u njenom božanskom značenju, Poslanik islama zasadio u dušama mus-limana. Sam on – neka su s njim blago-slovi Božiji – bio je najstrpljiviji čovjek.”

A nri De Kastri, oficir francuske vojske

“Muhammed nije čitao neku svetu knjigu i u svojoj vjeri se nije orijentisao po nekoj prethodnoj re-ligiji. Zato je knjiga koja je njemu objavljena jedinstvena po svome monoteizmu.”

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Page 17: Saff [broj 324, 21.9.2012]

17 21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Albert Ajnštajn“Ne bih volio biti jevrejski vje-

rovjesnik – iako je današnje vrijeme bez vjerovjesnika, od kojih je posljednji bio Muhammed. A kada biste se vi /Palestinci/ odnosili prema Jevrejima onako kako se on odnosio, vi biste njih imali u svojim rukama, umjesto što oni imaju vas!”

Vilfred Smit, kanadski orjentalista“Kada bi se muslimani pridržavali is-

lamskih vrijednosti i provodili ih u djelo, njihovo stanje ne bi bilo ovakvo!”

Čarls Adams, američki historičar“Onaj ko čita Kur’an osjeća kako to nije

ljudsko djelo, već da je Muhammedu došlo sa Neba, Muhammedu koji je imao umi-lan glas i koji je tim glasom doprinio ljepoti, prihvaćenosti i snazi!” 

Entoni Kvin, svjetski poznati glumac“Islam je jedna nevidljiva snaga koju nije

posjedovao samo Omer Muhtar, već koju može posjedovati svaki čovjek na svijetu. Ljudima fali samo to da upoznaju islam!”

Johan Volfgang Gete“Muhammed nije bio pjesnik, vičan

jezičkom izražaju, već je Muhammed bio vjerovjesnik poslani, upućen sa tačno određenim zadatkom. Za taj zadatak odabralo ga je Božansko Proviđenje, budući da je Muhammed bio u stanju ostvariti ga, stići do cilja!”

Karl Brokelman, njemački orijentalista“Ništa nije narušilo njegovu čistotu,

ni izbliza, ni izdaleka. Kada je bio dijete i mladić izdizao se iznad svih sumnji, koje su obavijale njegove vršnjake iz roda mu i iz naroda!”

Jorg Kremer, njemački književnik “Islamu su potrebni pozivači, onakvi

kakvi su bili oni koji su raznosili pisma Vje-rovjesnika islama kraljevima i carevima!”

Jozef Šaht, predavač islamskih nauka na Univerzitetu u Oksfordu

“Ne sumnjam da će se svijet jed-noga dana prisjetiti mojih riječi da će islam postati istinski kišobran pod koji će se skloniti čitav svijet!”

Doktorica Zigrid Hunke, njemačka autorica

“Poslanik islama je znao da će žena jednoga dana naći svoje utočište u muškarčevoj blizini. Stoga je istrajavao na neophodnosti da žena bude pobožna i da nosi primjerenu odjeću!”

K arlo Nalino, italijanski orijentalista“Moja ljubav prema Kur’anu, islamu i

Poslaniku islama učinila je da su me i moji prijatelji opisivali kao upola muslimana!”

Mikelanđelo Ignacio Gvidi, profesor arapskog jezika i književnosti na Rimskom univerzitetu

“Kur’an je bio, a i sada je, moral kojeg se ljudi trebaju držati na svakom mjestu. On je, bez ikakve sumnje, njihova zaštita od svakog njihovog zla!”

Frančesko Gabrijeli, pročelnik katedre za arapski jezik i književnost na Rimskom univerzitetu

“Klevete orijentalista nisu ništa drugo, doli bezuspješni pokušaji da se naudi ovoj vjeri i njenom vjerovjesniku i poslaniku!”

Umberto Ricitano, italijanski profesor

“Da se Muhammed, Božiji poslanik, i njegovi ashabi sada nalaze na svijetu, oni bi ga promijenili u znaku islama i učinili bi da se svi planovi koji se kuju za udaranje po njemu razbiju o grudi njihovih planera!”

Milina San Mila, italijanska je spisateljica

“Onaj ko razumije Kur’an uči ga s razu-mijevanjem i time vrši utjecaj na one koji ga slušaju, te oni počinju vjerovati u nj. Tako je bilo i s onim idolopoklonicima koji su slušali Kur’an koji je učio Poslanik islama!”

Džavaharlal Nehru, indijski borac za slobodu i utemeljivača Pokreta nesvrstanih

“Moral Vjerovjesnika islama pre-vazilazio je sve granice i mi ga smatramo uzorom za svakog reformatora koji bi želio da se svijet kreće prema istinskome miru!”

Ignacije Kračkovski“Doći će dan kada će svi ljudi shvatiti

da Kur’an nije došao samo Muhammedu, njegovim drugovima i njihovim sljedbenic-ima, već svim ljudima svijeta. On je samo došao posredstvom Muhammeda!”

Džurdži Zejdan“Ne mislim da je ijedan drugi po-

slanik, osim Muhammeda, postizao toliku naklonost, koju je jednostav-no zasađivao u srce onoga ko bi ga upoznao, makar ga dotični i ne volio!”

Page 18: Saff [broj 324, 21.9.2012]

18

Ko stoji iza širenja globalne mržnje protiv islama

Aktuelno

Prema pouzdanim informacija baziranim na osnovu brojnih analiza o frekventnosti i načinu učestvovanja u širenju globalne mržnje prema islamu i muslimanima riječ je sljedećim osobama. Pamela Geller, američka Jevrejka, zagriženi cionista i borac za Izrael. Pored Pamele Geller u istoj islamofobičnoj grupi je još nekoliko uglednih i uticajnih Jevreja koji žive i rade u Americi i Kanadi, a to su: David Horowitz, Michael Savage, Daniel Pipes, Mark Steyn, Steven Emerson, Debbie Schlussel, David Yerushalmi, Paul David Gaubatz

Piše: Ezher Beganović

Objavljivanje dijelova uvred-ljivog filma “Nevinostmuslimana”, u kojem se

na najgori način vrijeđa poslanik Mu-hammed, a.s., iznova je na vrh svjet-ske društveno-političke scene izbaciloogromnu količinu mržnje prema islamui muslimanima. Nakon objavljivanja dijelova spomenutog filma uslijedile sureakcije. Muslimani širom svijeta diglisu svoj glas a mrzitelji islama su isko-ristili ovu priliku da još malo pojačajumržnju prema islamu i muslimanima.Zapadni mediji su sa oduševljenjemdočekali nasilne demonstarcije mu-slimana kako bi još jednom upozorilisvijet kako su muslimani divljaci kojiprijete svjetskom miru. Istovremeno supočela objavljivanja dodatnih uvreda na račun poslanika Muhammeda, a.s.,kao što je to uradio jedan niskotiraž-

ni francuski list. Sve što se dogodilo posljednjih dana u vezi objavljivanja dijelova filma “Nevinost muslimana” jasno ukazuje da su pojedinci i grupe, koji mrze islam i muslimane, uspjeli zavladati svjetskom javnom scenom i mržnju nametnuti kao javni globalni diskurs.

Lista islamofoba

Ko su ti pojedinci i grupe koji,za sada, uporno i uspješno šire mr-žnju prema islamu i muslimanima u svijetu. Prema pouzdanim informacija baziranim na osnovu brojnih analiza o frekventnosti i načinu uče-stvovanja u širenju global-ne mržnje prema islamu i muslimanima riječ je slje-dećim osobama. Pamela Geller, američka Jevrejka, zagriženi cionista i borac za Izrael (Služba za saobra-ćaj grada New Yorka odbila da na svojim autobusima reklamira moto Pamele Geller u njenoj kampanji za podršku Izraelu koji gla-si: “U svakom ratu između civiliziranih ljudi i divljaka moraju se podržati civilizi-rani ljudi”. S obzirom da se ovim daje podrška Izraelu, logičan zaključak iz rekla-me jeste da su muslimani divljaci. Geller je ovu služ-bu tužila na sudu i dobila presudu). Pojedini američki mediji su ovih dana dokumentirali da iza filma “Nevinost muslimana” stoji egipatski Kopt Nakoula Basseley Na-koula i da je njegov film producirala organizacija koja se zove “Media for Christ” čiji vlasnik je Joseph Nasralla Abdelmasih. Navedeni Joseph Nasra-lla Abdelmasih je saveznik i partner u islamofobiji cionističkog zlotvora i trenutno najvećeg islamofoba u Ame-rici, Pamele Geller. Joseph Nasralla Abdelmasih je sa Pamelom Geller prije dvije godine organizirao proteste protiv izgradnje islamskog centra na Manhattanu u New Yorku. Još jedan dokaz upućuje da iz svega stoji Pamela Geller jeste njeno žestoko zauzimanje za puštanje na slobodu iz pritvora Na-

koula Basseley Nakoula. Također, Pa-mela Geller je poznata po najprostijimmetodama vrijeđanja poslanika Mu-hameda a.s., i ona podržava svakoga ko vrijeđa Muhammeda, a.s. (Pamela Geller je nedavno na svoj web blog po-stavila karikaturu Poslanika sa svinj-skom glavom). Pored Pamele Geller uistoj islamofobičnoj grupi je još neko-liko uglednih i uticajnih Jevreja kojižive i rade u Americi i Kanadi, a to su:David Horowitz, Michael Savage,Daniel Pipes, Mark Steyn, StevenEmerson, Debbie Schlussel, David

Yerushalmi, Paul David Gaubatz. Svi pobrojani je-vrejski islamofobi nalaze sena visokim društvenim po-zicijama u Americi; oni suurednici medija, novinari,advokati, obavještajci, uti-cajni intelektualci i imajumnogo organizacija putemkojih sprovode svoje brojneislamofobične kampanje.Pobrojani islamofobi, uk-ljučujući ranije spomenutuPamelu Geller, pronalaze ifinansiraju pojedince i gru-pe u svijetu koje navode na najgore oblike islamofobije.Ova grupa stoji iza holan-dske dvorske islamofobičnelude Gerta Wildersa i iza svih njegovih projekata ukojima je izvrijeđao islamna najgori mogući način.Wildersovi advokati ovihdana su priznali da su ame-rički jevrejski islamofobi

finansirali njegovo antiislamsko po-stojanje. Pored nabrojanih cionistič-kih islamofoba u istoj grupi nalazi sei nekoliko kršćanskih ekstremista kaošto su Robert Spencer, Pat Robertson,Sean Hannity, Bill O’Reilly, GlennBeck i drugi. Ovi kršćanski ekstremi-sti su zaduženi za pronalaženje bezu-mnika kao što je Tery Johns, pastornekakve kršćanske crkve koji se za-bavlja paleći Kur’an i organiziranjemsuđenja poslaniku Muhammedu,a.s. Iza svakog velikog skandala kojiu osnovi rasplamsava mržnju prema islamu i muslimanima stoji navedena grupa islamofoba. Naravno, ima tujoš islamofobičnih likova, ali ovo jekostur svjetske islamofobije.

Cionističko-Cionističko-kršćanski krug islamofobakršćanski krug islamofoba

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Tako je Pamela Geller zajedno sa jevrejskom

braćom iz Evrope

(predsjednik antiislamske alijanse za Dansku je

jevrej Anders Gravers

Pedersen) i kršćanskim saveznicima

osnovala antiislamsku alijansu za Ameriku,

Australiju i čitavu Evropu.

Page 19: Saff [broj 324, 21.9.2012]

19

Pamela Geller – kraljica islamofobije

Pamela Geller i ostatak islamofo-bičnog društva su, kao što smo rekli, uticajni građani Amerike i drugih zemalja na zapadu, imaju jaku finan-sijsku podršku za sprovođenje svojih islamofobičnih akcija, zakoni Amerike i Evrope im idu na ruku i olakšavaju im posao širenja mržnje prema islamu. Pamela Geller i ostali jevrejski islamo-fobi u javnosti nastupaju kroz podršku Izraelu i širenje mržnje prema islamu. Zajedno sa kršćanskim saveznicima huškaju kršćanski dio Amerike i Evro-pe na ujedinjenje i pokretanje borbe protiv islama. Tako je Pamela Geller zajedno sa jevrejskom braćom iz Evro-pe (predsjednik antiislamske alijanse za Dansku je Jevrej Anders Gravers Pedersen) i kršćan skim saveznici-ma osnovala antiislamsku alijansu za Ameriku, Australiju i čitavu Evropu. U tu alijansu Gellerova je okupila sve ek-stremne profašističke evropske pokrte. Prije nekoliko brojeva Saff je pisao o fovoj alijansi. Tada smo dobili i kratku izjavu od Pamele Geller. Riječ je o ali-jansi koja se zove “Stop Islamization of Nations”, na bosanskom: Stop Islami-zaciji Nacija. Predsjednica organizacije SION-a Pamela Geller nam je izjavila da postoji važan razlog zašto su se ove organizacije stvorile. “Islamski vladari žele implementirati šerijatske zakone u drugim državama koje su u direk-tnom konfliktu sa onom slobodom u kojoj mi uživamo u Americi, Evropi i drugim nemuslimanskim državama. Mi smo mirovna organizacija koja se širom svijeta bori protiv džihada ( čitaj islama, op.a.). Svuda u svijetu imamo članove koji su željni da se bore za slo-bodu ljudskih vrijednosti”.

U praksi to znači da Pamela Gelerpreko svoje antiislamske alijanse kon-trolira razvoj ekstremnih profašistič-kih organizacija kao što je “Engleska odbramena liga”, norveška ekstremna organizacija čiji član je terorista An-ders Breivik. Pamela Geller sa svojimsaradnicima David Horowitzem i Ro-bertom Spencerom prisustvuje skorosvakim antiislamskim demonstracija-ma koje predvode evropske ekstremnefašističke organizacije. Na nekim odtih protesta osim Gellerove, Horowitza i Spensera bude tek desetak osoba, kaošto se nedavno dogodilo u Švedskoj.

p

Međutim, Pamela Geller je uporna i neodustaje od svoje misije. Gdje god sevrijeđa islam ona nastoji biti na čelu temanifestacije (Moramo napraviti maludigresiju, Pamela Geller je čak stigla da brani lik i djelo Slobodana Miloševića i da negira genocid u Bosni i Hercego-vini.).

Spomenuti islamofobi su dobro or-ganizirani, imaju dobar izvor finansi-ranja, do sada su stekli dosta iskustva uislamofobiji, Amerika i Evropa im dajusigurno utočište. Sve su to razlozi zbog kojih u budućnosti možemo očekivatijoš opasnije kampanje širenja mržnjeprema islamu i muslimanima, od cio-nističko-kršćanskog kruga islamofoba.

Ti ćeš sigurno naći da su vjernicima najljući neprijatelji Jevreji i mnogobošci.(El-Ma’ide, 82.);

Oni siju smutnju, raspaljuju vatrurata, i sve rade da utrnu Allahovo svje-tlo. Kad god pokušaju da potpale ratnuvatru, Allah je ugasi. Oni nastoje da na Zemlji smutnju prave, a Allah ne voli smutljivce. (El-Ma’ide, 64.);

Oni žele da ustima svojim utrnuAllahovo svjetlo, a Allah želi da vidlji-vim učini svjetlo Svoje, makar to ne bilopo volji nevjernicima. (Et-Tevbe, 32.).

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Page 20: Saff [broj 324, 21.9.2012]

20

Borba za opstanak

Kolumna

Film Angeline Jolie je uvreda časti silovanih Bošnjakinja, ali i cijelog bošnjačkog naroda! Dok Bošnjaci aplaudiraju prikazivanju silovanih Bošnjakinja kao bludnica, dotle pojma nemaju o filmu “Skriveni život riječi“, koji za silovanje optužuje i oficire UN-a, a znamo za mnoga svjedočenja da je komandant UNPROFOR-a Louis McKenzie više puta počinio ratni zločin silovanja i da je do dan-danas ostao nekažnjen

Piše: Fatmir Alispahić

Nanovo se obejanilo da je bošnjačka žrtva cen-NNtralno mjesto bosanske

budućnosti. Što je manje pamćenja, toj

je manje Bosne, i obratno. Lažu svi kojitvrde da je “deviktimizacija” Bošnjaka (Šaćir Filandra) uvjet obnove povjere-

j j j

nja, suživota, tolerancije. Tek sa maksi-malnim forsiranjem bošnjačke žrtve,u političkom prezentu, može doći dokatarze u srpskom i hrvatskom kolek-tivitetu, a time i do obnove tolerancije.Bez katarze, nema pokajanja, nema po-mirenja. Zaborav može samo nahranitiekstremizam kod Srba i Hrvata. Znajuza ovu logiku vladajuće separatističkesnage u Republici Srpskoj, a što sevidi i iz činjenice da budžetskim sred-stvima plaćaju negiranje genocida nadBošnjacima. Američki publicista Mi-chael Dobbs upravo je obznanio da je“grupa kojoj je sjedište u Hagu, sastav-ljena od pseudostručnjaka, primila 1,6miliona dolara od Vlade RS”. Ako sevladi RS isplati plaćati po Hagu da senegira genocid, zašto joj se ne bi ispla-tilo plaćati po Sarajevu da se zaboravlja genocid? Nije li tu odgovor na deceni-

jsku šutnju bošnjačke politike spram ideje o izgradnji Muzeja genocida nad Bošnjacima? Mi ne znamo da li su mnogi bošnjački prvaci primili pare iz izvora koji su namijenjeni ne-giranju genocida i zaboravu!? Možda je tako srozana Tužba BiH protiv Srbije i Crne Gore za agresiju i genocid? Čime

p j

objasniti ignoriranje jedne moralne potrebe da se pamti i opominje, u udžbenicima, u umjetničkim djelima, u politici?! Satisfakcija za žrtvu nosila bi značenje političkih ustupaka u cilju obnove za-vnobihske Bosne i Herce-govine? Podatak da Vlada RS plaća negiranje geno-cida dokazuje da je status bošnjačke žrtve u društvenoj i političkoj realnosti presu-dan za opstanak sadašnjeg dejtonskog uređenja, koje Republici Srpskoj omogućava da svako malo poteže nebulozu o svojoj ne-zavisnosti. Ako bi bošnjačka žrtva imala društveni značaj kakvog zavređuje u jednom antifašističkom i humanističkom društvu, to bi do kraja razgolitilo genocidnu suštinu ne-pravednog dejtonskog poretka, a u toj utrci onda opstaje pravda, a nestaje ne-pravda. Zato je Dodik velikosrpskim agentima u Hagu prebacio 1,6 miliona dolara, vidljivih para, i ko zna još koliko nevidljivih para u Sarajevo, na adrese mnogih domaćih izdajnika.

Pozlaćeno blato

Neovisno od spoznaje da se razm-rvljena bošnjačka politika pretvorila u slugu velikosrpskog i velikohrvatskog pobratimstva, patriotske snage BiH trebaju nastaviti planirati budućnost u skladu sa optimalnim pravedničkim, duhovnim i akademskim potencijalima bošnjačkog naroda i svih drugih lojalnih građana BiH. Sigurno je da ima Srba i Hrvata kojima ne smeta zajedništvo i kojima se gadi ta dvodecenijska fašizacija

srpskog i hrvatskog kolektiviteta. Istins-kim antifašistima ne smeta uspomena na bošnjačku žrtvu, niti izgradnja mira po mjeri satisfakcije za one koji su bili

ubijani, silovani, protjerivani.Upravo iz takve poziciježelimo promišljati market-ing tragedije, odnosno, jezik kojim je najplodotvornijeubijediti međunarodni fak-tor, i čestite Srbe i Hrvate, alii zalutale Bošnjake, da je de-jtonski poredak nepravedan,nečastan i za svakog moral-nog građanina ponižavajući.Zar bi se iko pod Hitleromili Staljinom mogao osjećatidobro, pa makar bio najvećinjemački ili ruski patriota?

Hitler je pobio šest mil-iona Jevreja, Staljin je po-bio 66 miliona Sovjeta, pa 22.000 zarobljenih Poljaka u Katinskoj šumi i drugdje,ali, ta industrija smrti nijeu sebi imala sistem mrcva-renja žrtve, kakav su razvilisrpski zločinci. A taj sistemmrcvarenja i iživljavanja nije nigdje tako zastrašujućikao u projektu silovanja

bošnjačkih žena. Civilizacija se i danaszgražava nad pogonima za ubijanje, ali,to je samo smrt i ništa više. To što sukreirali beogradski inžinjeri zločina goreje i teže je od smrti, jer u prvi plan stav-lja iživljavanje nad žrtvom. Ako Trećirajh nije smio opstati zato što je ubijaoljude, onda Republika Srpska pogotovone smije opstati zato što je građena i na genocidu i na iživljavanju nad žrtvama!A to iživljavanje nije osjetio niko kao50.000 silovanih bošnjačkih žena, kojesu potom pogođene još jednom ne-pravdom – nespremnošću bošnjačkog društva da ovaj teret nosi kao najpotresn-iji dokaz o bošnjačkoj žrtvi, namjestošto se silovane Bošnjakinje guraju podtepih kao nacionalna pastorčad. U apri-lu 2012. u Mostaru su održani Prvi sus-reti Bošnjakinja, ali niko nije spominjaosilovanu Bošnjakinju, već se jedanaestudruženja bavilo izlaganjem hekleraja,nakita i odjevnih predmeta.

“S“Skrivenkriveni ži živoivot riječi”, upečatljiva t riječi”, upečatljiva ekranizacija sekranizacija sudbinudbine se silovaniilovanih Bh Bošnjakinjošnjakinjaa

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

U tom bezveznom

filmu “U zemlji krvi i meda” nema traga suptilnosti i

suosjećanju sa kojim je ova

tema obrađena u kod nas

nepoznatom filmu “Skriveni

život riječi”.

Page 21: Saff [broj 324, 21.9.2012]

21

Postoji li bolji način – od bošnjačke mutavosti - da žrtva bošnjačke žene

j j jj

bude uzaludna, a velikosrpska politika jj

oslobođena neprijatnog podsjećanjp pp

a na svoju monstruoznu suštinu?Taj divovski posao kojeg nosi Udruženje “Žena – žrtva rata”, uz još nekoliko nev-

j p j g j

ladinih instanci, daleko je od koncepta koji podrazumijeva uključivanje svih društvenih potencijala u zaštitu uspomene na patnje 50.000 bošnjačkih žena. Pa više je Bakira Hasečić učinila u borbi za doka-zivanje ratnog zločina silovanja, nego svi bošnjački političari zajedno! Čak ni film

j g j gj

“Grbavica” Jasmile Žbanić, ovjenčan ber-j p j

linskim “Zlatnim medvjedom”, nije bit-nije potaknuo društvo na aktivan odnos prema žrtvama silovanja. Trebala je da u naše živote sleti estradna Angelina Jolie, sa Brad Pittom, pa da pomislimo kako je tema o silovanim Bošnjakinjama cool, fresh and very good. Šta je to nego bespa-j j j

met i provincijalizam jedne sredine koja je izgubila moralni i mentalni kompas? Ubijeđen sam da bismo prije desetak godina imale snage i medijskih sred-stava film Ageline Jolie “U zemlji krvi i meda” pročitati onako kako i treba – kao prljanje obraza silovanih Bošnjakinja, namjesto što ga čitamo kao pijetet prema žrtvi silovanja. To što je Angelina Jolie velikosrpske formacije predstavila isti-nito, kao zvijeri u ljudskom obliku, ne znači da treba previdjeti kako je arhetip-ski lik silovane Bošnjakinje predstavila kao bludnicu. Dok ostale Bošnjakinje bivaju silovane i iznurivane raznim vi-dovima iživljavanja, ova Angelinina ar-hetipska Bošnjakinja nema pametnijih osjećaja nego da se sa eksplicitnom po-hotom prepušta bludničenju. Možda bi i druge Bošnjakinje mogle silovanje za-mijeniti bludom, kad bi im se posrećilo da u tom logoru prepoznaju nekog s kim su prije rata tek flertovale?! Kao što je Wladyslaw Szpilman u filmu “Pijanist” reprezent svih varšavskih Židova, tako je

y p j

Ajla reprezent svih silovanih Bošnjakinja. Ako arhetipska Ajla može u ambijentu bola i silovanja osjetiti seksualni nagon prema jedva poznatom muškarcu, onda i sve druge silovane Bošnjakinje začas mogu preći tu granicu od žrtve ka blud-nici. Zato je film Angeline Jolie uvreda časti silovanih Bošnjakinja, ali i cijelog bošnjačkog naroda! Srbi se ljute što im je ovim filmom skresana istina u lice, a Bošnjaci se ne ljute što im je bačena ljaga na čast silovane Bošnjakinje! Zašto? Zato što u bošnjačkoj kolektivnoj memoriji silovana Bošnjakinja ne zauzima defini-rano i istaknuto mjesto, već prije iza-ziva zbunjenost i nejasnošću – šta da se o tome misli? A kad je već tako, onda silovana Bošnjakinja može biti i blud-nica, pogotovo kad nam to objasni lij-epa Angelina. U istom paketu progutat ćemo i prikazivanje četnika kao orga-

nizirane vojske i prikazivanjepatriotskih snaga kao hordešumnjaka, i to što na krajupriče Ajla izdaje ljubav prema Srbinu, u ime domoljublja,mada je logički nejasno gdjejoj je bilo domoljublje dok se prepuštala bludu. Za svete nakarade ne treba krivitiAngelinu Jolie koja nigdje uSarajevu nije mogla dobitijednu stručnu, muzejskuprezentaciju svih činjenica osilovanim Bošnjakinjama. Tošto rade pojedina udruženja jeste važno, ali nije dovoljno,jer posao opismenjavanja činjenica trebaju raditi stručna lica, i uSrebrenici, i drugdje. Takva je knjiga Irfa-na Ajanovića “Molila sma ih da me ubi-ju” iz 1999. ili film Al Jazeere o silovanimBošnjakinjama, premijerno prikazan ujanuaru 2006. godine. Sve te opisme-njene činjenice dosad su se morale naćina jednom mjestu, u jednoj instituciji,gdje će se čuvati i razvijati uspomena iopomena o silovanim Bošnjakinjama.A razvijanje te uspomene podrazumi-jeva aktivan odnos u komemorativnomi kreativnom smislu, onako kako to većrade u Udruženju “Žene - žrtve rata”. Tre-balo je da Angelina snimi ovaj nakaradnifilm pa da na tom estradnom talasu oživiposlijeratna ideja da se logor “Kod Sonje”u Vogošći, u koji su na piće i na silovanjeBošnjakinja dolazili oficiri UN-a, otkupiza potrebe historijskog muzeja. Bilo jeto u maju 2012., kada je još bilo mod-erno predlagati Angelinu Jolie za najveća priznanja, zato što je “skrenula svjetskupažnju na rat u Bosni”. Često je boljep j j j

ništa, nego svašta, kao što bi bilo boljeda Angelina nije snimila film u komese izmišlja blud silovane Bošnjakinje.A ponajbolje bi bilo da je ovo društvoimalo pameti, morala, snage i slobodeda to Angelinino nedjelo pročita i prezrekao uvredu na čast silovanih Bošnjakinja.

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Čak su se pojavile nekakve budale koje potpisuju peticiju da se Sarajevo izvine Angelini Jolie što je neko prije snima-nja filma posumnjao u njene namjere. Zapravo se obisti-nila sumnja da će taj film biti skrnavljenje moralnog lika si-lovane Bošnjakinje, ali je pod medijskim pritiscima i maso-vnom korupcijom duha u Sarajevu ovo blato pozlaćeno. Nevjerovatna je ili kolektivna zatupljenost ili kolektivni strah u bošnjačkom narodu, pa niko ne vidi, ili ne smije da vidi, šta je Angelina Jolie

napravila od silovane Bošnjakinje.

Sram veći od boli

I dok sarajevska malograđanština u zvijezde kuje Angelinu Jolie i njenu blasfemiju bošnjačke žrtve, dotle pored nas posve nepoznat (!) živi možda pona-jbolji film o silovanoj Bošnjakinji, koji za ratni zločin silovanja optužuje i strane vojnike, a znamo za seriju svjedočenja da je komandant UNPROFOR-a Louis McKenzie u logoru “Kod Sonje” si-lovao Bošnjakinje i da za taj zločin nije odgovarao. Riječ je o filmu “Skriveni život riječi” autorice Isabel Coixet, koji je producirao slavni Pedro Almodovar, a koji je 2006. dobio nekoliko evropskih nagrada. U filmu se nigdje eksplicitno ne navodi da se radi o Bošnjakinji, ali niz podataka, od imena Hanna Ami-ran, preko učešća INTERNATIONAL REHABILITATION COUNCIL FOR TORTURE VICTIM u doku-mentovanju građe za scenario, upućuje da je riječ o vjerodostojnoj priči koja, u današnjoj Evropi, nema kome pripa-dati osim silovanoj Bošnjakinji. Sadržaj nećemo prepričavati, ali hoćemo preni-jeti ispovijedni monolog Hanne Amiran svome stranom prijatelju.

Znaš li šta su činile

onima koje su se usudile vrištati? Rekli bi: Sad ćemo ti zaista dati razloga da

vrištiš. I rezali bi je nožem na hiljadu mjesta

po cijelom tijelu, zatim bi utrljali so

u rane i iglom sašili rane.

Page 22: Saff [broj 324, 21.9.2012]

- Imala sam prijateljicu koja je studirala sa mnom u Dubrovniku.

p j j jp j j

Dobro smo se slagale. Bila je takoj

vesela. Ja nikad nisam bila vesela. Takog jg j

sam se ponosila što sam joj prijateljica.Čitale smo iste knjige, i ostajale

p j j p j j

budne dugo u noć samo da bi pričaleo njima. Knjige su uvijek bile stvarni-je no bilo šta drugo. Živjele smo sku-

j j g jj

pa tokom rata. Imale smo 20 godina kada su zatvorili školu. I odlučile smose vratiti odakle smo. Nismo mogledoći do svojih obitelji. Rekli su da segrozne stvari događaju, ali im nikonije vjerovao, mislim, ljudi čestopretjeruju. Nije moglo biti istina,mislim, rat. Nekako se uvijek događa na nekom drugom mjestu. Posudilesmo auto, ona je vozila, i otišle smo.Putem se ništa nije dogodilo, u dalji-ni smo vidjele požare, uginule pse...Ništa. Mnogo mrtvih pasa. Slušalesmo kasetu talijanske disco muzike.Smijale smo se. Puno smo se smijalena tom putovanju. Sjećaš li se pjesmeLa Dolce Vita? Bila je tako glupa.Zaustavili su nas samo dva kilometra od grada i odveli nas u hotel. Mislilesmo da samo žele uzeti auto. Brinulonas je kako ćemo to objas-niti vlasniku. Smiješno, zarne? Cijeli tvoj život samošto se nije promijenio, a tebe brine stari Ford tur-bo. Vojnici su govorili kaoja, našim jezikom. Nekisu imali samo 18 godina.Sjećam se, jednog dana sudošle postrojbe Ujedinjen-ih nacija. Mislile smo da će nas odvesti odatle. Ne!Glasovi poput tvoga, Jozef.Govorili su kao ti. Sjećamse, jedan od njih se stalnoizvinjavao. Izvinjavao se sa smiješkom. Ako možeš tozamisliti... Siluju te, opeti opet, i šapću ti na uho,da samo ti čuješ: Žao mi

p p

je, tako mi je žao, oprostimi... Bilo nas je 15 žena,ponekad više, ali znale smoda će neke od nas ubiti.Natjerali su ženu da ubijekćer. Stavili su joj pištolj uruku i prst na okidač, stavili su cijev pištolja djevojci u vaginu i natjerali jeda puca, govoreći: Sad nećeš postatinana! Žena je umrla nedugo nakon

p g p

toga od tuge. Jednog dana je svanulo,a ona je umrla od tuge. Znaš li šta su činile onima koje su se usudilevrištati? Rekli bi: Sad ćemo ti zaista dati razloga da vrištiš. I rezali bi jenožem na hiljadu mjesta po cijelomtijelu, zatim bi utrljali so u rane i ig-lom sašili rane. To su učinili mojojprijateljici. Ja nisam mogla... Nisu mi

dali da joj čistim rane. Po...polahko je iskrvavila. Bilo je tako... Bilo je tako sporo. Krv joj je curila niz ruke i noge. Molila sam da brzo umre. Brojala sam vriske. Mjerila sam bol. I mislila sam, ne može više patiti. Sada će umrijeti. Sada. Molim Te. Sljedeće min-ute. Molim Te.

Sljedeća znakovita scena događa se kada Jozef dolazi da u Rehabilitacionom cen-tru preko socijalne radnice potraži kontakt sa Han-nom Amiran, koja se vra-tila u nepoznato, u jednu dansku fabriku u kojoj radi kao izbjeglica iz rata koji su svi zaboravili. Jozef se socijalnoj radnici povjerava

da sa Hannom želi provesti ostatak života, a onda mu kaže:

- Ali, čak i da zaista osjećate to što kažete, daje li vam to za pravo

j

da pogledate ovu kasetu (Hanninog j pj

svjedočenja)? Bez njenog odobrenja? p g gg

Znate li koliko Hanna ima ovdje? j j j g jj j g

Znate li koliko krvi, smrti? Znate j

li koliko mržnje sadrže ove kasete? Znate li zbog čega ih snimamo? Pri-

jj

je holokausta Hitler je pozvao svoje g gg g

saradnike, i kako bi ih uvjerio da će j j p jj p

njegov plan uspjeti, pitao ih je: Ko jj

22

se sjeća uništenja Armenaca? To je rekao. Trideset godina poslije niko se ne sjeća. Deset godina poslije, ko se sjeća šta se dogodilo na Balkanu? Preživjeli? Oni koji su uspjeli nekim čudom preživjeti da bi pričali. Ako mogu. Oni koji se srame, preživjeli su. Poput Hanne. Ironično je, ako se može tako reći, što osjećaju sram zbog toga što su preživjeli. A taj sram koji je veći od boli, veći je od svega drugoga, može trajati zauvijek.

Angelinina Bošnjakinja ne osjeća sram dok u logoru za silovanje dan-ima hoda gola, za(b)luđena i kobe-jagi zaljubljena. U tom bezveznom filmu “U zemlji krvi i meda” nema traga suptilnosti i suosjećanju sa ko-jim je ova tema obrađena u kod nas nepoznatom filmu “Skriveni život riječi”. S jedne strane veličamo jed-nu estradnu blasfemiju, misleći da je to blaćenje silovane Bošnjakinje njena zaštita i afirmacija, a s druge, nemamo pojma o ovom remek-dje-lu kojim je napravljena upečatljiva ekranizacija sudbine jedne od onih Bošnjakina koje danas u iseljeništvu, u ime Bosne i Hercegovine, “osjećaju sram zbog toga što su preživjele”. To zapravo govori da ni Angelinu, a ni naše društvo, ne zanimaju plaho te silovane Bošnjakinje. Angelina je našla pogodnu temu da udovolji kolonijalnim ukusima, čiju perver-znu maštu golica ta bliskost maso-vnog silovanja i bluda, a naše je hudo društvo ugledalo Angelinu uživo, usred Sarajeva, pa nek’ košta šta košta!

Vratimo se na vijest o namjeri da se u Vogošći, u objektu gdje je bio logor za silovanje Bošnjakinja, otvori historijski muzej. Namjera je da to bude muzej za sve žrtve, sve logoraše, ali, prvenstveno bi trebalo biti mjesto sjećanja na silovane Bošnjakinje. Baš u Vogošći, tu gdje su po mnogim svjedočenjima, ali i po svjedočenju Hanne Amiran iz filma “Skriveni život riječi”, dolazili oficiri UNPRO-FOR-a da sudjeluju u ratnom zločinu silovanja Bošnjakinja, muslimanki. Ni jedan od njih do sada nije proce-suiran i kažnjen kao ratni zločinac, a dok se to ne dogodi, pravda neće biti zadovoljena. Silovana Bošnjakinja treba biti institucionalna briga ovog društva, i to tako što će jedna specijalizirana ustanova, kakva je historijski muzej, odgajati sjećanje na “sram koji je veći od boli”, i na bol koja je teža od smrti, na žrtvu koja je podnesena u ime Bošnjaka i Bosne i Hercegovine, i koja ne smije ostati zatočena u žrtvama silovanja, već mora živjeti opće mjesto naše antifašističke kulture.

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

I dok sarajevska

malograđanština u zvijezde

kuje Angelinu Jolie i njenu blasfemiju bošnjačke žrtve, dotle pored nas

posve nepoznat (!) živi možda ponajbolji film

o silovanoj Bošnjakinji, koji za ratni

zločin silovanja optužuje i

strane vojnike.

Page 23: Saff [broj 324, 21.9.2012]

23

ZABORAVLJENE SEMBERSKE GAZIJE – II DIO, prema kazivanju Mustafe Mulamustafića-Alije

Društvo

Ovo je spisak od 33 šehida, 16 Bijeljinaca i 17 Janjaraca, za koje Mustafa Mulamustafić zna da su poginuli za vrijeme Odbrambenog rata 1992.-1995. Šehidima Semberije Mustafa je posvetio jednu iskrenu pjesmu (posebno Admiru Bilaliću-Purdi), koju ponekad i zapjeva, ali je nikad ne završi zbog suza, jer ga preplavi žal i tuga

Piše: Jusuf Džafić, Bijeljina 22-25.8.2012.

Nastavljamo priču o zaborav-ljenim semberskim šehidi-ma.

18. Jahić Samil iz JanjeNa početku rata se priključio Armiji

u Teočaku nakon kratkotrajnog borav-ka u izbjeglištvu u Njemačkoj. Bio jeprijeratni aktivista SDA. Bio je mlad,simpatičan. Poginuo je prilikom zau-zimanja Grede 22. juna 1994. godine.Ukopan u Tuzli u naselju Solina. Nijebio oženjen. Iza njega je ostala mati,otac i sestra.

19. Sakib Jusić iz BijeljineDošao je na ratište 1992. godine. Po

priči saboraca bio je izuzetan sudrug.Žalim što ga lično nisam poznavao.p j gp

Poginuo je 1992. godine. Ukopan je uTeočaku.

20. Memišević Ševal-Šeki iz Bije-ljine

Krasilo ga je neizmjerno poštenje.Na teočansko ratište je došao sa mnomu januaru 1993. godine nakon kratkog izbjeglištva u Njemačkoj. Proveo je bo-reći se za Bosnu mjeseci i po. Poginuo

je 21. marta 1993. godine prilikom vra-ćanja Bilalića iz četničkih ruku. Treba naglasiti da su tada poginula samo 3 naša borca, dok je neprijatelj imao ogro-mne gubitke. Naime, poginula su 74 četnika. Ševal je ukopan u Teočaku na

g p g

šehidskom haremu. Upravo kada smo pisali o Ševalu, saznali smo da je Mir-

p

sad Đezić zvani Pipi, koji je 21. marta preselio na ahiret. Mustafa je prekinuo razgovor. Poslije dženaze smo nastavili razgovor. Inače, on je 26. njegov sabo-rac iz Janje koji umire prirodnom smrću poslije rata, obespravljen. Iza Mirsada su ostali jetimi – kćerka Emina i sin Husein.

21. Muminović Hasan iz BijeljineDošao je u jesen 1992. godine na

teočansko ratište. Bio je simpatičan mo-mak. Poginuo je u februaru 1993. godi-ne. Ukopan je u Teočaku na šehidskom mezarju.

22. Muratović Adnan – Doktor iz Bijeljine

U Armiju je došao ‘93. iz Njemačke.Bio je s nama na liniji. Bio je stabilan, tih. Bio je oženjen, no nije imao djece. Bio je sin bijeljinske čaršije. Poginuo je ‘95. od granate. Ukopan je na šehid-skom mezarju u Teočaku.

23. Paralić Sead iz JanjePo zanimanju je bio vojno lice. Za-

vršio je Vojnu akademiju. Obnašao je funkciju aktivnog oficira u Pakracu u Hrvatskoj. Kada je počeo rat u Hrvat-skoj on napušta posao i vraća se u Janju. Iz Janje je zaobilaznim putem preko Hrvatske uspio doći do Živinica, gdje se

J j j p p

priključuje Živiničkoj brigadi novem-p g jp

bra 1992. godine. Bio je ne samo jedan od najškolovanijih i najučenijih vojnika koje je Armije RBiH imala, nego jedan od najškolavanijih među semberskim Bošnjacima. Pred rat je bio magistrirao, da bi doktorsku disertaciju pisao u rat-nim okolnostima, na frontu. Bio je, sa svojih 26 godina, jedan od najmlađih koji su pisali doktorsku disertaciju. Bio je izuzetan strateg i vojnik. Poginuo je 25. oktobra 1993. godine na Nišićima sa

još pet oficira među kojima je bio i ko-madant brigade Nesib Malkić, pokuša-vajući da prekinu lanac šverca kojim suse ratni profiteri bogatili nauštrb napa-ćenog bosanskog naroda. Njegova pogi-bija je bila pod sumnjivim okolnostima,pošto nikad nisu pronađeni niti kažnje-ni počionioci ovog zločina. Posthumnoje odlikovan. Ukopan je u Živnicima u

p g

šehidskom mezarju. Iza njega je ostala mati, otac, žena i jedna curica. MatiZarfa mu je umrla prošle godina na istidan kad je on poginuo.

24. Potković Hasan iz JanjeDošao je u Armiju iz Janje u avgu-

stu 1994. godine. Bio je drug i saborackakav se jednom rađa. Poginuo je 1.septembra 1995. godine. Bila je to jed-na od posljednjih akcija pred Dejton, aliBožiji kader je bio da on pogine upravou njoj. Bio je oženjen. Ostavio je oca,ženu i troje djece. Otac Meho mu je biosedam godina mujezin u Janji. Žena i

j j j

troje djece žive u Sarajevu.

25. Redžić Mirsad - Šiptar iz Bije-ljine

Poginuo je 13. septembra zajednosa Suadom Goduševićem u 6:10 sati, uutorak. Ukopan je u Teočaku, u šehid-skom haremu. Bio je hrabar. Dobitnik je Zlatnog ljiljana. Iza njega je ostalotroje djece. Oni sa svojom materom živeu Sarajevu.

26. Salkić Fadil iz JanjeBio je na pijaci u Srebrenici kad je

rat izbio u Bijeljini i Janji, tako da je bioprimoran da ostane u Srebrenici. Tu sepriključio srebreničkim jedinicama Ar-mije BiH. Poginuo je ‘95. godine prijesrebreničkog genocida. Sin, kćerka ižena mu žive u Janji.

27. Sofić Samir iz JanjeBio je vojno lice, tačnije oficir. Služ-

bu je vršio u Hrvatskoj kada je tamo iz-bio rat. Iz Hrvatske je dezertirao u Ma-kedoniju, da bi krajem ‘92. uspio da seprebaci na slobodnu teritoriju Bosne iHercegovine. Bosnu je branio u Teo-čaku. Imao je pravo oficirsko držanje.

Oni su poginuli da bismo mi danas mogliOni su poginuli da bismo mi danas mogli slobodno Allahu na sedždu padati i slobodno disatislobodno Allahu na sedždu padati i slobodno disati

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Page 24: Saff [broj 324, 21.9.2012]

24

Baš gazija. Bio je mlad i ne-oženjen. Šteta što se po do-

g j j

lasku u Armiju BiH nije pri-hvatio oficirskog čina, negose zadovoljio statusom obič-nog vojnika. Doduše, svovrijeme našeg ratovanja uTeočaku, mi Semberci smopokušavali da oformimonašu jedinicu, sastavljenu odsamih Bijeljinaca i Janjaraca,no, uglavnom zbog protiv-ljenja određenih krugova uArmiji, to nikada nismo biliu stanju učiniti. Poginuo je10. marta 1993. oko 10-10 i15 sati na Obršinama. Tompriliko je poginuo i Bijelji-nac Samir Zulčić. Samir So-fić je ukopan na šehidskommezarju u Teočaku. Iza sebeje ostavio mater, tri sestre ijednog brata. Mati mu trenutno sama živi u Sarajevu, a sestre i brat su raza-suti po svijetu.

28. Šabani Eniz iz BijeljineŽivio je na Salašu. Porijeklom je sa

j j

Kosova. Bio je na ratištu u Sapni, gdje je i poginuo 1993. godine. Ukopan je na teočanskom šehidskom mezarju.

29. Šabanović Nadil iz JanjeRadio je u ATM-u u Za-

grebu. Iz Zagreba je ‘92. do-šao u Armiju. Mnogo je patioza svojom porodicom (ženomi dvoje djece, starosti 5 i 2 go-dine) koju je ostavio u Janjiiza neprijateljskih linija. Bio jekarakterna ličnost. Nije bes-potrebno pričao. S malo riječikazivao bi puno – pravi voj-nik. Poginuo je ‘93. godine,tačnije 21. aprila, tokom zau-zimanja Banj brda na Majevi-ci. Banj brdo je predstavljalo,a predstavlja i danas strateškiznačajnu kotu na Majevici iputnom pravu Tuzla-Uglje-vik-Bijeljina. ZauzimanjemBanj brda, čak je i Bijeljina bila ostala bez struje. Naža-lost, zbog manjka ljudstva,

nismo mogli braniti novostečene kote,pa smo se morali povući s Brda. Nadilje ukopan je u Teočaku. Porodica mu je‘94. razmijenjena na Majevici. Smjestilisu se u Tuzlu. Nisu imali od čega da žive.Njegova dva sina, Edin i Eldin, danasžive u Sarajevu. Eldin je oficir na službiu Zenici. Sam se školovao, nažalost, bezpomoći ikoga.

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

30. Šindrić Edin iz BijeljineDošao je iz Njemačke u jesen ‘92.

kako bi se priključio Armiji RBiH. Bio je solidan momak. Ratovao je na teočanskom ratištu. Poginuo je u saobraćajnoj nesreći na motoru sa Muhamedom Hamzićem u julu 1995. godine. Ukopan je u Tuzli na mezarju Tušanj. Nije bio oženjen. Mati Alma i brat mu žive u Sarajevu.

31. Velagić Sadik iz Janje Radio je kao policajac u Zvorniku

kada je Zvornik pao u četničke ruke. Tada je prebacio svoju porodicu, ženu i dvije bliznakinje tri mjeseca starosti kod mog brata Zekerijaha u Tuzlu. Tamo ih je ostavio da bi se vratio u Zvornik na Kula Grad i pomogao odbranu. Poginuo je na Kula Gradu u aprilu 1992. godine zajedno sa svoja dva šurjaka. Nije odmah dostojno sahranjen, nego je nakon rata ekshumiran iz zajedničke grobnice u Karakaju kod Zvornika, te ukopan na mezarju Panjevi u Janji. On je najvjerovatnije prvi Semberac koji je dao život za odbranu Bosne i dini-islama. Bio je veliki patriota, a kako i ne bi kada je ostavio tek rođenu djecu i ženu da bi branio Bosnu. Njegova žena i djeca sada žive u jednom selu kod Zvornika.

“Teško je shvatiti da

su za ovih 20 godina mnoge

milijarde prošle iz ruke

u ruku, koje će i moje dijete

vraćati, a niko nije podigao

spomenik šehidima Janje

i Bijeljine. Zar je došlo vrijeme da

ja, siromah, podignem

kredit i lično im podignem spomenik.”

Page 25: Saff [broj 324, 21.9.2012]

32. Zulčić Samir iz BijeljineSamir je bio izuzetan kuhar,

domaćin, kako bismo znali reći.Kuharski zanat je naučio od svoje ma-tere koja je radila u aščinici. Vojsci sepriključio ‘92. Nas trojica, Samir So-fić, Samir Zulčić i ja, smo te, 1993. go-dine, zajedno ispostili mjesec ramazan,uprkos činjenici da smo bili na ratištu,u oskudici, izmoreni. Sjećam se, SamirZulčić bi nam svaki dan pravio za iftarda li maslanicu, da li ribu uhvaćenu ujezeru Snježnica. Mati mu je porije-klom iz Janje. Njeno ime je Derva. Živij j j p j

u Sarajevu zajedno s kćerkom. Samir jerazveden, bez djece. On i Samir Sofićsu poginuli otprilike u isto vrijeme na Obršinama, možda jedno u pet minuta razmaka. Toga dana, 10. marta 1993.godine, su nas bili napali Rusi i Rumu-ni, zvani vikendaši, pošto su dolazili da ratuju i kradu upravo vikendom. SamirZulčić je ukopan na šehidskom hare-mu u Teočaku.

33. Šeća iz BijeljineBili smo izuzetno bilski, ali ga

nikada nisam upitao za njegovoime. Znao sam ga samo po nadim-ku Šeća. Veoma je čeznuo za svojom

g p

porodicom koju je ostavio u Bijeljinina milost i nemilost četnicima. Umaju 1994. godine je krenuo pješ-ke ka Bijeljini. Srce ga je vuklo ka porodici, nije više mogao izdržati.Nastradao je od mine u jednom odnebrojenih minskih polja izmeđunaših i neprijateljskih linija. Uko-pan je Teočaku.

Ovo je spisak od 33 šehida, 16 Bi-jeljinaca i 17 Janjaraca, za koje Musta-fa Mulamustafić zna da su poginuli za vrijeme Odbrambenog rata 1992.-1995. Šehidima Semberije Mustafa je posvetio

j g

jednu iskrenu pjesmu (posebno Admiru Bilaliću-Purdi), koju ponekad i zapjeva, ali je nikad ne završi zbog suza, jer ga preplavi žal i tuga. Žao mu je tih šehi-

j g j g

da koji su poginuli da bismo mi danas mogli slobodno Allahu na sedždu da padamo i dišemo, a o uspomeni na njih, ali i o porodici njihovoj (roditeljima, suprugama, djeci), skoro niko ne brine i ne haje, posebice ako šehidska porodica živi u Bijeljini i Janji. Prisjetimo se samo drugog dana Ramazanskog bajrama, Dana šehida, kada na Šehidskom

g g g jg

mezarju u Bijeljini nije bio ni jedan političar.

“Teško je shvatiti da su za ovih 20godina mnoge milijarde prošle iz ruke u ruku, koje će i moje dijete vraćati, a niko nije podigao spomenik šehidima Janje i Bijeljine. Zar je došlo vrijeme da ja, siromah, podignem kredit i lično im podignem spomenik”, Mustafine su riječi razočarenja. Inače, Mustafa je tri puta, na osobnu inicijativu, išao u institucije Federacije BiH, tražeći da se makar u Janji (u Bijeljini, gdje se 1. april slavi kao Dan oslobođenja od Bošnjaka, to je praktično nemoguće) podigne spomen-obilježje. Izgleda, bez uspjeha. Mustafina pjesma posvećena šehidima, koju donosimo za kraj, zaslužila je da se nađe na budućem spomen-obilježju šehidima Bijeljine i Janje:

25 21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Šehidima Semberije, posebno Admiru Bilaliću-Purdi

Evo večeras kad sam akšam klanj’o,

Bijeljinu i Janju moju lijepu sanj’o.

Sanjam Janju i Bijeljinu, A i moju rijeku Drinu.Sanjam moje jarane, rahme-

tli heroje,I oni su, bolan, dio duše

moje.Sanjam moga Purdu, sem-

berskog heroja, Vječno će da pati za njim

duša moja.Pogin’o si, bolan, Purdo, ti

za Bosnu, Janju i jaranePogin’o si bolan, Purdo, bez

ikakve mane,Ali neka, neka, daće nama

dragi Allah i snage i moći,Pa ćemo mi sa tekbirom na-

šoj kući doći.A kad dođem, spomenik ću

ja da pravimi dok sam živ da vas kao he-

roje moje Janje slavim.Da svojoj djeci pričam istinu

o vama, sa saborcima širimi ljiljane vaše mirim.Neka vam je vječni rahmet

od mene vam bioI Allah vas tamo nagradio.

Page 26: Saff [broj 324, 21.9.2012]

26

Znakovi na putu

Da’va

U Bosni i Hercegovini danas ima veliki broj daija ili islamskih propovjednika, misionara. Daije su veoma važan dio bosanskohercegovačkog društva. Svojim brojnim i raznovrsnim aktivnostima daije ostvaruju veliki utjecaj na život Bosanaca i Hercegovaca. Zato smo istražili ko su bosanske daije, koliko ih ima, šta rade, koje su njihove vrline i mahane

Pripremio: Ezher Beganović

Uprošla dva broja Saffa, unašoj novoj rubrici Zna-kovi na putu, pisali smo o

tome kako mi muslimani jedno go-vorimo a drugo radimo te o emane-tima, odnosno preuzetim obavezama i datim obećanjima. Tema ovog broja su bosanske daije. U Bosni i Herce-govini danas ima veliki broj daija iliislamskih propovjednika, misionara.Daije su veoma važan dio bosan-skohercegovačkog društva. Svojimbrojnim i raznovrsnim aktivnostima daije ostvaruju veliki utjecaj na životBosanaca i Hercegovaca. Zato smoistražili ko su bosanske daije, kolikoih ima, šta rade, koje su njihove vrli-ne i mahane, zašto nisu jedinstveni,za šta su odgovorni i kakav je krajnjirezultat njihovih davetsko-misionar-skih aktivnosti? Odgovore na postav-ljena pitanja u potpunosti temeljimona stavovima i mišljenjima bosan-skih daija koje smo za ovu svrhu an-ketirali.

Ko su bosanske daije

Riječ daija izvedena je od arapskeriječi, glagola – DEA – JED’U, koja znači zvati, dozivati, propovijedati,a glagolska imenica ili glagolski pri-djev radni je DAIN, množina DUA-TUN (bosanskom jeziku prilagođentermin i kod nas uvriježen izraz jeDAIJA), što bi značilo onaj koji po-ziva (u islam), propovjednik, agita-

tor, a koja se kod nas još prevodi i kao misionar – neko ko vrši misiju pozivača u islam. To je što se tiče etimološkog značenja riječi DAIJA. Na osnovu spomenutog etimološ-kog značenja riječi DAIJA, kao i na osnovu općeg značenja jednog hadisa Muhammeda, sallallahu alejhi ve se-llem, u kojem je on rekao: “Prenesite od mene makar jedan ajet”, jedan re-dak iz Kur’ana, ili jedan hadis, može se izvesti zaključak da praktično svaki musliman koji na ovaj ili onaj način poziva ljude u islam, odnosno podučava ljude islamu, može biti da-ija. Međutim, pošto je da’va jedan od kolektivnih imperativa Kur’ana, što znači ako jedna skupina ljudi izvrši taj imeprativ onda spada oba-veza s ostalih muslimana, Ku’ran ek-splicitno upućuje (naređuje) da tom pozivu mora prethoditi stručno usa-vršavanje, odnosno, da bi neko bio daija u pravom smislu te riječi, on se mora posvetiti proučavanju islama i islamskih znanosti, u kontekstu sa-vremenog obrazovanja kazano, mora završiti odgovarajući fakultet i steći islamsko znanje kako bi dobio zvanje daije. Na to upučuje kur’anski ajet iz sure Et-Tevba: Svi vjernici ne treba da idu u boj. Neka se po nekoliko njih iz svake zajednice njihove potrudi da se upute u vjerske nauke i neka opomi-nju narod svoj da mu se vrate, da bi se Allaha pobojali. (Et-Tevba, 122.).

Dakle, na osnovu ovog ajeta jasnoje da daija mora steći određeno vjer-sko znanje, ali to nije dovoljno da bi ponio naziv daija, već to znanje mora prenijeti drugima, odnosno mora biti od onih koji će aktivno djelovati i ljude pozivati u dobro, a odvraćati ih od zla.

Citirani ajet navodi nas na zaklju-čak da se daijama mogu nazvati svi imami, profesori islamskih nauka koji rade u medresama i na fakul-tetima, muallimi, odnosno svi vjer-ski službenici koji se aktivno bave da’vetskim pozivom kroz Islamsku zajednicu kao krovnu vjersku insti-tuciju u Bosni i Hercegovini. Među-tim, kod nas je termin daija postaofrekventan i ušao je u širu upotrebu

tek u toku i nakon agresije na Bo-snu i Hercegovinu, a uglavnom jepodrazumijevao ljude koji se bavemisionarskim radom, ali izvan zva-nične institucije Islamske zajednice.Odnosno, danas, nakon agresije, tajnaziv se najviše ili isključivo koristiza Bošnjake koji su završili islamskifakultet na nekom od islamskih uni-verziteta u arapsko-islamskom svije-tu, Egiptu, Siriji, Jordanu, Kuvajtu,Emiratima , a posebno u SaudijskojArabiji, odnosno u Medini, Mekkii Rijadu. Stoga bi se moglo kazatida su oni na neki način pandan iliopozicija zvaničnoj Islamskoj zajed-nici. I to iz više razloga, a možda sunajbitniji ovi: činjenica da svršenicispomenutih fakulteta koji nisu po-hađali studij preko Islamske zajed-nice, (naizgled) rade volonterski ida se njihova interpretacija islama, unekim pitanjima i segmentima, i na doktrinarnoj (akaidskoj) i fikhsko-pravnoj razini, razlikuje od inter-pretacije Islamske zajednice koja ufikhu preferira isključivo hanefijskimezheb, dok tzv. selefijske daije za-govaraju striktno slijeđenje sunneta,odnosno dokaza koji je utemeljenna vjerodostojnoj predaji od Mu-hammeda, sallallahu alejhi ve sellem,ne gledajući na to kojem mezhebu ilipravnoj školi pripadaju muslimani tedržave. A u akidi, zvanična Islamska zajednica preferira tzv. maturidijskimezheb ili interpretaciju osnovnihnačela vjere islama koju je izložioislamski učenjak Ebu Mensur el-Ma-turidi, a koja se u nekim temeljnimpitanjima vjerovanja, kao što je, na-primjer, pitanje Allahovih imena isvojstava, razlikuje od interpretacijeklasične, tradicionalne škole islama koja je danas poznata pod imenomEhli sunnet vel-džema’at. No, i po-red toga što su akaidska načela temeljislama, temelj vjerovanja, kod nas sufikhsko-pravne razlike i polemikeoko toga napravile pravu pometnju

BBosanskosanske e daijedaije

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Page 27: Saff [broj 324, 21.9.2012]

27

unutar bošnjačko-muslimanskog kor-pusa, produbile jaz između selefijskih daija i Islamske zajednice i vidno utje-cale na razjedinjavanje muslimanskog saffa u Bosni i Hercegovini, iako su te razlike sekundarnog karaktera i u suštini ne mijenjaju ništa na stvari. Zbog toga bi se moglo kazati da su selefijske daije, svjesno ili nesvjesno, napravile, na žalost i dalje prave, kru-pnu metodološku pogrešku u da’vi, jer se stiče dojam da je osnova te da’ve, htjeli oni to priznati ili ne, ispravljanje fikhskih “pogrešaka”.

Koliko ima bosanskih daija?

U Bosni ima blizu 300 daija, međutim mali broj njih se aktivno bavi da’vom, da li samostalno, pre-ko određene organizacije ili preko Islamske zajednice, ali samim tim što nose diplomu sa islamskog fakulteta oni se smatraju daijama i krugovi bliski njima ih tako nazivaju. Prema sakupljenim informacijama u Sau-dijskoj Arabiji do danas je islamske studije završilo oko 200 bosanskih daija. Ostali su studij završili u Egip-tu, Siriji, Jordanu, Kuvajtu, Emirati-ma. Kada je u pitanju broj aktivnih daija naši sagovornici se slažu da ih ima tek oko tridesetak. Važno je napomenuti da je školovanje blizu 300 bosanskih daija u spomenutim arapskim zemljama koštalo najmanje deset miliona KM. Nažalost, kao što smo rekli, samo tridesetak svršenika islamskih studija u arapskom svijetu danas je aktivno. Ostalih dvjestoti-njak svršenika spomenutih islamskih studija u arapskim zemljama napu-stili su da’vu i bave se poslovima koji nemaju veze sa islamskom da’vom.

Jesu li bosanske daije pripadnicijedne grupe i razilaze li se utumačenju islama?

Bosanske daije, iako formalno i deklarativno slijede isti vjersko-akaidski pravac (Nažalost, u po-slednje vrijeme, pojavom globalnog tekfira u ummetu, pojedine bosan-ske daije, pristalice tekfirskih ideolo-gija razilaze se sa ostalima i u samom tumačenju osnova vjere – akide.), interpretaciju vjerskih načela i propi-sa, diskurs, nisu homogena skupina i nemaju jednu i jedinstvenu organi-zaciju ili udruženje koje ih okuplja i preko kojeg izvode svoje da’vetske aktivnosti. Neke daija djeluju samo-stalno, neki su opet formirali zaseb-na udruženja, takvih udruženja u BiH ima više, kroz koja izvode svo-je da’vetske aktivnosti i artikuliraju svoje stavove, neki od njih su, što je

svakako za pohvalu, postali uposle-nici Islamske zajednice i rade kaovjeroučitelji u srednjim i osnovnimškolama (rijetko koji kao imam ilimuallim u džamiji) itd.

Istina je da nesuglasice i razlikeu tumačenju određenih islamskihnačela i propisa, ne postoje samo iisključivo na relaciji selefijske daije– Islamska zajednica, već su one ite-kako prisutne i među samim salefij-skim, tj. bosanskim daijama. Razlozirazilaženja među daijama su nedo-voljna upućenost u vjerske znanosti, a prije svega Kur’an, hadis, fikh, usulufikh – metodologiju šerijatskog pra-va, siru – životopis Poslanika, s.a.v.s.,kao praktični uzor primjene vjer-skih naloga. Zatim, nepoznavanjesunnetske metodologije u pozivanju:prioriteti, postepenost, pokušaj pro-mjene stanja sa najblažim sredstvima (tejsir – olakšavanje vjere), pozivanjeličnim primjerom, teveddud – prido-bijanje naklonosti ljudi, lijep edeb,širenje lijepog glasa – o daiji, primje-na mudrosti, strpljivost u djelovanju iiščekivanju rezultata, savjetovanje sa učenijima i iskusnijima, prihvatanjepozitivne kritike, nadogradnja davet-skog angažmana na tuđe rezultate a ne otpočinjenje uvijek iz početka itd.

Daije a tako i oni koji ih slijede nerazumiju vjeru, odnosno znanstvenuinformacijsku sumu ili breme kojenose, te ne uviđaju potrebu da kaomuslimani budemo zajedno – jedna zajednica ili džemat. S druge stra-ne, to ima za rezultat da ne poimajuposljedice razdijeljenosti dugoročno,kao i činjenicu da je neko drugi uče-niji, iskusniji i bolji u da’vi od njih, a tako i od svakog znalca, što polučuje

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

oromnu frekvenciju i metež fetvi ra-zličitih poruka, zaključaka i praktič-nih posljedica.

Svakome ko iole prati tokoveda’ve na našim prostorima, posebice u zadnjih nekoliko godina, sasvim je jasno da postoje određene razlike među daijama u tumačenju islam-skih načela i principa, ali i u njihovoj primjeni u savremenim okolnostima. Ključna pitanja oko kojih se vodi polemika, i koja stvaraju najviše ten-zija na terenu, jesu pitanje aktivnog bavljenja politikom (političkog akti-vizma) i učešća u demokratskim pro-cesima, rada u institucijama i organi-ma IZ-a, rada u državnim organima, odnosa prema neistomišljenicima ili različitim interpretacijama islama kod nas, načina ostvarivanja osnov-nih ljudskih prava u sekularističkim društvima, primjene propisa tekfira na pojedince, i sl. U biti, radi se o razilaženjima koja su iz arapskog svi-jeta, odnosno univerziteta na kojima su naše daije sticale islamsko znanje, bez nekog studioznijeg pristupa, pre-nešena direktno na naš teren, a on, onakav kakav trenutno jeste, nije mogao izdržati svu tu komplicira-nost i raznolikost ideja i mišljenja, i pojavili su se razni problemi koji su dodatno zakomplikovali ionako komplikovane i krhke međumusli-manske odnose u Bosni i Hercegovi-ni. Suština problema leži u tome što pojedine daije, svršenici islamskih fakulteta, daju sebi previše prava i slobode u tumačenju kompleksnih pravnih i doktrinarnih pitanja, što je njihova interpretacija krajnje isklju-čiva i netolerantna i što im se u tom smislu posvećuje prevelika pažnja.

Page 28: Saff [broj 324, 21.9.2012]

Velika je greška od svršenika islam-skih fakulteta, pa i magistara, koji uz-gred posjeduju određeno znanje, pra-viti ekskluzivne i apsolutne autoritete,bez čijeg se mišljenja ne može, ili čijemišljenje predstavlja jedinu “istinu”,koja ne može biti izvrgnuta kritici, iproglašena kao potpuno irelevantna i neutemeljena. S druge strane, ima daija koje se ponašaju kao da su onijedini radnici za islam, kao da islampočinje i završava s njima, kao da prijenjih niko nije znao ni šta je Sunnet,ni šta je tradicija, ni šta je vadžib a šta haram, šta su islamske norme i šta jeislamska etika, i kao da na ovim pro-storima nikada nije bilo ni učenjaka ni islamskih škola.

Ima li među bosanskim daijama suparništva, netrpeljivosti, borbe za prevlast?

Na ovo pitanje daije su ovakoodgovorili. “Realna pretpostavka za suparništvo, netrpeljivost i borbuza prevlast u ovom slučaju je mnoš-tvo svršenika islamskih fakulteta na jednom relativno malom prostorukakav je naš, kao i postojanje veli-kog broja islamskih udruženja i or-ganizacija, sa vlastitim programima,metodama, prioritetima i načinomkomuniciranja sa društvom, ali i po-stojanja, ako tako mogu reći, ‘kulta daijske ličnosti’, u smislu nekritič-kog isticanja pojedinaca kao duhov-nih i moralnih vertikala, čija bi riječ(fetva, mišljenje) trebala biti prva iposljednja, a da se ne lažemo, daije,ovdje prvenstveno mislimo na sebe,su daleko ispod tog nivoa, da bibili tako tretirani. To je, bez ikak-

ve sumnje, glavni razlog nelojalne i nerealne konkurencije, rivalstva i borbe za primat nad da’vom, koji evo već jednu deceniju guše svaki napredak, pomak i boljitak na planu islamskog misionarskog rada. Nema boljeg dokaza za ovo tvrdnju od upornog i tvrdoglavog insistiranja, određenih davetskih krugova, na onim pitanjima i mišljenjima koja cijepaju i dijele muslimanski saff, i koja ih promovišu kao ekskluzivne nosioce istine.”

“Naravno da ima zavisti i natje-canja, jer je to bolest učenih, kao što se vladari bore za fotelje tako se bore i učeni. Okretanje leđa je itekako identificirano i prisutno, ono je ra-zlog trenutne podijeljenosti.” “Sla-žem se da danas među određenim grupama Bošnjaka postoji razdor, pa čak i netrpeljivost, ali za to su krivi samo neki pojedinci među daijama koji su zbog svoga nerazumijevanja okolnosti u kojima živimo i svojih ekstremnih stavova upravo doprini-jeli širenju pogrešnih razumijevanja propisa i islama.”

28

Odgovornost bosanskih daija za razilaženja u razumijevanja islama među onima koji su ranijih godina “konzumirali” njihovu da’vu

Bosanske daije snose jedan dio odgovornosti. Odgovornost onih koji nisu stručni je prenešena ili po-dijeljena između njih i onih koji su im dali epitet “daije”, a stručni dai-je, svršenici islamskih fakulteta, kao minimuma za zvanično upražnjava-nje da’vetskih akcija odgovorni su ponajviše za svoju neorganiziranost i neudruživanje u jednu zajednicu, uniju, udruženje koje je trebalo da istupa jednim glasom i zahtjevima prema zvaničnim institucijama IZ-e i da na taj način traži svoja prava. Da djeluju kroz institucije IZ-e, da budu prihvaćeni, priznati i neodba-civani ili zakonskim regulativama IZ-e prisiljavani da polažu medresu kako bi se mogli baviti imamskim poslovima, s obzirom da je džamija, minber, mihrab, ahmedija – jedan veliki korak i dobra pozicija za kon-kretizaciju da’ve i mogućnost njene

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Donatorska sredstva, poseban izvor razilaženja

Bez donacija nema ni da’ve ni daija u Bosni i Hercegovini. Ovo je stav mnogih poznavaoca bosanskohercegovačkih društvenih pri-

lika. Bosanske daija na različite načine dolaze do potrebnih finansijskih sredstava. Nažalost, često to bude razlog za razilaženja, pa čak i otvorena neprijateljstva među pojedinim daijama. Kontrola prikupljanja donacija i njihovog trošenja je jedno od najprisutnijih rivaliteta među bosanskim da-ijama. Ima čak i slučajeva da jedna grupa daija ogovara drugu grupu daija kod potencijalnih donatora kako bi te donacije pripale njima. Nažalost, znamo za dosta veoma negativnih primjera, koje ne želimo iznositi, tu sramotu ćemo ovaj put prešutjeti.

Page 29: Saff [broj 324, 21.9.2012]

29 21. septembar - 5. zu-l-ka’de

afirmacije i efikasnosti kod ljudi. To se moglo riješiti na dobrobit svih. Islamska zajednica bi dobila kvalite-tan kadar, a daije priliku da se poka-žu i dokažu, da poduče i nauče, da prenesu i napute. Na ovaj način ne bi se pravio jaz i prozivanje i etike-tiranje svršenika islamskih fakulteta van BiH da su ovo ili ono. Uz ovo, ne može se poreći odgovornost IZ-e koja je kao krovna i legitimna insti-tucija muslimana u BiH za vjerska pitanja, a time i da’vu, napravila pre-vid u pogledu angažmana i regruto-vanja svih svršenika islamskih faku-leta vani, pa i onih daija koji ne nose institucionalnu diplomu. Mogla je osmisliti programe i projekte i isko-ristiti taj potencijal, a na taj način pomiriti stavove, viđenja, iskoristiti iskustva i mladalački entuzijazam tih ljudi, i na taj način postići dva efekta jednim činom: da svu boš-njačku populaciju, u ovom slučaju

daije, drži na okupu, a u isto vrijeme da ih iskoristi u dobrobit zajednice na promicanju islama i njegovih vri-jednosti. Sve eventualne nesuglasice bi se vremenom i usputno rješavale i to bi bio unutarnji dijalog, a ne kako se doima ili prikazuje kritika, osuda ili napadi iznutra i izvana.

Također, pojedinci daije su odgo-vorni u onom dijelu gdje su preuzeli na sebe veliku obavezu, koju su tražili ili im se ona nametnula zbog odre-đenih društvenih okolnosti, a onda nisu smogli snage da priznaju da ju ne mogu nositi, pa su zarad pročelničke pozicije daije davali upute, smjernice, fetve koje su zapravo bile nepromi-šljene, šerijatski neutemeljene jer nisu uklopljene u kontekst životne stvar-nosti, prioriteta, stanja ljudi, i dru-gih važnih faktora na osnovu kojih se tumači šerijatski tekst, iznosi fetva i spušta ili prezentira neki šerijatski propis.

Greške i posljedice su nastajale usljed nepomirivosti djela daije i ono-ga što govori, pa su bili odbacivani ili osuđivani, “pregaženi” od drugog da-ije koji je oduzeo “sljedbenike” ovom prvom, pa su tu rađala zavist, mržnja, traženje grešaka, osude, kritike, dis-kusije, izazivanje na raspravi i tome slično.

Ima li nade da se bosanske daije okupe oko zajedničkog programa i interesa?

Postoji nada, međutim, do toga mnoge stvari trebaju da sazriju i da dođu na svoje mjesto. Prije svega potrebno je izgraditi visoku svijest o važnosti zajedništva muslimana i ko-lektivnog rada za islam. “Držim da je potrebno napraviti kongres islamskih učenjaka i daija, koji će služiti i IZ i muslimanima BiH, gdje će se postavi-ti mjerila, pravila, defninirati mnoge stvari, razraditi strategija, osmisliti programi. To bi tebalo da bude kon-gres daija volontera, koji će sa pozicija gdje rade, bez materijalnih potraži-vanja, raditi na promicanju Allahove riječi. Neka to bude servis za pomoć i podršku imamima, džematima, islamskim organizacijama i udruže-njima. Daije koji će imati svoj glas po svakom važnom pitanju, dilemi, krizi i događaju. To može da bude, s jedne strane, i pozitivan i objektivan korek-tor rada uposlenika IZ-e, da predlaže programe, akcije, nudi rješenja i po-maže muslimanima da praktično žive islam. Smatram da bi ovo bilo korisno i za IZ, jer je ona po svojoj strukturi samo servis vjerskih usluga“, zaključu-je na kraju jedan od bosanskih daija.

Glas bosanskih daija slabo se čuje

Dakle, ako bismo uspoređivali bosanske daije sa onima u islam-skom svijetu, naročito sa daijama u Egiptu i Tunisu gdje je po-

litički aktivizam i preuzimanje odgovornosti vođenja države i društva njihova glavna aktivnost onda bismo mogli konstatirati da se kod daija u Bosni sve aktivnosti svode na “čistu” da’vu – predavanja, podučavanja djece i omladine Kur’anu, štampanje i dijelenje letaka, pisanje i prevođenje vjerske literature, kao i praktičnu da’vu kroz razne vidove humanitarnog rada. I da nije savremenih sredstava komunikacije i raznih vrsta elektron-skih medija: internet, CD-ovi, i sl., usudili bi se kazati da se glas bosan-skih daija ne bi daleko čuo, iako se i ovako slabo čuje. Šta je posrijedi, neodlučnost, nesposobnost, ili nešto treće, to sa sigurnošću ne možemo kazati. U svakom slučaju, ovakav odnos bosanskih daija prema krupnim društveno-političkim pitanjima u BiH, je u najmanju ruku indikativan i zahtijeva jednu dublju stručnu analizu.

Page 30: Saff [broj 324, 21.9.2012]

30

Laktaške razdržavljeničke nebuloze velikog malobeograđanina

Pogledi

“Ja nisam za to da se žrtvuje mir za BiH. Ako neko misli da treba žrtvovati mir za BiH, već smo vidjeli kako je završilo. Ne razumijem patološku potrebu Sarajeva da ima privid kako upravlja Banja Lukom i Širokim Brijegom, a ne upravlja. Ne razumijem tu potrebu i naivne vjere da će stvarno jednog dana i upravljati”, presudio je Dodik, koji je u vrijeme kad su mu Armija BiH i HV/HVO bili nadomak Banja Luke vjerovatno već bio u Beogradu a njegovi istomišljenici pakirali kofere za isti

Piše: Ale Kamber, Livno18.09.2012.god.

Predsjednik dejtonsk-og nedonoščeta, tzv.“Republike Rrpske” u

međunarodno priznatoj RepubliciBosni i Hercegovini, Milorad Dodik,se ponovo, po ko zna koji, predizborniput, “miroljubivo” razgukao o, po nje-mu, jedinom načinu “zaživljavanja mira i stabilnosti u BiH refirmaci-jom HRHB”, odnosno uskrsnućemsijamskog blizanca velikosrpskog nedonoščeta nastalog ratom, genoci-dom i etničkim čišćenjem nesrpskog stanovništva o čemu je već u neko-liko navrata i domaći i Međunarodnisud rekao svoje. Umjesto da se pok-loni svim žrtvama rata u BiH, poseb-no bošnjačkim i izvine preživjelim

Srebreničanima i ostalim Podrinjcima, Posavcima, Krajišnicima, Sarajlijama, Mostarcima…za ono što su učinili njegovi prethodnici i velikosrpski mentori i eg-zekutori u ratu, stvorivši mu na tim osnovama i “republiku” u Republici, i umjesto da izmjesti pra-voslavnu crkvu iz avlije nane Fate Orlović, Dodik “vaskrsava” ono što je čak i sam Franjo Tuđman ugasio, potvrđujući tako da je dosljedan malobeograđanski sljed-benik karađorđevićevskog velikosrpstva vožda Slobo-dana Miloševića.

Megafon hercegbosan-stva

Dodik - vascelosrbindrvarskih korjenova, u izja-vi za hrvatski Večernji list

j jje t

ustvrdio da bi predstavnici j j

hrvatskog naroda u BiH “trebali izvesti narod

gg

na referendum o svom

položaju” a zbog, kakoje izjavio “majorizacijeod strane Bošnjaka”.j j j

Za “izlazak iz krize” predložio

jj

je “uspostavu saveza/unije tri republike u BiHj

a koje bi po njemu činilejj

“srpska RS”, “hrvatska j jj

HRHB” i “bošnjačka Bosna”. Naravno, u teri-toriju etnički očišćene“svoje RS” ne da zadirati,

j

a predlaže da bh. Hrvati ij

Bošnjaci podijele FBiH, pa da se onda udruže u uni-

j jj j

ju sa RS. Dodik bi dakle,udruživao nešto što uopćej

ni Dejtonskim sporazu-mom, pa ni ratom nije bilo

j

razdruženo. Dio teritorija j

BiH jeste bio privreme-j

no zauzet (okupiran) odj

strane Miloševićeve JNA i kvislinških Karadžićevihi Mladićevih četnika a izvjesno vrijeme i odTuđmanove soldateske i

j jj j

njihovih separatističkihsaveznika u BiH, ali ni-

j

kad kapitulaciju niko nijepotpisao niti priznao,niti bijelu “predajničku”

Trojstvo Trojstvo popo D Dodikodikuu

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

I tako, dok poziv na

“treći entitet” i ponovno

velikosrpsko-hrvatsko

savezništvo uveliko mirišu

na april 1992. godine

bošnjački “predstavnici” se igraju igrice

“kolariću paniću”,

prepuštajući državu i

njene istinske patriote

na milost i nemilost

aspirantima na njen teritorij i

živote.

Tihić - Lagumdžija, pukla veza

Page 31: Saff [broj 324, 21.9.2012]

31

zastavu istakao. BiH je i po De-jtonskom sporazumu i ustavu

j

međunarodno priznata i cjelovita j

država koju čine dva nesuverena en-j

titeta, a ne nikakva unija “suverenih j

republika”, jer, ni RS, ni HRHB ni-j

kad nisu međunarodno priznate kao jj

nezavisne i suverene države/repub-like, pa prema tome, ne mogu se ni udruživati u savez/uniju država. BiH

g

je kao država prethodila entitetima jj

i to stoljećima prije njihovog nas-j

tanka i razdružiti se ne može bez j j j gj j j g

volje svih njenih naroda i građana, čak ni ratom što je u više navrata

j j g

do sada pokušavano, a j

posebno u posljednjem, jerto patriote BiH, i Bošnjacii Hrvati i Srbi i ostali ne

j

dozvoljavaju, niti će ikada dozvoliti. A ne dozvoljava

j jj j

to ni međunarodna za-j

jednica predvođena SAD.Dodik je dakle, svjesno za-j

mijenio teze, nudeći slanuj jj

ruku “hercegbosanskim”jj

tvrdolinijašima i “antibo-gg

sancima”, te minderaškij

nastrojenim zagovor-nicima mini bošnjačke

j gg

“džamahirijice” od Vječnej

vatre do Kozje ćuprije. Ij j

ne slučajno i ovoga puta j j

u predizborno vrijeme da j gj g

lakše svi zbiju “svoja stada jj

u svoje torove” i “svoja jata u svoja geta”.

“Meni je drago da jehrvatski blok u BiH predvođen Čovićem i Ljubićem artikulirao

p

rekonstrukciju FBiH u dvije za-sebne republike. Ako mene pitate šta bi trebalo činiti jeste da bi FBiH trebalo podijeliti na dva dijela kako bi se formirala HRHB, ostalo bi se trebalo zvati Bosna i RS koji bi pravili trojni savez na razini države s manjim kompetencijama od današnjih. Po mom mišljenju to bi značilo samo ovlaštenja vanj-ske politike, vanjske sigurnosti i vanjskotrgovinska pitanja”, pojas-nio je nekadašnji beogradski student politologije Dodik planove hrvatskog dvojca Čović-Ljubić.p g j pg

Bošnjačka politika je po Dodiku nanijela najviše štete, ponajprije, kako kaže, zbog matrice po kojoj je ovaj narod žrtva iz prošlog rata u BiH pa mu po toj osnovi pripada više prava nego Hrvatima i Srbima. Bošnjačku politiku on ocje njuje nevjerodostojnom i konfliktnom, gdje je po pitanju prve karakteristike i u pravu jer su se “prvi u Bošnjaka”, što bi narod rekao, “o sebi zabavili” boreći se za fotelje i privatno-kla-novske interese zatirući u korijenu

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Šest buktinja plamte ...

Sulejman i Milorad - ko se kome smije

Pobjednici - Lagumdžija i Dodik - ko se kome ruga

Dodik je, dakle, svjesno zamijenio teze, nudeći slanu

ruku “herceg- bosanskim”

tvrdolinijašima i “anti-

bosancima”, te minderaški nastrojenim

zagovornicima mini bošnjačke “džamahirijice”

od Vječne vatre do Kozje ćuprije.

Page 32: Saff [broj 324, 21.9.2012]

konkurente i prepuštajući tako Do-diku i “dvojnom HDZ-u” blizu 90%teritorija.

Egzekutor

“Ja nisam za to da se žrtvujemir za BiH. Ako neko misli da treba žrtvovati mir za BiH, već smo vidjeli kako je završilo. Nerazumijem patološku potrebu Sa-rajeva da ima privid kako upravlja Banja Lukom i Širokim Brijegom,

j p p j

a ne upravlja. Ne razumijemtu potrebu i naivne vjere da ćestvarno jednog dana i uprav ljati”,

presudio je Dodik, koji je u vrijeme kad su mu Armija BiH i HV/HVO bili nadomak Banja Luke vjero-vatno već bio u Beogradu a njegovi istomišljenici pakirali kofere za isti.

Dodik je zamjerio i američkojadministraciji tvrdeći da je pogriješila tumačeći duh Dejtona i prepuštajući utjecaj Turskoj koja po njemu ima pristran odnos pre-ma Bošnjacima. Dodao je i da neće oprostiti Zlatku Lagumdžiji “gri-jeh” te da će on otići. “Bećirević je već pokusni kunić i vidjećete da postoji većina za smjenu. Ako je Zlatko pametan, bolje je da se

32

povuče nego da čeka egzekuciju. A ta će se egzekucija dogoditi” obećao je Dodik, ne krijući da će mu saveznici u tome biti kao i do sada SDS, te Tihićeva “platformaška” SDA.

Da velikosrpska ideja nije zgasla ne pokazuju samo Dodik i njegovi domanovićevski sljedbenici već i

njihovi mentori iz Srbije i Rusije. Na obilježavanju 20. godišnjice Akademije nauka i umjetnosti Repub-like Srpske (ANURS) koji je započeo istog dana, 17. septembra 2012.godine kad je i Dodik dao spo-menuti intervju hrvatskom Večernjem listu, ruski aka-demik i historičarka Jelena Guskova je ustvrdila poput Miloševića da “svi Srbi trebaju živjeti u jednoj državi” a što bi se ost-varilo “ujedinjenjem srp-skih teritorija”. “Repub-lika Srpska biće čvrsta država i centar srpstva na Balkanu, od kojeg će krenuti učvršćivanje svih srpskih teritorija”, za-graktala je u Banja Luci Guskova, a predstavnik Is-torijskog institute SANU-a Slavenko Terzić dodao kako u ovoj instituciji ne gube nadu da će doći his-torijski trenutak kad će svi Srbi živjeti u istoj državi. Dakle, ponovio je poznatu Garašaninovu i memoran-dumsku Ćosićevu ideju

čiji je pokušaj realizacije 1992.-1995. godine doveo do jednog od najkrvavijih ratova u historiji i do najmasovnijeg genocida i etničkog čišćenja od Drugog svjetskog rata, za šta su već odgovarali, ili trebaju odg-ovarati njihovi ideolozi (na žalost, za sada ne i ključni) te vojni i politički čelnici, kako na domaćem tako i na Međunarodnom sudu u Hagu. I tako, dok poziv na “treći entitet” i ponovno velikosrpsko-hrvatsko savezništvo uveliko mirišu na april 1992. godine bošnjački “pred-stavnici” se igraju igrice “kolariću paniću”, prepuštajući državu i njene istinske patriote na milost i nemi-lost aspirantima na njen teritorij i živote, nesebično ginući za mini-starske i direktorske fotelje koje, ako bi se realizirao separatističko-velikosrpskohrvatski “kršćansko-križarski” pohod na BiH i onako ne bi bile njihove već agresorsko-separatističke.

Dio teritorija BiH jeste bio privremeno

zauzet (okupiran) od strane

Miloševićeve JNA i

kvislinških Karadžićevih i Mladićevih četnika a izvjesno

vrijeme i od Tuđmanove soldateske i njihovih

separatističkih saveznika u

BiH, ali nikad kapitulaciju

niko nije potpisao

niti priznao, niti bijelu

“predajničku” zastavu istakao.

Milošević drži Dodika

Page 33: Saff [broj 324, 21.9.2012]

33

Književnik Isnam TALJIĆ, povodom njegove upravo objavljene knjige “Opet ćemo se vidjeti ispod crvene jabuke – Roman o sultanu Fatihu, Bošnjacima i Bosni” koja je izazvala veliko zanimanje

Intervju polumjeseca

Autor: Esad Krcić

Bošnjaci.Net: Gospodine Ta-ljiću, Vaša upravo objavljena knjiga “Opet ćemo se vidjeti

ispod crvene jabuke – Roman o sulta-nu Fatihu, Bošnjacima i Bosni” iza-ziva neuobičajeno veliko zanimanje,i to odmah po objavljivanju. Jeste lise nadali takvom uspjehu i prijemu?TALJIĆ: Hvala Bogu, prijatno sam izne-nađen. Možda je to zato što je ovo prviroman, i ne samo na ovim prostorima,kojim je obuhvaćen cjelokupan životsultana Fatiha, jedne od najvećih i naj-intrigantnijih ličnosti u historiji. Uz to,on je sudbinski najdirektnije povezan sBosnom i Bošnjacima, pa je podrazumi-jevajuće da sam se i time bavio. Možda je to i zato što već podugo nisam objavioknjigu (bavio sam se ovom), a čitaoci sunavikli, stekao sam njihovo povjerenje.

Bošnjaci.Net: Ne samo iz dijaspore,dosta poziva je i iz Bosne i Hercegovine.Može li ovaj Vaš roman premašitipopularnost i čitanost Vaših knji-ga “Roman o Srebrenici” ili ro-mana “Tajna knjiga Endelusa”? ””TALJIĆ: Sa dvanaest izdanja “Romana o Srebrenici”, premašeni su rekordi na ovim prostorima. Ta knjiga se jednakotraži. Odavno nemam romana o En-delusu; to je “debela” knjiga i skupo ještampati. Svaka knjiga ima svoju nafaku.Ako Bog da, nadam se da će ovaj romanbiti i čitaniji. I on je obiman – ima 380strana, a nagodan je za čitanje, nije skup.

Bošnjaci.Net: Roman zaslužuje ta-kvu pažnju spram značaja svoga sadr-žaja i načina interpretacije. Ali je, ipak, neobično za naše kulturne prilike, pa i općenito bošnjačke prilike i neprilike da se neka knjiga toliko traži odmah po objavljivanju. Kako to tumačite? TALJIĆ: Vi ste dobro pozicionirali te p j j j

odrednice o našim kulturnim ili književ-nim (ne)prilikama te značaju i sadržaju ovog romana. Da, stižu na-rudžbe i pozivi na promocije. Javili su mi se iz Islamske za-jednice Slovenije da bi orga-nizirali više nastupa. Uvaženi muftija dr. Nedžad ef. Grabus osnovao je i Kulturni zavod “Averoes”, koji je već prisu-tan na kulturnom planu u toj državi, u kojoj se kulturi pridaje odličan značaj. U ovo nekoliko dana otkako je izi-šao roman stigli su pozivi od naših institucija i pojedinaca iz više evropskih zemalja i Sje-verne Amerike. Posebno mi je važna mogućnost promocija u Skoplju i Prizrenu, dakle u Makedoniji i na Kosovu, gdje se Bošnjaci svom snagom upinju kako bi tamo djelova-le bošnjačke zajednice, a koje su, kao i ostale bošnjačke za-jednice u dijaspori, totalno zapostavljene kad je u pitanju odnos iz matične domo-vine, osim na nivou Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Bošnjaci.Net: Za dijas-poru i nije neobično kad ste Vi u pitanju, da li Vaspozivaju i na gostovanja u Bosni i Hercegovini...TALJIĆ: Da, stigli su kon-kretni pozivi za predstav-ljanje romana u NovomPazaru, Prijedoru, Varešu,Trebinju, Zvorniku, Tuzli,Tešnju. To su sredine do ko-jih je meni veoma stalo. Da,i Cazin kao poseban feno-men. Dužan sam i u Sanski Most i Ključ, gdje me radoprime, a ti gradovi su zani-mljivi i kao sredine u kojima je boravio sultan Fatih, što jedetaljno opisano u romanu.

Tu je, dakako, i Sarajevo. Kad je, 1463.godine, u Sarajevo došao sultan Fatih,to je već bio veliki bošnjački grad, sa statusom šehera.

Da sultan Fatih nije došao u BosnuDa sultan Fatih nije došao u Bosnu – ne samo da bi n– ne samo da bi nestalestalo Bo Bošnjakošnjakaa,, nego bi onego bi odavndavno bilo zo bilo zaboravljenaboravljenoo da je ovaj narod i postojaoda je ovaj narod i postojao

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Naprimjer, sačuvani dokument neporecivo dokazuje da je džamija u Sarajevu,

koja je mnogo kasnije nazvana

Carevom, bila potpuno

dovršena 1457. godine, dakle šest-sedam godina prije

njegovog dolaska.

Page 34: Saff [broj 324, 21.9.2012]

34

Bošnjaci.Net: Kako je došlo do toga da su prva predstavljanja Vaše knjige “Opet ćemo se vidjeti ispod crvene jabuke – Roman o sultanu Fatihu, Bošnjacima i Bosni” upriličena u Orašju i Brčkom?”TALJIĆ: Kud će bolje od toga da se ova-kav roman prvo predstavi na sjevernoj gra-nici, na rijeci Savi! To su važni gradovi koje ne treba zaobilaziti. Uz to, u Orašju je obi-lježavana 150-godišnjica džamije Azizije i postojanja ovoga grada, koji je nastao pro-tjerivanjem Bošnjaka iz nekadašnjeg Be-ogradskog pašaluka, tadašnje knjaževine Srbije. S prijateljem Mirsadom Arnautalić, koji je bio u Organizacionom odboru te manifestacije, dogovorio sam se da s ovom promocijom pridodamo značaju tog do-gađaja. I za Brčko me vezuju prijateljstva. Međutim, značajno ješto je ovaj roman prvopredstavljen baš u gra-dovima na rijeci Savi izato što je sultan Fatih uBosnu došao preko Save!Nije preko Drine, kaošto se ispredaju legende,nego upravo preko Save.

Dokle će muslimanipadati na ispitima iz hi-storije?

Bošnjaci.Net: Teš-ko da bi se moglo ipoželjeti bolje pro-motore od prof. dr.Ferida Muhića i san-džačkog muftije Mua-mera ef. Zukorlića...TALJIĆ: Jedan je došaočak iz Skoplja, drugi ta-kođer iz daljine, iz No-vog Pazara. Obojica suse, kako su to kazali, odazvali s radošću i iz poštovanja prema romanu o sultanu Fatihu i mom trudu i umijeću da napišem ovaj roman, također iskazavši i poštova-nje i prema Bošnjacima u tim gradovima. Dvorane su bile pune. Prisutni su netre-mice saslušali izlaganja o knjizi i refl eksi-je povodom knjige, jer je to roman koji izaziva mnogobrojne, i ne samo književne refl eksije. Osjećao sam se lijepo dok sam sjedio između njih dvojice, između te dvi-je vatre, između ove dvije bošnjačke gro-made. S uvaženim akademikom Feridom Muhićem znam se podugo. Isto tako, izu-zetno zadovoljstvo bilo mi je izbliza biti s muftijom Mumaerom ef. Zukorlićem. Više mi nije nejasno zašto ga ljudi slijede. On ne samo javno, nego i privatno fas-cinira. Tako i time da je izvanredno, baš stručno, analizirao roman. Da bi bio takav govornik, jednostavno, morao je pročitati mnogo knjiga iz lijepe književnosti, bele-tristike, i imati izgrađene stavove o proči-tanom... Dugo sam bio novinar, i u onom i u ovom vremenu, pa sam rano oguglao i na raznorazne veličine, stvarne, lažne, umišljene, prolazne, izmišljene. Iskustvo

me naučilo da prema njima gajim opravdani zazor ili odbojnost. Ali, ova dvojica, očito, pokazuju da i to pravilo ima izuzetke.

Bošnjaci.Net: Znam da stedugo pisali ovaj roman. Dok se čita roman, postaje jasno zašto je to bilo tako. Bilo bi zanimljivo da to i naši čitaoci znaju...

TALJIĆ: Nešto duže od četiri go-dine. Za toliko temeljitog rada mogu se pripremiti i odbraniti dvije doktor-ske disertacije. Ličnost sultana Fatiha i historija Bosne u tom smutnom pe-riodu zakamufl irani su lažima. Sul-tan Fatih je mnogim muslimanima, i Bošnjacima, i najdraža ličnost po-slije Božijeg poslanika Muhammeda, s.a.v.s. Kršćanima je najomrznutija.

Muslimansko bavljenje historijom, naža-lost, prestaje sa životom velikih halifa. Kao,šta je bilo, bilo je. Bilo jest, ali nije prošlo.I zato nam se, zato što ne ukazujemo i na pozitivne i na negativne primjere, surova prošlost ponavlja do zgađenosti. Tako je is bošnjačkom historijom, i ne samo sred-njovjekovnom, gdje i dalje vladaju namet-nuti stereotipi. U Turskoj je, pak, osman-lijska historija bila zabranjena početkomtreće decenije prošlog stoljeća. Ako turskiautori pišu o prošlosti osmanlijske države,čine to s velikim, nekontroliranim hvalo-spjevima, tako da se tu sultan Fatih ne vidikao čovjek. Trebalo je istraživati, dokučiti,pa napisati modernu literaturu.

Bošnjaci.Net: Jeste li, onda, biliupućeni isključivo na kršćanske autore?

TALJIĆ: Ne, ali sam ih pomno izu-čavao. Njima je bilo široko polje da ne-ometano montiraju i da – pod plaštomdetaljnog bavljenja životom sultana Fatiha do najsitnijih sitnica – beskrajno podva-ljuju. Više puta sam iščitao njihove obi-mne knjige, došao i do izvornih podataka onovremenih kršćanskih hroničara, imaosam na raspolaganju i knjige i dokumente

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

do kojih je teško doći. Posebnu ustrajnost zahtijevalo je saznavanje o međusobnoj upućenosti sultana Fatiha, Bošnjaka i Bo-sne. Recimo, sve mnogobrojne legende o tome samo su legende, izmišljotine. Toli-ko su Bošnjaci voljeli sultana Fatiha da su, u nedostatku knjiga i dokumenata, izmi-šljali onako kako im se htjelo, baš kao što su kršćanski historičari lagali kako su god htjeli. Legende i postoje kao izmišljene, a slično je i sa historijom.

Prva džuma u Lejlek džamiji u Novom Pazaru

Bošnjaci.Net: Šta je značio dolazak sultana Fatiha u Bosnu?

TALJIĆ:TT Da sultan Fatih nije došao u Bosnu tada kad je došao, ne samo da više ne bi bilo Bošnjaka, nego bi odavno bilo zaboravljeno da je ovaj narod i postojao. Nestali bi prije 500 i više godina, bili bi potpuno istrebljeni. Tako su nestali mnogi narodi. I ne samo po dalekom svijetu, nego i u Evropi. Nestaju i na naše oči. Mi smo savremenici nestanka, recimo, Cincara u Srbiji. Znamo da je Branislav Nušić bio Cincar. Mnogi se sjećamo Cincara koji su iz Srbije dolazili u Bosnu, vodili su sa so-bom medvjede Marka i Gordanu (“Igraj, igraj, Gordana, nek se narod nagleda...!”) i kalajisali kazane. Više ne postoje; asmili-rani su. A Srbiji su, znamo, od Šapca do

j p j

Surdulice, mnogi Bošnjaci koji su preosta-li nakon ubijanja i progona prije 150 go-dina, nadajući da će se nešta nabolje pro-mijeniti, bili svedeni na status Cigana, ali su i kao takvi asimilirani u Srbe. Oni nisu čak ni srpski muslimani, čime se nedavno “pohvali” onaj iz Beograda, a i to njegovo nije tek budalaština, nego je, zapravo, uža-sna potvrda nestajanja Bošnjaka na naše oči. Dakle, Bošnjaci su opstali zahvaljujući dragom Bogu, pa sultanu Fatihu.

Znatno prije dolaska sultana Fatiha uBosnu, tadašnji vladari Bosnom redom su prodavali vjeru za večeru, stavljali se na stranu križara u ubijanju i istjerivanju na-roda iz stare vjere, da su se bili u totalnom sukobu s bošnjačkim narodom, pa i tzv. velikašima. Sad se dolazak sultana Fatiha u Bosnu zamagljava i isključivošću da su ga narod i velikaši pozvali da intervenira. Narodu jest bilo dozlogrdilo, dogorje-lo i preko nokata, ali s time je drukčije. Znate, mnogo godina poslije, pozvalo je i čehoslovačko rukovodstvo Ruse da inter-veniraju! A ostaje potpuno nepoznato da je i znatno prije totalnog poraza Srba na Kosovu 1389. godine, već poslije njihove ratne havarije na Marici, Osmanski sul-tanat imao svoje teritorije na prostorima Bosne, računajući, dakako, i sadašnji San-džak. Kad je sultan Fatih došao u Bosnu, ta osmanska teritorija bila je veća od one kojom je upravljao tadašnji kralj Stjepan Tomašević. Taj i njegov otac i još mnogi prethodnici ne samo da su se stavljali na

Kud će bolje od toga da se ovakav roman prvo predstavi na sjevernoj granici, na rijeci Savi! To su važni

gradovi koje ne treba

zaobilaziti. Uz to, u Orašju je obilježavana

150-godišnjica džamije Azizije

i postojanja ovoga grada.

Page 35: Saff [broj 324, 21.9.2012]

stranu križarskih ratova protiv Bošnjaka,nego su, kao osmanlijski vazali, grubo ga-zili ugovore za koje su prethodno izmoliliIstanbul, grubo ugrožavajući suverenitetosmanlijskih teritorija u Bosni. Uslijediloje krajnje drsko ponašanje posljednjeg kra-lja preostale teritorije Bosne prema sulta-novom izaslaniku. Helem, sultanu Fatihupreostalo je da dođe u Bosnu...

Bošnjaci.Net: E, da, tu se upore-do p(r)oturaju dvije kontradiktornetvrdnje – da je vojsci sultana Fatiha pružen žestok otpor, da su vođene ve-like borbe, palo mnogo žrtava, te da je, istovremeno, Bosna pala šapatom?!TALJIĆ:j ,

Upravo tako. A istina je da jesultan Fatih u Bosnu došao ni sa 30.000ljudi. To znači da je vojnika bilo znatnomanje, jer uz vojsku uvijek ide ogromna civilna “infrastruktura”. S toliko vojske senije išlo u velike ratne pohode. Istina jeda je, što se tiče njegove teritorije u Bosni,prvu džumu klanjao u Novom Pazaru, na musali Lejlek džamije, a zatim je, s dije-lom vojske, mirno nastavio na sjever pre-ko svoje pokrajine Srbije i u Bosnu ušaosa sjevera. U prethodnici je, s dijelom voj-ske, bio veliki vezir Mahmut-paša i on jeganjao Tomaševića, koji je pobjegao iz ne-znatne utvrde Bobovice (Bobovca, Babića odžaka) u Jajce, pa odatle u Ključ, gdje sei završilo.

Sultan Fatih nije donio islam u Bosnu, jest ga osnažio

Bošnjaci.Net: Često se navodi se da je sultan Fatih donio islam u Bosnu.Koliko u tome ima istine?

TALJIĆ: To je samo jedna u nizovi-ma neistina kad je u pitanju sultan Fatih,a i Bosna. Kad je on došao u Bosnu, uBosni je tada, na teritorijama pod nje-govom upravom, dakle računajući i sa-dašnji Sandžak kao sastavni dio Bosne,bilo veoma mnogo muslimana. Bilo ihje i mnogo stoljeća prije. Ali, naravno,sultan Fatih je osnažio, omasovio, oja-čao, učvrstio islam u Bosni. Taj njegov nedugi, ali presudni pohod završen jeklanjanjem džume u Kamengradu, sjeve-rozapadno od Sanskog Mosta. U Bosnije zatekao i dosta džamija. Naprimjer,sačuvani dokument neporecivo dokazujeda je džamija u Sarajevu, koja je mnogokasnije nazvana Carevom, bila potpunodovršena 1457. godine, dakle šest-sedamgodina prije njegovog dolaska. Taj poda-tak se mogao naći na mnogo mjesta i na internetu prije četiri-pet godina, kad sampočeo pisati ovaj roman. Nevjerovatno je,ali je istinito da je u međuvremenu stvar-na 1457. godina sistematski izbrisana.Sada po internetu stoji da je ta džamija završena 1462. godine. Ta godina nema nikakve veze s istinom, a ima sa time da se davna prošlost Bosne i dalje, čak i ovihdana, monstruozno prekraja. Eto sasvim

opipljivog dokaza šta je s Bosnom i Boš-njacima i s njihovom starom historijom rađeno kad se to jednako događa i na naše oči. To je dio strategije podvođenja Bosne i Osmanlijskog sultanata u vezu s godi-nama od 1461. do 1463., koje se hoće dovesti u vezu s velikim otporom sultanu Fatihu, iako je potpuno tačno da otpora uopće nije bilo i da Fatihov dolazak ni-kako nije bio kao kakva sadašnja agresija na neku od muslimanskih zemalja, nego je on primljen kao stvarni oslobodilac i spasilac najbrojnijeg stanovništva Bosne, onih Bošnjaka koji su ostali u svojoj sta-roj vjeri i prihvatili islam kao istorodnu im vjeru.

Bošnjaci.Net: Da se vratimo Vašemromanu u smislu književnog majstor-stva. Čitaoce oduševljava to što ste ro-

j g j

man napisali na taj način kao da ga is-pisuje Evlija Čelebija. Kako ste nadošli

p j g

na to? To Vam je potom bila obaveza više. Jer, Evlija Čelebija je, osim velike

j pj

omiljenosti na prostorima jugoistoč-ne Evrope, poznat i kao vrlo istrajan, dosljedan, precizan putopisac. Nije ga bilo lahko “upotrijebiti” kao pripovje-dača...

TALJIĆ: Vi ste time proniknuli u jednu od strukturalnih biti romana. Kad se čita knjiga “Opet ćemo se vidjeti ispod crvene jabuke – Roman o sultanu Fatihu, Bošnjacima i Bosni”, to daje po-”

35

sebnu čar, posebnu draž i čitaocu izgle-da da se to samo tako moglo napisati i da radnja lahko teče, kao rijeka. Ali, to što je Evlija Čelebija pripovjedač ovog romana, to je predstavljalo zaista veliku obavezu u smislu koji ste naveli u pita-nju. Uz to, u romanu su na više mjesta direktno citirani tekstovi Evlije Čelebije iz nekih od njegovih deset knjiga puto-pisa. Također, mjestimično su citirani historičari i značajni svjetski i naši knji-ževnici, od onih koji su savremenici sul-tana Fatiha do naših savremenika, a da i to ne iskače iz ostalog teksta. Njihova imena navedena su u završnici roma-na, kad se razotkriva tajna “jedanaeste, neobjavljene knjige Evlije Čelebije”.A na prvi dio ovog Vašeg pitanja odgo-vorio bih time da forma predstavlja su-štinu u savremenom pisanju. Može se reći: iznađe li se forma, onda je to ključ da će roman uspjeti. Naravno, sadržaj se mora uklopiti, poklopiti s formom. A kako sam nadošao na zamisao da Evlija Čelebija bude pripovjedač romana? Eh... Neka i čitaocima ostanu neka odgone-tanja ove knjige, koju sam htio podna-sloviti kao mistični raman. Tako će im se jasno rasplesti i tajanstvenost prvog dijela naslova “Opet ćemo de vidjeti ispod crvene jabuke...” I sam sultan Fatih bio je tajanstven, zagonetan, misteriozan. Moje je bilo da dokučim tu misteriju.

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Nije bio pad, nego spas i napredak Bosne i Bošnjaka

Bošnjaci.Net: Da se još zadržimo na “padu Bosne šapatom”! TALJIĆ: Totalna je, dakle, laž da je sultan Fatih u Bosnu došao s

250 hiljada vojnika. Ama baš nikakve bitke nije bilo na teritorijama Bosne, nikakve borbe nisu vođene u Bosni. S druge strane, ne radi se o padu Bo-sne, nego o spasu i napretku Bosne. Snažna osmanlijska država, najmoćni-ja u tadašnjem svijetu, bila je garancija opstanka i Bosne i Bošnjaka. Time je – osim sporadičnih upada – Bosna na 400 godina bila pošteđena ratova na svojoj teritoriji, a pod uplivom islamske kulture započeo je i dugo trajao njen razvoj, napredak u svakom pogledu, tako i u odnosu na preostalu Evro-pu. Sve te godine kršćani su u Evropi ratovali, i to uglavnom između sebe.Izvan Bosne su ratovali samo Bošnjaci koji su prihvatili islam kao svo-ju vjeru. To govori o ogromnoj, najvećoj privilegiji neislamskog stanov-ništva, jer su nemuslimani pošteđeni obaveze idenja u vojsku, a drža-vi su davali porez koji je – slušam to baš i ovih dana od njihovih naučni-ka – bio znatno niži nego u sadašnjoj Srbiji ili u tzv. manjem bh. entitetu. Poređenje s Endelusom/Andaluzijom je krajnje uvjerljiv dokaz da bi, da u Bosnu nije lično došao sultan Fatih, Bošnjaci bili istrebljeni. Naime, šta je tada bila teritorija Bosne i snaga tadašnjih Bošnjaka spram sjaja i ukupne veli-čine Endelusa, gdje su – nakon 800 godina izgradnje civilizacije, čija veličina blagostanja još nije dostignuta u svijetu – baš tih godina, nestajali i posljednji muslimani u Iberiji?! Ne treba sumnjati da križarski ratovi ne bi bili prekinuti s uništenjem i posljednjeg Bošnjaka na teritoriji tadašnje kraljevine, nego bi rat do istrebljenja Bošnjaka bio nastavljen i na teritorijama Bosne pod sultanovom upravom. Ako nije dovoljan argument ni uništenje i posljednjeg muslimana u Iberiji, na Pirinejskom poluostrvu, onda treba podsjetiti da su križari u svojim “svetim” pohodima dolazili čak pred vrata Edirni, tadašnjega glavnoga grada Osmanlijskog sultanata. Namjera je bila da muslimane protjeraju iz Evrope, a zatim ih potisnu u Centralnu Aziju. To je bivalo i u vremenu sultana Fatiha. On je kao mladić bio sudionik jedne u nizu tih velikih bitaka, Bitke kod Var-ne, kad je 200 hiljada križara totalno potučeno.

Page 36: Saff [broj 324, 21.9.2012]

36

Feljton: Tako se pobjeđuje očaj – (XII dio)

Islamske teme

Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Vjernik je poput klasa žita kojeg vjetar povija na sve strane (snalaze ga razna iskušenja), a nekad ga opet ispravi, i tako sve dok mu smrt ne dođe. A munafik (licemjer ili nevjernik) je poput čvrste stabljike riže koju vjetar ne pomjera, već je na kraju odjednom cijelu iščupa.’’

Piše: Sevla el-UdejdanPreveo i prilagodio: Abdusamed Na-suf Bušatlić

Mongoli su turkmenskinarod iz Azije koji je živiona istočnom dijelu zemalja

koje su pripadale Turkmenistanu. Onisu bili nomadi, stočari i bili su idolo-poklonici. Nisu vjerovali u Allaha ni uSudnji dan. U potrazi za hranom i op-skrbom prevaljivali su duge maršrute,a često su se, zbog hrane, međusobnosukobljavali i ubijali. Njihove žene bilesu nasilne, zle i okrutne jednako kao imuškarci. Iako su Mongoli i Tatari bilipovezani rodbinskim i komšijskim veza-ma, želja da se dođe do prijeko potreb-nih životnih namirnica i opskrbe, vodioih je u međusobne konflikte, sukobe iubijanja. U tim sukobima smjenjivalisu se pobjede i porazi, tako da je sreća bila sad na jednoj, sad na drugoj strani,sve dok se nije pojavio Džingis-kan kojije ta zaraćena plemena uspio ujedinitikako bi postali crna mrlja u ljudskoj po-vijesti zbog zla i nesreće koja je Zemljuzadesila s njima, kojoj u povijesti nema slične. Ko su zapravo Tatari? Šta to krije

j j j p jj

priča o Tatarima i njihovoj invaziji na muslimanske zemlje i muslimane? Kakoje njihovim rukama srušen abbasijski hi-lafet na najsvirepiji i najprezreniji način?

Znameniti muslimanski historičarIbn Esir, kada je u svom djelu El-Kamilželio zabilježiti i opisati najezdu Tatara,rekao je da je više volio smrt nego što

je čuo za Tatare i bio svjedok njihovog divljaštva. O tome je zapisao sljedeće: “Nekoliko godina sam izbjegavao da pišem o tom stravičnom događaju, tol-iko da sam ga prezirao i spomenuti. Kada bi u tom smislu napravio jedan korak naprijed, odmah bi učinio dva koraka nazad, jer ko je taj ko može tako jed-nostavno i bezosjećajno da piše nekrolog islamu i muslimanima, da piše o pošasti i masovnom klanju i ubijanju musli-mana, ili da ga čak i spomene?! Da me bogdo majka ni rodila nije! Da sam bog-do umro i u zaborav pao prije nego sam taj dan dočekao! I kada bi neko rekao da svijet nije, od kako je Allah stvorio prvog čovjeka, Adema, pa do danas, iskušan većim zlom, istinu bi rekao, jer ljudska povijest nije zabilježila nešto slično. Ne može se govo-riti o najezdi Tatara, a da se ne spomenu krstaši koji su, osjećajući opasnost, izveli svoju podlu i prljavu splet-ku, pa su Tatarima ponudili kršćanstvo i veliki broj njih je prihvatio da promijeni vjeru. Krščani su zatim ko-ristili svaku priliku da Tatare ožene kršćankama koje su bile zadojene mržnjom pre-ma islamu i muslimanima. A onda se, nakon toga, ras-plamsala budističko-krstaška vatra mržnje i tatarske horde krenule su da ubijaju dobrotu na sva-kom mjestu.

Od tada su započeli krvavi sukobiizmeđu Tatara i muslimana. Džingis-kan je poslao pismo sultanu Alaudinu Muhammedu Havarizm-šahu u ko-jem se hvali svojom snagom i moći, obavještavajući ga da je on sa svojom vojskom na putu prema njegovom sultanatu kojeg želi pokoriti i srušiti. Havarizm-šah nije imao drugog izbora osim da krene u susret Tatarima i da se s njima sukobi na njihovoj teritoriji. On je to i učinio, ali kada je došao do

njihovih nastambi nije zatekao niko-ga osim žena i djece. Poslao je jednog od svojih vojnika da donese vijest oDžingis-kanu i njegovoj vojsci, pa su ga tatarske žene obavijestile da je Džingis-kan s vojskom izašao u pohod na jed-nog od turkmenskih kraljeva, da ga jeveć porazio i zarobio ogromni ratniplijen i da se vraća kući. Havarizm-šahje krenuo u susret Džingis-kanu, pa jedošlo do žestoke i krvave bitke koja jetrajala tri dana i koja je na kraju završena bez pobjednika. U toj bici poginulo je

20.000 muslimana. Džingis-kan se vratio u svoju zem-lju, a Havarizm-šah u svoju,očekujući i pripremajući se za nove sukobe. Havarizm-šahje nakon te bitke izdao hitnunaredbu muslimanima Bu-hare i Semerkanda da se pri-preme za nadolazeće sukobei da se maksimalno obezbi-jede za tatarsku opsadu koja će sigurno biti žestoka, a za-tim se vratio u Horosan. Petmjeseci nakon toga, Tatari suiznenada napali na Buharu idošlo je do žestokog sukoba između Tatara i muslimana koji je trajao puna tri dana.Trećeg dana Buhara je pala u ruke Tatara. Nakon štosu osvojili Buharu, Tatarisu počinili takve zločine da bi dijete od straha osijedilo.Ciljano su ubijali učenjake,

silovali žene i skrnavili njihovu čast prednjihovom djecom, muževima i očevima.Muslimani su više voljeli smrt nego gle-dati takva zlodjela. Borili su se koliko sumogli i većina ih je poginula. Međutim,Tatari ni mrtve muslimane nisu os-tavljali na miru, već su ih masakri-rali i iživljavali se na njihovim mrtvimtijelima, a onda ih bacali na lomaču.Mnoge muslimane su protjerali, rušilisu džamije i škole i spalili sve Kur’anekoje su našli u džamijama Buhare. Dok su Tatari činili zločin u Buhari i drugimmjestima i nemilice ubijali i klali musli-

Veliki ljudi se smiju i onda Veliki ljudi se smiju i onda kad im skad im suze tekuze teku niz liceu niz lice

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Zato pokušaj sanjati… kad se probudiš iz

sna onda zapiši ciljeve koji će te dovesti do

tvojih snova, a zatim radi da ih pretvoriš u stvarnost na temelju jasne

strategije. Samo pazi da

svoje snove ne stavljaš pod jastuk pa da ne prespavaš

zajedno s njima.

Page 37: Saff [broj 324, 21.9.2012]

37

mane, abbasijski halifa je mirno sjedio u svom dvoru u Bagdadu. Nedugo na-kon toga, u vrijeme halife Musta’sima, tatarska vojska pod komandom Hu-lagu-kana krenula je i prema Bag-dadu. Sredinom mjeseca muharrema, 656.h.g./1258. po miladu, Hulagu-kan je došao s vojskom pred zidine Bagdada da bi otpočeo s opsadom muslimanske prijestonice. Pred silnom bujicom tatar-skih hordi, abbasijski halifa nije mogao ništa učiniti, osim što je zaključao kapije utvrđenja. Tatarima nije trebalo više od deset dana da osvoje utvrđenje i uđu u Bagdad. U gradu su napravili pravi po-kolj, a između ostaloga, ubili su halifu i sve islamske učenjake koji su se tu za-tekli. Tako je sunce abbasijskog hilafeta, nakon što je sjalo 524 godine, doživjelo potpuno pomračenje.’’

Zato, o ti koji si skrhan očajem i pesimizmom, zamisli da si živio usred tog strašnog uragana. Zamisli kako ti srce snažno bije i lupa od silnog straha dok slušaš kako divlje tatarske horde čine masakr po ulicama Bagdada. Pale, ubijaju, siluju, ruše! A onda upitaj sebe, da li se sunce nakon toga ponovo po-javilo? Da li je Allah, dž.š., nakon toga poslao onoga ko će islamu i muslimani-ma vratiti slobodu i ponos? Da, uistinu se svjetlo pojavilo iz dubine tih tmina! Gdje su danas Tatari i Mongoli? Gdje su oni na čiji spomen su srca drhtala i od straha zamalo umirala? Razmisli vjerniče o tome, i u Allaha se pouzdaj, i

ne očajavaj! I znaj da povijestnije ništa drugo nego listovivelike knjige u kojima jeispisana nada i novi početak,kao što su prije toga biliispisani očaj i kraj!

Šejh Salih er-Radžihi –od hamala do bogatogbankara

Šejh Salih er-Radžihi jena početku svog poslovnog života bio obični nosač(hamal) i trgovac starimgvožđem. Prije podne je za vrlo skromnu plaću radio kao hamal,a poslije podne prodavao je starogvožđe. To se dešavalo četrdesetihgodina dvadesetog stoljeća. Dakle, svojposlovni život Er-Radžihi je počeo odnule i nikada nije ni pomišljao da ćese njegov kapital i bogatstvo tolikoumnožiti i dostići basnoslovni iznos.Govoreći o svom životnom putu odhamala do najuspješnijeg bankara uSaudijskoj Arabiji, u intervjuu za jednenovine, Er-Radžihi je, između ostaloga,rekao: “Rođen sam u Bukejri i od male-na sam s mukom zarađivao svoj nasušnihljeb. Ja sam jutrom i večerom kupovaoi prodavao jednostavne stvari poputključeva, brava i starog gvožđa.’’ Na kraju ga je prodavanje starih ključeva ibrava učinilo posjednikom ključa jedneod najvećih banaka u Saudijskoj Ara-

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

biji. A o početku njegovog bavljenja mijenjanjem novca i bankarstvom, on veli: “Sje-dio sam nasred jednog starog trga u Rijadu i nudio ljudima usluge mijenjanja novca sve dok se nisam potpuno tome posvetio. Ljudi su mi masov-no prilazili i mijenjali sitne iznose za neke druge valu-te.’’ Šejh Er-Radžihi je otvo-

g

rio prvu mjenjačnicu novca 1366. godine po Hidžri iz koje se razvila poslovna gru-pacija Er-Radžihi koja je danas postala finansijska ve-

lesila. Težak i naporan rad… Ozbiljno i ustrajno traganje za halal nafakom… Aktivnost koja nije znala za očaj, doveli su Er-Radžihija, uz Allahovu pomoć, na stepen koji je zaslužio. Pa, hoćemo li išta naučiti iz ovoga primjera?

Ne ubijaj svoje snove

Kada je Debi Makomber odlučila da svoj san, da postane pisac, pretvori u stvarnost, najprije je iznajmila pisaću mašinu koju je svako jutro, nakon što bi ispratila djecu u školu, stavljala na sto u kuhinji i započinjala pisati. Kada bi se njena djeca vratila iz škole ona je podizala pisaću mašinu sa stola i post-avljala je djeci večeru, a kada bi djeca otišla na spavanje, ona je ponovo vraćala mašinu na sto i pisala. Tako je radila

Rekao je Poslanik,

sallallahu alejhi ve sellem: “Vjernik je

poput klasa žita kojeg vjetar

povija na sve strane (snalaze

ga razna iskušenja), a

nekad ga opet ispravi, i tako

sve dok mu smrt ne dođe.”

Page 38: Saff [broj 324, 21.9.2012]

otprilike dvije i pol godine. Međutim,jedne noći muž ju je posjeo pored sebei rekao joj: “Ljubavi, mnogo mi je žaošto ti ovo moram reći, ali ti ne ostvaruješnikakve prihode od svoga pisanja i miod danas ne možemo više iznajmljivatipisaću mašinu, jer ne možemo živjetisamo od moje skromne zarade.” Tenoći Debi nije oka sklopila, buljila je ustrop spavaće sobe, potpuno slomljena i zabrinuta. Ona je dobro znala da 40sati rada sedmično, u šta ulaze obaveze iodgovornosti u kući, zatim obaveze okodjece i njihovo svakodnevno odvođenjeu školu i na trening, neće joj ostavitinimalo vremena za pisanje. U tom tre-nutku probudio se njezin muž i vidjevšije tako zabrinutu, upitao ju je: “Šta ti

p j j

je?’’ Odgovorila je: “Ja ne mislim da mogu raditi kao pisac, ja zaista ne mis-lim tako!’’

Njen muž je dugo šutio, a zatim seuspravio i sjeo, upalio svjetlo i rekaojoj: “Dobro, ljubavi moja, nastavi tipisati i tome se posveti, a ostavi svedruge poslove.’’ Presretna zbog muževepodrške, Debi se ponovo vratili svojojpisaćoj mašini pišući stranicu po strani-cu pune dvije i pol godine. Porodica ježivjela oskudno, na ivici bijede. Jedva su preživljavali i svi su nosili pohabanuodjeću.

Međutim, žrtva i upornost na kra-ju su urodili plodom. Nakon pet go-dina borbe Debi je prodala svoju prvuknjigu, a zatim drugu, treću, i tako re-dom. Debi je do danas napisala i izdala

više od 100 knjiga. Mnoge njene knjige otkupio je New York Times, a tri knjige su pretvorene u film, i štampane su u 60 miliona primjeraka. Danas Debi Makomber ima milione vjernih čitalaca.

Tako su njena djeca dobila daleko veći poklon od ljetnih izleta i kampovanja koji su im bili uskraćeni u mladosti. Kada su odrasli, shvatili su da je ono što im je dala njihova majka Debi mnogo važnije. Ona im je darovala “licencu’’ za ostvarenje snova i bodrila ih da ustraju u tome.

Ali da bi ostvarila svojeciljeve, Debi je napravila plan i rasporedila vrijeme, a onda se strogo pridržavala tog režima. Ustajala je tačno u pola pet, zatim bi zapisiv-ala dnevne obaveze, oko šest sati je prakticirala plivanje u bazenu u svojoj kući, u pola sedam je sjedala za kompjuter i odgovarala na e-mail poruke, a od deset sati ujutro do četiri poslije podne posvetila bi se pisa-nju kako bi uspjela napisati tri knjige u toku svake godine.

Susret nakon rastanka

Ashabijka, Poslanikova, sallallahualejhi ve sellem, supruga, majka vjerni-ka, Ummu Selema, r.a., svoju hidžru

38

u Medinu ovako je opisala: “Kada je moj muž Ebu Seleme odlučio da krenemo prema Medini, pripremio mi je devu za jahanje, posjeo me je na nju, a u moje krilo stavio je našeg sinčića Selemu, za-tim je poveo moju devu ne osvrčući se više ni na što. Međutim, prije nego što smo i napustili Mekku, presreli su nas ljudi iz mog plemena Benu Mahzum i obraćajući se mom mužu, povikali: ‘Ako si baš riješio da nas napustiš, šta si naumio sa svojom ženom? Ona je naša kći i zar misliš da ćemo te pustiti da je uzmeš sa sobom i tek tako da je odvedeš u drugu zemlju?’ Onda su ga uhvatili, a mene silom oteli od njega. I samo što su me pripadnici mog plemena odvojili od mog muža, došli su ljudi iz pleme-

na Benu Abdulesed, kojem je pripadao moj muž, i silno ljuti zbog toga povikali su: ‘Ako ste već silom odvojili tu ženu od našeg rođaka, e Boga mi, nećete odves-ti dijete sa njom! Njegovo dijete je i naše dijete i mi smo preči da nam pri-padne.’ Onda su pred mojim očima počeli da se otimaju za mog sina Sele-mu sve dok mu ruku nisu iščašili i tako ga uzeli sebi. Za samo nekoliko tre-nutaka ja sam se našla potpuno skrhana od jada i bola, usamljena i napuštena.

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Zato, o ti koji si skrhan očajem i pesimizmom, zamisli da si živio usred

tog strašnog uragana.

Zamisli kako ti srce snažno bije i lupa od silnog straha dok slušaš kako divlje

tatarske horde čine masakr po ulicama Bagdada.

Pale, ubijaju, siluju, ruše! A

onda upitaj sebe, da li se sunce nakon toga ponovo

pojavilo?

Page 39: Saff [broj 324, 21.9.2012]

39 21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Moj muž se uputio u pravcu Medine sklanjajući se sa svojom vjerom, mog sina oteli su pripadnici njegovog ple-mena i odveli ga sa sobom ranjenog i ucviljenog. Ja sam ostala kod svojih rođaka u plemenu Benu Mahzum, a oni su me pratili i držali na oku. Od tog dana svako jutro sam izlazila u mekkansku dolinu El-Ebtah, sjedila i plakala na mjestu gdje se desila moja iznenadna tragedija. Prisjećala sam se onih detalja i trenutaka kada smo silom rastavljeni, moj muž, naš sin i ja. Tako plačući ostajala sam na tom mjestu sve do noći. Tu sam prove-la skoro godinu dana, sve dok nije naišao jedan od mojih amidžića, koji se sažalio na moje jadno stanje i rekao ostalim rođacima: ‘Zašto ne pustite ovu jadnicu? Rastavili ste je ni krivu ni dužnu od njenog muža i djeteta!’ On je neprestano pokušavao da ih umi-lostivi sve dok mi na kraju nisu rekli: ‘Ako želiš, idi svome mužu, mi te više nećemo zadržavati.’ Međutim, mene je tada snašao novi jad. Sada kad su me pustili da idem, nisam mogla ostaviti svoje dijete u Mekki, u plemenu Benu Abdulesed. S tim se nikako nisam mo-gla pomiriti i proganjala me je pomisao na mogućnost da moje dijete ostane u Mekki, a da ja idem u Medinu i da o njemu ništa ne znam. Kada su moji rođaci vidjeli moju novu muku i prob-lem u kojem sam se našla, sažalili su se i neki od njih su otišli razgovarati s pripadnicima plemena Abdulesed o mom slučaju, i uspjeli su ih ubijediti da mi vrate sina Selemu. Bila sam pres-retna zbog toga i u Mekki više nimalo nisam željela ostajati, već sam se pos-vetila traženju saputnika za Medinu. Bojala sam se da se opet ne desi nešto neočekivano što bi me spriječilo da se sa svojim djetetom pridružim svome mužu i ostalim muslnimanima u Me-dini. Zato sam požurila i sama sebi pripremila devu za jahanje, stavila svog sinčića u krilo i uputila se u pravcu Medine. Na tom putovanju saputnika nisam imala. Kada sam stigla u mjesto Tenim, nekoliko milja iznad Mekke, susreo me je Osman ibn Talha, koji je tada još uvijek bio idolopoklonik, pa me je upitao: ‘Gdje si se zaputila kćeri “Opskrbljivača putnika”?’ ‘Idem svom mužu u Medinu’, odgovorila sam. ‘Pa zar nema niko da putuje s tobom?’, ponovo upita on. Ja sam mu rekla: ‘Ne, nema niko osim dragi Allah, a zatim ovaj moj mali sinčić.’ Tada je on rekao: ‘Tako mi Boga, neću te pustiti da putuješ sama na tako dalek put!’ Zatim je uzeo povodac moje deve i poveo je za sobom prema Medini. Tako mi Al-laha, priča tako Ummu Seleme, nikada nisam putovala s nekim od Arapa da je bio pošteniji i uljudniji od njega. Kada

bismo stigli do mjesta na kojem smo namjeravali konačiti, on bi prvo za-ustavio moju devu, a onda bi se udaljio od nas, i tek kada bih ja sjahala sa deve, on bi prilazio devi, skidao s nje tovar i odvodio je do drveta da je sveže. Onda bi otišao do drugog drveta i legao da se odmori. Ujutro, kad bismo htjeli nastaviti putovanje, on bi pripremio moju devu i doveo je do mene, a onda bi se ponovo udaljavao kako bih se ja nesmetano popela i smjestila na sedlu deve. Nakon toga on bi prišao, uzeo povodac deve i nastavio put. Tako je radio svaki dan sve dok nismo stigli nadomak Medine. Kada je ugledao selo Kuba, gdje su živjeli pripadnici plemena Benu Amr, Osman ibn Talha mi je rekao: ‘Tvoj muž je u ovom selu, pa idi sa Allahovim blagoslovom!’ Za-tim se okrenuo i vratio u Mekku.’’

Tako su se voljeni ponovo spojili nakon što su mislili da se na dunjaluku nikada više neće sresti.

Vjernik je poput klasa žita

Rekao je Poslanik, sallallahu ale-jhi ve sellem: “Vjernik je poput klasa žita kojeg vjetar povija na sve strane (snalaze ga razna iskušenja), a nekad ga opet ispravi, i tako sve dok mu smrt ne dođe. A munafik (licemjer ili nevjernik) je poput čvrste stabljike riže koju vjetar ne pomjera, već je na kraju odjednom cijelu iščupa.” (Muslim).

Spominje se da je jednog mudraca snašla strašna nevolja, pa su ljudi dola-zili da mu izraze saučešće. Vidjevši ih zabrinute i tužne, on im je rekao: “Ja znam smjesu od šest sastojaka koja je lijek za svako iskušenje i nedaću.” “O kakvoj se smjesi radi?”, upitali su. Odgovorio je: “Prvi sastojak je čvrsto pouzdanje u Allaha, drugi sasto-jak je spoznaja da je svakom sudbina određena, treći sastojak je sabur i to je najbolji lijek kojeg čovjek u nevolji može koristiti, četvrti sastojak jeste svijest da strpljivost nema alternative, peti sastojak je svijest da se moglo desiti i nešto gore i šesti sastojak jeste svijest da se iz sata u sat približava olakšanje i rahatluk.’’

Veliki ljudi se smiju u trenutku dok im suze teku niz lice.

Mali uzroci u većini slučajeva do-nose krupne posljedice, gubitak eksera uzrokuje gubitak uzde (povoca), gu-bitak uzde uzrokuje gubitak konja, a gubitak konja uzrokuje gubitak ko-njanika.

Za uspjeh nije dovoljan samo talenat U televizijskom intervjuu s leg-

ndarnim američkim bokserom Mu-hamedom Alijem, na pitanje voditelja kako je i na koji način dostigao stepen

superiornosti u boksu, Muhamed Ali je odgovorio: “Davno sam naučio da sama nadarenost nije dovoljna za us-pjeh, već onaj ko želi uspjeh, osim tal-enta, mora imati viziju i snove.”

Fred Smith, osnivač tvrtke Federal Express, studirao je na američkom uni-versitet Jejl. U toku studija, na jednom od časova profesor je tražio od stude-nata da pokušaju pismeno predstaviti i prezentirati projekat svojih snova. Fred Smith je napisao detaljni plan svoga projekta o osnivanju tvrtke za brzu dostavu pošiljki bilo gdje u svi-jetu, tako da bi svako mogao dobiti svoju pošiljku ili paket jedan dan na-kon njenog slanja. Profesor nije bio inpresioniran tim projektom i on je to vidio kao naivni pokušaj da se os-tvari nemoguće, i još je dodao da za takvom uslugom niko nikada neće imati potrebe. Smith je mišljenje svoga profesora i ostalih skeptika i pesimista omlatio o plot i počeo je razmišljati kako da svoj san pretvori u djelo, u javu. Svoj projekat je započeo sa tere-tom koji je imao osam paketa, od kojih je on lično poslao četiri. Na početku je uložio i izgubio mnogo novca, a njegova ideja i projekat bili su izloženi ruglu i podsmijehu od ljudi. Međutim, on je u dubini svoje duše vjerovao i bio ubijeđen u uspjeh svoga projekta, tako da je nastavio sa radom dok nije došao u fazu da obim posla tvrtke Federal Express danas premašuje milione dol-ara. A sve to, na početku, je bilo samo obični san.

Na sličan način je svoj posao počeo Walt Disney koji je u svo-joj kući pravio animacije i pokretne slike sa svojim prijateljem i ortakom. Međutim, njihova firma je brzo pala pod stečaj i proglasili su bankrot. Po-sljedica toga bila je da je Walt Disney bio primoran da proda sav imetak koji je posjedovao da bi mogao kupiti kartu u jednom pravcu za Kaliforniju. Sa sobom nije imao ništa osim 40 dol-ara i neostvareni san. U Kaliforniji je osnovao novu tvrtku ali je odmah bio suočen sa mnogim preprekama. Dva puta je doživio nervni slom, posuđivao je novac od prijatelja, i nekoliko puta je doživio krah i neuspjeh. Međutim, on se nikada nije predao i nije odusta-jao sve dok njegov san nije postao stvarnost koja vrijedi milijarde dolara. Govoreći o svom trnovitom put do us-pjeha, kazao je: “Sve što se može sa-njati može se i ostvariti.”

Zato pokušaj sanjati… kad se probudiš iz sna onda zapiši ciljeve koji će te dovesti do tvojih snova, a zatim radi da ih pretvoriš u stvarnost na temelju jasne strategije. Samo pazi da svoje snove ne stavljaš pod jastuk pa da ne prespavaš zajedno s njima.

Page 40: Saff [broj 324, 21.9.2012]

40

Odgojne poruke iz sure Jusuf

Islamske teme

Obratimo pažnju kome se Jusuf, a.s., obraća kad ima neki problem. Obraća se svome babi, koji je njegov uzor, njegova snaga. Jusuf, a.s., je odgojen u kući vjerovjesnika, u kući gdje se živio islam i neminovno je da je Jusuf na svome babi i mami vidio živi islam. On je odgojen da, kad naiđe na teškoću, može se obratiti roditeljima svojim koji će ga saslušati i pomoći

Piše: Nedim Botić

Kada Jusuf reče ocu svome:KK“O oče moj, sanjao sam je-danaest zvijezda, i Sunce i KK

Mjesec, i u snu sam ih vidio kako mi se pokloniše” (Jusuf, 4.).”

Svakako je jedna od najvažnijihtema s kojima se svaki musliman tre-ba pozabaviti odgoj budućih genera-cija. I to iz razloga što će većina nas,ako ne baš svi, prije ili kasnije, uzAllahovu pomoć, biti mame i babei trebali bi da povedu računa da utom pogledu odgoje svoje dijete na najbolji način.

Nema boljeg savjetnika muslima-nu od Allahove Knjige, a među nje-nim blagodatima su svakako i savjetiUzvišenog i Milostivog kako odga-jati mlade generacije. No prije sameteme, nužno je osvrnuti se na poraža-vajući odnos vjernika spram Kur’ana.Zapitajmo se da li vjernici međusob-no svakodnevno pričaju o Kur’anu?Umjesto da jedno drugom kažemoono uobičajeno: ‘Kako si brate?’, ko-liko nas upita svog brata: ‘Brate, ka-kav je tvoj odnos spram Kur’ana biodanas?’

Istina je da ljudi priča-ju najviše o stvarima koje vole ili o stvarima koje im nedostaju u životu. Uko-liko nam je srcima bliska Allahova Knjiga, ukoliko o njenim poukama razmi-šljamo, naravno da ćemo htjeti da ono što nas čini radosnima podijelimo s drugima. Kur’an je vaga na osnovu koje se mjeri živost čovjekovog srca i stepen do kojeg nam je islam uljepšao život. Počev od ovog trena, ne odgađajmo povratak Kur’anu, proučimo bar je-dan ajet i razmislimo o nje-mu. Možda baš taj tren bude sebeb Allahove milosti, pomoći i blagodati.

Obratimo pažnju na početni dio4. ajeta sure Jusuf: Kada Jusuf reče ocu svome...

Obratimo pažnju komese Jusuf, a.s., obraća kadima neki problem. Obraća se svome babi, koji je njegov uzor, njegova snaga. Jusuf,a.s., je odgojen u kući vje-rovjesnika, u kući gdje seživio islam i neminovno jeda je Jusuf na svome babi imami vidio živi islam. Onje odgojen da, kad naiđe na teškoću, može se obratitiroditeljima svojim koji ćega saslušati i pomoći.

Poštuj mišljenje svogadjeteta

Uporedimo to s našom situaci-jom. Kome se naša djeca obraćajukada imaju probleme? Babi ili mami?Ili im se nikako ne obraćaju, većrješenje traže na internetu, u lošem

Emocionalna i duhovna interakcija Emocionalna i duhovna interakcija između roditelja i njihove djece, temelj je ispravnog odgojaizmeđu roditelja i njihove djece, temelj je ispravnog odgoja

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Zamislimo se sad u sličnoj

situaciji. Prilazi nam naše dijete od 7

godina i kaže: Babo, ja sam sanjao čudan

san. Kakva bi bila naša

reakcija? Da li bismo mi zbilja postupili kao

Jakub, a.s., da li bismo uvažili i poštovali ono što nam dijete naše poručuje

ili bismo ga omavolažili?

Page 41: Saff [broj 324, 21.9.2012]

41

društvu ili negdje treće? Ko je našoj djeci uzor? Muhammed, s.a.v.s., ili fudbaleri, pjevači? Ko je našoj djeci snaga? Familija ili...

Ukoliko dijete ne odraste u sredi-ni u kojoj se osjeća sigurno, zaštićeno i ukoliko se boji izreći svoje mišljenje jer će ga roditelji ismijati i izgrditi, ono će zaostajati na polju emocional-nog razvoja i čitavog života ga mogu pratiti problemi poput manjka samo-pouzdanja, samopoštovanja, depresi-je, anksioznosti...nemojmo misliti da je to samo trenutna reakcija djeteta. Nažalost, rane na dječijoj duši ostaju i kada ono odraste i nemarnim od-nosom danas spram naše čeljadi, na-rušavamo i njihov normalan razvoj i kasniji život.

Savjet: Roditelji su dužni uva-žavati mišljenje svoga djeteta, i li-jepo i s pažnjom se ophoditi prema njegovim osjećajima. U osnovi se sve vraća na važnost primjene isla-ma u SVAKODNEVNOM ŽIVO-

p j

TU, na istinsku primjenu njegovih načela i konstantan rad na samou-napređenju i unapređenju drugih.

Borba protiv negativnih emocija

Pogledajmo dalje osobine Jusufo-vog, a.s., odgoja. On se svome dragom ocu obraća se riječima: “O oče moj” u prijevodu Besima Korkuta, ali u ori-

ginalnom arapskom tekstuse koristi riječi EBETI; uznačenju babuka moj, dragimoj babo. Dakle, Jusuf, a.s.,se ocu obraća na najljepšimogući način što ukazujena to da je u svojoj porodi-ci usvojio norme ponašanja,edeb i da je njegov dom biodom ispunjen međusobnomljubavlju i poštovanjem. Ta-kođer, Jusuf, a.s., svom ocuiskazuje ljubav slobodno,bez ustručavanja, što uka-zuje nama danas na važnostljubavi i emocionalnosti op-ćenito u odgoju djece.

Savjet: Dijete mora imati slobodu da iskažesvoju naklonost, a roditelji mora-ju imati razumijevanja za njegoveosjećaje, kao što mora naučiti kakose izboriti s negativnim emocijama.Nažalost, većina današnjih roditelja okupirana je materijalnim potreba-ma svoje djece, a malo ili nikako nevode računa o njihovim duhovnim iemocionalnim potrebama.

U nastavku ajeta Jusuf, a.s., opisujesvoj san: “Sanjao sam jedanaest zvijez-da, i Sunce i Mjesec, i u snu sam ih vidiokako mi se pokloniše.”

Zamislimo se sad u sličnoj situaciji.Prilazi nam naše dijete od 7 godina ikaže: Babo, ja sam sanjao čudan san.

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Kakva bi bila naša reakcija? Da li bismo mi zbilja postu-pili kao Jakub, a.s., da li bi-smo uvažili i poštovali ono što nam dijete naše poruču-je ili bismo ga omavolažili, potcijenili i tako povrijedili naše voljeno?

Kažu da ono što nekosam nema, ne može to dru-gom ni pružiti. Ovaj dio ajeta nas upućuje na stalnu potrebu popravljanja i izgra-đivanja samih sebe, te da je to jedan od kamena temelja-ca uspješnih brakova. Da Ja-kub, a.s., nije sam bio odgo-jen, on ne bi mogao ni svoje dijete da odgoji kako treba,

niti bi mogao da poštuje Jusufa, a.s., kako dolikuje.

Savjet: Čovjekova vrijednost mje-jj

ri se njegovim ambicijama. Ukoliko naš suprug, supruga ili dijete žele nešto postići u životu, nemojmo ih odmah osuđivati već ih podržimo u namjerama; pa makar to znači-lo da ponekad žrtvujemo neki svoj zahtjev radi te osobe. Na kraju, ne zaboravimo da sve ono što s ljubav-lju i pažnjom, u ime Allaha Jedinog, učinimo za nekog od svojih bližnjih, neće biti zaboravljeno, već će samo povećati vašu međusobnu ljubav i harmoniju.

Dakle, Jusuf, a.s., se ocu obraća na najljepši

mogući način što ukazuje

na to da je u svojoj porodici

usvojio norme ponašanja, edeb i da je njegov

dom bio dom ispunjen

međusobnom ljubavlju i

poštovanjem.

Page 42: Saff [broj 324, 21.9.2012]

42

Razmišljanja

Islamske teme

Onaj koji ljudima govori na lijep način istinu, a pri tome izbjegava biti dvosmislen i nejasan, u stvari se trudi da u kontaktu sa svojom braćom i sestrama po praocu Ademu, a.s., postupa onako kako bi želio da se postupa prema njemu samom. Na taj način vjerno slijedi primjer poslanika Muhammeda, s.a.w.s., i ubrizgava kiseonik u zadimljene i tamne prostorije našeg zajedničkog života.

Piše: Aida Medžedović

Primjećujete li kako je sve više ljudi koji, što iz želje da izbjegnu neku neugodnu

situaciju što iz straha da ne povrijedenečija osjećanja, iz dana u dan dopri-nose sve većoj kontami-naciji međuljudskih odnosa u kojoj mnoštvo laži lagano ubija osjećaj da smo vrijedniistine, odnosno da su drugi ljudi, koji nam govore laži, vrijedni iskrenog i otvorenog razgovora?

Osmijesi su usiljeni, do-govori i opravdanja nisu čvrsti i jasni, odgovori na važna pitanja su ili sasvim neisti-niti ili u određenom procentu sadrže istinu, dok se ‘mudro’ prešućuje ono najbitnije.

Rasterećen i sretan život

Možda smo svjesnidatog problema shvatajući kako smo i mi, manje ili više, odgovorni

za  neiskren odnos prema roditelji-ma, bračnom partneru, potencijal-nom bračnom partneru, prijatelju,kolegi... Ili smo svjesni svoje ulogežrtve u mreži laži koje pletu oni dokojih nam je stalo i s kojima želimodijeliti sebe - svoje misli i svoju

budućnost. Međutim, ta neiskrenost stvara sum-nje i nepovjerenje kojekoče proces tranzicijeiz običnog i površnog odnosa u trajni, dubok ivrijedan.

Bilo kojoj grupi da pripadamo, predatoru iližrtvi, krajnje je vrijemeda počnemo mije njatiovaj svijet mijenjajućisebe, a sebe ćemo laganomijenjati nabolje ukolikoshvatimo ljepotu i moćistinitog govora, kao i toda je iskrenost najljepša inajvrjednija osobina koju

čovjek može posjedovati i ponuditidrugima.

Istina o istini Istina o istini i namai nama

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Živjeti u svijetu u kojem smo

okruženi mnoštvom iskrenih i

ljubaznih ljudi je ekvivalent

životu ispunjenom

mirom i zadovoljstvom.

Page 43: Saff [broj 324, 21.9.2012]

43

Zamislite samo kako je rasterećen i sretan onaj koji živi život potpisujući ga svojim ruko-pisom, ne krivotvoreći rukopise drugih iz želje da odaje utisak što važnijeg, pametnijeg, imućnijeg... i tako unedogled, oponašajući druge sve dok i ne postane neko sasvim drugi - neprirodan i izvještačen.

Onaj koji ljudima govori na lijep način istinu, a pri tome izbjegava biti dvosmislen i nejasan, u stvari se trudi da u kontaktu sa svojom braćom i sestrama po praocu Ade-mu, a.s., postupa onako kako bi želio da se postupa prema njemu samom. Na taj način vjerno slijedi primjer poslanika Muhammeda, s.a.w.s., i ubrizgava kiseonik u za-dimljene i tamne prostorije našeg zajedničkog života.

Onda kada udišemo istinu punim plućima počinjemo osjećati njenu slast i pozitivan utjecaj na naše psihičko zdravlje, što izaziva želju za nastavkom tog procesa koji rezultira, da se poslužim jed-nom kur’anskom metaforom (Ibra-him, 24.-25.), grananjem stabla čiji su korjeni duboki a ono samo daje plodove u svako doba. Gospo-dar svih svjetova nam je ponudio ovu metaforu kao usporedbu za li-jepu riječ, podstičući nas da govo-rimo samo lijepe riječi. A istina je, nesumnjivo, uvijek lijepa. Čak i

j p j j

ako trenutno ne godi uhudugoročno gledano nata-pa zemlju oko stabla kojerazvija svoje čvrste grane idaje ukusne plodove.  

Životni stav

Oni koji smatraju da bi otvorenim i kristalnojasnim odnosom mogliugroziti vezu sa dragomosobom trebaju, zbog svoje dobrobiti a i dobro-biti te osobe, požuriti rećiistinu kako ne bi postalirobovi materijalnog na račun duhovnog, i jed-nog dana zažalili odabirživota u mreži laži. Akopostoji osoba zbog kojelažemo i varamo, iz željeda je zadržimo pored sebe,onda je krajnje vrijeme da rizikujemo taj prividni odnos sreće i zadovoljstva zarad istinske sreće i mira. Ljudi koji ne cijene, tj. ne

dijele, iste vrijednosti sa nama su putokaz da tre-bamo tragati za osobama zbog kojih vrijedi biti onošto jesmo jer su one našeogledalo i inspiracija za korak bliže dobru a daljeod zla.

Zauzimajući takav životni stav potvrđujemosvoju hrabrost, potre-bu da budemo svoji,autentični, potvrđujemoda cijenimo i sebe i dru-ge, da smo otvoreni zatošto vapimo za otvorenimodnosom drugih prema

nama. Govoreći uvijek potpunuistinu činimo dobro i sebi i drugi-ma jer na koncu podstičemo svojebližnje, i one manje odvažne, da

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

postupaju jednako prema nama, kako bi osvijetlili staze kojima za-jedno hodimo.

Živjeti u svijetu u kojem smookruženi mnoštvom iskrenih i ljuba-znih ljudi je ekvivalent životu ispu-njenom mirom i zadovoljstvom. Zbog toga radimo na izgradnji istinitijeg svi-jeta i, iako je takva ideja kojoj težimo pomalo utopijska i nalik donkihoto-vskoj borbi protiv vjetrenjača, budimo ustrajni na tom putu, bivajući iskreni prema Allahu, aze ve džele, sebi i dru-gima. Takvim stavom  ćemo iskazati ljubav i poštovanje prema Onome Koji nas je stvorio i Koji nas, znajući šta je najbolje za nas, savjetuje:

I istinu s neistinom ne miješajte i istinu svjesno ne tajite!

(El-Bekara, 42.). 

Onaj koji ljudima govori na lijep način istinu, a pri

tome izbjegava biti dvosmislen

i nejasan, u stvari se trudi da u kontaktu

sa svojom braćom i

sestrama po praocu Ademu, a.s., postupa onako kako

bi želio da se postupa prema njemu samom.

Page 44: Saff [broj 324, 21.9.2012]

44

Razmišljanja

Islamske teme

Piše: Selma El Hadž Ahmad

Ljudi obično početak realiza-LLcije nekih važnih odluka uLLsvome životu vezuju za nekiLLodređeni datum, pa tako imaju običajkazati “počet ću aktivno učiti od na-redne hefte, prestat ću pušiti od Novegodine, počet ću klanjati namaz odidućeg ramazana...pokrit ću se kad na-punim 40 godina”... itd.

Razlog za ovakvo razmišljanjeje, vjerovatno, u tome što vjeruju da će im baš to određeno vrijeme dati neku posebnu snagu i energiju da istraju u svojoj namjeri, a, zapravo, zabo-ravljaju da svakim odga-đanjem, propuštaju vrije-me i priliku - dvije stvari koje se, zasigurno, više ne mogu vratiti.

Ako analiziramo ra-zloge koji nas “ohrabruju” da odgodimo realizaciju pozitivnih odluka za neko određeno vrijeme, uvidjet ćemo da oni nisu ni izbli-za toliko veliki i važni, koliko stvari koje trebamo učiniti.

Posebno je opasno ova-kvo promišljanje kada se radi o izvršavanju temelj-nih islamskih propisa, osobito namaza, koji je stub vjere i od kojeg ovisi valjanost svih naših dru-gih dobrih djela.

Obično se namaz doživljava kaonešto čime se krunišu svi ostali po-stupci u životu, ali tek onda kada ti postupci budu usklađeni sa islam-skim propisima, pa se čeka da sve stvari u životu budu na takav način posložene, da bi se onda započelo

sa obavljanjem namaza, kojim bibila krunisana pokornost Allahu. Utakvom promišljanju se obrće redo-

slijed stvari, pa se namazsmatra krunom ljudskihdjela, iako je, zapravo, ri-ječ o temelju na koji senadograđuju sva ostala djela i čija stabilnost zavisiupravo od temelja.

Rahmet kapija

Promišljanje nama-za kao krune imana, a nenjegovog temelja, možemosagledati kroz odnos izme-đu dva prijatelja, gdje bibesmisleno bilo prijatelj-sku kahvu, kao priliku za upoznavanje i zbližavanje,odgađati za vrijeme kada snekim postanemo istinskiprijatelj, jer, kako izgraditičvrsto i trajno prijateljstvoako nemamo svakodnevnukomunikaciju i druženje,

priliku za razgovor i upoznavanje.Svaki odnos se gradi postepeno,

svako zbližavanje s ljudima iziskujepotrebu za komunikacijom i druže-njem, pa se tako i odnos čovjeka sa njegovim Gospodarom gradi na bazisvakodnevne, izravne komunikacije- putem namaza.

Iskoristimo danas Iskoristimo danas prije sutraprije sutra

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Stoga, ne smijemo

dozvoliti da imamo izgovor za odgađanje

ugradnje filtera u naše duše, kako bismo

pročistili svoja djela i imali život kojeg se nećemo

stidjeti kada čašu svoga

dunjalučkoga hoda budemo iznijeli pred Gospodara.

Oni koji odgađaju sa činjenjem dobrih djela, pogotovo, oni koji odgađaju namaz i na taj način propuštaju priliku da svakodnevno komuniciraju sa Gospodarom, sebe ne smatraju dovoljno hrabrim da naprave prvi korak u tom pravcu, a zapravo su, više nego hrabri, jer zaboravljaju da je sasvim neizvjesno koliko nam je vremena preostalo i da možda, već sutra, više nećemo imati priliku unijeti svježinu namaza u svoj život.

Page 45: Saff [broj 324, 21.9.2012]

45

Kroz redovnu, tihu i poniznu komunikaciju, svakodnevno imamo pet puta priliku da produbljujemo i jačamo svoj odnos i ljubav prema Stvoritelju, a propuštajući te prilike mi, zapravo, odgađamo mogućnost da nas Gospodar naš zavoli i otvori Svoju Rahmet kapiju za neko drugo vrijeme, za koje ne znamo hoćemo li ga uopće i dočekati.

Oni koji odgađaju sa činjenjem dobrih djela, pogotovo oni koji odga-đaju namaz i na taj način propuštaju priliku da svakodnevno komunicira-ju sa Gospodarom, sebe ne smatraju dovoljno hrabrim da naprave prvi ko-rak u tom pravcu, a zapravo su, više nego hrabri, jer zaboravljaju da je sasvim neizvjesno koliko nam je vre-mena preostalo i da možda, već su-tra, više nećemo imati priliku unijeti svježinu namaza u svoj život.

Moramo stalno imati na umu činjenicu da je namaz filter naših misli, iz kojih se rađaju naša razmi-šljanja, koja potom prerastaju u naša djela, naše navike, pa u konačnici i naš način života.

Namaz je, dakle, temelj i filter našeg života.

Zamislimo kakvu bismo vodu imali na česmama da ona ne prolazi kroz filter. Da li bismo je pili? Da li će onda Gospodar primiti naša ne-pročišćena djela?!

Filter duše

Stoga, ne smijemo do-zvoliti da imamo izgovorza odgađanje ugradnjefiltera u naše duše, kakobismo pročistili svoja dje-la i imali život kojeg senećemo stidjeti kada čašusvoga dunjalučkoga hoda budemo iznijeli pred Gos-podara.

Niko od nas nije savr-šen, jer takvi smo stvore-ni, da griješimo i kajemose, takve nas Gospodarvoli, da smo drugačiji, bilibismo zamijenjeni stvore-njima koja imaju razlog za kajanje, razlog za istigfar.

Možemo reći da smopočašćeni time što možemo pasti ipodići se, što u svojim dovama mo-žemo moliti za oprost.

Svima nama šejtan je zakleti pro-tivnik, s kojim ćemo se puno lak-še boriti ako prepoznamo polje na kojem djeluje i sredstva kojima sekoristi. Okovi koje nam šejtan uovom kontekstu nameće jesu - na-govaranje na propuštanje prilika ipredstavljanje vremena kao nečega,čega imamo na pretek.

Ali mi ne smijemo zaboraviti da,danas ako u dobru provedemo, ko-

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

rist ćemo vidjeti, a jučer vratiti ne možemo. Ne odgađajmo dobro djelo za sutra - možda sutra dođe, ali nas ne bude.

Zato, učinimo da naša srca teže ka sedždi i izbo-rimo se protiv misli koje nas odvlače od te namjere ili koje nas navode na raz-mišljanje da imamo do-voljno vremena da se kroz namaz približimo Gospo-daru.

Ovaj tekst će imatismisla, ukoliko, makar jednog čitatelja podstakne da ugradi filter u svoju dušu i da još danas abde-stom i sedždom naspe kap čistoće u čašu svoga du-

njalučkog hoda.Allah je Jedini koji zna skrivene

namjere i tajne našega srca, a sigur-no, u srcu svakog čovjeka postoji iskra istine za koju moramo naći načina da se razbukta u plamen to-pline, koji će otopiti mrazeve naše duše, plamen koji će nam svijetliti u tami, putem koji vodi ka Gospo-daru.

Zato, iskoristimo vrijeme kojenam je na raspolaganju, iskoristimo danas prije sutra, jer ko od nas zna da li ćemo to sutra i dočekati.

Kroz redovnu, tihu i poniznu komunikaciju, svakodnevno

imamo pet puta priliku da produbljujemo

i jačamo svoj odnos i ljubav prema Stvoritelju, a propuštajući

te prilike mi, zapravo, odgađamo

mogućnost da nas Gospodar naš zavoli i otvori Svoju

Rahmet kapiju.

Page 46: Saff [broj 324, 21.9.2012]

46

Hafiz Alen ef. Kehić i hfz. Zaim ef. Šiljić

Islamske teme

Oba su kandidata “osvjetlala obraz“ svojim džematima u kojima rade, medžlisima, ali i muftijstvima. Naime radi se o dva mlada i vrijedna imama- hafizaPripremio: Samir Dedić

Sedmo takmičenje u hifzuČasnog Kur’ana u organiza-

j

ciji Vjerskoprosvjetne službeRijaseta Islamske zajednice u Bosnii Hercegovini i Fondacije “Hifz Ča-isnog Kur’ana” u Sarajevu, u saradnjisa Svjetskom organizacijom za hifzKur’an-i Kerima iz Džedde je održa-no 01. i 02. septembra 2012. godine uSarajevu u četiri kategorije. Takmičareje ocjenjivala komisija u sastavu: kurra hafiz dr. Dževad Šošić, profesor Fa-j j j jj

kulteta islamskih nauka (predsjednik),hafiz mr. Mensur Malkić, prvi imamGazi Husrev-begove džamije i profe-sor u Gazi Husrev-begovoj medresi uSarajevu (član) i hafiz šejh Halid binOsman, predstavnik Svjetske organi-zacije za hifz Kur’an-i Kerima iz Džed-de (član).

Na netom završenom takmičenju,dva susjedna medžlisa (Medžlis IZ-eGračanica i Medžlis IZ-e Doboj) i dvi-je susjedne općine Gračanica i DobojIstok imale su svoje predstavnike unajzahtjevnijoj prvoj kategoriji – hifzucijelog Kur’ana. Oba su kandidata “osvjetlala obraz” svojim džematima ukojima rade, medžlisima, ali i muftij-stvima. Naime radi se o dva mlada ivrijedna imama- hafiza.

Hafiz Alen ef. Kehić, imam džamije Centar džemata Don-ja Orahovica, osvojio je drugo mjesto sa osvojenih 99,73 bo-dova (svega 0,27 boda manje od maksimuma), a hafiz Zaim ef.Šiljić, imam Džemata Velika Brijesnica, je zauzeo treće mje-sto sa osvojenih 99,36 bodova!

Inače, prvo mje-sto je osvojio jedan od najmlađih hafiza u BiH, Emrah Litrić iz Bihaća (rođen 1996. godine), koji zaslužuje sve po-hvale.

Cjeloviti rezultati po kategorija-ma se mogu pronaći na web-straniciRijaseta IZ: http://rijaset.ba/

Džematski odbor džemata Donja Orahovica je organizovao prijevozautobusom u Sarajevo na bodrenjesvoga imama, hafi za Kehića, a nakontakmičenja džematlije su se veoma

ponosne na svog imama vratile u svoj džemat!

Želimo našem grača-ničko-dobojskom dvojcuhafi za da na narednomtakmičenju zauzmu prvedvije pozicije, a manje jevažan njihov raspored na tim pozicijama.

Gračaničko-dGračaničko-dobojski dvojaobojski dvojac c osvojio drugoosvojio drugo i treće mjestoi treće mjesto u kategoriji hifz cijelog Kur’anau kategoriji hifz cijelog Kur’ana

Inače, prvo mjesto je

osvojio jedan od najmlađih hafiza u BiH,

Emrah Litrić iz Bihaća (rođen 1996. godine), koji zaslužuje sve pohvale.

Muharem ef. Omerdić uručuje priznanje hafi zu Alen ef. Kehiću

Page 47: Saff [broj 324, 21.9.2012]

47 21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Hafi z Kehić sa svojim džematlijama na bini KC “Kralj Fahd”

Članovi komisije i gosti u amfi teatru Kulturnog centra “Kralj Fahd”

Page 48: Saff [broj 324, 21.9.2012]

48

Susreli se čelnici SDD Merhamet u BiH i Merhameta Rijeke

Društvo

Inače, SDD Merhamet u BiH je jedina humanitarna organizacija koja koliko-toliko brine i o malobrojnim kupreškim bošnjačkim povratnicima, posebno o djeci i najstarijima u granicama svojih mogućnosti. I ne samo o njima. Ponekad, kako nam je potvrdio Pilić, dotekne Merhametove pomoći koja se dijeli i za ugroženije komšije druge vjere , posebno u vrijeme ramazana kao mjeseca darivanja i bajramskih blagdana.

Piše: Ale Kamber, Livno17.09.2012.god.

URijeci su se 15.09.2012.godine sastali p r e d s t a v n i c i

SDD Merhamet u BiH predvođeni predsjed-nikom Safetom Pilićem sa čelnicima Merham-eta Hrvatske i Rijeke. Uz Pilića u delegaciji bh. Merhameta su bili pred-sjednik Skupštine Fikret Draganović, potpredsjed-nik Jasmin Spahić i član GO Tahir Alibegović, a domaćine su predstavljali predsjednik MDD Mer-hamet Rijeka Adem ef. Smajić, potpredsjednik Kadir Begović i članovi GO Ibrahim Ružnić i Mine Šabčanin.

“Razmijenili smoiskustva i upoznali se sa aktivnostima obiju hu-manitarnih organizaci-ja, te dogovorili čvršću

saradnju i skoru zajedničku posje-tu Fehimu Haliloviću i Merhame-tu Švedske kako bismo uspostavilišto bolju saradnju i sa njima”, iz-

javio nam je po povratkuiz Rijeke predsjednik SDDMerhameta u BiH SafetPilić, inače Kuprešak, kojise još jednom zahvaljujedomaćinima za odličanprijem u Rijeci gdje suobišli i novosagrađeni Is-lamski centar te zajedničkiklanjali podne-namaz.Susret u Rijeci je poslužioda se razmijene i zahval-nice. Pilić je uručio zah-valnicu ispred SDD Mer-hamet u BiH predsjednikuMDD Merhamet Rijeka ef.Smajiću ističući njegovodugo i nesebično zalaganjeza humanitarnu pomoćBiH, a ef.Smajić je uzvra-tio zahvalnicom Piliću za ukupan rad SDD Mer-hamet u BiH i saradnju sa bratskim Merhametom izHrvatske.

Dogovorena čvršća saradnjaDogovorena čvršća saradnja i posjeta Merhametu Švedskei posjeta Merhametu Švedske

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Osim što je bio oduševljen, kao i ostali

članovi njegove delagacije prijemom

Rječana, Pilić se posebno

oduševio rječkim Islamskim centrom,

a posebno njegovim srcem

– džamijom školjkom, po njemu

arhitektonskim draguljem, ne

samo Rijeke, već cijele Dalmacije,

Hrvatske

Islamski centar Rijeka

Page 49: Saff [broj 324, 21.9.2012]

49

Fikret Draganović je u ime bihaćkog Merhameta uručio zahval-nicu Kadiru Begoviću za njegov trud, dosadašnju pomoć i saradnju između bihaćkog i riječkog Merhameta, te Merhameta Hrvatske.

Inače, SDD Merhamet u BiH je jedina humanitarna organizacija koja koliko-toliko brine i o malobro-jnim kupreškim bošnjačkim povrat-nicima, posebno o djeci i najstariji-ma u granicama svojih mogućnosti. I ne samo o njima. Ponekad, kako nam je potvrdio Pilić, dotekne Mer-hametove pomoći koja se dijeli i za ugroženije komšije druge vjere, posebno u vrijeme ramazana kao mjeseca darivanja i bajramskih blagdana.

Džamija školjka

Osim što je bio oduševljen, kao i ostali članovi njegove delagacije pri-jemom Riječana, Pilić se posebno oduševio riječkim Islamskim cen-trom, a posebno njegovim srcem – džamijom školjkom, po njemu arhi-tektonskim draguljem, ne samo Ri-jeke, već cijele Dalmacije, Hrvatske, pa i šire regije.

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Razmjena zahvalnica u Rijeci

Riječka džamija, školjka

Sastanak čelnika SDD Merhamet BiH i Merhameta RH

Susret čelnika Merhameta u Rijeci

Page 50: Saff [broj 324, 21.9.2012]

50

Svjedočenje Srba o ratnim zločinima nad Bošnjacima

Zločin

Nastavljamo sa objavljivanjem svjedočenja Srba o ratnim zločinima nad Bošnjacima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. I ova svjedočenja koja ćemo objaviti dogodila su se u sklopu sudskih procesa pred Haškim tribunalom

Pripremio: Ramiz Hodžić

S rpsku stranu priče o ratnimzločinima nad Bošnjacima nastavljamo svjedo čenjem

Milorada Miće Davidovića, danaspenzioner a u vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu bio je glavniinspektor policije Saveznog SUP-a. “Oženjen sam i trenutno živimu Beogradu. Penzionisao sam se izpolicije i trenutno sam akcionar ujednoj građevinskoj firmi. Imamdvoje odrasle djece i unučadi. Kaoinspektor u Saveznom SUP-u, od-govornosti su mi bile sljedeće: Ko-ordinacija rada raznih policijskihsnaga u republici, Davanje savje-ta i instrukcija republikama, kojesu republike mogle da prihvate iliodbiju. Savezna Vlada je ovlastila Savezni SUP da održava kontaktsa republičkim MUP-ovima i vršiinstruktivni nadzor. O izvršenimposlovima je Savezni SUP trebaloda izvijesti Saveznu Vladu.

Treća faza

Dodatni važan faktor u protjeri-vanju Muslimana iz Bijeljine je bila stalna i medijska kampanja na tele-viziji i radiju koja je predlagala šta da se radi sa Muslimanima. Srbi suimali stalnu propagandu, stalno susvirali nacionalne pjesme, veličalisrpske heroje i govorili o istorijskimdogađajima. Semberske novine injihov urednik Pero Simić su biliprvi u tome. Ja sam bio u Bijeljinisvakih 7-10 dana i vidio sam kako

se mediji koriste za indoktrinaciju stanovništva i kako šire strah među Muslimanima. Oktobra 1992. Moco Stanković (član Kriznog štaba) i Stojan Petrović (odbornik u Skupštini opštine) imali su listu sa imenima Muslimana koje treba protjerati i kada to treba da se desi. Na početku su se postarali da naj-starije muslimanske porodice osta-nu u Bijeljini čisto kao primer. Na kraju su naravno i oni protjerani, međutim, ovo sistematično protje-rivanje se nastavilo sve do potpisi-vanja Dejtonskog sporazuma.

Predrag Ješurić (u Upravi za strance) i njegov kolega u MUP-u Srbije, Puzović, organizovali su prevoz Muslimana kroz Srbiju u treće zemlje. Problem je bio da većina Muslimana nije imala pa-soš, a novi su se izdavali u Beogra-du tokom 1992. kada su postojali samo jugoslovenski pasoši. Doći do dokumenata potrebnih za pasoš je koštalo mnogo, tako da su oni Muslimani koji su željeli da odu morali dobro da plate. SDS je imao liste Muslimana kojima je trebalo dati pasoš. To su bili bogati Mu-slimani koji su mogli da ih plate. U Bijeljini su Muslimani uglav-nom bili dobrostojeći. Uglavnom su se bavili nekim zanatom ili su bili poslovni ljudi koji su se tokom godina obogatili i kupili sebi kuće. To ih je učinilo očiglednom metom pošto su bili u stanju da plate da bi bili prebačeni u drugu zemlju. I naravno da su platili pošto je Ješu-rić debelo naplaćivao “pomoć” tim Muslimanima da odu. Obogatio se, kao i njegov kolega Puzović iz DB-a Srbije.

U početku je Đurković na sup-tilan način vršio protjerivanje Mu-slimana. U određenom trenutku, međutim, Evropa je shvatila koliko ogroman broj izbjeglica stiže iz Ju-goslavije i uveli su vize pa je posta-lo mnogo teže doći do Njemačke. Bez obzira je veliki broj Muslima-na i dalje želio da ode. Đurkovićev

kolega u Srbiji, Puzović je i daljesređivao prebacivanje Muslimana uBeograd autobusom i nakon što suplatili ogromne svote para, sredio jeda ih autobusi prevezu do Horgo-ša, na mađarskoj granici. Tu su ihostavili i rekli im da pređu pješkeu Mađarsku. Vremenom je mađar-ska granična služba shvatila o ka-kvom procesu se radi i nije propu-štala Muslimane. Ti Muslimani suostavljeni na ničijoj zemlji izmeđudvije zemlje. Na kraju, nakon neko-liko dana čekanja ih je Crveni krstuveo u Mađarsku, u sabirne centrei sredio da oni budu prebačeni udruge zemlje. Ovo je metod koji jeĐurković koristio dok Mađari i hu-manitarne organizacije nisu pritisliBeograd da se ta ruta zatvori.

Sljedeći metod protjerivanja kojisu koristili je izgledao tako da suMuslimane natovarili na kamionei prebacili ih u Lončare, Tuzlu ilirelej na Majevici, gde im je rečenoda mogu peške da prođu na terito-riju Federacije. Muslimani su čak platili za ovaj način bijega, sve dokraja kada su onima koji nisu imalinovaca uopšte oduzeli lične stvarida plate za odvođenje. Ovaj načinprotjerivanja muslimanske popula-cije se nastavio sve do potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Prije rata jeu Bijeljini bilo oko 17.000 Musli-mana, a u trenutku kad je Spora-zum potpisan ostalo ih je 500 do1.000. Sjećam se da mi je Đurkovićpričao da je jednom prilikom sku-pio 150.000 do 200.000 maraka kad su protjerali 100-150 Musli-mana. Đurković mi je rekao da jedobro plaćen za to da bude glavniza protjerivanje Muslimana iz Bije-ljine. On je javno govorio da dajenovac Karadžiću i Krajišniku.

Žućo

Otprilike 10 dana nakon po-vratka u Beograd pozvan sam uBosansku vilu da se vidim sa Mi-ćom Stanišićem. Saradnja između

Đurković je novac od protjerivanjaĐurković je novac od protjerivanja mmuslimanuslimana davao Ka davao Karadžiću i Krajišnikaradžiću i Krajišnikuu

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Page 51: Saff [broj 324, 21.9.2012]

51

mene i MUP-a Srbije nakon svega nije bila dobra. Više nikad nisam razgovarao sa Markom Pavlovićem i još uvijek ne znam njegov pravi identitet. Kasnije mi je Jekić iz MUP-a Srbije rekao da će me sku-po koštati činjenica da nismo ispo-štovali dogovor i nismo ubili Žuću. p j p

Žućo, Repić i novinar su ubili g

mnoge ljude nasumice i oni su bili odgovorni za pokolj Muslimana u Čelopeku. DB Srbije nije mogao da

g p j

prikrije ova ubistva i zato su htjeli da ih eliminišu. Kasnije je pokre-nut krivični postupak protiv Žuće

j j p

u Šabcu. Pisalo je u medijima da će p p p

Jekić da svjedoči na Haškom sudu i da je prebačen iz MUP-a Srbije u MUP Bosne, međutim ja ne znam za koga radi. Što se tiče hapšenja

j

Žućine grupe (5 ili 6 lica ukupno), g p j

svi su bili pušteni otprilike 3 dana nakon što sam vraćen u Beograd. Kad je Žućo pušten iz pritvora na-

g

šao je mog sina, stavio mu pištolj u usta i prijetio da ga ubije riječima, “Gdje ti je tata sad da te brani?” Svi originalni izvještaji su nestali. Mnogo kasnije je Žući suđeno u

g j j

Šabcu i dobio je 7-8 godina zatvo-g j j

ra. Uspio sam da postignem toliko koliko sam postigao samo zato što sam radio u Saveznom SUP-u. Da sam bio u republičkom MUP-u, ne bih uspio sve to da uradim. Osve-ta bi vjerovatno bila brza i f inalna

zbog ljudi protiv kojihsam preduzimao mjere.Kao rezultat naših uspje-ha Dragan Andan je ta-kođe smijenjen čim samse ja vratio u Beograd.Branko Stević je kasnijepostavljen za načelnika policije u Bijeljini. Onje bio vrlo blizak sa ru-kovodstvom SDS-a, i bioje član Glavnog odbora.Kasnije, nakon mog po-vratka u Beograd, vršenje ogroman pritisak odstrane MUP-a Srbije da vratim sve dokumentekoje sam zadržao kodsebe u vezi specijalnih operacija uBiH. Ja sam bio zadržao bilješke ikopije ali ne u Bijeljini pošto mije kuća tamo pretresena tri puta nakon što sam otišao. Novembra 1993. obavili su sa mnom razgovoru DB-u Srbije i probali su da meubijede da bi bilo bolje za mene da predam sve dokumente ili dosijeekoje imam kod sebe i da ne pričamnikom o tome šta sam radio dok sam bio u BiH. U stvari, da zabo-ravim sve što sam radio i vidio dok sam bio u RS. Uvijek su postojaliproblemi između Saveznog SUP-a i MUP-a Srbije. MUP Srbije ni-kad nije mogao da mi oprosti zbog toga kako sam ponizio Crvene be-

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

retke i vratio ih u Srbi-ju. U septembru 1995.došli su mi iz MUP-a Srbije u stan u Beogradudok ja nisam bio tamo ipretražili stan. Nisu do-zvolili mom djetetu da me nazove i da mi javida žele da pretraže stan.Oduzeta mi je sva doku-mentacija koji sam imaovezano za događaje u Bi-jeljini. Ta dokumentacija mi nikad nije vraćena. Uljeto 1993. MUP Srbijeupao je u zgradu Save-znog SUP-a u Beogradu.Oduzeta je sva doku-

mentacija i oprema iz kancelarija, i zauzet centar za obuku u Bataj-nici. Akciju upada vodio je Obrad Stevanović, Đorđevićev pomoć-nik. MUP Srbije se uselio u zgra-du i Frenki je dobio čitavo krilo. Međutim nisu dirali policijsku brigadu Saveznog SUP-a, koja se nalazila u odvojenoj zgradu u Sa-rajevskoj 31. u kojoj sam i ja bio. Održan ie protest u Sava centru u Beogradu na kojem smo govo-rili, pored ostalih, Bulatović i ja. Upozorili smo MUP Srbije da ne pokušavaju na silu upad u zgradu u kojoj je savezna brigada pošto će oni ozbiljno braniti zgradu. Nikad nije došlo do upada.

Prije rata je u Bijeljini bilo oko 17.000

Muslimana, a u trenutku kad je Sporazum

potpisan ostalo ih je 500 do

1.000. Sjećam se da mi je

Đurković pričao da je jednom

prilikom skupio 150.000 do

200.000 maraka kad su protjerali

100-150 Muslimana.

Page 52: Saff [broj 324, 21.9.2012]

52

Zelena transferzala

Islam-agina džamija u NišuSrbija

551 god. Medrese “Gazi Isa-beg” u Novom PazaruSandžak

Islam-agina džamija, negdje i Hadrović džamija, je džamija smještena u Ulici Generala Milojka Lešjanina u Nišu.

Podignuta je 1870. godine na temeljima starije džamije iz 1720. godine, neposredno pred oslobođenje Niša od Osmanlija. Oddevetnaest džamija kojih su postojale u Nišu tokom osmanskevladavine, jedino ova je očuvana džamija koja je u upotrebi. Stav-ljena je pod zaštitu države 1954. godine. Džamija je kamenovana u noći između 27. i 28. avgusta 2003. godine tokom proslavenavijača Partizana koji su slavili plasman FK Partizana u Ligušampiona. Grupa od sto navijača bacila je nekoliko kamenica u pravcu džamije polomivši dva prozora na zgradi. Džamiju su17. marta 2004. godine zapalili demonstranti koji su se svetili za razrušene crkve i manastire na Kosovu i Metohiji. Do danas jedjelimično obnovljena.

UVelikoj sali Mešihata u ponedjeljak 17. septembra 2012.UUgodine organizovana je svečanost povodom dvadeset i dvi-je godine od obnavljanja rada “Gazi Isa-beg” medrese. Sveča-nost je počela ajetima iz Kur’ana Časnog koje je proučio hafizj g j j g

Bajram Ajeti, a nakon toga je pročitan historijat Medrese i pri-kazan film koji ukazuje da je Medresa najstarija obrazovno-od-gojna institucija na ovim prostorima nastala prije više od 550godina kada je Gazi Isa-beg udario temelje Novom Pazaru. Ufilmu je istaknuto da jerad Medrese obnovljen17. septembra 1990.godine kao isturenoodjeljenje Alaudin me-drese iz Prištine, a da je pod imenom “GaziIsa-beg” medresa počela sa radom 1994. godine.prisutnima se obratiodirektor Medrese Re-šad-ef. Plojović koji jeistakao zadovoljstvo da je ova svečanost orga-nizovana i održana u,kako je rekao, “roditelj-skom krilu svih musli-mana u Srbiji, u sjedi-štu Islamske zajednice”.On je kazao da su Bošnjaci pod raznim pritiscima u svojojhistoriji podvlačili crtu i brisali stranice svoje povijesti zaborav-ljajući ono što je bilo prije. “Desilo se da je ugašena Medresa ikada je podvučena crta rečeno je kao da nikada nije ni postoja-la. Desilo se to da smo rekli da više te crte koje je neko podvla-čio ne mogu imati nikakvu važnost. Mi ih ne priznajemo i zatosmo, baveći se našom historijom, ustanovili da Medresa ‘GaziIsa-beg’ u Novom Pazaru nije nastala 17. septembra 1990., većje tada samo obnovila svoj rad. Medresa je najstarija obrazov-no-odgojna ustanova na ovim prostorima i njen nastanak seveže za nastanak Novog Pazara” – rekao je direktor Plojović.Prisutnima se obratio i prvi direktor Medrese, rektor Internaci-onalnog univerziteta prof. dr. Mevlud Dudić. “Ja sam u svomnaučnom radu svjesno koristio sintagmu sandžački Al-Azhar,

dodajući da je ‘Gazi Isa-beg’ medresa za ovaj teritorij onošto Azhar simbolizira za cjelokupni islamski svijet. Glavnusnagu Medrese čini njenih oko 800 svršenika u protekle 22godine koji nose diplomu ove Medrese, a više od polovinenjih je nastavilo svoje školovanje na univerzitetima u zemlji iinostranstvu. Osam doktora nauka i veliki broj magistara sudokaz ispravnosti rada ove obrazovno-odgojne ustanove koja je izrasla u najbolju školu u Sandžaku” – rekao je rektor Du-

dić uz želje da Medresa otvori svoja isturena odjeljenja u svakomsandžačkom gradu.“Kada je 1990. godineobnovljen rad Medresetada je ona imala jednuučionicu i odjeljenjeod nepunih dvadesetučenika. Danas ima 16učionica i oko 400 re-dovnih učenika. Dragomi je da sam dio tima koji je i tada i sada iznio teret rada Medre-se, a priznanje koje mije dodijeljeno doživ-ljavam kao priznanjekolektivu Medrese čiji

sam dio” – rekao je profesor Šemso Šaćirović. Hajro-ef. Tu-j

tić je zahvalio na dodijeljenom priznanju i povukao paraleluda je prije tačno 50 godina na ovaj dan on upisao i počeoda pohađa Medresu u Sarajevu. “Moj početak školovanja uGazi Husrev-beg medresi i dan obnavljanja rada Gazi Isa-beg medrese je, Allahovom, dž.š., voljom, 17. septembar. U mar-tu 1982. godine postavljen je kamen temeljac za izgradnjuove Upravne zgrade vakufa u Novom Pazaru. Tada, u onovrijeme, intimno i pomalo šutke, mi koji smo organizovaliizgradnju ove zgrade maštali smo i planirali da će ovdje bitiponovo Medresa” – rekao je Hajro-efendija ističući da za nje-ga postoje tri jubileja: kada je počeo školovanje u medresi,kada je počela izgradnja Upravne zgrade i kada je obnovljenrad “Gazi Isa-beg” medrese.

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Page 53: Saff [broj 324, 21.9.2012]

53

Hrvatska može poslužiti kao primjer u rješavanju muslimanskog pitanja u Europi

“Festival islam” je postao značajna islamska i bošnjačka institucija

Hrvatska

Novi Pazar

Aziz Hasanović, novi muftija Islamske zajednice u Hr-AAvatskoj bit će svečano inauguriran 22. septembra. Muf-AAtija Aziz Hasanović ovako predstavlja položaj muslimana u Hrvatskoj. U intervjuu za samostalni srpski tjednik Novosti, muftija Hasanović navodi: “Hrvatska zaista može poslužiti kao primjer u rješavanju muslimanskog pitanja u Europi, ali i u rješavanju pitanja kršćanskih manjina u islamskom svije-tu. To često ističemo, i ja to ponavljam kao papagaj. Ugovor koji je potpisan 2002. između Vlade i Mešihata naslonjen je na zakonsko pri-znanje islama iz 1916. Sve što je ugo-vorom potpisano, provodi se i u praksi. Često kritiziram muslimane i kažem da

p p p p

mi nedovoljno konzumiramo prava koja su nam dana. Evo primjera: po proto-kolu Ministarstva obrane, od 11 do 13 sati svaki musliman koji je u vojsci može uzeti slobodno i otići na džumu u prvu džamiju. Zakon, dakle, daje mogućnost, a pitanje je tko i kako doživljava taj na-maz kao svoju obavezu. Strah da će nas netko prozivati što smo otišli na džumu nečija je frustracija iz komunističkog sistema. Pitanja vjerskog opredjeljenja i konzumiranja vjerskih prava danas su sasvim normalna i nitko nema razloga da se toga boji. To što ljudi u svojim glavama to nisu raščistili, sasvim je druga stvar.Novosti: U nedavnom intervjuu saborski zastupnik iz redova bošnjačke manjine Nedžad Hodžić rekao nam je da Bošnjaci u Hrvatskoj u praksi još nisu ravnopravni, unatoč tome što je to zakonski uredno regulirano. Ne slažete se po tom pita-nju s njim?Hasanović: Sigurno je imao svoje argumente. Kao musliman, ne mogu reći da sam u drugorazrednom položaju: imam isti

ugovor, tretman i status kao i svaka druga religijska zajednica. Ne osjećam neravnopravnost na svojoj koži, jer imam mje-sta samo za ljubav, ne i za mržnju. U mome srcu nema pro-stora za predrasude i ako netko prezire mene, to je njegov problem. A počne li me ugrožavati, onda ćemo drugačije. Ali, ne mogu sada kazati da me netko šikanira zato što sam muftija ili zato što sam musliman. Dobio sam više od tisu-ću čestitki na imenovanju, uglavnom od nemuslimana. To

govori da je otvoren odnos Islamske za-jednice prema društvu i spremnost da se participira u svim važnim projekti-ma nešto što se cijeni i vrednuje. Želim

p p p jj

da i dalje gradimo odnos na osnovama povjerenja, dijaloga i razumijevanja i u tome uspijevam. Moramo to razli-kovati od individualnih postupaka, jer svagdje ima idiota. Evo, Breivik je u Norveškoj ubio 70 ljudi i kaže da mu je žao što ih nije ubio i više. Važno je da policija napravi uviđaj kada dođe do ne-kog incidenta, da se pokrene postupak i da cijeli sustav stane u zaštitu zajednice, da

pravna država funkcionira. U svakom narodu, i muslimanskom i kršćanskom i židovskom, postoje neuračunljivi ljudi. Nedavno sam dobio pismo u kojem me jedna osoba, potpisana imenom i prezimenom, poziva da pređem na kršćanstvo. Ja je nazovem i zahvalim se na pozivu, kažem da je ljubazna, ali da ja imam svoju vjeru. Zar bih to što jedan besposličar nema pametnijeg posla nego da me provocira trebao doživjeti kao pritisak? Nika-da nisam od muhe pravio slona i stvarao problem tamo gdje ga nema. Ovih su nam dana dolazili predstavnici jedne organiza-cije koja se bavi manjinskim pravima, ali im se mi, kao vjerska zajednica, zaista nismo imali na što požaliti.

Organizatori “Festivala islama” BKZ, IKC “Altun Alem” i CHR “Hajrat” objavili su da je uspješno

okončan ovogodišnji “Festival islama”. “Festival islama” sa zajedničkim iftarom održan je u 13 sandžačkih mjesta, kao i u Podgorici, Srebrenici i Sarajevu. Na ovogodišnjem “Festivalu islama” iftarilo je između 14.500 i 15.000 posta-ča i ova manifestacija je mnogo ploda donijela svim musli-manima i Bošnjacima. “Festival islama“ je doživeo punuafirmaciju u Crnoj Gori i izlio se i van granica Sandžaka. Ferstival je postao značajna islamska i bošnjačka institucija koja u potpunosti afirmiše sve onenaše vrijednosti koje su sadržane unašem kulturološkom fokusu i svimonim vrijednostima koje imaju upo-rište u islamskoj vjeri, kulturi i tra-diciji. Pokazalo se da je ovaj Festivalprimljen kao jedan univerzalni boš-njački festival. Direktor IKC “AltunAlem” Hajrudin Balić je izrazio za-dovoljstvo i konstatovao da je ovajprojekat uspješno organizovan iokončan, iako je to projekat koji tra-

je tek dvije godine. “Činjenica da je ‘Festival Islama’ gosto-vao u Crnoj Gori i u Bosni i Hercegovini govori o značaju ove manifestacije. Bošnjaci su jedan period živjeli u grču i strahu da pokažu svoje kulturološke i vjerske vrijednosti a ‘Festival islama’ je razbio sve te grčeve i strahove i zauzima svoje mjesto u kulturološkoj dimenziji kod Bošnjaka, ali razbija i mnoge predrasude kod nemuslimana” – rekao je Balić. On je najavio da će “Festival islama” ubuduće na-stojati da pokrije potrebe Bošnjaka koji žive na Kosovu, Gori, Makedoniji, za organizacijom ovakvih manifestacija.

Pomoćnik direktora CHR “Hajrat” Edib Šaljić je istakao da je “Festival

j

islama” organizovan profesionalno i da je postao jedna od najvećih ma-nifestacija, a da je CHR “Hajrat” za potrebe Festivala dao svo svoje zapo-sleno osoblje i svih sedam vakufskih kuhinja u sandžačkim gradovima. On se zahvalio svim prijateljima ove organizacije i ljudima koji su davali svoj doprinos u obogaćivanju iftar-ske sofre.

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Page 54: Saff [broj 324, 21.9.2012]

54

IslamnetTurska pomaže Egipat sa dvije milijarde dolaraEgipat

Turska vlada je odlučila pružiti fi-nansijsku pomoć Egiptu u iznosu

od dvije milijarde dolara. Kako javlja agencija Anadolija, tursku pomoć Egi-pat će iskoristiti za povećanje novča-nih rezervi i za sprovođenje razvojnog plana egipatske vlade.Osim ove pomoći Egi-pat je sklopio dogovor sa Katarom od kojeg ćena zajam dobiti još dvijemilijarde dolara. Katar i Egipat bi mogli potpisa-ti sporazum o investira-nju po kojem će Katar u narednih šest godina investirati 18 milijardidolara u turizam i razvoj industrije.Egipat ulaže velike na-pore u pronalaženju po-trebnih milijardi dolara

za punjenje budžeta i za pokretanjerazvojnih programa. Egipatska vlada nastoji da taj novac ne uzima od Me-đunarodnog monetarnog fonda iakoMMF čini sve da primora Egipat da uzme njihov novac.

Oko 43% židova u svijetu živi u Izraelu

Izrael

Svijet sve više ostaje bez židova, a Izrael postaje sve više isključivo

židovska država. Tako bi se mo-glo zaključiti po najnovijim statističkim podacima koji dolaze iz Izraela. Dnevnik Mearif piše ovih dana da od ukupnog broja židova u svijetu njih 43% žive u Izraelu. Prema pisanju ovoga lista u 2012. godini u svijetu ima 13.750.000 židova. Statistička državna uprava Izraela izvješćuje da se broj židova u svijetu u 2012. povećao za 88.300. U Izraelu trenutno živi 5.970.000 židova. Profesor sa Hebrejskog uni-verziteta u Jeruzalemu Sergio de la Firgula izjavio je da je prirodni priraštaj stanovništva u svijetu 1,26%, dok je kod židova 0,65%. Od 514 stanovnika u svijetu, jedan je židov. List Mearif piše da će statističke procjene broja židova u svijetu biti objavljene narednih dana. Od ukupnog broja židova u svijetu njih 82% žive u Izraelu i Americi, kaže ovaj izvještaj. U SAD živi 5.460.000, dok u Europi živi 1.430.000. Od 1970. godine, otka-ko se vodi statistika židova u svije-tu, broj židova se stalno povećavao u Izraelu, dok je u svijetu broj opadao za oko deset tisuća godišnje. U Izrael su doselile različite sku-pine židova. U zemljama bivšega Sovjetskog Saveza živjelo je blizu tri milijuna židova, a danas ih je svega 276.000. Najveći broj njih se iselio u SAD i Izrael, a u Europu se veliki broj njih iselio nakon raspa-da SSSR-a. Drugi razlog pada broja židova u svijetu jeste asimilacija u sredinama u kojima žive. Tako na primjer u SAD oko 50% židova u mješovitim je brakovima, dok je taj procent u Rusiji između 70% žena udanih za nežidova, a 80% muškaraca oženjeno nežidovkama. ( Š.O.)

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Seminari za učitelje i roditelje: Kako prepoznati znakove homoseksualizma kod djece

Malezija

Vlada Malezije organizirala je desetVVseminara za učitelje i roditelje ši-VVrom zemlje a na temu kako prepoznati znakove homoseksualizma kod djece. “Ovo je multireligijski i multikultural-ni događaj jer su sve religije u osnovi protiv ove vrste društvenog ponaša-nja”, kaže glasnogovornik Udruženja učitelja Malezije. U sklopu seminara podijeljene su brošure ili vodiči za pre-poznavanje znakova homoseksualizma kod djece. Tako se navodi da su mogu-ći znakovi homoseksualizma kod djece

kada dijete ima sklonost ka nošenjuuske odjeće, odjeće sa jarkim bojama,ako vole da nose velike torbe. “Mladisu izloženi jakom utjecaju interneta ibrojnim web stranicama povezanimsa homoseksualnim grupama. Mi smozabrinuti da se njihov utjecaj možeraširiti među djecom”, kaže Puad Za-rkashi, zamjenik ministra obrazovanja u Vladi Malezije. Homoseksualizam jeu Maleziji zabranjeno krivično djelo za koje počinilac može dobiti do dvadesetgodina zatvora.

Page 55: Saff [broj 324, 21.9.2012]

55

Iranska Revolucionarna garda ratuje za Bashara Asada

Iran

G lavnokomandujući kopnenih snaga iranske Revolucionarne

garde general major Muhamed Ali Džafari rekao je da se pripadnici elitnih iranskih trupa nalaze u Si-riji pružajući pomoć koja nije voj-nog karaktera. Prema njegovim ri-ječima, uprkos tome što prisustvo pripadnika Garde u Siriji nije voj-nog karaktera, Iran bi mogao da se uključi vojno ukoliko Sirija bude napadnuta spolja. Izjava iranskog komandanta je prvo zvanično pri-znanje nekog visokog zvaničnika da je Iran vojno prisutan na terenu u Siriji, gdje već godinu i po dana bijesni građanski rat. Gdje su zva-nične trupe iranske Revolucionar-ne garde tu su sa njima i parami-litarne prošiitske organizacije kao što su libanski Hezbolah i šiitski paramilitarci iz Iraka čiji vjerski lider je Muqtada Sadr. Dan na-kon javnog priznanja komandanta iranske Revolucionarne garde ge-neralmajora Muhamed Ali Dža-faria oglasila se iranska vlada koja je negirala ovo priznanje. Iransko Ministarstvo inostranih poslova negiralo je komentare komandanta Revolucionarne garde Muhameda Ali Džafaria da su vojne snage te zemlje prisutne u Siriji i Libanu. Analitičari navode da Mehman-parastovo negiranje sugeriše da su Džafarijevi komentari izazvali probleme Iranu.

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Albanija planira da svoje neisko-AArišćene betonske bunkere iz vre-AAmena vlasti Envera Hodže, kojih ima na stotine hiljada, pretvori u hostele itime obogati svoju turističku ponudu.U priobalnom albanskom gradu Tale,oko 50 kilometara udaljenom od Ti-rane, deset njemačkih i deset albanskih uni-verzitetskih studenata rade na jedinstvenom turističkom projektu. Pretvaraju bivši bunker u hostel, koji će moći da “udomi” osam turi-sta. Bivši albanski ko-munistički vođa Enver Hodža svojevremeno je naredio izgradnju oko 750.000 bunkera širom zemlje tokom sedam-desetih i osamdesetih

godina zbog straha od strane invazije.Zvanično, bunkeri pripadaju Ministar-stvu odbrane, ali prava na korišćenje sudata pojedincima koji poseduju zemljuna kojoj su napravljeni. Jedna noć uovakvom bunker-hostelu trebalo bi da košta manje od osam eura.

Jedan od najzahtjevnijih poslova u sa-vremenom svijetu je posao tjelohra-

nitelja. Biti tjelohranitelj u zemljama u kojima traju ratni sukobi veoma jeteško. To dokazuje nedavni slučaj iz Je-mena gdje su pripadnici Al Kaide izvelinapad na jednog ministra. U tom na-padu ubijeni su svi ministrovi tjelohra-nitelji a ministar je ostao živ, bez ijedneogrebotine. Jemenski ministar odbraneMohamed Naser Ahmed izbjegao jebombaški napad u centru Sane kada je

svih sedam njegovih tjelohranitelja po-ginulo, saopštili su jemenski policijskii vojni izvori. Napad se dogodio oko200 metara od ulaska u sjedište Savje-ta ministara i nadomak zgrade javnog radija Jemena. Eksplozija automobila bombe se dogodila dok je prolazio kon-voj s tjelohraniteljima ministra. Napadse dogodio dan nakon što su jemenskevlasti javile da je ubijen jedan od vođa Al Kaide, Saudijac Said Ali el Šehri u

j j j j

vojnoj operaciji na istoku zemlje.

Albanski turizam: Pretvaraju bunkere Enver Hodže u hostele

Svih sedam tjelohranitelja poginulo, ministar ostao živ

Albanija

Jemen

Page 56: Saff [broj 324, 21.9.2012]

Barcelona je drugi grad po veličini u Španiji. Ova evropska metropo-

j g g p

la poznata je kao atraktivna turistička destinacija jer je prepuna historijskih četvrti a najpoznatiji je historijski cen-tar Res Rambles u kojem se nalazi arhi-tektonska ostavština Antonia Gaudia. Također, Barcelona ima nekoliko istoi-menih klubova, evropskih šampiona umnogim sportovima od kojih je najpo-znatija FC “Barcelona” sa svojim feno-menalnim fudbalskim asovima. Barce-lona je grad tolerancije. To je razlog što se posljednjih godina stalno uvećava broj muslimana u ovom gradu, odno-sno u Kataloniji. Barcelona danas ima oko 1,6 miliona stanovnika. Prema po-sljednjim statističkim podacima grad-skih vlasti u Barcelonidanas živi i radi oko 500 hiljada muslimana.Barcelonski muslimanisu porijeklom iz Alžira,Maroka, Pakistana, Ni-gerije, Senegala i drugihzemalja. Osim toga, uBarceloni danas ima 11džamija, 30 zvaničnihislamskih organizacija.Jedan od najposjećeni-jih islamskih centara u Braceloni je Katalonskiislamski kulturni cen-tar. Salim Benarama,33-godišnji Alžirac,

imam u Katalonskom islamskom kul-turnom centru kaže da je zbog stalnog porasta muslimana u Barceloni teškopronaći adekvatna mjesta za obavljanjemolitivi. Trenutni kapaciteti nisu do-voljni iako ima 11 džamija i nekolikoislamskih centara. Imam Benarama na-vodi još da je prošle godine u Barceloni150 Španaca prihvatilo islam.

j j p gj

Katalonski muslimani sami finansirajuizgradnju džamija i islamskih kulturnihcentara. Saudijska Arabija je finansirala izgradnju islamskih centara u Madri-du, Malagi, Marbeli i Gibraltaru.Iako u Barceloni živi oko 500 hilja-da muslimana i ima 11 džamija i višeislamskih centara muslimanima nijedozvoljeno javno učenje ezana.

56

Henry Kissinger: Amerika će morati okupirati sedam bliskoistočnih zemalja a Izrael će morati pobiti što više Arapa

SAD

Krajem prošle godine britanski list The Daily Squib objavio je

intervju sa Henryem Kissingerom. U navedenom intervjuu Henry Ki-ssinger iznosi veoma zanimljive pri-jedloge uređenja svjetske političke scene. Intervju je naslovljen “Ako ne možete čuti bubnjeve rata mora da ste gluhi”. U nastavku intervjuua Henry Kissinger kaže da će Ameri-ka u budućnosti morati okupirati sedam zemalja na Bliskom istoku kako bi uspostavila uspješnu kon-trolu nad naftnim resursima i kako bi pomogla stvaranje velike države Izrael. Također, Henry Kissinger je iznio stav da će Izrael u to vrijeme morati upotrijebiti svu svoju vojnu moć kako bi ubio što više Arapa. “Nadati se je da će to biti odrađe-no kako treba, da će pola Bliskog istoka pripasti Izraelu”. Nakon što su ovaj intervju prenijeli neki arap-ski mediji naročito egipatski listovi Al-Ahram i Al-Shorouk krenula je kampanja kako je Kissingerov in-tervju objavljen kao satira i da nije sve istina što je napisano. Čitajući komentare na ovaj intervju na stra-nici lista The Daily Squib može se zaključiti da su oni koji su pročitali spomenuti intervju isti shvatili oz-biljno, niko ga nije razumio kao sa-tiru. Očito je Henry Kissinger po-mislio da će njegov intervju u listu The Daily Squib čitati samo probra-na publika.

Turska humanitarna organizacija IHH gradi jetimski centar u Mogadishu od 10 hiljada kvadratnih metara

Turska

Turska ulaže velike napore upružanju neophodne pomoći

ugroženom narodu Somalije. Na-ročita pažnja posvećena je brojnoj djeci siročadima u Somaliji. Turska humanitarna organizacija IHH po-čela je izgradnju velikog kompleksa za jetime u Mogadishu. IHH gradi prihvatilište za jetime od 10 hiljada kvadratnih metara, a cijeli projekat košta 2,5 miliona dolara. Već je iz-građeno skoro 70% posto prihvatili-šta. Kada se završi, u sklopu IHH jetimskog prihvatilišta u Mogadishu, bit će škola, ambulanta, supermar-ket, sportska sala i džamija. U ovom jetimskom prihvatilištu živjet će 400 jetima a školu će pohađati oko 1.500

djece. Turska je jedina zemlja koja nesebično pomaže narod Somalije.Projekat koji smo opisali jedan je unizu uspješnih humanitarnih po-moći koju turska vlada i turski na-rod posljednjih godina kontinuiranopružaju somalijskom narodu.

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

U Barceloni živi 500 hiljada muslimanaŠpanija

Page 57: Saff [broj 324, 21.9.2012]

57

U proteklih petnaest godina u Rusiji i na Kavkazu je ubijeno čak 57 islamskih vjerskih lidera

Rusija

Krajem prošlog mjeseca u Dage-stanu je ubijen popularni sufij-

ski imam Said Atsayev, poznatiji kao Said efendi Al Chirkavi. Al Chirkavi je ubijen u svom uredu, žena opasana bombom je ušla kod Al Chirkavia na-kon čega se raznijela ubivši sufijskog imama i još šest njegovih saradnika. Na dženazi Said efendi Al Chirkavia okupilo se čak 150 hiljada ljudi. Ovo ubistvo je unijelo veliki razdor među muslimane na Kavkazu. Nekoliko dana nakon ubistva sufijskog imama Said efendi Al Chirkavia u Dage-stanu se dogodilo još jedno ubistvo. Maskirani napadač je pucao u jednoj od džamija u Dagestanu prilikom čega je ubijena jedna a ranjeno više osoba. U proteklih petnaest godina u Rusiji i na Kavkazu je ubijeno čak 57 islam-skih vjerskih lidera. Napadi na mu-slimanske vjerske lidere intezivirani su u zadnjih godinu dana. Prije mje-sec dana muftija Tataristana je ranjen a njegov zamjenik je ubijen. U aprilu ove godine u Moskvi je preklan je-dan od muslimanskih vjerskih lidera. Pojedini analitičari smatraju da nave-dena ubistva muslimanskih vjerskih lidera muslimane u Rusiji i Kavkazu vodi ka sigurnim međumusliman-kim sukobima. Mediji u Rusiji i na Kavkazu za ove napade optužuju če-čenske mudžahide, odnosno za sve optužuju vehabizam. Po svemu su-deći Rusija se pametno dosjetila nove taktike za efikasno vođenje borbe protiv kavkaskih mudžahida.

Foto islamneta

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Katar ulaže 450 miliona dolara u snimanje igra-nog filma o Muhamedu, alejhi selam

Katar

Katarska Al Noor Group Hol-ding kreće u projekat snimanja

igranog filma o poslaniku Muhame-du, alejhi selam. Film će imati tri dijela i bit će na engleskom jeziku. Cilj snimanja filma je prezentacija istine o poslaniku Muhamedu, alej-hi selam, zapadnom svijetu. Ovaj projekat podržao je poznati film-ski producent BarrieOsborne. Osborne jeproducent popular-nog filma “Gospodarprstenova”. Al NoorGroup Holding ćeza snimanje ovog fil-ma potrošiti čak 450miliona američkihdolara. Želja Al NoorGroup Holdinga jeda film bude sni-mljen u visokoj pro-dukciji, produkcijikoja dostiže najvišestandarde filmske in-

dustrije u svijetu. Na čelu šerijat-skog savjetodavnog tijela nalazi sešejh Yousef Al-Qaradhawi, koji ćezajedno sa ostalim islamskim alimi-ma pomoći da scenario za film budenapisan na vjerodostojan i islamskiispravan način. Katarska Al Noor Group Holding jefinansijer projekta.

Slijepi imam čita Kur’an ispisan brajevim pismom dok pred-vodi namaz

Page 58: Saff [broj 324, 21.9.2012]

DuplericaDruštvena mreža FACEBOOK

58 21. septembar - 5. zu-l-ka’de

SDA čini veliku grešku tražeći smjenu Denisa BećirevićaImeđu Bosancima i Hercegovcima sve je više

korisnika društvene mreže Facebook. Na različite načine se koristi ova društvena mreža.

Neki su tu radi upoznavanja, neki radi razmjeneiskustava i podataka, neki radi plasiranja obavještenja,nekima je ovo dobra mogućnost komuniciranja sa rodbinom i prijateljima, neki su tu radi mogućnostireklame, a neki jednostavno žele da sa drugima podijele svoja razmišljanja, svoje stavove i slično...

U ovom broju donosimo izbor nekoliko zanimljivihstatusa korisnika facebooka.

Page 59: Saff [broj 324, 21.9.2012]

59 21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Page 60: Saff [broj 324, 21.9.2012]

Pet aktivista udruženja “Svitanje” posjetili su povratnike u op-ćini Zvornik i uručili im oko 150 paketa školskog pribora i

87 udžbenika Islamske vjeronauke. Radi se o akciji koju udru-ženje “Svitanje” sprovodi već četvrtu godinu. Akcija se sprovodiu saradnji sa građanima Sarajeva tako što volonteri udruženja organizuju de-žuranja pred marketima gdje građanikupuju školski pribor i doniraju, a onda ga mi transportujemo do djece u istoč-noj Bosni. Ove godine smo posjetili tri povratnička mjesta: Rovaše, Drinjaču iJošanicu i tom prilikom uručili 97 po-punjenih ruksaka i 53 kese sa školskimpriborom. Osim ruksaka i školskog pri-bora kupili smo i donirali 87 udžbenika Islamske vjeronauke za djecu iz Skugri-

ća, Milića, Rovaša i Dubnice koja pohađaju ove područne škole iškolu u Cerskoj, u općini Vlasenica, te donirali dvije jednokratnestipendije u iznosu od 400 KM za dvoje srednjoškolaca. Na kra-ju hvala povratnicima koji svjedoče da je na području istočne

Bosne bilo Bošnjaka i da će ih biti, hvala građanima Sarajeva koji su na svoj na-čin pomogli ovu našu akciju, sestrama izTurske koje su donirale novac kao i se-stri koja je donirala novac za udžbenikeIslamske vjeronauke, te volonterima kojisu se odazvali i odvojili svoje vrijeme, tepomogli da se sve ovo realizuje, a misebi uzimamo u obavezu da nastavimodok ne obiđemo sve i jedno povratničkomjesto i upoznamo se sa tim malim alihrabrim borcima na bedemima Bosne!

60

Kutak za islamsku omladinu

Uručeno 7.069 KM: Uspješno okončana akcija prikupljanja pomoći za djevojčicu AjnuU.G. “Dirhem”

Organizacija “Dirhem” je ovih dana uspješno okončala ve-liku humanitarnu akciju prikupljanja novčanih sredstava

za liječenje oboljele djevojčice Sejdić Ajne. Naime, nakon što su nam se njeni roditelji pismom obratili za pomoć u liječenju njihove desetogodišnje kćerkice Ajne, koja je oboljela od rijetkog i vrlo teš-kog oblika tumora, mi smo putem naše web stranice objavili apel za pomoć maloj Ajni, zajedno sa pismom njenih roditelja i odgovarajućom medicin-skom dokumentacijom. Našem apelu se odazvao veliki broj humanih ljudi, kako iz BiH, tako i iz inostranstva, te je ovoj porodici uručena novčana pomoć

u ukupnom iznosu od 7.069 KM. Naši volonteri su ovu po-rodicu posjetili, prilikom čega su joj uručili dio prikupljenog novca, dok je ostatak prebačen putem žiro-računa.Roditelji male Ajne su nas lijepo ugostili i srdačno nam se za-

hvalili, kao i svima onima koji su uče-stvovali u ovoj akciji.Zadovoljni što je putem nas u velikoj mjeri riješen ogroman financijski i ži-votni problem jedne porodice, i mi se ovom prilikom želimo zahvaliti svima koji su učestvovali u ovoj akciji, nadaju-ći se da ćemo, svi zajedno, i u budućno-sti biti u prilici da pomognemo ovakve i slične porodice u našoj domovini.

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Ulaganje u obrazovanje je ulaganje u budućnost posebno kad se radi o istočnoj Bosni

U.G. “Svitanje“

Počelo snimanje dokumentarno-igranog filma o stradanjima Bošnjaka u PrijedoruMuslim Media

Multimedijalni servis Muslim Media je ovih dana otpo-čeo sa snimanjem igrano-dokumentarnog filma koji

tretira pitanje stradanja Bošnjaka u Prijedoru, u vremen-skom periodu od ‘92.-‘95. godine. Ovaj igrano-dokumen-tarni film je utemeljen na nekoliko vrlo potresnih priča koje oslikavajugenezu ratnih dešavanja na području općine Prijedor. U ovoj filmskoj pri-či istina o stradanjima Bošnjaka Pri-jedora ispričana je na temelju ličnih iskustava-sudbina nekoliko Bošnjaka i Bošnjakinja. Svaka od ovih potre-snih priča ilustruje i personifikuje je-dan od vidova zločina koji je činjen u tom ratnom periodu; dječak koji je

sa 12 godina preživio strijeljanje, a kojom prilikom mu je ubijen otac, majka kojoj je ubijeno 6 sinova, žena kojoj je ubijen muž, jetim koji nam pokušava dočarati tugu i bol nastalu gubitkom svoga najmilijeg, logoraši koji svjedoče

istinu o Omarskoj, Trnopolju... U filmu preovladavaju igrane scene (re-konstrukcija) koje prate najpotresnije fragmente filma.Ovaj film se ne ograničava eksplicit-no na ratni period, nego isti poentira i akcentira činjenicu kako je danas nepopularno govoriti o stradanju Bošnjaka, odnosno, sudbini koja je u periodu od ‘92.-‘95. godine zadesila bošnjački narod.

Page 61: Saff [broj 324, 21.9.2012]

61 21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Nagrada Isa-beg Ishaković trubaču s Guča GoreAktivna bošnjačka mreža – ABOM

Nema mjere u samoponiženju narod koji ime svog velikana, dobrotvora, civilizacijskog vizionara uspi-

je povezati s imenom svog izdajnika, moralnog čistun-ca i pobjegulje. Nema mjere u nehatu i potkupljivosti, krajnjoj intelektualnoj i kulturnoj sterilnosti bošnjačkih stranačkih i akademskih potrkuša, koje ne dotiče po-kopavanje njihovih najnjegovanijih historijskih figura. Komentarišući i svoje nedjelo, groznu i tragičnu odluku da nagradu Isa-beg Ishaković u kategoriji ‘umjetnost’ do-dijeli Goranu Bregoviću, direktor programa manifestacije i predsjednik društva “Klepsidra” Amel Suljović, poja-snio je kako je Bregović veliki umjetnik, dužan svome zavičaju. Umjetnički dug o kojem govori Suljović, Goran Bregović imao je priliku vratiti u godinama kada je grad Isa-begovih zadužbina nemilice ubijan i terorisan. Dok je Mladićeva JNA palila Nacionalnu biblioteku, sa zbirkom od 1,2 miliona knjiga, i zgradu Vijećnice, sistematski ci-ljajući važnije biblioteke, kolekcijerukopisa, muzeje i druge kulturneinstitucije, Goran Bregović je šutio,ili komponovao za potrebe filma kakav je Unedrground, kojeg je, urijetkim trenucima zamora i preda-ha od bombardovanja, pljačkanja ipustošenja bosanskih čaršija, finan-sirala JNA. Umjesto za stotine ubije-ne sarajevske djece, Goran Bregovićje, prkoseći NATO bombardovanjuvojnih ciljeva u SRJ, pravio koncertu Solunu. Grad heroj, evropski Je-rusalem, u kojem je upravo Isa-beg Ishaković svojim banjama utabaoput čistoće bosanskom narodu, Go-ran Bregović nazivao je “čudom odselendre”. Da nije Suljovićevih ma-nifestacija, i drugih sličnih plaćenič-

kih projekata koji kroz rehabilitaciju kvislinga pokuša-vaju revidirati prošlost i falsifikovati činjenice, poreći i umanjiti našu nacionalnu tragediju, te trajno nas oslobo-diti autoriteta i svih kulturnih značenja, Goran Bregović, i drugi Miloševićevi umjetnički konjušari i njihovi pol-tronski imitatori više nikada ne bi kročili u Sarajevo. Go-ran Bregović odavno nije sarajevski mangup, jer su maja 1992. godine, četničke tenkove na Skenderiji zaustavili mangupi. Goran Bregović prije je hinjav i ljigav sarajev-ski džeparoš, koji je za vrijeme divljačke opsade Sarajeva bio na drugoj strani. Dok gradske vlasti neke Isa-begove zadužbine prepuštaju nemaru i propadanju, ime slavnog i nadaleko čuvenog političara, vojskovođe i dobrotvora skrnavi se ovim groznim i tragičnim nedjelom. Prihvatiti natrag Gorana Bregovića, znači prihvatiti rezultate neza-pamćenog urbicida i kulturocida kojem su bili izloženi Bošnjaci. Beograd se ponovo narugao Sarajlijama.

Muslimanska omladina Norrkopinga Bošnjačka omladina u Švedskoj

Drago nam je što vas možemo obavijestiti da je u toku ra-mazanske akcije sakupljeno, hvala Allahu, preko 140 hiljada

švedskih kruna, a to je otprilike 29 hiljada konvertibilnih maraka. Inače, kroz fond NUM stranice (www.n-um.com) u proteklih par godina koliko postoji humanitarni i davetski fond sakupljeno je preko milion i pol švedskih kruna što iznosi preko 300 hiljada KM. Subhanallah, koliki je samo broj onih koji su se okoristili od ovog novca, koliko je gladnih porodica nahranjeno, koliko je bolesnih dobilo potrebne lijekove, koliko je ljudi dobilo krov nad glavom i toplinu doma putem plaćanja kirije i režija, koliko je djece obradovanonovom odjećom i obućom, koliko, koli-ko, koliko....samo Uzvišeni Allah iznadsedam nebesa i Arša to zna, a saznaćemoi mi na Dan obračuna, na Dan svođenja računa, na Dan nagrade i kazne, kada ćesvako vidjeti plod i trud ruku svojih...pa molimo Njega Uzvišenog da svima vama koji ste bili i ostali finansijeri ovog fonda

tokom svih ovih godina ukabuli vaše sadake i da ih nađete na vagi dobrih djela kad vam bude najpotrebnije. S nadom da ćete i dalje biti pokretačka snaga ove stranice i njenih fondova, želimo da vas ohrabrimo i obradujemo sa po jednim lijepim ajetom i hadisom: Uzvišeni Allah kaže: Oni koji imanja svoja troše na Allahovom putu liče na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova i u svakom klasu po stotinu zrna - A Allah će onome kome hoće dati i više; Allah je neizmjerno dobar i sve zna(El-Bekara, 261.).

Rekao je Allahov Poslanik, sallallahualejhi ve sellem: “Darežljivost je jed-no od džennetskih drveća čije se grane spuštaju i na ovaj svijet, pa ko se uhvati za jednu od njegovih grana one će ga uvesti u Džennet; a škrtost je jedno oddžehennemskih drveća čije se granespuštaju i na ovaj svijet pa ko se uhvati za jednu njegovu granu ona će ga uvesti u Džehennem.”

Page 62: Saff [broj 324, 21.9.2012]

IslamBosna.ba - Robert Fisk je abio jedan od prvih novinara kojisu bili prisutni na mjestu strašnog

pokolja u Libanu, u palestinskim izbje-gličkim logorima Sabra i Šatila. Ovo jep j p j

dio iz njegove knjige “Pity the Nation”koji govori o tome...

Ono što smo našli unutar palestin-skog kampa, u 10h ujutro 17. septembra 1982. godine teško je dobro opisati, a najlakše je opisati hladnom egzekuci-jom. I prije je u Libanu bilo ovakvihstvari, ali ni približno na ovakom nivoui nikad izvedeni od strane regularne, na-vodno disciplinirane, armije. U panici imržnji bitke, deseci hiljada ljudi su ubi-jani u ovoj zemlji. Ali ovi ljudi, stotinenjih je bilo ubijeno nenaoružano. Ovoje bilo masovno ubistvo, incident - kakolako koristimo riječ incident u Liba-nu - koji je također bio i velika grozota.Išlo je dalje i od onoga što bi Izraelci udrugim okolnostima nazvali teroristič-kim aktivnostima. Bio je to ratni zločin.Jenkins i Tveit su također bili shrvanionim šta su vidjeli i našli u Šatili, da uJ

prvom momentu nismo mogli ni da re-gistrujemo sopstveni šok.

Bill Foley iz AP-a je došao među nas.Sve što je govorio, tumarajući okolo, jestebilo “Jesus Christ” - stalno to ponavljaju-ći. Mogli bismo prihvatiti neke dokaze oubistvima i to da je nekolicina ljudi ubi-jena u žaru borbe. Ali tu su bile žene kojesu ležale u kućama sa suknjama koje subile razderane, i sa široko raširenim no-gama, djeca s prerezanim grlima, nizovimladih ljudi koji su ubijeni s leđa, nakonšto su poredani uza zid. Tu su bile bebe -pocrnjele bebe jer su bile poklane prije 24sata i njihova mala tijela su se već počela raspadati - bačene u smeće između ame-ričkih vojnih porcija, izraelske armijskeopreme i praznih boca viskija.

Gdje su bile ubice? Ili da se koristimoizraelskim vokabularom- gdje su bili te-roristi? Kada smo se odvezli do Šatile, vi-

g j

djeli smo Izraelce u stanovima na AvenijiCamille Chamoun, ali nas nisu zaustav-ljali. Ustvari, prvo smo se odvezli u izbje-glički kamp Bourdž el-Barajneh jer namje neko rekao da se i tamo desio masakr.Sve što smo vidjeli bio je libanski vojnik koji ganja kradljivca automobila po ulici.Tek kada smo se vraćali nazad i prolazilikraj ulaza u Šatili Jenkins je odlučio da

p

stane sa autom. Ne sviđa mi se ovo, rekao je. Gdje su svi? I kakav je ovo smrad?

Na južnom ulazu u kamp, bilo je ne-kada nekolicina betonskih kuća. Mnoge

intervjue sam izvršio u tim kućama u kasnim sedamdesetim. Dok smo ho-dali blatnjavim ulazom u Šatilu, vidjeli smo da su te zgrade srušene do temelja. Osigurači bombi su bili razbacani širom glavne ceste. Vidio sam nekoliko metal-nih kutija s izraelskom zastavom, još uvi-jek pričvršćene na svoje sićušne padobra-ne. Oblaci muha su se kretali po svemu tome...

Dolje, u prolazu s naše desne strane,ne više od 50 jardi od ulaza, ležala je go-mila leševa. Bilo je više desetina leševa, mladih ljudi čije su ruke i noge bile sve-zane jedne za druge i koje su se ispreplele u samrtnoj agoniji. Svi su bili pogođeni iz blizine, u svoj obraz, a metak je razderao meso sve do oka i ušao u mozak. Neki su imali vidljivu grimiznu boju ili crne ožiljke lijevo od svojih grla. Jedan je bio kastriran, njegove hlače su bile otvorene i gomila muha je zujala oko njegove poki-dane iznutrice.

Oči ovih mladih ljudi su bile širokootvorene. Najmlađi su bili stari 12 ili 13 godine. Bili su obučeni u džins i obojene košulje, materijal koje se počeo zatezati preko njihovih tijela jer su se počela nadi-mati na vrućini. Nisu bili opljačkani. Na jednom pocrnjelom zglobu bio je švajcar-ski sat koji je pokazivao tačno vrijeme...

Na drugoj strani glavnog puta, uzjedan puteljak, našli smo tijela pet žena i nekoliko djece. Žene su bile srednjih j p j j p

godina i njihovi leševi su ležali na hrpi smeća, ogrnuta plaštom. Jedna je ležala na leđima, njena haljina je bila razderana, a glava male curice je virila iza nje. Dje-vojčica je imala kratku, kovrdžavu, crnu kosu, njene oči su gledale u nas i namr-gođen izraz je bio na njenom licu. I ona je bila mrtva.

Još jedno dijete ležalo je na putu kaoodbačena lutka, njena bijela haljinica je bila uprljana blatom i prašinom. Nije joj bilo više od tri godine. Njen potiljak je bio raznesen od metka koji je ispaljen u njenu glavu. Jedna od žena držala je si-ćušnu bebu uz svoje tijelo. Metak koji je prošao kroz njezina prsa ubio je i bebu. Neko je rasporio ženin stomak, siječući je uzduž i poprijeko, možda pokušavaju-ći da ubije njeno nerođeno dijete. Njene oči su bile širom otvorene, njeno tamno lice sleđeno u hororu.

Dok smo stajali tu, začuli smo arapskiiz ruševina. “Vraćaju se!” neki čovjek je vrištao. U strahu smo pobjegli prema ce-sti. Razmišljajući danas, mislim da nas je bijes spriječio da ne odemo odatle, i čeka-

li smo na ulazu kampa da letimice pogle-damo ljude koji su odgovorni za sve to. Morali su biti poslati ovdje s izraelskom dozvolom. Morali su biti naoružani od strane Izraelaca. Njihov “rad” je očigled-no bio nadgledan - brižljivo praćen - od strane Izraelaca koji su nas još uvijek po-smatrali kroz svoje tamne naočale.

Kada ubistva postanu nasilje? Kada grozota postane masakr? Ili, postavimo to na drugačiji način, koliko ubistava čini jedan masakr? 30? 100? 300? Kada masakr nije masakr? Kada su brojke pre-niske? Ili da li masakr izvode izraelski pri-jatelji ili izraelski neprijatelji?

O tome se ovdje radi. Da su sirijske trupe prešle u Izrael, opkolile neki kibuc i dozvolile svojim palestinskim saveznici-ma da pokolju židovsko građanstvo, ni-jedna zapadnjačka novinska agencija ne bi trošila svoje vrijeme oko toga da li se to treba ili ne treba nazvati masakrom.

Ali, u Bejrutu žrtve su bili Palestinci. Krivac je sigurno kršćanska policija - iz koje jedinice još uvijek se tačno ne zna - ali i Izraelci su također krivi. Ako Izra-elci nisu uzeli učešća u ubijanjima, oni su sigurno poslali policiju u kamp. Oni su ih trenirali, dali im uniforme, dali ima američke vojničke porcije i izraelsku me-dicinsku opremu. Oni su gledali ubice u kampu, pružili su im vojnu pomoć - izra-elske zračne snage su izbacile sve one svi-jetleće rakete koje su pomogle ubicama koji su ubijali stanovnike Sabre i Šatile - i oni su uspostavili vojnu saradnju s ubica-ma u kampu....

Nakon 19 godina - napokon istina?

Sana Sersavi priča pažljivo, glasno, ali polahko, dok se prisjeća haotičnog, opasnog, očajno tragičnog događaja

62 21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Sjetimo se Sabre i Šatile Ispod čekića

Page 63: Saff [broj 324, 21.9.2012]

63 21. septembar - 5. zu-l-ka’de

koji ju je shrvao prije 19 godina, 18. septembra 1982. godine (tekst pisan 2001. godine).

Kao jedna od preživjelih koja se spre-ma da svjedoči protiv izraelskog pre-mijera Ariela Sharona - koji je tada bio izraelski ministar odbrane - ona staje, da bi ispitala sjećanja i svoje pamćenje, prije nego što se ponovo suoči s najužasnijim trenucima svoga života.

Libanske policije (falange) su nas izvele iz naših domova i odmarširali s nama na ulaz u kamp gdje je bila iskopana velika rupa u zemlji. Muškarcima je rečeno da uđu u nju. Onda je jedan policajac upucao Palestinca. Žene i djeca su se penjali preko tijela da dođu do ovog mjesta, ali smo bili istinski šokirani vidjevši kako je taj čovjek ubijen pred nama i začuli su se vrisakanje i krici od strane žena. Tad smo čuli Izraelce kako na razglas govore: “Dajte nam muš-karce, dajte nam muškarce.” Pomislili smo: “Hvala Bogu, oni će nas spasiti.” Ali bila je to lažna nada.

Gospođa Sersavi, koja je bila trudna tri mjeseca, vidjela je svoga muža Hasa-na, 30, i svog egipatskog djevera Faraja el-Sejida Ahmeda kako stoje u grupi ljudi. Rečeno nam je da hodamo putem, prema kuvajtskoj ambasadi, žene i djeca naprijed, muškarci iza. Morali smo biti odvojeni. Pored nas su hodali falangisti i izraelski vojnici. Još uvijek vidimo Ha-sana i Faraja. Izgledalo je kao neka pa-rada. Bilo nas je nekoliko stotina. Kada smo došli do stadiona Cite Sportif, Izra-elci su ostavili nas žene u jednu veliku betonsku sobu, a muškarci su odvedeni na drugu stranu stadiona. Bilo je puno muškaraca iz kampa i nisam više mogla vidjeti svoga muža. Izraelci su išli oko-lo i govorili: “Sjedite, sjedite.” Bilo je 11 sati ujutro. Sat kasnije, rečeno nam je da idemo. Ali mi smo stojali vani, među izraelskim vojnicima, čekajući naše muškarce.

Sana Sersavi čekala je na sjajnom, jakom suncu da se pojave Hasan i Fa-raj. Neki muškarci su se pojavili, niko od njih mlađi od 40 godina, i rekli su nam da budemo strpljive, da se još sto-tine ljudi nalazi unutra. A onda, oko 4 sata popodne, došao je izraelski ofi cir. Nosio je tamne naočale i rekao nam na arapskom: “Šta vi svi čekate?”, te do-dao da niko nije ostao, svi su otišli.

Tu su bili izraelski kamioni koji su vozili sa ceradama preko njih. Nismo mogli vidjeti šta je unutra. Tu su bili i džipovi i tenkovi i buldožeri, i sve je to pravilo veliku buku. Ostali smo tu dok se nije smračilo i činilo se da Izraelci odlaze i da su veoma nervozni. Nikoga više nije bilo ondje. Nikoga. Ja sam bila udana samo tri godine. Nikada više ni-sam vidjela svoga muža. (Ostatak tek-sta pročitajte na www.islambosna.ba)

IslamBosna.ba - Ko se sje-aća crtanog fi lma “Balta-zar”, zasigurno se sjeća i

jednog vrlo interesantnog lika iztog crtanog fi lma, lika koji uve-liko podsjeća na današnji ummetMuhammeda, s.a.v.s. Radi se oliku konja koji ganja leptire.

Bez obzira gdje je konj krenuo,kojim povodom i s kojom važno-sti, leptir je uvijek u stanju da za-vede konja, koji ga poslušno slijedibilo kuda.

Posljednjih dana, fi lm koji ustvari i najvjerovatnije nije fi lmnego samo imitacija trejlera, fi lmkoji je trebao završiti negdje u za-pećku žute štampe, zbog nečije že-lje je postao leptir ummeta. Situ-acija dostiže kulminaciju, haos seširi diljem muslimanskog ummeta - idealna prilika za lov u mutnom.Bez sumnje da u općenastalommetežu mnogi nastoje iskoristitisituaciju jer, mogućnosti su mno-gobrojne.

Uzmimo za primjer vođu li-banskog Hizbullaha, Hasana Na-srullaha, koji poziva muslimanena “sedmicu protesta”. Protesta protv fi lma “Nevinost muslima-na”. Zbog tog fi lma, dizajniranog da zavede muslimanske mase, tre-bali bismo, prema Nasrullahu, se-dam dana neprestano protestvova-ti i izazivati haos širom islamskog svijeta. Da li Hasan zaista smatra da je ovaj fi lm dostojan jednog ta-kvog napora ili ima i zadnje na-mjere?

Ako uzmemo u obzir da Hasa-nu, kao i libanskom Hizbullahu,gori pod nogama, i da njihov bi-ološki opstanak zavisi od sposob-nosti Bešer el-Eseda da ostane na vlasti, čini nam se da i nije bašnajbolji trenutak da Hasan brine onekom 18-razrednom fi lmu, kojeg niko ne bi bi pogledao da mu senije obezbijedila masivna promo-cija. Na njemačkom radio Hesse-nu se ne mogu načuditi kako je-dan tako smiješno bezvezan fi lmmože izazvati eskalaciju nasilja uovim razmjerama.

Također interesantna činjenica jeste da ovaj fi lm nije bio izazvao skoro nikakvu reakciju sve dok “neko” nije došao na ideju da trej-ler prevede na arapski jezik. Da-kle ciljano se išlo na širenje požara na sušom ophrvanom području. Ovdje su piromani uvijek imali prođu. Ovdje su konji ludi za lep-tirićima.

Šta “sedmica protesta” možeizazvati još u svijetu, i u islam-skom svijetu? Pa, npr. može iza-zvati to da stravični pokolji u Siri-ji, nad narodom koji pokušava da se oslobodi, danas prolaze sasvim neopaženo u svjetskim medijima. Sirija je potisnuta s naslovnih stra-nica i sirijskim četnicima se daje još vremena da nastave sa svojom politikom istrebljivanja oponena-ta.

Da li će se muslimani odazvatiHasanovom pozivu na “sedmicu protesta”? Ummet muslimana da-nas funkcioniše skoro pa mnogo bolje nego neki informatički pro-gram i predvidjeti reakciju musli-mana je lakše nego nekoga ogibe-titi. Tako je poznavaocima “koda” vrlo lahko bilo odrediti rezultat koji će izazvati ova provokacija fi l-mom. Jednako lahko se zna i to da neće biti nikakve “sedmice prote-sta” u kojoj će Hasan Nasrullah imati vodeću poziciju, jer u kodu piše da sunije rade sve suprotno od onoga na što šiije pozovu, me-đutim, biće teško zaustaviti lavinu koja je pokrenuta i koja za sobom vuće čak i one pribranije, koji se sada pribojavaju da će biti optu-ženi za nemar prema časti Posla-nika, s.a.v.s.

Šta god da prevlada, ukolikose protesti prošire na “sedmicu protesta”, u vrijeme dok se narod Sirije bori za goli opstanak, biće bolje da se sedmica nazove “sed-mica samoobmane”, na kojoj će Bešer el-Esed velikodušno da se zahvali svim njezinim protagoni-stima.

HalilSenusija [email protected]

Sedmica samoobmaneKolumna

Page 64: Saff [broj 324, 21.9.2012]

64

No comment

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Za jednu noć ukrali 33saobraćajna znakaNepoznati počinioci ukrali su 33 sa-obraćajna znaka na putu Lukavica -Jahorina, saopšteno je iz Centra javnebezbjednosti (CJB) Istočno Sarajevo.Saobraćajni znakovi ukradeni su unoći između 18. i 19. septembra na di-onici od objekta vodovoda do naselja Tvrdimići.Nezavisne novine, 18. septembar 2012.

Bosnagraf: Prodajuimovinu da isplate biv-šeg direktoraProdaja imovine visočkog “Bosnagrafa”zakazana je za ovu sedmicu radi nami-renja duga za plate bivšem direktorui mogla bi da onemogući izmirenjepotraživanja radnicima, prije svega za staž, istakli su u “Bosnagrafu”.Nezavisne novine, 10. septembar 2012.

Rasim Ljajić ministar tr-govine izjavio da će svesvoje kapacitete uložitikako ne bi došlo do posku-pljenja svinjskog mesaFacebook, 8. septembar 2012.

Pet metara drva za glasoveOvih dana Semberijom kruži kamionkoji dostavlja drva za ogrjev, oblijepljenfotografijama Radomira Stojanovića,Milorada Dodika i Miroslava Milovanovića, kandidata za gradona-čelnika. Stojanović tvrdi da ove sezoneza penzionere i boračke porodice važipopust od pet posto te otplata na rate, a dobro upućeni tvrde i da svaka porodica koja obeća da će svoje glasove na izbo-rima dati SNSD-u dobiva besplatno petkubnih metara drva za ogrjev. Građanene interesira ko sve to finansira, ali ba-rem mjesec mogu osigurati grijanje.Avaz, 15. septembar 2012.

Par u Francuskoj pro-dao kćerku pa kupio ra-bljeno voziloDvadesettrogodišnja Sabrina proda-na je za 600 funti kojim su roditeljikupili rabljeni automobil. Djevojka jebila prisiljena živjeti u bijednoj šupiu vlasništvu 58-godišnjeg Francka Franouxa i njegovog 56-godišnjeg par-tnera Firencija Carrasca koja se nalaziu predgrađu Melun.Dnevni avaz, 8. septembar 2012.

Medvjed upao u bunar,sam izašao uz merdevine?!Mićo Runić, iz sela Vedro Polje,nedavno je primjetio da mu “u goste”dolazi medvjed. On, naime, živiu Petrovcu, ali povremeno obilaziimanje u Vedrom Polju gde je zaticaopolomljena stabla šljiva u svom dvorištui čuo nesvakidašnje mumlanje, alimedvjeda nije vidio. Nakon potragenašao ga je u bunaru dubokom četirimetra u kojem, na svu sreću, nijebilo mnogo vode. Medvjed je, prema priči mještana, nakon više pokušaja da ga izvade iz bunara izašao sam,merdevinama koje su mu oni spustili.Kurir, 18. septembar 2012.

Meksička policija uhap-sila maloljetnika koji jeubio 50 ljudiMeksička policija uhapsila je maloljet-nika, osumnjičenog da je kao plaćeniubica za račun jedne bande usmrtiočak 50 osoba. Među njegovim žrtava ima i policajaca, a djelovao je pod na-dimkom “El Nino”. Reuters, 15. septembar 2012.

Potukle se devedeseto-godišnjakinjeNakon tuče dve devedesogodišnjakinjeu selu Poljane kod Požarevca jedna odnjih je smeštena u Urgentni centar sa naprslom lobanjom dok je policija dru-gu privela.Trojka.rs, 18. septembar 2012.

Pacijentima naplaćivanprijevoz kolima Hitne pomoći!?Tomislav Martinović, predsjednik Kluba Hrvata u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), na po-sljednjoj sjednici Skupštine u četvrtak zatražio je od Kantonalnog ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite hitan odgovor s terena o informaciji da poje-dini domovi zdravlja naplaćuju svojim pacijentima prijevoz kolima Hitne po-moći!? Pojedinim pacijentima uzimano je po 80 KM za prijevoz od doma zdrav-lja do kuće i obrnuto, što je u suprot-nosti sa zakonom. Zbog toga je tražio hitnu istragu na terenu, kao i sankcije za domove zdravlja koji su se bavili ovim nelegalnostima.Avaz, 15. septembar 2012.

Reklama za tablete: Bitćete mršavi kao Židoviu logoru!Estonske novine Eesti Ekpress naišlesu na kritike iz cijelog svijeta nakonskandalozne objave reklame za tableteza mršavljenje koje će vas učiniti “mr-šavima kao zatvorenike u nacističkimlogorima”.Daily Mail, 15. septembar 2012.

Oprez, Kinezi jedu ljude u Rajlovcu, širi dalje da ne bi bio pojeden!Naslov na jednom od Facebook profila, 10. septembar 2012.

Predsjednik Slovenijemorat će se izjasniti jeli Tito bio zločinac Slovenski predsjednički kandidatiizjašnjavat će se tijekom kampanje otemama iz prošlosti i budućnosti pa će tako, između ostalog, u suočavanjuna nacionalnoj televiziji morati rećismatraju li da je Josip Broz Tito biozločinac.Glas Slavonije, 18. septembar 2012.

Page 65: Saff [broj 324, 21.9.2012]

Med odlično njeguje kožu, djelo-tvoran je antiseptik i fantastična

zamjena za šećer. Kada osjećate gripuili prehladu, bolnom grlu najviše ćeprijati mješavina koja se dobija odsoka jednog limuna i nekoliko kaši-čica meda. Umjesto hidrantne kreme na lice nanesite malo meda, sačekajtetridesetak minuta i isperite.

Sve više stručnjaka savremenu pše-nicu naziva “otrovom”, jer osim

viška kilograma može izazvati i nizrazličitih zdravstvenih problema.Pšenica koja se danas upotrebljava stvorena je genetskim istraživanjima i ima mnogo novih karakteristika, na primjer sadrži protein gliadin. On sevezuje za receptore za opijate u moz-gu i kod najvećeg broja ljudi stimuli-ra apetit.

65

NaukaPrekovremeni rad opasan za srce

Pšenica može izazvati zdravstvene probleme?

Med njeguje kožu, djelotvoran je antiseptik i zamjena za šećer

Otkriveno pet glavnih gena koji određuju oblik lica

Zeleni čaj poboljšava pamćenje

Artritis je važno otkriti na vrijeme

Nova studi-ja ukazuje na

opasnosti produženog radnog vremena jer jerizik od pojave srčanihoboljenja prisutan kodčak 40 do 80 posto is-pitanika! Kombinacija stresa, povišenog krv-nog pritiska i nezdraveishrane nerijetko možebiti smrtonosna, a nje-zina štetnost je sraz-mjerna broju utrošenihsati na poslu.

Holandski naučnici su otkrilipet glavnih gena koji određuju

oblik ljudskog lica, što predstavlja prviozbiljan korak na putu ka rekonstruk-ciji lica po genetskom kodu čovjeka.Naučnici već i sada mogu sa određenimstepenom vjerovatnoće odrediti bojukose i očiju čovjeka na osnovu njegovog DNK.

I straživanjem provedenim u Kini otkriveno je da konzu-

miranje zelenog čaja poboljšava re-generaciju moždanih ćelija i tako pozitivno utiče na memoriju. Već je dokazano blagotvorno dejstvo zelenog čaja na kardiovaskularne bolesti, a sada su naučnici uspje-li otkriti hemijske sastojke koji direktno utiču na mehanizme u mozgu.

Reumatoidni artritis je hronič-na zapaljenska bolest čiji se

uzrok ne zna. Statistički podaci po-kazuju da svaki četvrti pacijent bo-luje od teškog oblika te bolesti koja

brzo napreduje, pa je potrebno rano je prepoznati. Posljedice neliječenja su hronična oštećenja i teške destruk-cije zglobova i invaliditet kao defini-tivna posljedica.

Pripremio: Saladin Kovačević

21. septembar - 5. zu-l-ka’de

Page 66: Saff [broj 324, 21.9.2012]
Page 67: Saff [broj 324, 21.9.2012]
Page 68: Saff [broj 324, 21.9.2012]