Saff [broj 326, 19.10.2012]

Poštovani čitatelji! Ovim putem vas obavještavamo da je iz štampe izašla knjiga “Povratak u Džennet”, autora Muhameda Nasirudina el-Uvejda, koju je na bosanski jezik preveo Abdusamed Nasuf Bušatlić. Knjiga “Povratak u Džennet” je štivo koje se čita u jednom dahu. Ona tretira osnovne životne teme i na jednostavan i dopadljiv način objašnjava smisao životana dunjaluku kroz prizmu islama i nudi smjernice i upute za smislen i sretan život na ovom i postizanje potpunog uspjeha i sreće na budućem svijetu. Zato nikako ne propustite priliku da kupite knjigu “Povratak u Džennet”!

Informacije na tel: 061 515-515/ 061 736-651

3

21

29

32

56

62

17

10

8

SAFF broj 326

SadržajHutbe iz tri sveta mesdžida

Medina: El-Mesdžidu-n-nebevijj (Poslanikova džamija u Medini)

Čovjekov ponos je u pokornosti (predanosti) Allahu

Polumjesec

“Školegijum”

Kako se Nenad Veličković i drugovi mu ismijavaju sa Allahovim riječima

Politika i društvo

Sandžak

Prijepoljski Bošnjaci bojkotirali obilježavanje 100 godina “oslobođenja Stare Srbije”

Intervju

20. internacionalno takmičenje u hifzu Časnog Kur’ana u Kairu

Abdullah Kapo osvojio drugo mjesto u kategoriji 10 džuzeva

Zanimljivo

Hadž kroz prostor i vrijeme

Stazama bosanskih hadžija

Ialamske teme

Feljton: Tako se pobjeđuje očaj – 14 dio

Od drumskog razbojnika do učenjaka i pobožnjaka

Islamnet

Haiti

Haićani spas nalaze u islamu

Islambosna

Islamske teme

Muslimanski identitet i škola mišljenja

19. oktobar - 4. zu-l-hidždže

5

IzdavačGID SAFFVelikog sudije Građeše 25, 72000 ZenicaTrg solidarnosti 13, 71000 Sarajevomob: +387 61 255 322distribucija: +387 62 287 412Žiroračuni kod Raiffeisen banke dd BiH,Filijala Bugojnopart br: 6764162000885351;transakcijski: 1613000022234395

Glavni i odgovorni urednikSemir Imamović

RedakcijaAbdusamed Nasuf Bušatlić,Nusret Hodžić, Ezher Beganović, Ramiz Hodžić

DTPSemir Šišić

LektorAbdulmedžid Nezo

Stalni saradnici:Subašić H. Džemal, Ismail Ibrahim, Meho Bašić, Fatmir Alispahić, Safet Kadić, Anes Džunuzović, Abdulvaris Ribo, Almir Mehonić, Amir Durmić, Saladin Kovačević, Sejfudin Dizdarević, Esad Mahovac, Erdem Dizdar, Fahrudin Sinanović

Ostali saradnici: Šemso Tucaković, Ekrem Tucaković, Nijaz Alispahić, Salko Opačin, Nedim Haračić, Adem Zalihić, Nedim Makarević, Ale Kamber

DirektorSemir Mujić

Direktor marketingaSemin Rizvić+387 62 343 635

Koordinator za dijasporuRamadan Rušid +386 41 255 239

ŠtampaEMANET d.o.o., Zenica

Časopis izlazi svakog drugog petka.

Rukopisi, diskete i fotografije se ne vraćaju.

ISSN 1512-651X

[email protected]@yahoo.com

www.saff.ba

Časopis je upisan u evidenciju javnih glasila u Federalnom ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod brojem 622

Postoji li na svijetu i jedna dr-žava čija nogometna reprezen-tacija igra važan meč, a da ni

jedan od tri državna rtv servisa (BHT, FTV, RTRS) taj meč ne prenosi, od-nosno, da jedan od tri državna kanala (RTRS) direktno prenosi nogometnu utakmicu susjedne države, dok se uta-kmica reprezentacije te države može pratiti tek na jednoj nedavno osnovanoj privatnoj televiziji? I tu nije kraj... Na toj privatnoj televiziji komentator govori jezikom susjedne države (Srbije), tako da imate osjećaj da reprezentacija vaše države pripada drugoj državi, jer se o njoj govori tuđim je-zikom. Osjećaj koji godinama nose rijetki povratnici u apar-theidsku RS, kad ne mogu pratiti državni rtv kanal, već su primorani pratiti velikosrp-ske medije, sada se preselio na cijelu Bosnu i Hercegovinu, jer smo u petak, 12. oktobra,u povodu utakmice Grčka – BiH, svi mogli osjetiti gorčinu poniženja, izbačenosti, potla-čenosti, drugorazrednosti, zato što ni na jednom od tri državna kanala nije bilo prenosa ove utakmice, a što je na FaceTv, gdje je prenošena utakmica, sportski ko-mentator bio ekavac Marjan Mijajlović, koji je svojim ekakvskim izgovorom, za-pravo, posrbijančio našu reprezentaciju i osakatio naš patriotski osjećaj. Bukvalno rečeno – za Bosnu i Hercegovinu se ne može navijati na ekakvskom! Kao što se za Srbiju ne može navijati na bosan-skom, i na ijekakvskom. Tamo su golovi lepi, ovdje su golovi lijepi! Zamislimo kako bi proključala Srbija da im Saba-hudin Topalbećirović prenosi poteze njihovog nacionalnog tima! Uopće se ne može dogoditi, nezamislivo je, da Televi-zija Srbije, kao događaj od nacionalnog značaja, ne prenosi utakmicu srbijan-ske reprezentacije. Srbi, kao i svi drugi, toliko drže do svenacionalnog značaja nastupa nogometne reprezentacije da su čak direktan prenos – velikosrpskom logikom! – utrpali na javni rtv servis su-sjedne države. Naime, Radio-televizija manjeg bh. entiteta, szv. RS, prenosila je 12. oktobra meč Srbija – Belgija, a 16. oktobra meč Makedonija – Srbija. Šta

j g j

je to nego separatističko, velikosrpsko nasilje nad državnim poretkom Bosne i Hercegovine, koja, kao i svaka druga država, ima pravo da svojoj državnoj

reprezentaciji u nogometu dadne većiznačaj, nego reprezentaciji susjedne dr-žave?! Ovdje se dogodilo trostruko nasi-lje nad patriotskim interesima građana BiH. Prvo, ničim se ne može opravdatiopredjeljenje RTRS da prenosi utakmicesrbijanske reprezentacije, a ne reprezen-tacije države u kojoj postoji ta RTRS, itaj entitet u kome su svi narodi i građani,po Odluci Ustavnog suda o konstitutiv-nosti – ravnopravni. Ako menadžmentRTRS misli da su Srbi ravnopravnijiod Bošnjaka, Hrvata i ostalih, onda vršikrivično djelo diskriminacije, na koje bi

moralo reagirati Tužiteljstvo, pa i Visoki predstavnik. Ovaj slučaj mora dobiti odgovor, ili ćemo s pravom povjerovati da Tužiteljstvo i OHR pod-stiču diskriminaciju nesrba i rušenje ustavnog poretka. Drugo, činjenica da preostala dva državna rtv servisa, BHT i FTV, nisu našli za shodno da prenose utakmicu Grčka – BiH, već su ko zna kakvim kanalima to prepustili privat-

noj FaceTv, otvara pitanje odgovornostimenadžmenta ovih javnih rtv servisa, za koje se sada može sumnjati da rade za velikosrpske i velikohrvatske interese jerblokiraju pravo bh. građana da na svo-jim državnim kanalima prate utakmicudržavne reprezentacije. Ako je bosan-skohercegovačka RTRS mogla prenositimeč reprezentacije susjedne države, kakoonda BHT i FTV nisu mogle prenositimeč reprezentacije svoje države? Odgo-vor je samo jedan: tako što sva tri me-nadžmenta rade po istom ideološkomdiktatu. I treće, možda je taj Marjan Mi-jajlović simpatičan voditelj, ali, pitanjenacionalne reprezentacije je pitanje pa-triotskog ponosa, kao što je to i jezik, uo-stalom. Mnogo se Marjan trudio da na ekavskom voli Bosnu, ali mu se znalo iomaći – da ne kaže „naši“, već kaže „Bo-sna“, da ne govori u prvom, već u trećemlicu, iz čega se vidjelo da smo mi za njega ipak stranci. Bosna se voli bosanskim je-zikom. Fudbal je svugdje u svijetu ‘’naj-važnija sporedna stvar’’, ali je u našemslučaju postala izuzteno važan kanal za proturanje srpskih separatističkih ideja,negiranja države, autošovinizma i vrije-đanja patriotskih osjećaja svih onih kojiBosnu i Hercegovinu doživljavaju kaosvoju domovinu, što se na gornjem pri-mjeru jasno i nedvosmisleno očituje.

Impressum

UvodnikUvodnikRTRS-ovsko nasilje nad bosanskim patriotskim interesima


6

Hutba

HATIB: ABDUSAMED NASUF BUŠATLIĆ

Allah, dž.š., u Kur’anu je obja-vio: I tako smo od vas stvorili pravednu (umjerenu) zajednicu

(ummeten vesatan) da budete svjedoci protiv ostalih ljudi, i da Poslanik bude protiv vas svjedok. (El-Bekare, dio 143. ajeta).

Muslimani svaki dan u toku pet dnevnih namaza, oko trideset puta prouče dovu iz sure El-Fatiha: Uputi nas na pravi put (Siratu-l-mustekim)! Komentirajući i tumačeći sin-tagmu: Siratu-l-mustekim – Pravi put, Ibnul-Kajjim el-Dževzijje, rekao je: “Nijedan put se ne može nazvati Siratu-l-mustekim ako u sebi ne sadrži pet svojstava: postojanost, doseza-nje cilja, približavanje Allahu, širinu za one koji njime hode tako da ne moraju ići po njegovim ivicama, pomoć da se lahko dođe do cilja.” (Medaridžus-salikin, I/11-12.).

Abdullah ibn Abbas prenosi da je Po-slanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Čuvjate se ekstremizma i pretjerivanja u vjeri, jer su ekstremizam i pretjerivanje u vjeri upropastili narode prije vas.” (Ibn Hiban, En-Nesai, Ibn Madže).

Ovi i mnogobrojni drugi kur’ansko-hadiski tekstovi jasno govore koliko islam osuđuje i zabranjuje svaki vid ekstremizma, a sve zbog njegovih nesagledivih štetnih po-sljedica, kako po pojedinca tako i po društvo u cjelini. Između ostaloga, islam zabranjuje ekstremizam, jer je on novotarija u vjeri. Za-tim, ekstremizam je nepomirljiv sa suštinom islamskog učenja i poziva, a to je toleran-cija, samilost i upućivanje ljudi na Pravi put kako bi ostvarili sreću na oba svijeta, dok je ekstremizam negacija samilosti i tolerancije

i udaljavanje ljudi od Allahove upute. Mu-hammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Poslat sam sa vjerom čistog monoteizma i vjerom tolerancije (bil-hanifijje es-semha’).” Šejhul-islam Ibn Tejmijje rekao je “da je hanifijjet suprotan širku (pripisivanju Al-lahu sudruga), a termin semha’ suprotan je grubosti, tvrdokornosti i redukcionizmu.” (Medžmu’u-l-fetava, XX/114). Kada je Mu-hammed, sallallahu alejhi ve sell-em, poslao Aliju, r.a., i Muaza ibn Džebela, r.a., u Jemen kao daije ili misionare da tamošnje kršćane pozivaju u islam, između os-taloga, rekao im je: “Olakšavajte, a ne otežavajte; obveseljavajte, a ne rastjerujte (ljude od sebe).” (Muslim).

Nek’ s vlasti ode kraljIdris, pa makar ga naslijedio Iblis!

Šta je onda razlog što se međumuslimanima u tolikoj mjeri proširio ekstremizam, i onaj vjer-ski, oličen u vjerskom fanatizmu raznih oblika, i politički, oličen u tiraniji vladajućih političkih oligarhija u muslimanskim dr-žavama? Odgovor na ovo pita-nje je vrlo jednostavan. Glavni razlog toj pojavi jeste upravo taj što muslimani već odavno ne slijede Siratu-l-mustekim – Pravi put onako kako to od nas traži islam i kako je Allah zadovoljan, pa smo umjesto toga morali naći zamjenu, a loša li je i pogubna bilo kakva zamjena Siratu-l-mustekimu. Allah, dž.š., je kaznio Jevreje četrdesetgodišnjim lutan-jem po pustinji nakon što su na-pustili Siratu-l-mustekim i krenuli putevima ekstremizma i zablude. Islamski učenjaci kažu da je to period u toku kojeg su izumrle generacije koje su bile kliconoše te opasne devijacije i suprotstavljanja Allahovoj uputi i sunnetu Allahovog poslanika, Musaa, a.s., Na našu veliku žalost i tugu, muslimansko lutanje kroz besplodnu i surovu dunjalučku pustinju traje mnogo, mnogo duže i opet nikako da se opametimo. Tragično je da i da-nas razne muslimanske skupine od mašrika do magriba i dalje žive u ubjeđenju da će ih putevi ekstremizma dovesti do cilja i izbaviti iz poniženja u kojem žive.

Zabrinjavajuće vijesti nam ovih dana dolaze iz Tunisa, u kojem se pojavio prvi vijesnik “arapskog proljeća”, o sve otvorenijem sukobu između nekih eks-tremnih grupica i novoformirane vlade na čelu sa Rašidom Ganušijem, liderom političkog pokreta Nahda.

Rašid Ganuši izjavio je da ti ekstremisti nisu opasnost samo za Nahdu, već za slobodu

i opću sigurnost u Tunisu. On je, kao vjernik i mudri politički vođa, posebno naglasio da ne želi nikakve sukobe među mus-limanima Tunisa i da će nova vlada dati sve od sebe da se taj problem riješi mirnim putem. Rekao je da on neće poduzimati nikakve represivne mjere, da svi muslimani u Tunisu moraju biti isti i nikakav zulum im se ne smije učiniti. I umjesto da tu toplu, dobronamjernu i bratsku poruku objeručke prihvate, eks-tremne skupine, koje sramote islam, otišle su čak dotle da su prijetili Ganušiju povratkom na vlast diktatora i ubice tuniskog naroda, ubice islama, slobode, el-ementarnih ljudskih prava, Ben Alija. I da paradoks bude pot-pun, mnogi od njih su bili pro-ganjani i na spisku za ostrel u vri-jeme strahovlade Ben Alija, pa ih je nova vlada na čelu sa Rašidom Ganušijem amnestirala.

Do koje mjere se može sro-zati ljudska ličnost i kakve bo-galje i slijepce ekstremizam pravi od ljudi, svjedoči i događaj koji se desio u vrijeme demonstracija u Libiji i rušenja kralja Idrisa, davne 1969. godine. Naime,

okupljena masa demonstranata došla je pred dvorac kralja Idrisa i uzvikivala razne parole. Jednu parolu, iako su je mnogo puta pono-vili, kralj nije dobro razumio, pa je pitao svo-je saradnike, šta to rulja govori. Oni su mu rekli da uzvikuju: “Neka vlast napusti Idris, pa makar ga naslijedio Iblis.” Na to je kralj Idris samo rekao: “Amin!” I zbilja, njihova želja i njihova dova je uslišana! Doduše na vlast nije došao direktno Iblis, ali jeste viso-kopozicionirani Iblisov pukovnik, Muamer Gadafi, koji je, čudne li koincidencije, 40 godina, taman onoliko koliko je trajalo jevre-jsko lutanje kroz pustinju, tlačio svoj narod,

Putevi ekstremizma su slijepe ulice koje završavaju bijedom i poniženjem na oba svijeta


Nećemo šutjeti pred nepravdom, a nećemo je ni činiti, jer Allah je pravedan i voli pravedne.

Na sve što nije po pravdi ukazat ćemo na lijep način, s ciljem da se popravi stanje, a ne da nekoga

uvrijedimo, ponizimo ili

obesmislimo ono što je od dobra

uradio.

Šta je onda razlog što se među muslimanima u tolikoj mjeri proširio ekstremizam, i onaj vjerski, oličen u vjerskom fanatizmu raznih oblika, i politički, oličen u tiraniji vladajućih političkih oligarhija u muslimanskim državama? Odgovor na ovo pitanje je vrlo jednostavan. Glavni razlog toj pojavi jeste upravo taj što muslimani već odavno ne slijede Siratu-l-mustekim – Pravi put onako kako to od nas traži islam i kako je Allah zadovoljan, pa smo umjesto toga morali naći zamjenu, a loša li je i pogubna bilo kakva zamjena Siratu-l-mustekimu

7

“mušku djecu im ubijao, a žensku na životu ostavljalo”, pa je onda s njima hareme pravio i orgijao i preko njih, njihove očeve i braću na uzdi držao, državu im opustošio i svaku nadu u slobodu i bolje sutra bio uništio.

I u Egiptu su ovih dana vrlo aktivne neke ekstremne skupine u svojoj propagandi protiv novoizabrane vlade i predsjednika dr. Muhammeda Mursija.

Islam je utemeljen na mudrostii ostvarivanju ovosvjetske ionosvjetske koristi

Otužno je bilo slušati i gledati izvjesnog šejha Ahmeda Ašuša, kako, prije nekoliko dana, na jednoj lokalnoj egipatskoj televiziji, iznosi svoje stavove i gledateljima pokušava objasniti zašto on i njegovi istomišljenici ne priznaju oficijelnu egipatsku vladu i pred-sjednika. Tako je na pitanje voditelja, da li smatra dr. Muhameda Mursija legitimnim predsjednikom i šerijstskim vođom Egipta, ko iz topa odgovorio: “Ne, jer on nije postao predsjednik na legitiman šerijatski način, kroz pojam i koncepciju islamskog upravl-janja i vlasti. On je na vlast došao demokrats-kim sistemom, a demokratski sistem je, kao što oni kažu, građanska država, a ne vjerska ili islamska. Legitimnom islamskom vlada-ru, daje se prisega na vjernost, a izbori su nešto sasvim drugo.”

Ne znamo da li bi mu bilo od koristi i da li bi promijenio svoj stav ukoliko bi ta emisija bila reprizirana, pa da barem jedanput sam sebe presluša, ali sigurno znamo da bi mu, netom svrgnuti ‘faraon’ Hosni Mubarak, koji svoje grijehe ispašta još na ovom svijetu skapavajući u mukama, za takvu izjavu pre-bacio barem milion dolara na njegov konto. Ta, zar se sada tako govori i nastupa?! Uistinu hrabro, nema šta! A u vrijeme Mubarek-ove, Ben Alijeve, Gadafijeve vladavine, nisu smjeli pisnuti. Samo na spomen imena ovih diktatora, muslimanima u tim državama le-dila se krv u žilama i kompletan njihov život bio je u znaku tri riječi: strah, ropstvo i smrt!

Zbog toga je važno razbiti svaku sumnju u pogledu jedne stvari koju pojedinci među nama muslimanima pokušavaju nametnuti, a to je, da oni demokratski sistem vlasti i sve ono što se pod tim podrazumijeva (glasanje, ulazak u parlament itd.), žele podvesti pod čisto vjersko-doktrinarno pitanje, jer je za njih demokratija kao takva, zapravo nova vjera, što naravno nije tačno. U tom smislu ni organiziranje izbora, glasanje i ulazak u parlament, sami po sebi ne znače nevjerstvo, jer većina islamskih učenjaka je složna oko toga da je princip izbornosti i glasanja u us-postavi vlasti, zapravo pitanje šerijatske poli-

tike (sijasa eš-šer’ijje) kao životno važne oblasti za islam i muslimane. A cilj i svrha Šerijata je ostvarenje koristi i interesa, i njihovo upotpunjenje, kao i otklanjanje i anuliranje svake vrste štete. Rekao je Ibn Tejmijje: “Is-lamsko zakonodavstvo ima za cilj djelimično ili potpuno ostvarivanje koristi i djelimično ili potpuno otklanjanje štete.” (Minhadžu-s-sunneti-n-nebevijje, 1/147., 2/240., 3/118.). A njegov učenik, Ibnul-Kajjim je kazao: “Is-lamsko zakonodavstvo utemeljeno je na mu-drosti i ovosvjetskim i onosvjetskim koristi-ma i interesima. Apsolutna je pravda, milost, mudrost i korist.” (I’lamul-muvekkin, 3/1.).

I ovo je stav većine islamskih učenjaka i najvećih islamskih autoriteta koji su dozvo-lili glasanje, čak i u zemljama gdje su mus-limani manjina, kao i ulazak u parlament, poput: Rešida Rida’a, šejha Bin Baza, šejha Usejmina, šejha Nasirudina Albanija, šejha Abdurahmana Abdulhalika, šejh Fevzana, dr. Nasira Omera, dr. Omera Eškara, dr. Ju-suf el-Kardavi, dr. Selmana el-Avde, dr. Ab-dul-Kerima Zejdana i mnogih drugih. Na koncu konca, ovo pitanje spada u ona pitanja koja se rješavaju putem idžtihada, i ako islamski učenjaci koji is-punjavaju uvjete mudžtehida i muftije, donesu fetvu u korist glasanja i ulaska u parlament, onda nema mjesta negiranju i odbacivanju njihovog stava, a pogotovo nema mjesta tekfiru i ekstremizmu, pobuni, talasanju, sijanju smutnje i sl.

Lijep primjer TurskeDa zaključimo! Muslimani

su godinama bili suočeni, i još uvijek su u mnogim musli-manskim državama, s vlašću ekstremnih diktatora koji su decenijama vladali nad muslim-anima, posebno Arapima, i koji su pokušali ubiti svaki damar islamijjeta i muslimanskog durštvenog napretka. Sve što su muslimani u tim državama imali i što imaju, njihovi diktatori ekstremisti prodali su i predali uglavnom u dušmanske ruke i doveli svoj muslimanski narod u ro-bovsku poziciju. Uzmimo za primjer samo naftu. I ptice na granama znaju da Zapadne sile svoju moć temelje na arapskoj nafti. Pretpostavimo da muslimanima nisu vla-dale ekstremne političke oligarhije koliko bi muslimani ojačali i napredovali i kakav bi odnos snaga na političkom terenu bio. I sada, kada se konačno dočekalo, decenijama

čekano, ‘arapsko proljeće’, kada je kao prvi bereket tog ‘proljeća’ došla sloboda, odmah na startu, među muslimanima se javlja druga vrsta ekstremizma, onog vjerskog, čije vođe proglašavaju bezvrijednim i ništavnim kompletan dosadašnji trud i političko-ekonomski uspjeh i napredak u Egiptu, Tunisu i drugim arapsko-muslimanskim državama. Odakle li samo izvire i dolazi ta bolesna težnja za rušenjem, za anarhijom, i zar zaista takvi ljudi, pogotovo ako se uzme u obzir da to čine u ime izvornog islama i njegove odbrane, ne uviđaju da je njihova ideja apsolutno retrogradna i da njihova rabota, dugoročno, nanosi muslimanima nesagledivu štetu i sprječava napredak na svim poljima društvenog života, i da je to direktni atak na temelje islama.

Nama, današnjim muslimanima, a posebno Arapima, Allah je dao divan prim-jer u jednoj Turskoj sa jasnim islamističkim političkim vođstvom. Turska islamistička vlast godinama, decenijama stvara uvjete da Turska povrati staru slavu i da, kao islamska

država, bude simbol svekolikog napretka i lijep uzor Istoku i Za-padu. Zar ne vide muslimanski ekstremi da je proislamski ori-jentirano tursko vođstvo, učinilo Tursku jednom od najbogatijih zemalja na svijetu. Oni danas ekonomski toliko dobro stoje da su došli u situaciju da ne uzimaju kredite od MMF-a i svjetskih banaka već Turska tim instituci-jama daje pare. Dok je u isto vrijeme, Egipat, zemlja Ahm-eda Ašuša, toliko osiromašena da svom predsjedniku ne može kupiti dobro odijelo, a kamoli nešto drugo, ali je za našeg brata Ašuša važno da on javno ne priznaje dr. Mursija za svog predsjednika i da digne pobunu, pa makar svi Egipćani skapali od gladi i bijede. Dakle, poruka ove hutbe jeste, da muslimani, zbog raznih vrsta ekstremizama, političkih i vjerskih, ne mogu i neće moći na vrijeme uhvatiti

voz napretka i općeg prosperiteta što, između ostaloga, i jeste intencija islama. I sve dok ne počnemo iskreno, kvalitetno, dugoročno, jednom riječju, islamski razmišljati i dok ne počnemo ozbiljno i temeljito raditi ne možemo se nadati nikakvom napretku. Ukoliko ne bude ispravnog razmišljanja, istinskog planiranja i rada, onda će biti eks-tremizma, a ekstremizam ne gradi već ruši, jer on je slijepa ulica koja završava bijedom i poniženjem na oba svijeta.


Novi reisu-l-ulema Husein

ef. Kavazović u svom obraćanju muslimanima

nakon okončanja izbora za

reisu-l-ulemu, primjenio je poslaničku

metodu „mirnog sna za

sljedbenike“ u najavi prvih

poslova u Rijasetu, a to je angažman na promjeni Ustava IZ-a

8

Hutbe iz tri sveta mesdžidaMekka: El-Mesdžidu-l-haram (Časni hram u Mekki) Medina: El-Mesdžidu-n-nebevijj

(Poslanikov mesdžid u Medini)

Hatib: dr. Sa’ud ŠurejmPreveo i sažeo: Amir Durmić

Mekka je najčastniji i najsi-gurniji grad, a poznata je ipo imenu Ummul-kura, tj.M

Majka svih gradova. Ona jeplod dove našeg praoca Ibrahi-ma, a.s., koji je dovio: “Gospo-daru naš, ja sam neke potomke svoje naselio u kotlini u kojoj se ništa ne sije, kod Tvoga Časnog

j j jj

hrama, da bi, Gospodaru naš,molitvu obavljali; zato učini da srca nekih ljudi čeznu za njima i opskrbi ih raznim plodovima da bi zahvalni bili.’’ (Ibrahim,’’37.). Svako ko razmisli o hi-storijatu Mekke od najranijeg perioda do dana današnjeg,ima se čemu čuditi i uvijek na-novo ostajati zaprepašten i za-čuđen. Ta kotlina je bila pusta,nenaseljena i bezvodna, te suje ljudi zaobilazili “u širokomluku’’, bježeći od tog, tada ne-gostoljubljivog i nepristupač-nog mjesta. Kasnije, u eri isla-ma, Mekka je stoljećima bila teško pristupačno mjesto, a oni koji bi na-pustali svoje domove i kretali joj u susret snamjerom da obave obrede hadža i umre,najčešće bi se pri polasku opraštali od svo-jih ukućana jer se veliki broj njih nikada stog puta ne bi vratio. Drumski razbojnici,glad, bolest i epidemije, samo su neke odprepreka koje su se stoljećima hadžijama nalazile na putu do hodočašća ovih svetihmjesta, a danas, hvala Uzvišenom Allahuna tome, vidimo da je Mekka siguran imiran grad, a put do nje je olakšan ra-znim vidovima olakšica poput mirnog isigurnog puta, komfornih i brzih prevo-znih sredstava kao što su avioni, brodovi ivozovi. Rekao je Uzvišeni Allah: I (Allah)vam daje svega onoga što od Njega tražite,i ako biste Allahove blagodati brojali, ne biste ih nabrojali... (Ibrahim, 34.). Poredtoga, obavljanje hadža je i dalje jedan vidnapora i poteškoće i tako će ostati do Sud-njega dana. Hadž je mješavina tjelesnog iimovinskog ibadeta, a za njegovo obavlja-nje hadžiji je potrebno strpljenje i čelična volja, kao i odricanje od nekih stvari kojesu mu inače dozvoljene. Tako je u tokuobreda hadža zabranjeno kraćenje kose inokata, intimno približavanje bračnomedrugu, sklapanje braka i prosidba. Sve ovo

Hatib: dr. Ali ibn ‘Abdurrahman el-Huzejfi

Hvala Allahu, ApsolutnomGospodaru, Koji je neovisano svjetovima, i Kojem ne ko-

risti pokornost pokornih, i ne šteti grijehgrješnika. Ko uradi dobro djelo, postići ćenagradu dobročinitelja, a ko odabere putgrijeha, sam je sebi propast namijenio. Za-hvaljujemo Allahu na mnogoborojnim inebrojenim blagodatima, i svjedočimo da je samo On istinski Bog, Jedini, Koji dru-ga nema, Stvoritelj svih stvorenja, i svjedo-čimo da je naš vjerovjesnik i prvak Mu-hammed, sallallahu alejhi ve sellem, Nje-gov rob i poslanik, kojeg je On poslao sa uputom i istinitom vjerom, da bude milostsvjetovima. Bože naš, blagoslovi, smiluj se ispasi Tvoga roba i prijatelja Muhammeda,sallallahu alejhi ve sellem, njegovu časnuporodicu i čestite ashabe. Znajte, Allahovirobovi, da je istinski ponos u predanostii pokornosti Allahu, snaga u osloncu na Njega, neovisnost u upućivanju svih svo-jih molbi i zahtjeva samo Njemu, uspjehu potpunom obavljanju namaza, lijepa završnica u bogobojaznosti, sreća i zado-voljstvo u dobročinstvu prema roditelji-ma, održavanju rodbinskih veza i lijepompostupanju prema drugim ljudima, smi-renost srca u mnoštvu zikra (spominjanja)Općeg Dobročinitelja, uređenost i stabil-nost života u poduzimanju propisanih iostavljanju vjerom zabranjenih uzroka, uzpovjeravanje svih stvari Stvoritelju i Upra-vitelju, i izvršavanju svih poslova na vrije-me, bez oklijevanja i nemarnosti. Propastčovjeka je u predavanju ovosvjetskim uži-cima i slastima i zadovoljstvu dunjalukom,u zaboravljanju onoga svijeta i okretanjuod istine i robovanja Uzvišenom Gospo-daru, kao što kaže Uzvišeni: Onima koji ne očekuju da će pred Nas stati i koji suzadovoljni životom na ovome svijetu, koji su u njemu smireni, i onima koji su prema dokazima Našim ravnodušni – prebivalište njihovo bit će Džehennem, zbog onoga štosu radili. (Prijevod značenja, Junus, 7.,8.); A ima li nepravednijeg od onoga koji,opomenut riječima Gospodara svoga, nji-ma leđa okrene? Mi ćemo, zaista, kazniti

vjernik ostavlja samo radi Alla-ha jer mu je On to tako nare-dio, želeći Njegovu nagradu i oprost, pa makar i ne shvatao u potpunosti mudrost tih za-brana jer Uzvišeni Allah radi i čini ono što On hoće i ne pita se zbog čega i zašto. Hadžije u tim danima što češće izgo-varaju telbiju kojom svjedoče Allahovo neprikosnoveno je-dinstvo, negirajući da postoji iko ko Mu je sudrug u vlasti i stvaranju. Zbog pokorava-nja samo Njemu i Njegovim naredbama i obavljanju pro-pisa na način kako je On to naredio, svaki hadžija se nada

nagradi koju je Poslanik, s.a.v.s., obećao za hadž obavljen na propisan i potpun način: “Ko obavi hadž ne čineći prije-stupe i ne govoreći vulgaran govor, kući se (s hadža) vraća kao onog dana kada ga je majka rodila (tj. bez grijeha).’’ (Buha-ri). A kada je riječ o obredima hadža, svi oni se ubrajaju u zikr i veličanje Uzviše-nog Allaha. U tom kontekstu, Poslanik, s.a.v.s., je kazao: “Tavaf oko Kabe, hod između Saffe i Merve i bacanje kamen-čića (na džemretima), svi ti obredi nare-đeni su s ciljem veličanja i spominjanja Allaha.’’ (Ahmed). U toku obavljanja sa’ja, obrednog hodanja između Saffe i Merve, Allahov poslanik, s.a.v.s., bi stao na brežuljak Saffu, te na njemu veličao Allaha govoreći: “Nema boga osim Alla-ha Jednog i Jedinog Koji nema sudruga; Njemu pripada vlast i sva zahvala i On je Svemoguć. Nema boga osim Allaha Jednog i Jedinog, On je Svoje obećanje ispunio, i Svoga roba pomogao i sve združene neprijatelje Sam porazio!’’ Na ovom mjestu se svaki hadžija sjeća ovih riječi i biva čvrsto uvjeren da će Uzvišeni Allah Svoje obećanje ispuniti i islamu i muslimanima na koncu podariti konač-nu pobjedu.

Hadž - pouke i poruke Čovjekov ponos

je u pokornosti

(predanosti) Allahu


Zbog pokoravanja samo Njemu i Njegovim naredbama i obavljanju propisa na

način kako je On to naredio, svaki hadžija

se nada nagradi koju je Poslanik,

s.a.v.s., obećao za

hadž obavljen na propisan i potpun način.

9

Kuds: El-Mesdžidu-l-aksa

Hatib: Muhammed EbuSeninePreveo i sažeo: EsadMahovac

Alahovi robovi, o viAAkoji ovu svetu kućuAAispunjavate nam-AAazom i ibadetom, vi ste svjedociiskušenja koja nam se dešavajui koja su iz dana u dan sve gora i teža. Ovaj govor razumijemomi, ali postoji li još neko korazumije jezik napaćenog pal-estinskog naroda kojeg terorišui nad kojim se iživljavaju. Zatose, sa ovog časnog mjesta,obraćam mnogobrojnom islamskom um-metu i poručujem im da je dosta bilo sla-bosti, šutnje i poniženja. Težak život kojimživimo došao nam je samo zbog naše slabos-ti i poniženja u koje smo se vlastitim ruka-ma bacili. O Allahovi robovi, probudite se ibudite jedno srce. Vi u našem selefu imatedivan uzor. Oni su islam širili s ljubavlju,iskrenošću i radi istine. Nikome nisu činilinepravdu, niti su koga porobljavali. Nisupalili, rušili, niti su ičiji imetak krali. Oninisu držali širom otvorene zatvore, već suljudima nosili zastavu vjere, ljubavi i istine.Oni su znali za Allahove riječi: ... a ljudima lijepe riječi govorite. (El-Bekare, 83.) ili riječi:Na putu Gospodara svoga mudro i lijepimsavjetom pozivaj i s njima na najljepši načinraspravljaj! (En-Nahl, 125.) Ovo je pravi is-!lam, a ne vjera terorizma, kako ga nazivaju.Lažu, tako mi Uzvišenog Allaha, on nije

zlikovce! (Prijevodznačenja, Es-Sed-žde, 22.). Allah vamje dao pouku u pri-jašnjim narodima i minulim genera-cijama, koje su biledugovječnije odvas, snažnijeg tijela,izoštrenijih osjećaja,sa većim graditelj-skim sposobnosti-ma, i koje su podi-gle ogromne dvorcei tvrđave, utvrde igradove, ali im sveto na kraju nije ko-

ristilo i nije ih moglo spasiti od Allahovekazne. Kaže Uzvišeni: Njima smo dali mo-gućnosti koje vama nismo dali; i sluh i vid i razum smo im dali, ali im ni sluh njihov ni vid njihov ni razum njihov nisu ni od kakve koristi bili, jer su Allahove dokaze poricali -i sa svih strana ih je okružilo ono čemu su se ismijavali. (Prijevod značenja, El-Ahkaf,26.). Sretan je onaj ko uči na primjerudrugih, a nesrtean onaj na čijem primjerudrugi uče: Allahova prijetnja je istinita, pa neka vas nikako život na ovome svijetu ne zvara i neka vas u Allaha šejtan ne pokole-ba. Pripremite se za susret sa Allahom, sa,koliko god možete, dobrih djela, i neka vas nikako ne obmane dunjaluk i duga nada, da ne bi bili od onih za koje je AllahUzvišeni rekao: Kad nekome od njih smrt dođe, on uzvikne: “Gospodaru moj, povra-ti me da uradim kakvo dobro u onome štosam ostavio!” - Nikada! To su riječi koje će on uzalud govoriti - pred njima će prepre-ka biti sve do dana kada će oživljeni biti.(Prijevod značenja, El-Mu’minun, 99.,100.). Znajte da je svo dobro objedinjeno(sadržano) u obožavanju Allaha, Jedinog,Koji nema druga, u skladu sa Sunnetom(praksom) Njegovog Poslanika, sallallahualejhi ve sellem, i uz iskren nijjet i čistuljubav prema Allahu i Njegovom Posla-niku, sallallahu alejhi ve sellem. Allahovozadovoljstvo, oprost od grijeha, ulazak uDžennet i sreću na oba svijeta nemogućeje ostvariti bez ibadeta (obožavanja Allaha, dželle šanuhu).

tvorevina ljudskih ruku, nego poziv ljudima u obožavanje Al-laha Jedinoga. Ovaj ummet je simbol dobra i upute ljudima. Pogledajte naše prethodnike! Oni su svijet podučili civili-zaciji i nemuslimanski učenjaci su učili od muslimana. Bili su vođe na ovome stijetu, halife Allahove na Zemlji. A gdje smo mi u odnosu na te svjetiljke?! Danas ne vidimo ni učenog, niti onoga koji uči. Šta je razlog

g

tome? Svakako da je to naša udaljenost od vjere. Od islama smo uzeli samo ime, namaz koji klanjamo je bez skrušenosti, ze-kat dajemo licemjerno i ne da-

jemo ga onima kojima on zaista pripada. Pažnju poklanjamo vanjštini, a zapostavili smo suštinu stvari. Allahovi robovi, dani u kojima se nalazimo velika su šansa za popravak. U njima se uvećava nagrada i u njima je Noć kadra koja je bolja od hiljadu mjeseci. Očistite svoj imetak i podijelite sadekatu-l-fitr. Posjećujte rodbinu i ljudima dobro činite, jer Allah, zaista, neće poništiti nagradu onima koji dobra djela čine. Ova šansa je na izmaku, pa zato potrudite se u preostalim danima. Allahovom poslaniku, Jusufu, alejhi selam, je rečeno: “Zašto si gladan a u tvojim rukama su riznice”, na što je odgovorio: “Strah me je da se zasi-tim, i tako zaboravim na gladne.” U ovim riječima je poruka za naše vladare, trgovce i poslodavce koji iskorištavaju ljude i vraćaju ih u ropstvo iz kojeg ih je Allah izbavio.

Nit’ učenog, nit’ onog koji uči

Sretan je onaj ko uči na

primjeru drugih, a nesretan

onaj na čijem primjeru drugi uče: “Allahova

prijetnja je istinita, pa neka

vas nikako život na ovome

svijetu ne zavara i neka vas u Allaha

šejtan ne pokoleba.”

Od islama smo uzeli samo ime, namaz

koji klanjamo je bez

skrušenosti, zekat dajemo licemjerno i

ne dajemo ga onima kojima

on zaista pripada. Pažnju

poklanjamo vanjštini, a

zapostavili smo suštinu stvari.

Uprošlom broju UU Saffa pisali smo o deša-avanjima u Somaliji i atentatima nad UU

somalijskim muslimanima koje vrši po-kret “Eš-Šebaba”. U toj vijesti osudili smo

j j p

ubijanje somalijskih muslimana. Nakon izlaska Saffa uslijedila je neviđena reakcija atekfirskih krugova. Tekfirska web stranica “Putvjernika” je sa neshvatljivom žestinom pokrenula kampanju protiv Saffa. Na toj stranici Saffovci su direktno imenovani kao kafiri ili nevjernici. Međutim, prije nekoliko dana na našu e-mail adresu stigla je otvorena prijetnja i poziv na ubistvo novinara Saffa. Prijetnja je stigla sa e-mail adrese [email protected], koju koristi izvjesni Sabit iz Sarajeva, inače porijeklom iz Mostara. U nastavku prenosimo originalnu poruku sa svim adresama na koje je poslana prijetnje Saffu. “From: mekteba guraba <[email protected]>To: abdulhamid ulcinj <[email protected]>; abdullah marko <[email protected]>; ab-durahman prizren <[email protected]>; temim <[email protected]>; almir dan-ska <[email protected]>; asmir <[email protected]>; bosnjaci <[email protected]>;

eko <[email protected]>; emir krpo<[email protected]>; garib 75 swisse<[email protected]>; minber info <[email protected]>; n-um info <[email protected]>;saff 1 <[email protected]>; saff 2 <[email protected]>; saff 3 <[email protected]>; saff 4 <[email protected]>; salem<[email protected]>; salih <[email protected]>; [email protected] Brato fini, evo ti opet saljem.Javi mi sms-om jesi li otvorio u pdf-u i vidili se sve, jel ok.Znaci sms-om da ne idem opet u net klubnije mi blizu kuce.Brato cuj ovo, hajmo dovesti Ash-Shababeda pobijemo one murtede u Saff-u.Daj konektuj se sa njima ti imas snjuru overthe world of jihad, a brato.Da ti Allah podari svako dobro, sjetim te secesto forceru stari, RA. hehe.Poselami muslimane u Australiji. Jel Krema PPziv.”

Krajem proteklog Ramazana, izašao KKje novi broj lista za školsku prak-KKsu koji se zove “Školegijum”. Na stranici

j j pj

104, ovog broja, nalazi se naslov: “Šta se j g j

Njutnu spustilo na glavu” i naveden je pri-mjer iz udžbenika, citiramo: “nevjeronau-ke”, u kojem se govori o tome kako Allah, dž.š., spušta kišu s neba. U tom primjeru iz “nevjeronauke” vidi se navedeni ajet: “Allah je Stvoritelj nebesa i Zemlje. On spušta s neba kišu i čini da pomoću nje rađaju polodovi kojima se hranite”.Ispod ovog izdvojenog dijela iz “nevjero-Inauke” dolazi dio, u kojem se uredništvo svojim komentarima ismijava sa Allahovim riječima, dokazujući besmislenost riječi “spušta” i ukazuje na ispravnost riječi “pada” te navodi primjere: “Kakva je razlika izme-đu padobrana i spuštobrana?, Da li studenti na ispitu padaju ili se spuštaju?, Može li se za padavicu reći spuštalica?, Kako je ispravno napisati: iPad ili iSpušt? Da li bombe padaju

ili se spuštaju? Znaš li nekog da je spuštenza otadžbinu…” i druge. Dakle, autor namželi poručiti da kiša pada a ne da se spušta i da Allah, dž.š., nije u pravu i da On kaoStvoritelj i Gospodar nebesa i Zemlje ne zna šta radi?Autor projekta i odgovorni urednik AAŠkolegijuma je Nenad Veličković, književnik,

p j g

docent na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.Ovo otvoreno vrijeđanje islama je nedopustivo.Čovjek koji je objavio navedenu uvredu ima

j j j p

otvorenu priliku da svoju antiislamsku ideolo-giju svaki dan podmeće studentima Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Da mu to ide dobro odruke najbolji pokazatelj su imena koja sači-kknjavaju redakciju ovog lista. Namir, Enes,Jasmina, Osman i Asim su sva redakcija islamofoba Nenada Veličkovića.

10

PolumjesecOgledalo srpske propagande: Raspitivanje o cijenama kuća predstavljeno kao teroristička prijetnja

Ludi polumjesec

M ještani Krčmarica, banja-lučkog vikend naselja, osta-

li su zaprepašteni nakon saznanja da se grupa vehabija nedavno ras-pitivala o cijenama nekretnina u ovom mjestu nadomak Banjaluke. “Došli su u kombiju u kome su bila dvojica vehabija, dvije žene i nekoliko djece. Raspitivali su se za cijene napuštenih vikendica na Krčmaricama, ali i uopšte koliko se kreću cijene kuća”, ispričala je Nezavisnim zabrinuta mještanka koja je zamolila da joj ne navodi-mo ime. Nezavisne novine navode da su im iz Sipe potvrdili da je upoznata o navodnom raspitiva-nju o cijenama vikendica. “Čuli smo da se grupa vehabija, čiji identitet za sada nije poznat, po-javila u vikend naselju Krčmarice, kod Banjaluke, te da se intereso-vala za cijene nekretnina. Radi se o operativnoj informaciji koju treba ispitati”, dodao je izvor Ne-zavisnih iz SIPA. Tako to radi srpska propaganda. Mediji iz Republike Srpske kori-ste svaku priliku da šire strah od islama i muslimana. Izmišljenje lude priče o opasnim vehabija-ma najčitanije su štivo u RS-u. Srpska propaganda se ne brine što je besmisleno bilo čije raspi-tivanje o cijenama kuća predsta-viti kao neku opasnu teroristič-ku prijetnju.


Kako se Nenad Veličković i drugovi mu ismijavaju sa Allahovim riječima

“Školegijum“

Tekfirska pitanja sa očekivanim odgovorimaTeme i dileme putvjernikovaca

Uprošloj 2011. godini Bosna i Hercegovina je uvezla piva u vri-

jednosi od 135 mililona KM. Kada se toj količini dodaju milioni litara domaćeg piva statistika postaje pot-puna. U ovoj godini do početka okto-bra mjeseca već je uvezeno alkoholnog piva u vrijednosti preko 100 miliona KM. Pred nama su bajramski prazni-ci. Kafići i brojne diskoteke najavljuju bajram-pijanke sa srbijanskim pjevači-cama. U Bosni i Hercegovini nedostaje svega. Ali, zato alkohola ima milijarda-ma litara.

Bosanci i Hercegovci će i ove godinepopiti više stotina miliona litara piva i drugih alkoholnih pića.

11

Nenad Kecmanović: Bilo je inicijativa da se formira SNSD za Herceg Bosnu i “treći entitet” priključi Republici Srpskoj

Press

Nakon završetka lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini ponovo

je pokrenut stranački maraton oko sklapanja koalicija za sklapanja vla-sti na nivou države i Federacije BiH. Taj proces podrazumijeva brojne taj-ne sastanke stranačkih lidera. Dok se naši politički lideri sastaju i dogo-voraju o raspodjeli državnih fotelja u srbijanskom listu Press, izdanje za Republiku Srpsku, prije nekoliko dana objavljena je kolumna Nenada Kecmanovića u kojoj se on bavi lo-kalnim izborima. U spomenutoj ko-lumni Kecmanović otkriva detalje političkih dogovora između bosan-skih Srba i Hrvata o prekomopozici-ji Bosne i Hercegovine. Tako, dobro informirani Kecmanović otkriva informaciju da su Hrvati čak pred-lagali da se osnuje SNSD za Herceg Bosnu i da se taj entitet u budućno-sti pripoji Republici Srpskoj. Iako ova ideja izgleda kao suluda, cije-neći političku stvarnost u Bosni i Hercegovini vjerujemo da Hrvati i Srbi aktivno rade na zajedničkom političkom nastupu protiv Bosne i Hercegovine. Oni su to oduvijek radili i sigurno nikada neće presta-ti sa svojim nastojanjima da rasture našu zemlju. A za te svrhe srpsko-hrvatski separatisti prihvataju čak i sulude ideje.


Nakadašnje društvene igre “uživo” NNdanas je zamjenio virtualni svi-NNjet. Igre poput “Skrivača”, “Žmurke”,

j j

“Planova”, a prije toga “Klisa i palije” za-mijenile su danas popularne video igri-ce na PC računarima ili igračkim kon-zolama. Današnje dijete gotovo da i ne zna šta je to igra u grupi. Jako je teško odgajatelju i učitelju da oragnizira djecu u grupama kako bi sa njima realizirao neku društvenu igru. Prijatelj današnje djece je ekran, u obič-noj ili ful HD rezoluciji. Oni predstav-ljaju nijemi spoj u kojem nema dijaloga, razmjene lijepih riječi. Ako već treba ne-što da se kaže, onda se iskoristi tastatura da se pošalje poruka, i opet muk. Podaci kompanija koje se bave izradom videoi-gara su poražavajući. Naravno, ne za njih jer oni su ostvarili milonske profite, a ro-ditelji milionske gubitke, u vidu propu-štenih sati koje su mogli da provedu sa svojom djecom. Brzo ćežaliti i jedni i drugi, alitada povratka teško da bude.Jedna od kompanija kojekreiraju video igre objavi-la je da u svakom trenut-ku tri miliona ljudi igra njihovu igru, dnevno 12miliona ljudi odigra barjednu partiju, 32 milio-na ljudi svakog mjeseca postane aktivni igrač.Mjesečno se zabilježi mi-lijardu odigranih sati uviše od 145 zemalja. Netreba puno filozofirati da su to uglavnom mladi,

odnosno djeca u dobi od 10 do 17 go-dina. Period koji je presudan za životnoopredijeljene mlade osobe. Koliko je vir-tualni svijet postao opasan govori nampodatak da su se već registrovali i prviovisnici o video igrama. Prvi Centar za odvikavanje otvoren je u Amsterdamu,Holandija, gdje su smještene mlade oso-be, ovisnici. Cilj terapije je da se “očisti”mozak od imaginarne spoznaje svijeta,ovisnicima nisu dostupni nikakvi elek-tronski uređaji pomoću kojih se možeostvariti bilo koji kontakt. Osnovna tera-pija je komunikacija sa živim čovjek, jertakvi ovisnici gube osjećaj komunikacijesa živim svijetom. Alarmi su upaljeni. Na roditeljima je da pokušaju što prije ostva-riti veću i bolju komunkaciju sa svojimnajdražim, nastojati provesti što viševremena zajedno, probuditi kod djeceosjećaj za socijalizaciju i zajedničku igru izabavu. Da bi svima bilo ljepše...

Prijatelj današnje djece je ekran, u običnoj ili ful HD rezolucijiVirtualni svijet stvarnosti

Bosanci i Hercegovci će i ove godine popiti više stotina miliona litara piva i drugih alkoholnih pića

Alkohola i igara

12

Komšić priznao da je izvršio pritisak da se sudi i osude bugojanski Bošnjaci za navodno etničko čišćenje Hrvata

Sud BiH

Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine konačno je

javno priznao da je izvršio pritisak na Sud Bosne i Hercegovine da po-što-poto sudski procesuiraju i osu-de Bošnjake za navodne zločine nad Hrvatima u Bugojnu. Gostujući na Federalnoj televiziji, Željko Komšić je, odgovarajući na pitanje novinarke šta je to što je on učinio za Hrvate, rekao da je, između ostalog, on najza-služniji za pokretanje sudskog procesa pred Sudom BiH protiv Bošnjaka za činjenje navodnih ratnih zločina nad bugojanskim Hrvatima. Tom prilikom Komšić je otvoreno rekao da je čak i izvršio pritisak na Sud BiH da se spro-vede taj proces. Nakon Komšićevog priznjanja postaje nam potpuno jasno zašto je sudski proces za ratne zloči-ne nad Hrvatima u Bugojnu bio tako konfuzan i sa neshvatljivim i lažnim presudama da su Bošnjaci u Bugojnu bili organizirani u zločinački pokret za etničko čiščenje Hrvata. Tako završa-vaju svi sudski procesi koji se nameću uz političke pritiske. Podsjećamo da je Željko Komšić na općim izborima 2010. godine ubjedljivo pobijedio u Bugojnu. Naravno, Komšić je pobije-dio u Bugojnu tako što su za njega gla-sali, skoro isključivo, Bošnjaci. Danas vidimo kako se Komšić zahvalio svojim glasačima bugojanskim Bošnjacima. Izvršio je pritisak na Sud BiH i tako stvorio uvjete da se izrekne sramna presuda da su Bošnjaci etnički oči-stili Hrvate u Bugojnu. Istovremeno, Komšić je potpuno zanemario, nije ni prstom mrdnuo, da se procesuiraju zločini Hrvata nad Bošnjacima u bu-gojanskom naselju Vrbanja.


Mladić i Karadžić dali su velik doprinos stvaranju Republike

Srpske, rekao je Milorad Dodik u emisiji “Kažiprst” beogradske TV B92. Osim toga, Dodik je istakao da se u Haagu ne sudi ni Republici Srpskoj ni Bosni iHercegovini. Također,Dodik je odbacio tvrd-nje da bi ishod tih suđe-nja mogao imati utjecajna budućnost zemlje.Ponovio je svoju većiznesenu tvrdnju da uSrebrenici nije bilo ge-nocida rekavši kako jeodluka Međunarodnog suda pravde političkimotivirana kako bi seopravdali stavovi veli-kih sila.Ne treba nas čuditi štoMilorad Dodik iska-zuje veliko poštovanjeprema Ratku Mladićui Radovanu Karadžiću.On je njihov ratni drug,a ratno drugarstvo seteško zaboravlja. Saff jefnekoliko puta objavioistup Milorada Dodika na ratnoj Narodnojskupštini RepublikeSrpske, kada je u pro-ljeće 1995. godine uSanskom Mostu ustaoi pohvalio i podržaoplan Ratka Mladića da se osvoji Bihać. Dodik je tada bio najglasniji u

nastojanjima da se iskoriste sva sred-stva da se Bihać sravni sa zemljom ida se Bošnajci porobe kao i u ostatkuKrajine. Dodikovo srce i duša kucajui dišu u ritmu njegovih ratnih drugo-va Mladića i Karadžića.

Tri ratna i poslijeratna drugaMilorad Dodik, Ratko Mladić, Radovan Karadžić

Ratni zločinac Radovan Karadžić počeo je izvođenje svoje odbra-

ne pred Haškim tribunalom. Prvog dana izvođenja odbrane Radovan Karadžić je prikazao sve strane svog lažnog lica. Nastavio je sa bezoč-nim širenjem laži i novih uvreda. Tog prvog dana mogli smo vidje-ti Radovana Karadžića u punom zdravstvenom stanju. Kada je tek uhapšen Radovan Karadžić je bio dobro oronulog zdravlja i slabe fi-zičke kondicije. Danas, Karadžić izgleda preporođeno. Tokom borav-ka u Haškom tribunalu Karadžić

se udebljao najmanje dvadesetak kila. Njegovo dobro fizičko stanjenajbolje je izraženo u fotografi-ji koju objavljujemo uz ovu vijest.Na spomenutoj fotografiji vidimoKaradžića poslije hapšenja i danas.Nema dileme, Karadžiću robija pra-vo prija.

Robija mu prijaHaag

Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: AA“Hadžija i onaj koji obavlja umru AAAllahova su delegacija: ako Ga zamole, On im se odazove, a ako šta od Njega za-traže, On im dadne.” (Bezzar – hasen). “Borac na Allahovom putu, hadžija i onaj koji umru izvršava su Allahova delegacija: ako Ga zamole, On im se odazove, a ako šta od Njega zatraže, On im usliša!” (Ibn Madže, Ibn Hibban i Taberani – hasen). Hadžija je, dakle, posebno vrednovan u ovim hadisima. Za njega Vjerovjesnik, s.a.v.s., tvrdi da mu se dove uslišavaju i potrebe ispunjavaju. Zanimljivo je da u ovom drugom ha-disu Vjerovjesnik, s.a.v.s., ponovo upo-ređuje hadžiju sa borcem na Allahovom putu. Sve nam to govori o posebnoj vrijed-nosti i značaju hadža i hadžije.Zato, svako ko se odluči i obavi hadž, neos-porno je, treba biti presretan što se priklju-čio posebnoj grupaciji, časnoj delegaciji i sretnoj reprezentaciji, koja predstavlja druge osobe koje nisu u stanju postići te počasti.Ako se još uzme u obzir da se, svake godine za ramazan, u Noći kaderskoj, pravi selekcija koja će predstavljati

Allahovu delegaciju i reprezentaciju na svetim mjestima, onda tek trebamo bitifascinirani da smo baš mi izabrani u tajodabrani tim. Tako Ikrime tvrdi da se utoj odabranoj noći upisuje ime hadžije,sa imenom njegovog oca, koji će te go-dine obaviti hadž. On kaže da se nikoko će te godine obaviti hadž ne izosta-vi a niti se doda ime onoga koji neće te

godine obaviti ovudužnost. Zamislida te neki selektoruvrsti u neku sport-sku nacionalnu re-prezentaciju?! Koja je to čast, sreća izadovoljstvo za sva-kog građanina nekedržave da bude njenpredstavnik?? A sadzamisli da se tvoja selekcija u reprezen-

taciju hadžija svijeta odvija na nebesima i da ulaziš u Allahovu delegaciju, kakoje to definirao Allahov Poslanik, s.a.v.s.!Zar još neko od nas ima strpljenja čekatii već danas se ne odlučiti da će čim pri-je to uraditi, kako bi u Noći kadra biozapisan, prozvan i pozvan u reprezenta-ciju i na svetim mjestima predstavljaosve one koji te godine nisu mogli doćina to takmičenje sa šejtanom i samimsobom?!

13

Ured disciplinskog tužioca pri Visokom sudskom i tužilačkog

vijeću na čelu sa glavnim tužiocem Arbenom Murtezićem državnog tu-žioca Olega Čavku kaznilo je sa de-setpostotnim smanjenjem plaće u narednih pola godine. Za primanje mita, kaže glavni disciplinski tuži-lac Murtezić, nije bilo dokaza. Ali Čavka je kažnjen za hakiranje e-ma-ila bivšeg glavnog državnog tužioca Milorada Barašina kao i za druge ma-nje prekršaje. Čavka je dobrovoljno priznao kršenje dužnosti i prihvatio odgovornost. Čavka je prošle godine s e-mail adrese [email protected] u ime Milorada Barašina, u to vrijeme glavnog tužioca Tužilaštva BiH, tužiocima u Tužilaštvu BiH i medijima u FBiH poslao lažno “opće uputstvo” koje je, navodno, sastavio Barašin, javljaju bh. mediji. U “općem uputstvu”, koje je Čavka sa Barašinovog mejla poslao svim tužiocima u Tužilaštvu BiH sa falsi-fikovanim Barašinovim potpisom, između ostalog piše da se najstrože zabranjuje uposlenicima Tužilaštva da komentarišu negativne novinske napise o Miloradu Barašinu, a naro-čito da komentarišu slučajeve afera “Prisluškivanje”, “Tešić Slobodan”, “Dodik” i “Reket”, pišu Nezavisne novine. Također, u opštem uputstvu stoji da se zabranjuje čitanje časopisa Slobodna Bosna, Dani, Oslobođenje, Avaz, San, te praćenje emisije “60 minuta” i uostalom cijelog informa-tivnog programa FTV-a, a ne prepo-ručuje se, inače, praćenje Federalne televizije. Ovakav skandal moguć je samo u Bosni i Hercegovini. Da se u ovoj vijesti ne navodi ime počinioca opisanih prekršaja svi bi zaključili da je riječ o podlom i vještom kriminal-cu. Takav čovjek je u BiH jedan od glavnih tužilaca, jedan od glavnih stubova bh. pravosuđa. “Život nam vraća samo ono što mi drugima daje-mo”, Ivo Andrić.

Oleg Čavka tužilac sa mahanomTužilaštvo BiH


Foto polumjeseca

Hadžija ulazi u Allahovu delegaciju!Dr. Šefik Kurdić

Oproštajno druženje reisa dr. Mustafe Cerića sa imamima

14

Uvod u historijski popis stanovništva u BiH 2013.

Aktuelno

Na predstojećem historijskom popisu stanovništva bitno je biti Bošnjak. Kada je Bosna i Hercegovina napadnuta od srpsko-hrvatskog agresora naša obaveza bila je da stanemo u odbranu svoje zemlje i svih drugih vrijednosti koje uživamo na svojoj zemlji i u svojoj vjeri. Popis stanovništva je nova bitka za Bosnu i Hercegovinu, za opstojnost Bošnjaka i islama, zato se i ovaj put moramo odazvati i odbraniti svoju zemlju. Naše oružje ovaj put bit će naš nacionalni identitet. To je naš bedem iza kojeg ćemo uspješno moći očuvati islam, slobodu i sigurnu budućnost

Piše: Semir Imamović

Posljednji popis stanovništva u Bosni i Hercegovini iz-vršen je u martu 1991. go-

dine. Ovih dana u našoj zemlji vršise probni popis stanovništva. Ovepripreme su uvod u dugo očekivanii prvi popis stanovništa u BiH, a kojiće se sprovesti iduće godine. Tako ćeBosna i Hercegovina dobiti svoj prvipopis stanovništva. I mi Bošnjaciprvi put u svojoj dugoj historiji imatćemo priliku da se izjasnimo i da naspopišu kao Bošnjake. Zbog svega na-vedenog predstojeći popis stanovniš-tva podjednako je važan za Bosnu iHercegovinu i za nas Bošnjake. Re-zultati popisa stanovništva imat ćeogroman značaj za budućnost Bosne

i Hercegovine i za opstanak bošnjač-kog naroda. Sve što je važno u Bosni i Hrcegovini izloženo je jakom utje-caju različitih centara moći i intere-snih skupina. Nažalost, već sada smo svjedoci da se među Bošnjake ubacu-je sjeme zbunjenosti, po-kušava se što više Bošnjaka dovesti u zabludu da se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci već kao muslimani, Bosan-ci, i na razne druge načine. Ovih dana na našu e-mail adresu stiglo je pismo od Dženada Čustovića, mla-

g j pg

dića koji je trenutno anga-žiran kao eksterni saradnik na projektu popisa stanov-ništva u BiH. U nastavku u cijelosti prenosimo njegovo pismo. “Poštovana redak-cijo, es-selamu alejkum. Trenutno sam kao ekster-ni saradnik angažovan na projektu popisa stanov-ništva u BiH. Radeći na ovom projektu postavio sam sebi pitanje kako da se izjasnim na istom. Moje srce i duša želi da se izrazi kao Musliman. Ali, s ob-zirom da su se muslimani u Bosni i Hercegovini uje-dinili na nazivu Bošnjak, osjećam se odgovornim i smatram bitnim da se tako i izrazim na predstojećem popisu stanovništva. Zabrinjava me to što pojedini političari (Željko Komšić

j

na FTV 11.10.2012 - http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=VBQAf bqm52U#!)podstiču Bošnjake da se izražavaju kao “Bosanci i Hercegovci”. Kažem da podstiče Bošnjake jer su njegovi glasači i ideološke pristalice uglavnom iz našeg naroda. Također na jednom od web portala vidljivo je da se narod na probnom popisu, koji je u toku dok ja pišem ovaj email, izjašnjava čak i kao “kosmopoliti” (http://www.klix.ba/vijesti/bih/mladic-se-izjasnio-kao-kosmopolit-pa-svrstan-u-kategoriju-ostalih/121015101). Kose god izjasni mimo “Bošnjak”, “Hr-

vat”, “Srbin” bit će smješten u kate-goriju “ostali”. Pored gore navedenihkategorija “ostalih”, tu su i ljudi vjer-nici koji u srcu zaista žele da se izrazekao Muslimani. Ja sebe prvog stav-ljam u tu kategoriju. Međutim bo-

jim se da ću time oslabitimuslimanski narod. Da li je ispravno i dozvoljenona predstojećem popisustanovništva izraziti sekao “Musliman” ili kao“Bosanac i Hercegovac”ili “Kosmopolita” i timenarušiti jedinstvo mus-limana Bošnjaka? Kakoda se izjasnimo na ovompopisu stanovništva? Da liće neko od islamskih au-toriteta u BiH javno izaći idati narodu uputu i odgo-vor na ovu dilemu?

Smatram ovo bitnim jerće se na temelju rezultata vjerovatno formirati budućiustav države. Ili će u nam-janju ruku odrediti smjer-nice djelovanja onih kojiovoj državi (ne) žele dobro.Allah Vas nagradio. DženadČustović”.

U citiranom pismuDženad Čustović iznosi

p

samo dio realnih zamki kojeočekuju bošnjački narod na popisu stanovništva naredne

godine. Nažalost, na brojnim web por-talima traje aktivna kampanja protiv popisa stanovništva u Bosni i Herce-govini. Na tim portalima pokušava se mlade ljude nagovoriti da se neodazivaju na popis stanovništva i da jenebitno kako će se ko izjasniti. Ne treba sumnjati da će tokom popisa pojedinipopisivači vršiti utjecaj, zapravo uvje-reni smo da će popisivači u RepubliciSrpskoj i Hercegovini dati sve od sebeda starije i nepismene Bošnjake doveduu zabludu i navedu da se pogrešno iz-jasne.

Zbog svega navedenog mi Bošnjacimoramo biti svjesni važnosti odazi-vanja na popis stanovništva i važnostijasnog i glasnog izjašnjavanja da smoBošnjaci.

Bitno je biti Bitno je biti BošnjakBošnjak


Popis stanovništva je nova bitka za Bosnu i

Hercegovinu, za opstojnost

Bošnjaka i islama, zato

se i ovaj put moramo odazvati i

odbraniti svoju zemlju. Naše oružje ovaj

put bit će naš nacionalni

identitet. To je naš bedem iza

kojeg ćemo uspješno

moći očuvati islam, slobodu

i sigurnu budućnost.

15

Islamski stav

Stav islama po ovom pitanju potpu-no je jasan. Pored svih drugih različitosti koje je Allah stvorio, u Kur’anu se spo-minje i nacionalna ili narodnosna razli-ka. Tako u Kur’anu stoji: O ljudi, Mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali. (El-Hudžurat, 13.). Zatim: Allah ni jednom čovjeku dva srca u nje-drima njegovim nije dao, a ni žene vaše, od kojih se ziharom rastavljate, materama vašim nije učinio, niti je posinke vaše si-novima vašim učinio. To su samo vaše ri-ječi, iz vaših usta, a Allah istinu govori i na Pravi put izvodi. Zovite ih po očevima njihovim, to je kod Allaha ispravnije. (El-Ahzab, 5.). Ovim kur’anskim ajetom zabranjuje se posinjenje (a naravno i dalje dozvoljava usvajanje djece) i zabranjuje se usvojenu djecu zvati sinovima i kćerima, i eksplicitno se naređuje da se ona zovu po svojim stvarnim očevima ukoliko su oni poznati. A ako nisu poznati, onda se mogu zvati braćom po vjeri, jer je islam najbolja zamjena za porjeklo. Poslanik Muhamed, alejhi-selam, ponosno je isticao svoje porijeklo. U svim djelima koja se bave Poslanikovim životopisom jasno se naznačava Poslanikovo, sallalla-hu alejhi ve sellem, arapsko-kurejšijsko porjeklo (el-’arabijj, el-kurešijj), štaviše u Ibn Hišamovoj siri (1/168) navodi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, za sebe kazao: “Ja sam najčistokrvniji Arap, ja sam Kurejšija, i povjeren sam plemenu Benu Sa’d ibn Bekr na dojenje”. Tako-đer, istaknuti ashabi kao što su Selman, Bilal, Suhejb, bili su poznati među as-habima kao Farisi (Perzijanac), Habeši (Abesinac) i Rumi (Rimljanin), i niko od islamskih učenjaka, nikada, takvo njiho-vo određenje nije dovodio u pitanje, niti ga je na bilo koji način pokušao osporiti ili staviti u negativan kontekst.

Kod ovog pitanja neophodno je vratiti se na praksu Muhammeda, salla-llahu alejhi ve sellem, i neke praktične

primjere koji će nam najbo-lje pokazati da islam uvažava čak i običaje jednog mjesta,države, naroda isl., ukolikooni ne udaraju na temeljneislamske postulate, kao štoće se iz tih primjera vidjetida pripadnost određenomnarodu, porodici i plemenu, i vezivanje za nacionalno po-rijeklo nije prezreno niti za-branjeno u islamu, naprotiv.

U predislamskom dobuMekkom je upravljalo desetporodica koje su sve skupa pripadale plemenu Kure-jš. Svaka porodica imala jeodređenu zadaću u pogleduodržavanja i brige o Ka’bi. Naprimjer,porodica Benu Abdud-dar imala je dva važna zadatka. Borci iz njihove porodi-ce nosili su ratnu zastavu i kad god jecijelo pleme Kurejš učestvovalo u bit-kama protiv drugih plemena, vojniciBenu Abdud-dar su nosili su ratnu za-stavu. Osim toga oni su imali i ključeveod Ka’be. Niko nije mogao uči u Ka’bubez dozvole porodice Abdud-dar. Vođa te porodice, u vrijeme poslanstva Mu-hammeda, sallallahu alejhi ve sellem, bio je Osman ibn Talha. Poslanik, a.s., je silno želio da klanja namaz u Ka’bi,ali je morao tražiti dozvolu od Osmana ibn Talhe. Jedanput je tražio ključeve od Osmana, ali mu ih nije dao. Tada mu je Poslanik, a.s., rekao: “Osmane,možda će doći dan kada će ključevi bitiu mojoj ruci, pa ću ih ja dati kome bu-dem htio.” Na to mu je Osman rekao:“Ako se to desi, to će biti dan najvećeg poniženja za Kurejšije.” Poslanik, salla-llahu alejhi ve sellem, odgovorio mu je: “Ne, Osmane, nego dan najvećeg po-nosa za Kurejšije!”

Osme godine po Hidžri, kada jeMuhammed, sallallahu alejhi ve sellem,pobjedonosno ulazio u Mekku, u nje-govoj vojsci bio je i Osman ibn Talha,koji je godinu dana ranije primio islam.


Muhammed, sallallahu alej-hi ve sellem, došao je doKa’be i želio je ući unutra, pa je tražio ključeve od Osma-na. Kada je Osman donio ključeve, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao mu je: “Sjećaš li se, Osmane, kada sam ti prije nekoliko godina rekao: možda će doći dan kada će ključevi Ka’be biti umojim rukama i ja ću ih datikome ja hoću?”

Pored Muhammeda,sallallahu alejhi ve sellem, stajao je Alija, r.a., pa je rekao: “Allahov Poslaniče, daj ključeve porodici Benu

Hašim, i objedini kod nas sve vrste ovodunjalučkog ugleda.” (Fe nedžmea biha fahred-dehr.). Muhammed, sa-llallahu alejhi ve sellem, se okrenuo prema Osmanu ibn Talhi i rekao mu: “Uzmite ove ključeve, o porodico Benu Abdud-dar, i neka kod vas ostanu do Sudnjega dana! Od vas ih može uzeti samo zulumćar.” Dakle, sve ono što su radile te porodice vezano za upravlja-nje Mekkom, brigu oko Ka’be, prije islama, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prepustio im je i nakon što su muslimani oslobodili Ka’bu. Čak je

p p j

on kao vođa muslimana, dok se borio protiv mušrika, poštivao te običaje, pa je na Uhudu muslimansku zastavu no-sio Mus’ab ibn Umejr koji je inače po-rijeklom iz porodice Abdud-dar iz koje je taj dan na Uhudu poginulo 11 ljudi koji su nosili zastavu mušrika, a pogi-nuo je i Musa’b ibn Umejr kao šehid.

Koliko je Poslanik, sallallahu alej-hi ve sellem, uvažavao plemensku, porodičnu i nacionalnu pripadnost, svjedoči i činjenica da je, prilikom oslobađanja Mekke, svoju vojsku po-dijelio na plemenske ketibe (brigade). Jednu brigadu sačinjavali su muhad-žiri, drugu ensarije, treću mudžahidi iz plemena Gatafan, četvrtu pleme

Svako omalovažavanje

ovog pitanja ogromna je akvizicija za naše

dušmane koji na sve načine pokušavaju da nas podijele,

usitne, umanje. Ne činimo im sami takve

ustupke i ne radimo u korist vlastite štete!

Džuhejne, petu pleme Sa’dibn Huzejm, šestu plemeBenu Sulejt itd. Mogao jeMuhammed, sallallahu alej-hi ve sellem, izmiješati mu-džahide, jer svi su muslimanii nije bitno u kojoj će brigadibiti. Međutim, u svakom nje-govom postupku krije se mu-drost koju moramo naučiti ina ispravan način primjenji-vati u našem životu.

Nijedan Bošnjak ne bitrebao imati dilemu oko toga kako će se, u pogledu svojenacionalne pripadnosti, iz-jasniti na popisu. Tj. ne bitrebao imati dilemu okosvoje bošnjačke nacionalneodrednice, jer time se, sa vjerskog stanovišta, ne čini bilo kakav prijestup, ne ugrožavaju temeljni vjerskiprincipi i ne odriče pripadnost islamu,što je u ovom pitanju i najvažnije, dok se u nacionalnom, državotvornom,političkom, strateškom smislu, do-biva puno toga, ali i gubi ukoliko seodlučimo za nacionalnu odrednicumusliman. Izjašnjavanjem kao mus-limani, mi faktički sami od sebe,bez ikakvog racionalnog i šerijatskiopravdanog razloga, pravimo manjinu.Na koncu konca, termin musliman,pisali mi njega s malim ili velikim “M”,je čisto vjerska odrednica i ne postojiniti jedan muslimanski narod na Zem-

lji da tim terminom izražava i svoju vjersku i nacionalnu pripadnost.

Isticanje svog nacion-alnog identiteta, naročito u prilikama kakva je popis stanovništva, nikako ne može potrti vjerski identitet. Naročito, jer se prilikom popisa stanovništva treba iz-jasniti i o vjerskom identite-tu. Osim toga, islam je, kako smo vidjeli, po ovom pitanju jasan, nacionalni identitet nikako ne može negirati vjerski identiet.

Svako omalovažavanjeovog pitanja ogromna je akvizicija za naše dušmane koji na sve načine pokuša-

vaju da nas podijele, usitne, umanje. Ne činimo im sami takve ustupke i ne radimo u korsit vlastite štete. Isto tako treba naglasiti da ni našem narodu, a ni državi Bosni i Hercegovini ne misle dobro ni oni koji zagovaraju novi naci-onalni identitet “Bosanci i Hercegovci”, jer je termin Hercegovac regionalni, geo-grafski pojam, a ne nacionalni. Mnogo je Bošnjaka koji ovo ne razumiju, pa zbog patriotizma pristaju na ovu zamku, jer su zagovornici ove blasfemične ideje pri-je svega oni koji nisu muslimani, a bili su na braniku naše domovine. Mi im kažemo da svrstavanje u redove Armije BiH radi odbrane od agresije nema veze

16

sa popisom stanovništva. Kroz otpor agresiji, prije svega, svako je pokazao i dokazao svoj ljudski karakter bez obzi-ra na nacionalnu i vjersku pripadnost. Zbog toga nipošto ne smijemo nasjedati na demagoške podvale i trikove onih koji zagovaraju novi nacionalni identitet, jer se dobro zna kome je on namijenjen i za-što. Da ta ideja nije pogubna za nas Boš-njake, jer Srbi i Hrvati su se nacionalno davno opredijelili i oni oko toga nemaju dileme, ona bi bila smiješna i bila bi izvr-gnuta ruglu i najobičnijoj sprdnji, jer ne-ćete naći državljanina Hrvatske koji živi u Dalmaciji da se u nacionalnom smislu izjašanjava kao Dalmatinac, ili onoga koji živi u Zagorju da se izjašnjava kao Zagorac, niti državljanina Srbije koji živi u Vojvodini da se u nacionalnom smislu izjašnjava kao Vojvođanin itd.

Sve navedeno upućuje nas da je na predstojećem historijskom popisu stanovništva BITNO BITI BOŠNJAK. Kada je Bosna i Hercegovina napad-nuta od srpsko-hrvatskog agresora naša obaveza bila je da stanemo u odbranu svoje zemlje i svih drugih vrijednosti koje uživamo na svojoj zemlji i u svojoj vjeri. Popis stanovništva je nova bitka za Bosnu i Hercegovinu, za opstojnost Bošnjaka i islama, zato se i ovaj put mo-ramo odazvati i odbraniti svoju zemlju. Naše oružje ovaj put bit će naš nacion-alni identitet. To je naš bedem iza kojeg ćemo uspješno moći očuvati islam, slo-bodu i sigurnu budućnost.

Koliko je Poslanik,

sallallahu alejhi ve sellem, uvažavao

plemensku, porodičnu i nacionalnu

pripadanost, svjedoči i činjenica da je, prilikom oslobađanja Mekke, svoju

vojsku podijelio na plemenske

ketibe (brigade).

Piše: Almir Mehonić

N izom manifestacija uPrijepolju je obilježena 100-godišnjica od kako je

srpska vojska okupirala prostor San-džaka. Manifestacija pod nazivom“100 godina od oslobođenja Stare Sr-bije od Turaka” protekla je uz prisu-stvo brojnih zvanica među kojima subili upadljivi predstavnici organizaci-je Dveri, Obraz, kao i mnogi srpskijavni radnici koji su se proteklih go-dina istakli kao branioci haških op-tuženika. U programu su učestvovaliRajko Petrov Nogo, Matija Bećković,Dobrica Erić i drugi poznati javniadvokati Ratka Mladića i Radovana Karadžića.

Međutim, bilo je vidno odsustvona svim skupovima i programima prijepoljskih Bošnjaka koji su boj-kotovali skupove u čast takozvanihoslobodilaca. Izuzetak je predsjednik opštine koji je prisustvovao na sva-kom skupu ovim povodom i javnoprisustvom i u govorima podržaoovu maniifestaciju. Predsjednik opštine Emir Hašimbegović je poto-mak porodice koja je vodila Prijepoljeprije 100 godina. U svom obraćanjuistakao je da baš zbog mirne predajeključeva i naoružanja 1912. godinevišenacionalno stanovništvo je uvijek imalo kvalitetan odnos. “Ovdje nika-da nije bilo međunacionalnih sukoba

17

Politika i društvo

Opština Prijepolje je bila suorganizator ove manifestacije. Skupštinsku većinu čine Stranka demokratske akcije Sulejmana Ugljanina i Sandžačka demokratska partija Rasima Ljajića, a njihovi čelnici su podržali ovu manifestaciju

koji bi doveli do razmimoi-laženja Srba i Muslimana”, naglasio je on.

Da skandal bude veći,Emir Hašimbegović je rame uz rame na manife-stacijama sjedio sa negato-rima srebreničkog genoci-da i zaštitnicima lika i djela haških optuženika.

Opština Prijepolje je bila suorganizator ove manife-stacije. Skupštinsku većinu čine Stranka demokratske akcije Sulejmana Ugljanina

i Sandžačka demokratska partija Rasima Ljajića, a njihovi čelnici su podržaliovu manifestaciju.

Podsjećamo da se ovegodine navršava 100 godi-na od kako je srpska i cr-nogorska vojska okupirala Sandžak i tom prilikompočinila niz zločina odkojih je najveći počinjenu selu Dolići u Sjenici iu Plavu gdje je za jedandan pokršteno 12.000Bošnjaka i Albanaca.

Prijepoljski Bošnjaci bojkotirali Prijepoljski Bošnjaci bojkotirali obilježavanje 100 godina “oslobođenja Stare Srbije”obilježavanje 100 godina “oslobođenja Stare Srbije”


Da skandal bude veći, Emir Hašimbegović

je rame uz rame na

manifestacijama sjedio sa

negatorima srebreničkog

genocida i zaštitnicima lika i djela

haških optuženika.

Sandžak

18

Borba za opstanak

Kolumna

Savez za bolju budućnost je mogao postati najjača bošnjačka stranka da vlasnik ove stranke Fahrudin Radončić nije poželio da zamijeni pozicije sa SDA, da SBB bude u koaliciji sa SDP-om, pa je proizveo najveću političku krizu dosad, čime je jalovu i raštimanu SDA uzdigao na pijedestal žrtve i alternative. Glasovi SBB-a otišli su na konto SDA

Piše: Fatmir Alispahić

Najveći neboder koji je uživotu sagradio FahrudinRadončić je pobjeda SDA

na lokalnim izborima 2012. godine!Projekat Saveza za bolju budućnosttrebao je biti kruna Radončićevog gra-diteljstva, čime bi sve njegove novinei svi njegovi neboderi dobili narodnilegitimitet. Ali, SBB je ostala u pri-zemlju, a SDA se uspela na vrh AvazTwist Towera. Nevjerovatno je to štose dogodilo – da jedna umrla stranka,potrošenog kredibiliteta, urušena odharama i profiterstva, za koju su bilisvi izgledi da će se razmrviti usljedgubitka pozicija, doživi takvu izbornurenesansu i bez ikakvih zasluga i inven-cija ponovo postane najjača stranka uBosni i Hercegovini. A s druge stra-ne da jedna željno čekana bošnjačka alternativa, koja je imala perspektiveda pokupi i SDA-ovsko i SDP-ovskobiračko tijelo, i da postane pandansnazi Dodikovog SNSD-a, do te mjerezglazja da naspram 38 SDA-ovih i 11SDP-ovih načelničkih pozicija ostvarisamo dvije. Onoliko koliko je feno-men da je Dodikov SNSD izgubio 26načelničkih pozicija, toliko je fenomento što Radončićev SBB nije ostvarioviše od dva načelnička mjesta. Kaoutjeha bi trebalo da zvuči da je SBBostvario oko 150 vijećničkih mjesta,ali, šta to vrijedi kad je SDA ostvarila 500-tinjak vijećničkih mijesta?! Teškoje oteti se uvjerenju da su SDA i SBB

zamijenili pozicije, da je rezultat SDA trebao pripasti SBB-u, pa da SBB ima 38 načelnika i preko 500 vijećnika. Po-gledajmo se u oči, iskreno i otvoreno, i priznajmo da smo još početkom ove godine doživljavali SBB kao jedan sil-ni vjetar koji će raspuhati i kvalitetno posložiti bošnjačku političku scenu, pa da dežurni trgovci nacionalnim intere-sima odu u mirovinu, a da na scenu dođu hrabri, spo-sobni, nepotkupljivi. SBB je slovio kao šansa za bošnjač-ki narod, gotovo kao SDA prije 20 godina. To nije bila tek stranka, bio je to pokret nacionalnog spasa, šansa da se Bošnjaci izbave iz potla-čenosti i rasula. Kružio je taj fluid mjesecima, a ponaj-bolje se osjećao na skupovi-ma na koje je – kao nekad Alija Izetbegović – dolazioFahrudin Radončić. Nika-da Sulejman Tihić nigdje nije doživio ovacije kakve jesvugdje doživljavao Fahru-din Radončić. Dokaz je to da ga je narod ugledao kaosvog izbavitelja, čovjeka koji dolazi da pomogne, a ne da jaše, pljačka i rasprodaje. Ako su opći izbori 2010. bilikratak rok da tek osnovana SBB ostvari rezultat kakav pristaje takvom pokretu na-cionalnog spasa i promjena, onda su ovi lokalni izbori trebali potvrditi ono što se očekivalo: smjenu genera-cija, osvježenje političkihobrazaca, ustoličenje jednedugovječne političke alter-native, koja neće po minde-rima i kojekakvim ilegalama rješavati nacionalna pitanja, već će op-stanak i prosperitet Bošnjaka podići na pijedestal akademske zajednice – da nas vode umni i ponosni. Nikada se u boš-njačkoj demokratskoj povijesti nije do-godio takav fenomen, kakav je izbio sa nenadanim zakržljavanjem SBB-a i ot-kržljavanjem odveć upropaštene SDA. A fenomen je i to što se niko dosad nije bavio ovim fenomenom, kao da svi ni-smo znali da se SDA iznutra raspada odhipokrizije i moralne truleži, a da SBB sva šljašti futurizmom, u duhu fasada na Radončićevim neboderima.

Ko će biti sluga SDP-a

Svi dosadašnji izbori u BiH, od pada komunizma pa dosad, više su bili izbo-ri PROTIV, nego izbori ZA. Birači suredovno eliminirali onoga koga ne žele,ili manje žele, u korist onoga uz koga seosjećaju rahatnije. Moglo bi se čak usta-noviti da sve dosadašnje pobjede SDA,

naročito na višim razinama vlasti, nisu rezultat program-skog opredjeljenja stranke, većstraha da bi nas, ako ne gla-samo za SDA, mogli uzjahatiSrbi-Hrvati i “crveni kmeri”.U prvim poslijeratnim kam-panjama program SDA se izasnivao na parolama tipa “Usvojoj vjeri na svojoj zemlji”,čime je slata poruka da bi semoglo ostati i bez vjere i bezzemlje ako se ne glasa za SDA.Isto vrijedi i za SDP koji,samo u obrnutom smjeru,manipulira narodnim straho-vima. U poratnim kampanja-ma SDP-a govorilo se o tri na-cionalne stranke koje su kriveza rat, pa će rata opet biti akonarod glasa za te stranke, da bise još 2000. ispostavilo da Srbii Hrvati i dalje glasaju za svoje,dok samo Bošnjaci svjedočedemokratsku hrabrost. A ta sehrabrost onda obila o glavu uvidu strahovlade SDP-Alijan-se, kada su hapšeni, proganja-ni i vrijeđani mnogi bosanskipatrioti, sve kako bi se ZlatkoLagumdžija pred svijetomprikazao kao partner u borbiprotiv tzv. islamskog teroriz-ma. A kako ćeš se boriti protiv nečega što ne postoji, ako tošto ne postoji nećeš izmisliti,

pa je tako SDP, za potrebe velikosrba i ve-likohrvata – kao i danas! – izmišljao tzv.islamski terorizam. Na svu sreću narod seisprepadao pa je opet na narednim izbo-rima, 2002. godine, glasao protiv - pro-tiv SDP-a, a za SDA, koja se vratila na velika vrata, dakako, bez ikakvih zasluga.Kratko pamćenje u bošnjačkog naroda, a posebno medijski inžinjering Federalnetv, učinili su da narod 2010. izabere SDP,kao staru-novu garanciju da mi nismonikakvi teroristi, nikakvi džamijaši, da smo mi Evropljani i intelektualci, samotak’i. Dotad je SDA već bila do te mjere

Fahrudin RadončićFahrudin Radončić je z je zaslužan za trijumaslužan za trijumf SDAf SDA


Jedina ktivistička

kampanja SDA bila je ono

što je za SDA činio Fahrudin Radončić, sa

svojom novinom i svojom

strankom. A šta je činio? Napravio je

od SDA žrtvu. Zaigrao je na kartu

optuživanja SDA za veze sa terorizmom, a što je karta na kojoj je 2002. propao Zlatko Lagumdžija.

19

zgnječena i raspamećena da jebilo gotovo svejedno da li gla-sao za SDA ili za SDP, a čemuje najbolji primjer ministarsigurnosti Sadik Ahmetovićkoji je svoju pravovjernost be-ogradskim šefovima dokazi-vao slanjem kerova na ozebla muslimanska sela. I drugi sučelnici SDA, a naročito Tihići Izetbegović, činili razne ga-fove kako bi se velikosrpskojjavnosti prikazali kao poniznii poslušni. A koliko god su seprikazivali kao jadnici, sve jebjesomučnija bila kampanja na Federalnoj tv, da bi SDP-a 2010. godine postao najjača stranka u Bošnjaka. Poražena i posramljena SDA, koja nije više imala nikakvog identiteta i inventivnosti, ušla je u koaliciju sa SDP-om, kao obični sta-tista. Od one sile koju je Alija Izetbegović predao odnekle dovedenom Sulejmanu Tihiću, ostala je jedna svehnuta, anemič-na, bivša stranka.

I tako bi to ostalo do daljnjeg, do uginuća, da se nije pojavio Fahrudin Ra-dončić sa iracionalnom ambicijom da sruši koaliciju SDP-SDA i da se on, sa svojim SBB-om, uvali pod skute SDP-a. Upravo ovo pitanje će ostati kao jedna od užarenih tačaka u bošnjačkoj demokrat-skoj povijesti, jer je teško ičim normal-nim objasniti Radončićevo insistiranje da SBB postane kao SDA: sluga SDP-a. Nasuprot tog uvaljivanja SDP-u, pred Radončićem je bila sjajna perspektiva da i na lokalnim izborima 2012., a pogoto-vo na općim izborima 2014., pokupi sve one nezadovoljne glasove ozlojeđenih i ojađanih glasača SDP-a i SDA.

Radončić nije morao dugo čekati da se uvjeri koliko je neisplativo služiti kao otirač SDP-u, jer se evo već 2012., nekoliko mjeseci nakon što je obzna-nio da hoće biti Lagumdžijin potrčko,

pokazalo koliko košta jalova vizija. Sada se Radončić trudida objasni kako je ovaj mi-norni rezultat izuzetan uspjehSBB-a, ali ga u tome odajekiselkasti osmijeh, iz kojeg sevidi da on zna, to što znamoi mi, da je pobjeda SDA na izborima pripadala njemu, a da je SDA-u pripadao SBB-ov minorni rezultat, te da seova zamjena stranaka i re-zultata dogodila zahvaljujućiutrpavanju SBB-a na mjestoSDA, i oslobađanjem SDA ka poziciji alternative, i – žrtve.Postoje samo dva moguća od-govora na ovo što je počinioFahrudin Radončić kada je

svoje političke i medijske resurse spaliokroz razvaljivanje koalicije SDP-SDA iutrpavanje SBB-a namjesto SDA: Prvi)ili je Fahrudin Radončić igrač SDA kojije u nekom sofisticiranom projektu za-dužen da ovu umrlu stranku, po uzoruna dr. Frankensteina, podigne iz mrtvihi napravi najjačom strankom u BiH;Drugi) ili je Fahrudin Radončić čovjek male pameti i kratke vizije pa da nijemogao procijeniti dokle će ga odvestijahanje po SDA i utrpavanje SDP-u,čim nije mogao procijeniti da bi najbo-lje prošao da se nije kačio ni protiv niza, već da je razvijao ideju nacionalne idemokratske alternative postojećoj koa-liciji SDP-SDA, a čime bi SBB već na lokalnim izborima 2012., a pogotovona općim 2014. postao najjača bošnjač-ka stranka. ...A teško je povjerovati i ujednu i u drugu nevjerovatnu pretpo-stavku, iako su obje zatemeljene na kon-kretnim činjenicama. Nesporno je da jeRadončić od gotovine napravio veresiju,a moralno bankrotiranoj SDA predaosvoju gotovu lidersku poziciju. Kako jekod bošnjačkog naroda došlo do tog ira-cionalnog inata da se glasa za SDA?


Radončićev bumerang

Vazda je lakše dijagnosticirati pro-blem, nego pronaći uzroke i pretpostaviti posljedice. Ako su pobjedničke perspek-tive bile opipljivije kod SBB-a, nego kod i jedne druge stranke, valja se zapitati – kako to da pobijedi SDA a zglazja SBB? Enigmi doprinosi i činjenica da je Dnev-ni avaz, sada već kao stranačko glasilo zSBB-a, prvorazredni tutor bošnjačkog javnog mnijenja. Ni oko jedne medijske adrese nije sakupljeno toliko poznatih Bošnjaka, od akademika do pjevača, pa kad ta adresa kaže da je neko kriminalac, onda iza takve ocjene (ili potvore) stoji ta sila intelektualnih i estradnih auto-riteta. A meta SBB-ovog glasila bili su raznorazni funkcioneri SDA (možda i opravdano?), ali ne i SDP-a, jer se pro-gonom SDA-ovaca nastojala posvjedočiti spremnost Fahrudina Radončića da služi SDP-u, kao što SDP služi velikosrbima i velikohrvatima. Dogodio se paradoks da glavni zaštitnik SDA postane islamofo-bično Oslobođenje, iako SDA ima toliko para da je dosad mogla stvoriti medijsku imperiju kojom bi štitila i afirmirala svoje interese. To što SDA nema valjanog gla-sila, već trčkara od Avaza do a Oslobođenja, najbolji je dokaz mutavosti ove strankekoja je razoružana, bez riječi, blehnula uharangaške, a često i prizemne tekstoveDnevnog avaza. Bošnjaci tako nisu ima-li nikakvu medijsku alternativu, već suostali prepušteni Dnevnom avazu, kojije već postao nacionalna navika. Kakose onda moglo dogoditi da Dnevni avaz, zzu ime Radončića i SBB-a, Bošnjake po-litički instruira u jednom pravcu, a da Bošnjaci odu u drugom pravcu? To je,zapravo, najveća enigma i najveći doga-đaj ovih izbora! Ne samo da Dnevni avaznije uspio ubijediti Bošnjake da glasajuprotiv SDA, a za SBB, iako je to uistinubila kvalitetno upakovana ponuda, već suBošnjaci, bez ikakve medijske ponude od

Upravo ovo pitanje će ostati kao jedna od užarenih tačaka u

bošnjačkoj demokratskoj povijesti, jer je teško ičim normalnim objasniti

Radončićevo insistiranje da SBB postane

kao SDA: sluga SDP-a.

strane SDA (jer SDA nema medije!) – masovno zaokru-živali SDA. Dakle, Bošnjacinisu glasali za SDA, već suglasali PROTIV Fahrudina Radončića, odnosno, prepo-ruka Dnevnog avaza. I, glasa-li su protiv SDP-a, koji je uzSNSD najveći gubitnik ovihizbora. Zamislimo na šta bi li-čili opći izbori kad bi se danasodržali: koalicija SDP-SBBbila pometena ka opoziciji!Pri tome ne treba zaboravitida je bliska prošlost SDA kr-cata promašajima, a da izbor-na kampanja SDA nije imala šta ponuditi osim parola i fotografija.Ako je cilj kampanje da budi svijest, po-mjera granice, inicira reakciju, u smisluopredjeljenja da se glasa – onda je jedina aktivistička kampanja SDA bila ono štoje za SDA činio Fahrudin Radončić, sa svojom novinom i svojom strankom. A šta je činio? Napravio je od SDA žrtvu.Zaigrao je na kartu optuživanja SDA za veze sa terorizmom, a što je karta na kojojje 2002. propao Zlatko Lagumdžija. Jer,Bošnjake možeš svakako šamarati, ali na izmišljotinu o tzv. islamskom terorizmuovaj narod-žrtva se budi i ne zaboravlja.Na kraju, insistiranjem da se nakon go-dinu dana čekanja i godinu dana vlastirasformira koalicija SDP-SDA, FahrudinRadončić je proizveo najveću političku

krizu u Bošnjaka dosad – da se više ne zna ko je na vlasti a ko nije. Narod je to razumio. A neko kome je stalo do Bosne i Bošnjaka ne bi pravio takve vratolomije, već bi sačekao izbore 2014. pa da na velika vrata odmijeni SDP i SDA. Činjenica da je SDP pristao

j

da podrži instaliranje krize u Bošnjaka, a da su tu krizu i istjerivanje SDA iz vlasti podr-žali Milorad Dodik, američki ambasador, OHR, ukazuje da je to ista ona ekipa koja je činjenjem i nečinjenjem rea-lizirala genocid u Srebrenici.

Novost je samo u tome što i danas imaju svoje jatake među Bošnjacima, one koji će za račun dejtonskog projekta – veliko-srpskog i velikohrvatskog ovladavanja Bo-snom i Hercegovinom – instalirati stanje krize i beznađa na frtalju bh. teritorije na kome još žive Bošnjaci.

Postizborna retorika pokazuje da uSDA uopće ne razumiju, i ne cijene, pa-triotske osjećaje koji su im donijeli po-vratak među žive. A evo i zašto... Izborna tinta se nije ni osušila, a lider SDA Su-lejman Tihić je poletio u zagrljaj svome idolu Zlatku Lagumdžiji. K’o veli, evo sad smo jači, sad smo faktor, pa ćeš nas mož-da sada primiti da ti budemo sluge, na-mjesto Fahrudina Radončića. Kobejagi, u interesu države i građana Tihić poziva

20

SDP u koaliciju. A Fahrudin Radončić, sav razdragan što SDP ne haje za SDA, poručuje: “Koalicija sa SDP-om je čvrsta” – iz čega se vidi da on uopće ne razumije zašto je umjesto velike narodne stranke ostao stranka u pubertetu. ...Kao što ni SDA ne razumije da je ovoliku naklonost Bošnjaka dobila upravo zahvaljujući, do-duše prisilnom, razlazu sa SDP-om i za-hvaljujući bumerangu Radončićeve pro-pagande. Ako SDA računa da na općim izborima - koji su za državu BiH važniji od lokalnih - očuva ovaj rezultat, onda bi taj Sulejman Tihić morao imati toliko pameti da zna kako bi u ponovnoj koali-ciji sa SDP-om mogao 2014. proći onako kako je 2012. prošao Fahrudin Radončić. Čini se da Radončić i njegova privatna stranka (izuzev u slučaju liderove ostavke) takvu šansu za popravni uskoro neće ima-ti, samim tim što su se i prije i poslije ovih izbora uslikali kao faktor destabilizacije i jagme za vlašću, ispoljavajući namet kao osobinu koja je odvajkada bila prezrena u bošnjačkom narodu. Prvo šta bi se moralo dogoditi na putu rehabilitacije perspekti-va SBB-a jeste da narod ovu stranku ugle-da kao žrtvu, a ne kao progonitelja. No, pitanje je da li uopće Fahrudin Radončić želi isto što i bošnjački narod, i da li je taj SBB osnovan u ime naših, ili nečijih in-teresa. Bošnjački narod svakako zaslužuje aplauz za zrelost da misli svojom glavom, pa i kad u šumi podvala i prevara od dva zla izabere ono za nijansu manje.

Dakle, Bošnjaci nisu glasali za

SDA, već su glasali PROTIV

Fahrudina Radončića, odnosno, preporuka “Dnevnog avaza”. I, glasali su

protiv SDP-a, koji je uz

SNSD najveći gubitnik ovih

izbora.

21

20. internacionalno takmičenje u hifzu Časnog Kur’ana u Kairu

Intervju

Moje druženje s Kur’anom počelo je od malih nogu, a odvijalo se u dvije faze. Prva faza počinje u predškolskom periodu u Rijadu i traje do 15. godine. U toj fazi su moji roditelji, Allah im podario svaki hajr, odigrali ključnu ulogu, podučavajući me kur’anskom pismu i sadeći u meni ljubav prema Allahovoj Knjizi. To je bio slučaj i sa ostalom braćom i sestrama. Otac je povukao važan potez u tom pogledu, upisujući me u škole specijalizovane za hifz Kur’ana

Razgovarao: Jusuf Džafić

Hafiz Abdullah Kapo, naš sa-govornik, je porijeklom iz Rogatice. Rođen je 1989.

godine u Rijadu, Saudijska Arabija, gdje je proveo prvih 15 godina svoga života. 2004. godine se vraća Bosnu, gdje upisuje i završava Behram-begovu medresu u Tuzli. Po završetku Behram-begove medrese 2008. godine upisuje Šerijatsko-pravni fakultet na prestiž-nom El-Azharu. Diplomirao je u roku ove godine.

Abdullah Kapo potiče iz hafiske porodice. Naime, njegov otac Hasib Kapo ima devetero djece, od čega je do sada, računajući i Abdullaha, petero hafiza. Ostalih četvero su na putu da postanu.

Povod našeg razgovora sa mladim hafizom su njegovi uspjesi na polju Kur’ana, poglavito posljednji uspjeh na 20. internacionalnom takmiče-nju u hifzu Časnog Kur’ana u Kai-ru, gdje je pri jakoj konkurenciji, u kategoriji 10 džuzeva, osvojio drugo mjesto. Ono što ovaj uspjeh čini ve-ćim je činjenica da je ovakav izvanre-dan rezultat polučen u Egiptu, zemlji odakle dolaze najbolji svjetski učači Kur’ana.

Svaki plodonosni rad zahtije-va ogromne žrtve. Kako je tekao Vaš put od prvih harfova sufare do trenutka kad ste položili hifz pred komisijom u Sarajevu?

Kapo: Moje druženje s Kur’anom počelo je od malih nogu, a odvijalo se u dvije faze. Prva faza počinje u predškolskom periodu u Rijadu i tra-je do 15. godine. U toj fazi su moji roditelji, Allah im podario svaki hajr, odigrali ključnu ulogu, podučavajući me kur’anskom pismu i sadeći u meni ljubav prema Allahovoj Knjizi. To je bio slučaj i sa ostalom braćom i se-strama. Otac je povukao važan potez u tom pogledu, upisujući me u škole specijalizovane za hifz Kur’ana. Maj-ka je toliko vremena, truda i zdravlja izdvojila za nas u cilju da nam Kur’an bude vodilja u životu i da ga naučimo napamet. Njena ljubav prema mus-hafu je neopisiva. Ambijent kod kuće je bio dosta stimulirajući za hifz,

tim više što sam se mogao ugledati u tri starije sestre koje su me pretekle u hifzu. Do 15. godine, Allahovom voljom, već sam kompletirao cijeli Kur’an. Druga faza okarakterisana je obnovom i učvršćivanjem hifza, a ona nastaje po dolasku u Behram-begovu medresu u Tuzli. Tamo sam imao čast upoznati hfz. Mirnesa ef. Spahića koji mi je postao muhaffiz. Hafiz Mirnes, Allah ga nagradio, obilježio je drugu fazu moga uče-nja Kur’ana posvetivši svoje vrijeme na moje preslušavanje i upućivanje. Vodio je brigu o meni i olakšao mi prilike. U Medresi nije nedostajala podrška i pomoć direktora i ostalih profesora. Hifz sam položio pred ko-misijom u Sarajevu za tri dana, a ha-fiska dova se održala 22. novembra 2008. u Behram-begovoj džamiji u Tuzli.

Nedavno ste osvojili drugo mje-sto na Internacionalnom takmiče-nju iz hifza u Egiptu, u kategoriji10 džuzeva. Dobili ste nagradu lično od Muhammeda Mursija,predsjednika Egipta. Možete li da nam kažete nešto opširnije o tomtakmičenju?

Kapo: Ovo je blagodat Gospo-dara moga koji me iskušava da li ću zahvalan ili nezahvalan biti. Nije za-hvalan Allahu onaj koji nije zahva-lan ljudima, stoga se koristim ovom prilikom da se zahvalim Rijasetu Islamske zajednice u Bosni i Herce-govini koji mi je i ovog puta pružio povjerenje i odabrao me za bh. kan-didata na ovom internacionalnom takmičenju Kur’ana. Što se tiče na-tjecanja, radilo se o 20. egipatskom internacionalnom takmičenju u hif-zu Časnog Kur’ana, koje se održalo u Kairu u periodu od 7. do 12. augusta 2012. godine, odnosno od 19. do 24. ramazana 1433. hidžretske godine, a čiji je pokrovitelj bio predsjednik dr. Muhammed Mursi. Ovo takmi-čenje je dobilo priznanje od kralja Saudijske Arabije za najbolje inter-nacionalno takmičenje u hifzu Ča-snog Kur’ana za ovu godinu. Učešće je uzelo 97 takmičara iz preko 60 zemalja u različitim kategorijama. Komisiju su sačinjavali eminentni hafi zi i učači iz Egipta, Saudijske Arabije, Alžira, Senegala, Bahreina,

Abdullah KAbdullah Kapapoo osvojio drugo mjestoosvojio drugo mjestou kategoriji 10 džuzevau kategoriji 10 džuzeva


22

Omana i Sudana. Jaka konkurencija i oštri kriteriji su odlike i zajedničke karakteristike svih internacionalnih takmičenja. Dova roditelja je dosta pomogla. Hvala dragom Allahu koji mi se smilovao.

Zamjetno je bilo da ste se tokom uručenja nagrade zadržali duže u razgovoru sa predsjednikom Mur-sijem nego ostali takmičari. Čak ste

g p j

ga i poljubili u čelo, što je propraće-no gromoglasnim aplauzom . Možete li da nam ispričate šta se tačno tamo na bini desilo između Vas i predsjed-nika Egipta?

Kapo: Tog dana je predsjednik Mursi donio historijsku i hrabru od-luku smijenivši maršala Tantavija i generala Anana, dugogodišnje članove Vojnog vijeća i prijatelje Mubaraka koji su s puno upitnika vodili period tran-zicije u Egiptu. Tim potezom je, bez ijedne prolivene kapi krvi, okončao vladavinu vojske koja datira od 1952. Mogao sam mu na licu uočiti znakove umora i iscrpljenosti od bremena koje se sručilo na njegova pleća. Te noći se strahovalo od nepromišljene reakcije, pa je obezbjeđenje sale bilo neviđeno. U salu su mogli ući samo oni kojima je predsjedništvo uputilo pozivnicu uz rigorozan pretres. S hafi zom Mu-hammedom Mursijem sam imao pri-liku razmijeniti nekoliko riječi. Nakon

što sam mu prišao i nazvao selam, kazao sam mu da ga volim u ime Allaha, te da je on ponos svih muslimana. Uzvratio je riječima: “Zavo-lio te Onaj u čije ime si me zavolio, Allah te nagradio, Allah te počastio.” Prenio sam mu selame oca, pa ka-zao kako imponuje činjenica da se po prvi put na inter-nacionalnom takmičenju događa da učesnike - hafi ze nagrađuje pokrovitelj, odnosno predsjednik koji je i sam hafi z, što me posebno raduje. Poljubio sam ga u čelo u znak poštovanja. Nije to protokol s predsjednici-ma, ali sam time htio poslati poruku određenim krugo-vima u Egiptu kako se treba poštovati predsjednik hafi z, jer kada vide kako ga stranci uvažavaju i vole onda bi se trebali malo priupitati. Naime, tih dana je Mursi bio izložen neprimjernim na-padima i ucjenjivanjima. Također, kada mi je uručio nagradu rekao je kako ta nagrada ne predstavlja ništa, da je to samo simbolika. Molim dragog Allaha da učvrsti korake Svoga roba Mursija, da ga pomogne na putu prosperiteta Egipta i ummeta, te da ga učini praved-nim vladarom.


Ovo ne samo da nije Vašeprvo takmičenje, nego nije ni prvo takmičenje gdje ste ostvarili zapažene rezultate. Kada ste počeli da se takmi-čite, na kojim takmičenjima ste sve učestvovali, koje ste rezultate polučili?

Kapo: Po maturiranju sam učestvovao na takmičenju hifza Časnog Kur’ana koje se održalo na Fakultetu islam-skih nauka u Sarajevu, a čiji organizatori su bili Fondacija za hifz Kur’ana i Rijaset Is-lamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Tada sam osvo-jio prvo mjesto u kategoriji 10 džuzeva. Nakon toga sam krenuo s internacionalnim takmičenjima, pa sam imao

priliku učestvovati na takmičenjima u Maleziji, Dubaiju, Mekki, Kuvajtu i na ovom posljednjem u Egiptu.

Upravo ste diplomirali na pre-stižnom Univerzitetu El-Azhar, drugom najstarijem univerzitetu u svijetu. Zanima nas zbog čega ste se upisali na El-Azhar, kako su prote-kle Vaše studije na njemu, te kakva iskustva nosite sa El-Azhara?

Kapo: Opredijelio sam se za Azhar iz razloga što sam ga uvi-jek doživljavao svjetionikom znanja

Pripala mi je čast da se pored

studiranja u Kairu

angažujem na planu

predstavljanja Bosne i

Hercegovine. Kolege i ja

smo u sklopu Asocijacije

bh. studenata u Egiptu u

više navrata predstavljali

našu zemlju u Klubu stranih

studenata.

i tvrđavom muslimana. Dojmila me se ta umjerena interpretacija is-lama koju pruža Azhar. Mogućnost spoznaje različitih pravaca i škola unutar islama, kao i f leksibilnost u razmišljanju su stvari koje sam tražio i pronašao na tom sveučilištu. Naravno da sam imao u podsvijesti našu istaknutu ulemu koja je prošla kroz Azhar i ostavila neizbrisiv trag u bošnjačkoj povijesti (Kasim Dobrača, Mehmed Handžić, Ahmed Smajlović, Besim Korkut, Husein Đozo i drugi). Isto tako, znao sam da je mnoge islamske univerzitete u svijetu osnovala ili sudjelovala u osnivanju ulema sa Azhara, pa sam htio da se i ja napijem s tog vrela zna-nja i mudrosti. Međutim, ne treba zanemariti ni druge činjenice. Istina je da period stagnacije i pasivnosti muslimanskog svijeta nije zaobišao ni Azhar. I on je bio žrtva okupator-skih sila, a zatim njihovih domaćih sluga. Bio je meta politike rušenja islama i njegova gašenja u životu masa, pa je shodno tome šejhul-azhar bivao imenovan od strane predsjednika Egipta, što nije izuze-tak s aktuelnim šejhul-azharom, koji je čak bio član užeg političkog odbora partije svrgnutog Mubaraka. To ilustrira sve. Moja generacija je imala čast svjedočiti kako Azhar ponovo zaživljava, zahvaljujući veličanstvenoj revoluciji, ali da bi on povratio puni sjaj mora se riješiti onih koji ga opstruiraju i interno destruiraju. Isto tako, uvjeti na Azharu bi trebali ići u korak s vremenom.

Dosada ste proveli če-tiri godine studirajući u Egiptu, tačnije u njego-vom glavnom gradu - Ka-iru. Pored ovog zadnjeg učešća na Internacional-nom takmičenju, da li ste još negdje u Egiptu imali priliku da predstavljate našu zemlju, odnosno šta ste sve kao ambasador Bosne uradili na promo-visanju naše zemlje?

Kapo: Pripala mi je čast da se pored studiranja u Kairu angažujem na planu predstavljanja Bosne i Hercegovine. Kolege i ja smo u sklopu Asocijacije bh. studenata u Egiptu u više navrata predstavljali našu zemlju u Klubu stranih studenata. Ako se može u tom kontekstu dodati da sam, hvala Allahu, na arapski je-zik preveo knjigu “Sjećanja na Aliju Izetbegovića” autora Adamira Jerko-vića, koja bi trebala ugledati svjetlo dana u skorijem roku. Ona predstavlja ključnu i najvažniju ličnost Bosne i Hercegovine u modernoj historiji i na neki način to je predstavljanje i same Bosne i Hercegovine.

šem životnom putu bodrili skoro svi u Vašoj okolini. No, koga biste posebno istakli?

Kapo: Roditelji su uvijek bili uz mene pružajući mi svaku vrstu podrške. Sretan sam i zahvalan Allahu što mi je ih podario. Draga mati je uskratila sebi mnoge ugod-nosti s ciljem da svoju djecu dove-de u neraskidivu vezu sa islamom i

23

Kur’anom. Nemam riječi zahvale za njih. Molim Allaha dragog da ih na Sudnjem danu okiti zlat-nom krunom koja će sija-ti između istoka i zapada. Isto tako, mnogo sam du-žan i zahvalan supruzi Ajli, čije bodrenje i pomaganje nije izostalo od trenutka kada smo stupili u bračnu zajednicu. I svakako ne bih, a da se ne sjetim do-vom svih onih koji su osta-

vili na mene lijep dojam i pozitivno utjecali - od familije, profesora u Ri-jadu, u Medresi, na Azharu. Molim dragog Allaha da ih sve obilato na-gradi i spoji u Džennetu.

Odlika uspješnih ljudi je plani-ranje unaprijed, pogotovo ako je planer mlada osoba. Kako izgleda-ju Vaši planovi u budućnosti? Pla-nirate li se nakon studija vratiti u svoju domovinu?

Kapo: Planove dijelim na krat-koročne i dugoročne. I jedne i druge potkrepljujem trudom i ambicijama. Realizacija mnogih planova ovisi o znanju i radu. Stoga, usredotočiti se na učenje je primarna stvar, pogo-tovo kada imam priliku i kada sam u ovakvim okolnostima. Boraviti u Egiptu i ne okoristiti se maksimalno veliki je gubitak. Planiram se vratiti u Bosnu, ako Bog da, po okončanju studija. I ne bih za kraj, a da ne pod-sjetim sebe i čitaoce na stalno učenje dova našoj braći u Siriji i Rohingya muslimanima u Mijanmaru, kao i ostalim mjestima.


Isto tako, mnogo sam

dužan i zahvalan

supruzi Ajli, čije bodrenje i pomaganje

nije izostalo od trenutka kada

smo stupili u bračnu

zajednicu.

24

Šta nam otkriva slučaj danskog špjuna Mortena Storma

Društvo

Priča o Mortenu Stormu tiče se i Bosne i Hercegovine. I u našoj zemlji je do sada bilo, nažalost i još uvijek ih ima, sličnih slučajeva obavještajnog širenja tekfirsko-terorističkih ideja. Sjetimo se samo slučaja Nihada Čosića. Isti smrdljivi trag obavještajnog djelovanja iza sebe ostavili su i slučajevi “Begtašević” (Mirsad Begtašević je sa svojim saradnicima došao iz Stormove Danske u našu zemlju gdje je navodno trebao izvesti terorističko djelo), slučaj “Mevlid Jašarević” i napad na bugojansku policijsku stanicu za koji je uhapšen i optužen Haris Čaušević i ostali. Pored navedenih konkretnih primjera, obavještajne metode djelovanja u BiH, koje prepoznajemo po uzoru na slučaj Mortena Storma, prepoznajemo i kroz veoma napadno širenje tekfirskih ideja u našoj zemlji

Piše: Ezher Beganović

Danac Morten Storm, taj-ni agent danske kontrao-bavještajne službe PET i

američke CIA, proteklih dana izazvaoje ogromnu pažnju medija u Europi,naročito medija na prostoru bivše Ju-goslavije. Morten Storm se danskimmedijima pohvalio da je on za Ame-rikance organizirao likvidaciju lidera Al Kaide u Jemenu Anvara al-Avlakija.Storm je u navedenoj ispovijesti poseb-no istakao dio u kojem navodi kako jeoženio Anvara al-Avlakija sa Aminom,Zagrebčankom koja je prihvatila islam.Također, Storm je danskim medijima ispričao detalje kako je godinama,po nalogu danske kontraobavještajneslužbe PET i američke CIA, glumioradikalnog islamistu i na taj način efi-kasno prikupljao obavještajne podatkeprotiv osumnjičenih muslimana i gru-pa širom svijeta.

Slučaj Mortena Storma veoma jezanimljiv jer dokumentira jedan izu-zetno važan obavještajni metod koji za-padne obavještajne službe danas često koriste u svojoj borbi protiv terorizma. Kako je sam priznao, Morten Storm se po nalogu danske kontraobavještaj-ne službe PET i američke CIA među muslimanima predstavljao kao osoba sa vrlo radikalnim islamskim stavo-vima, odnosno on je inten-zivno širio veoma radikalnu verziju tumačenja islama i uporno huškao muslima-ne na činjenje terorističkih akata i drugih kriminalnih djela. Drukčije rečeno, Mor-ten Storm je intezivno širio terorističko-tekfirske ideje među muslimanskim kru-govima u kojima je operirao. Storm je širio tekfirske ideje radi zadobijanja povjerenja pipadnika Al Kaide i kako bi se uspješno infiltrirao u njihove redove.

Morten Storm se dugopripremao za svoj obavje-štajni zadatak. On je sa oba-vještajnim službama počeo da sarađuje u zatvoru u Danskoj gdje je služio kaznu zbog članstva u bajkerskoj bandi, uzimanja droga, kra-đa i drugih prekršaja. Dok je bio u zatvoru Storm je obznanio svoj prelazak na islam. Nakon izlaska iz za-tvora kreće se u muslimanskim krugo-vima u Danskoj gdje aktivno učestvuje u širenju ekstremnih ideja. Storm se najviše kretao oko džamije u gradu i Aarhusi kod Copenhagena. Kamran Shah, predstavnik vjerske zajednice muslimana u spomenutim mjestima, dobro se sjeća Mortena Storma, koji se tada zvao Murad Storm. “On je napad-no pokušavao da promovira radikalna shvatanja kod mladih ljudi. Nekoliko puta je bio u našoj džamiji i uporno je nagovarao mladiće da trebaju spremni da se bore protiv nevjerničkog društva

u Danskoj. Kada se prisjetimo kako jeaktivno pokušavao radikalizirati našemladiće i sadašnje otkriće da je to onradio kao agent obavještajnih službi mismo potpuno šokirani.”

Nedugo nakon toga odlazi na izuča-vanje islama i arpaskog jezika u Jemenna Univerzitet “Al Iman”. Ovaj Univer-zitet vodi poznati jemenski alim, šejhZindani. Kada je naučio arapski jezik

i izgradio svoj imidž pravog islamiste, Morten, odnosnoMurad Storm, odlazi u En-glesku gdje u više gradova počinje svoj obavještajno-operativni rad. U Lutonui Birminghamu oko sebeokuplja mlade muslimanekoje uči islamu, bokserskimvještinama i promovira seu njihovog vjerskog lidera.I u Lutonu i BirminghamuMorten Storm huška svojepristalice da prihvate terori-stičko-tekfirske ideje. Prema svjedočenju muslimanskihlidera, Storm je u spomenu-tim gradovima uspio da senametne kao radikalni vođa grupici mladića, koje je od-vojio i osnovao u posebnuradikalnu skupinu koja jeusvojila njegove terorističko-tekfirske ideje.

Navedeni primjer oba-vještajnog djelovanja Mor-tena Storma otkriva mračnustranu svjetskih obavještaj-

nih službi i njihovog djelovanja pre-ma muslimanima i islamu u svijetu.Obavještajne službe, kako je prikazanokroz primjer Mortena Storma, prelazegranicu dozvoljenog obavještajnog dje-lovanja, jer na ovaj način ugrožavajusigurnost svih ljudi, a posebno musli-mana. Planskim širenjem tekfirskih iterorističkih ideja među muslimanima,obavještajne službe se ne bore protiv te-rorizma, one ga tako samo raspiruju.

Sa ovakvom vrstom obavještajnog djelovanja ne slažu se svjetski stručnja-ci krivičnog prava. Danski list Politi-

Obavještajne mObavještajne metodetode še širenjirenjaa

tekfirsko – terorističkih ideja Mortena Stormatekfirsko – terorističkih ideja Mortena Storma


Naglo pojavljivanje ekstremnog

tekfira u BiH, njegovo nesmetano

rasplamsavanje, pogubno

djelovanje i sve druge štetne

posljedice, koje osjećamo od te strašne pojave,

produkt su obavještajnog djelovanja i

obavještajnih metoda čiji

najatraktivniji operativac

danas je Monter Storm.

25

ken potražio je stručno mišljenje o (ne)ispravnosti obavještajnog djelovanja u kojem agenti vrše aktivnu agit aciju činjenja teških krivičnih djela kao što je terorizam. Politiken je prezentirao slučaj “Storm” stručnjacima krivičnog prava na Univerzitetu u Copenhage-nu. Profesor Jorn Vestergaard smatra da agent ne smije raditi takve stvari. “Agent ne smije raditi stvari kojima bi podsticao na činjenje krivičnih dje-la”. Sa ovim stavom slaže se i pro fesor Trine Baumbach. “Bez obzira je li neko agent policije ili PET-a, protu-zakonito je podsticati druge da čine krivična djela.” Šef danske kontraoba-

j p g

vještajne službe PET, Jakob Scharf je objasnio zašto se obavještajne službe koriste ovakvom metodom provoka-tivnog obavještajnog rada. Po njemu, kada obavještajni agent širi radikalne ideje i podstiče na činjenje terorizma postoji velika vjerovatnoća da će se na taj način uspjeti prikupiti važne infor-macije o terorističkim djelima i skupi-nama. Ovakvo davanje širokih ovla-štenja obavještajnim službama nameće sumnju da njihovi agenti, vjerovatno, nekada učine i poneko manje ili veće krivično, u Stormovom primjeru, tero-rističko djelo. Sve kako bi se dokazali i što više približili izvoru informacija i liderskim pozicijama terorističkih gru-pa. O šteti niko ne vodi računa. A šteta je ogromna. U opisanoj borbi protiv terorizma štetu osjete najviše muslima-ni. Morten Storm se povukao na drugi obavještajni zadatak, a iza njega, među muslimanima, ostalo je sve smeće koje je godinama okolo rasipao. Svjetski mediji ovakve primjere raširenog radi-kalizma među muslimanima spremno i veoma rado koriste kako bi vodili kampanje protiv islama i muslimana.

Priča o Mortenu Stormu tiče se i Bosne i Hercegovine. I u našoj zemlji je do sada bilo, nažalost i još uvijek ih ima, sličnih slučajeva obavještajnog ši-renja tekfirsko-terorističkih ideja. Sje-

timo se samo slučaja Nihada Čosića, koji je bio aktivan u

j

vrijeme procesuiranja Rijada Rustempašića i njegove gru-pe. Danas u Bosni i Herce-govini niko ne zna gdje je tajNihad Čosić. Nikoga to višeg g j j j

ne zanima. Nihad Čosić jeg

bio agent stranih obavještaj-nih službi i imao je isti za-datak kao Morten Storm, stom razlikom što je Čosiće-va provokatorsko-agentska karijera trajala znatno kraće.Njegov obavještajni mentorbio je američki službenik u Tužilaštvu BiH, Drew G. Engel. Tužilac Drew G.Engel je od Nihada Čosića

g

prvo napravio medijsku zvi-jezdu, tako što mu je srediointervju magazinu Dani uikojem je on iznio brojne lažio svojim vezama sa Al Kai-dom i slične gluposti. Kroztaj intervju, puštajući Čosića da slo-

g p

bodno govori o svojim vezama sa tero-rizmom, Drew G. Engel je svog agenta predstavio kao neustrašivog islamistu.A onda ga je pustio na Rijada Rustem-pašića i ostale. Nihad Čosić je kao i

g j p j

Morten Storm uporno ubjeđivao svojedruštvo da trebaju počiniti kakvo tero-rističko djelo. Usput, Čosić je sve sni-

j p

mao i donosio svom mentoru Engelu.Znamo dobro koliko su i na koji načindomaći mediji iskoristili Čosićevo pri-

j

znanje da je terorista (“Ja sam teroristna Allahovom putu“, Čosićeva izjava u

j j ( J(

magazinu Dani) u širenju propagandeprotiv muslimana i islama u BiH.

Osim ovog primjera, isti smrdljivitrag obavještajnog djelovanja iza sebeostavili su i slučajevi “Begtašević”(Mirsad Begtašević je sa svojim sa-radnicima došao iz Stormove Danskeu našu zemlju gdje je navodno trebaoizvesti terorističko djelo), slučaj “Me-vlid Jašarević” i napad na bugojansku


policijsku stanicu za koji je uhapšen i optužen Haris Čaušević i ostali. Pored na-

p p

vedenih konkretnih primje-ra, obavještajne metode dje-lovanja u BiH, koje prepo-znajemo po uzoru na slučaj Mortena Storma, prepozna-jemo i kroz veoma napad-no širenje tekfirskih ideja u našoj zemlji. Posljednjih go-dina tekfirske ideje se brzo šire u Bosni i Hercegovini i regiji. Sigurnosne službe ne rade ništa na sprječavanju navedenih tekfirskih poja-va u našoj zemlji. Štaviše,

p j

pouzdano se zna da obavje-štajne službe u BiH aktivno učestvuju u širenju tih ideja. Među pristalicama tekfira u BiH ima dosta saradnika brojnih obavještajnih službi. Saff posjeduje pouzdane in-fformacije o brojnim licima –

agentima tekfirovcima. Ti agenti rade isto ono što je radio Morten Storm tokom svog obavještajnog djelovanja među muslimanima.

U našoj zemlji nesmetano djelujubrojne strane obavještajne službe. Na-žalost, domaće sigurnosne strukture su samo servis stranim obavještajnim službama. Naglo pojavljivanje ekstre-mnog tekfira u BiH, njegovo nesme-tano rasplamsavanje, pogubno djelova-nje i sve druge štetne posljedice, koje osjećamo od te strašne pojave, produkt su obavještajnog djelovanja i obavje-štajnih metoda čiji najatraktivniji ope-rativac danas je Morten Storm.

Stvarna i iskrena borba protiv te-rorizma svake vrste prvo mora krenuti od onih koji navodno predvode tu bor-bu. Dok god obavještajne službe budu podsticale terorizam, radikalizam i druge vrste krivičnih djela bit će isto stanje. Gdje se poštuje pravo i pravda tu terorizam ne raste!

Stvarna i iskrena

borba protiv terorizma

svake vrste prvo mora

krenuti od onih koji navodno predvode tu

borbu. Dok god obavještajne službe budu podsticale terorizam,

radikalizam i druge vrste

krivičnih djela biće isto stanje. Gdje se poštuje pravo

i pravda tu terorizam ne

raste

26

Ćerim Bajrami

Intervju polumjeseca

Bošnjaci na Kosovu prihvatili su svoje historijsko ime, pogotovo oni u Župi koja je u okolini Prizrena kao i u samom tom gradu, što je isto i kod onih u pećkoj regiji, što, samo po sebi, daje dodatnu vrijednost 28. septembru. Međutim, brojka od 27.500 Bošnjaka na Kosovu ipak nije realna jer najmanje još toliko Bošnjaka sa Kosova živi u dijaspori, ali prošlogodišnji popis nije obuhvatao dijasporu.

: ANES DŽUNUZOVIĆ

Prema Zakonu o praznici-ma na Kosovu, od prije petgodina, 28. septembar se

obilježava kao Dan bošnjačke nacio-nalne zajednice na Kosovu. BošnjaciKosova odlučili su da 28. septembarbude zvanično dan njihove zajednicejer na taj dan 1993. godine u Saraje-vu je održan Sabor Bošnjaka na komeje donijeta odluka o povratu imena Bošnjak dotadašnjim nacinalno izjaš-njenim Muslimanima. I ove godine,prigodnim manifestacijama, u višemjesta na Kosovu, Bošnjaci su obi-lježili ovaj dan, a najveći dio višed-nevnih sadržaja održan je u Prizrenugdje je bila i centralna Akademija.Akademiji su prisustvovali predstav-nici bošnjačkih političkih partija sa Kosova, bošnjački poslanici u Skup-štini Kosova, kulturni radnici, inte-lektualci, a gost je bio glavni muftija IZ-e u Srbiji Muamer ef. Zukorlić.O Bošnjacima na Kosovu, njihovompoložaju, vezama sa BiH razgovaralismo sa Ćerimom Bajramijem, zamje-p j g

nikom ministra za dijasporu u VladiRepublike Kosovo.

Preporod: Gospodine Bajrami, šta Bošnjacima Kosova znači 28. septem-bar?

Bajrami: Bošnjaci Kosova na odre-đeni način su se identifi cirali sa ovim datumom kada su 1993. godine, nakon više decenija nametnutog nacionalnog imena, konačno povratili svoje historij-sko ime. Vlada Kosova je i ove godine izdvojila izvjesna sredstva za obilježa-vanje ovog Dana, tako da je održan niz kulturnih i zabavnih manifestacija, a centralna Akademija bila je u Prizre-nu, u gradu u kome živi 70 procenata od 27.500 Bošnjaka Kosova, kako kažu tek izašli rezultati popisa stanovništva obavljenog u aprilu prošle godine.

Preporod: Da li je taj broj od 27.500 Bošnjaka realno stanje, odno-sno, da li su odranije nacionalno de-klarisani Muslimani prihvatili naziv Bošnjak i većinski se izjasnili tako, ili je ostalo onih koji se smatraju Musli-manima, Albancima, Turcima?

Bajrami: Bošnjaci na Kosovu pri-hvatili su svoje historijsko ime, pogoto-vo oni u Župi koja je u okolini Prizrena

j j p g

kao i u samom tom gradu, što je isto i kod onih u pećkoj regiji, što, samo po sebi, daje dodatnu vrijednost 28. sep-tembru. Međutim, brojka od 27.500 Bošnjaka na Kosovu ipak nije realna jer najmanje još toliko Bošnjaka sa Kosova živi u dijaspori, ali prošlogodišnji popis nije obuhvatao dijasporu. Što se tiče

j p p g j p p

izjašnjavanja jednog dijela Bošnjaka kao Albanci i Turci, to je prisutno u neko-

liko prizrenskih sela u Župi i Podgori,te nešto malo u samom gradu Prizrenu.No, ta skupina se ni ranije nije izjašnja-vala kao Muslimani već kao Albanci, inema taj kontinuitet, te statistički nijeumanjila prisutnost Bošnjaka, iako dije-ljenjem jezika sa Bošnjacima potvrđujupripadnost ovom narodu, što su potvr-dilo i visokim procentom izjašnjavanja na popisu za bosanski maternji jezik.

S druge strane, nažalost, veliki diopopulacije u Gori, koji su se na ranijimpopisima izjašnjavali kao Muslimani,sada su pod raznim pritiscima izabralida se izjasne kao Goranci.

Pritisci sa raznih strana

Preporod: Od kuda dolaze pritisci na taj dio, kako Vi tvrdite, bošnjačke populacije koja živi na Gori?

Bajrami: Dolaze sa više strana. Aspi-racije prema ovom dijelu bošnjačke po-pulacije ima Srbija, Makedonija, pa čak i Bugarska. Sistematska nastojanja Srbijeda bošnjačku populaciju u Gori izdvojiiz kontinuiteta bošnjačkog nacionalnog deklarisanja traju više od dvije deceni-je i podržana su programom SANU –“Gora, Opolje, Sredska”. Srbija fi nasira paralelne srpske strukture na Kosovu, a to isto čini i u nekim selima u Gori. Ta-mošnjem nastavnom osoblju u nastavina srpskom jeziku daju skoro duple pla-te u odnosu na nastavno osoblje u Srbiji,a uslov je da se nastava i dalje održava na srpskom i po srbijanskom školskom

Bosno, Bosno, sjeti se Bošnjaka Kosovasjeti se Bošnjaka Kosova


27

planu i programu. Nažalost, mnogi na-stavnici i direktori škola u Gori zbog novca prihvataju ponudu iz Srbije i na taj način se srpski jezik, srpska historija, kultura... nameće Bošnjacima u Gori, a oni se otuđuju od svog bošnjačkog bića.

Kao da ove manipulacije nisu do-voljne, pa se normalan čovjek dovodi u dilemu da li da se čudi ili smije, kada čuje da Makedonci prisvajaju Bošnjake u Gori i proglašavaju ih Makedoncima. A još je nevjerovatnije kada to rade i Bu-gari. Bez ikakvih argumenata, šarlatan-ski i na granici ludila je pokušaj nekih državnih krugova iz Bugarske da ljude u Gori i Župi proglase Bugarima. Ali, čak

g g j

je i ministrica vanjskih poslova Bugar-ske prije nekoliko godina izjavila jednu takvu nebulozu. Ovim se zapravo poku-šava destabilizirati mlada kosovska dr-žava, sa jedne strane, te stvoriti prostor da se aplicira fondovima EU za podršku navodno svojim (bugarskim i makedon-skim) manjinama na Kosovu, s krajnjim ciljem da se oslabi bošnjačka zajednica. Čak se iz Makedonije i Bugarske usu-

j j j

đuju optužiti Bosnu i Hercegovinu da pokušava nametnuti bošnjaštvo stanov-nicima Gore, iako se nikada na ranijim popisima niko u Gori nije izjasnio kao Bugarin ili Makedonac.

Preporod: Interesira me kakav od-nos većinska albanska vlast na Kosovu ima prema Bošnjacima i drugim ma-njinskim zajednicama? Da li zakone koji se odnose na prava manjina prati praksa?

Bajrami: Prava Bošnjaka na Koso-vu, po ustavu i zakonima, recimo po Zakonu o zaštiti i promociji prava ma-njinskih zajednica i njihovih pripadni-

ka, u načelu su izjednačena sa pravima recimo srpskezajednice na Kosovu, koja jetakođer nevećinska. Među-tim, ta jednakost se zapravoodnosi samo na načela i pri-sutna je u nekim segmenti-ma predstavničkog sistema,dok je, na primjer, u ključ-nom segmentu po kojem senajviše i cijene prava nacio-nalnih zajednica – u pravuna upotrebu jezika – srpskijezik izdvojen, i on je ofi ci-jelno, po Ustavu RepublikeKosovo, drugi zvanični jezik na Kosovu, dok su bosan-ski, turski i romski, iakospomenuti u istom članuUstava - “jezici u upotrebi”.To praktično znači da semogu korisiti u zvaničnoj ipredstavničkoj komunikaciji, u obra-zovanju, informiranju..., te da buduzvanični - po statutima - u onim op-ćinama gdje manjinska popilacija ovihnacionalnih zajednica čini najmanjepet procenata stanovništva, po jednojod njih.

Naravno, ima tu niz pratećih proble-ma u implementaciji i ovako zacrtanihprava, jer se ona u praksi nerijetko krše,a opravdanje se nalazi u procesima iz-gradnje demokratije i pravne države na Kosovu koji su - i istina je - još u toku.Sve u svemu, u odnosu na poslijeratnovrijeme na Kosovu, Bošnjaci imaju so-lidnu poziciju i u Ustavu i u zakonima,kao i u aktuelnoj predstavničkoj vlastina centralnom i ponegdje na lokalnimnivoima.


Nezaposlenost - ogroman problem Bošnjaka Kosova

Preporod: Zamjenik ste ministra za dijasporu Vlade Kosova. U ranijem odgovoru ste procijenili da je u dijaspori polovica Boš-njaka sa Kosova, poznato je da je velika i albanska dijaspora. Bio sam uvje-renja da se nakon progla-šenja nezavisnosti Kosova broj Kosovara u dijaspori smanjio?

Bajrami: Veliki pro-blem cijelog Kosova jeste visok procenat nezaposle-nosti i slabog ekonomskog razvoja, koji onda najviše pogađaju pripadnike neve-ćinskih zajednica. Ovo je

zadnjih godina jedini razlog neprekid-nog iseljavanja svih s Kosova, a među njima i velikog broja (za naše prilike velikog) pripadnika bošnjačkog naro-da. Stanovništvo odlazi “trbuhom za kruhom” na razne načine i na razne destinacije, uglavnom u zemlje EU. To je ogroman problem Bošnjaka Kosova, kao što je i problem kosovskog druš-tva u cjelini, ali, kao što sam rekao, nas najviše pogađa jer ostajemo bukvalno bez mladih naraštaja i bez učenika u školama u nastavi na bosanskom jezi-ku na Kosovu.

Iako sam zamjenik ministra u Mini-starstvu dijaspore, najsretniji bih bio kada bi prestalo iseljavanje i započeo dobro-voljni povratak iseljenih, te da samim tim ne postoji potreba za ovim Ministarstvom.

Bošnjaci Kosova odlučili

su da 28. septembar

bude zvanično dan njihove

zajednice jer na taj dan

1993. godine u Sarajevu je održan Sabor

Bošnjaka na kome je

donijeta odluka o povratu

imena Bošnjak dotadašnjim

nacinalno izjašnjenim

Muslimanima.

Međutim, jasno je da nije tako, i da jezapravo sada ovo Ministarstvo jednood najvažnijih i sa ponajviše izazova iposla, jer se bukvalno bavi pitanjima oko 600 do 700 hiljada kosovskih dr-žavljana koji su van zemlje, među nji-ma je najmanje 30 hiljada Bošnjaka ina desetine hiljada pripadnka ostalihnevećinskih zajednica. Dakle, govori-mo o najmanje četvrtini ukupne po-pulacije Kosova, a kada su u pitanjuBošnjaci o polovini bošnjačke popu-lacije. Sreća je da je većinski dio našedijaspore dobrog ekonomskog stanja ida se ona dobro integrirala u država-ma prijema, što se odnosi na cjeloku-pnu kosovsku dijasporu, a ne samo na bošnjačku.

Preporod: Kojim se poslovima bavi Vaše ministarstvo, koji je nje-gov cilj, te koliko imate mogućnosti kao zamjenik ministra da pomo-gnete pripadnicima manjinskih za-jednica u dijaspori?

Bajrami: Primarni cilj našeg Mi-nistarstva jeste očuvanje identiteta naših građana u emigraciji i dijaspo-ri. Prevashodno mislim na nacionalniidentitet. Naš zadatak je i pomoć na-šim ljudima iz dijaspore tokom njiho-vog boravka na Kosovu, ali i instituci-onalna podrška i pomoć u njihovoj in-tegraciji tamo gdje žive i rade. Mi smou stalnom kontaktu sa dijasporom,održavamo redovne kulturne manife-stacije kako na Kosovu, poput “Dana dijaspore”, tako i u zemljama gdje onižive i rade.

Jedan od glavnih prioriteta Mini-starstva za dijasporu je dopunska na-stava na maternjim jezicima za djecunaših građana u dijaspori. U ovompravcu, Ministarstvo obrazovanja,nauke i tehnologije Republike Koso-vo ima izrađen Plan i program do-punske nastave na albanskom jeziku.Ostaje nam da intenziviramo naporeda se nešto slično uradi i za dopun-sku nastavu na bosanskom i ostalimjezicima na kojima se, inače, izvodinastava na Kosovu. U međuvremenusmo u Ministarstvu dijaspore podu-zeli i neke sistematske korake koji setiču nevećinskih zajednica. U Zakonuo dijaspori, tokom njegove izmjene idopune, zadržane su odredbe koje sedotiču i pripadnika nevećinskih za-jednica u emigraciji, a urađena je istrategija razvoja Ministarstva gdje suneke zasebne stavke posvećene pravi-ma ovih zajednica.

Odnos Bošnjaka Kosova sa dr-žavom Bosnom i Hercegovinom jenaša otvorena rana

Preporod: Koliko Vam u uspo-stavi dopunske nastave na bosan-skom jeziku za bošnjačku dijaspo-ru sa Kosova može pomoći Bosna i

Hercegovina? Kakav je generalno odnos BiH, ili da kažemo Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine, prema Boš-njacima Kosova? Da li ovaj odnos ispunjava Vaša očekivanja?

Bajrami: Odnos Bošnjaka Kosova sa državom Bosnom i Hercegovinom i institucijama Bošnjaka u Bosni i Her-cegovini je, naročito posljednje tri-če-tiri godine, naša otvorena rana. O ka-kvom uopće odnosu možemo govoriti kada ja, kao zamjenik ministra ispred bošnjačke zajednice Kosova, u Vladi Republike Kosova, tražim vizu za ula-zak u Bosnu i Hercegovinu evo duže od godinu i - odbijen sam. Zadnji put za nas je zatražio vizu Rijaset Islam-ske zajednice Bosne i Hercegovine, za našu posjetu njima, ali - opet bezu-spješno.

Sve se pravda nepriznavanjemRepublike Kosovo od strane države Bosne i Hercegovine, što je veliki pro-blem odnosa Kosova i Bosne i Herce-govine sam po sebi, te odnosa Bošnja-ka i Albanaca, te je time gotovo one-mogućena institucionalna saradnja u bilo kojoj sferi. Zbog toga, najviše su

28

pogođeni i trpe Bošnjaci na Kosovu! Najbolnije je u sferi obrazovanja na bosanskom jeziku, jer mi ovdje realno imamo najviše potreba za uspostav-ljanjem te redovne saradnje. Naime, nama nedostaju udžbenici i nastavna sredstva na bosanskom jeziku, i mi, po odluci institucija sa Kosova, a na naše traženje, imamo pravo - isto pra-vo imaju i kosovski Turci - da uvozi-mo iz matičnih država onaj manjak udžbenika koji se evidentira kao takav na svim nivoima obrazovanja.

Također, realna je potreba za po-sjetom porodica čiji dijelovi žive na Kosovu, a dijelovi u Bosni i Hercego-vini, a što je sada nemoguće. Zamisli-te situaciju da ljudi s Kosova ne mogu svojim najmilijim ići ni na dženazu u Sarajevo ili druge bh. gradove. Ili da ne govorimo kako djeca ili udovice boraca koji su poginuli u Bosni i Her-cegovini danas zbog nepriznavanja kosovskih osobnih dokumenata ne mogu ostvariti svoja prava u Bosni i Hercegovini!? Isti se problem odnosi za regulisanje svih ostalih socijalnih ili nasljednih pitanja.


Preporod: Da, ali u Bosni i Hercegovini su nesređeni odnosi i ne može se priznati Kosovo bez saglasnosti svih naroda?

Bajrami: Tako odgovaraju i bošnjački dužnosnici u Bosni i Hercegovi-ni. Kažu sve bi se to sredilo, ali ne da srpska strana, to jest njeni politički dužnosnici!? Moram da kažem da meni osobno, a izgleda da nisam uopšte jedini na Kosovu, i to ne samo među Bošnjacima, ovo stalno ponavljanje istog “opravdanja”, više liči na nezainteresiranost da se iznađu praktična rješenja u korist građana. Također je ovakav “stav” i odnos bh. dužnosni-ka prema nama Bošnjacima, dodatni pokazatelj svim svjesnim Bošnjacima u kolikoj su dubinskoj krizi međubošnjački odnosi, odnosno briga Bošnja-ka jednih za druge. Uzmimo samo jedan primjer, kako to rade drugi koji misle na svoj narod: hrvatski dužnosnici iz Hrvatske već desetak godina redovno govore o stotinama stipendija koje ta država odobrava svake godi-ne za Hrvate u Vojvodini, kojih, uzgred, ima u manjem broju od Bošnjaka na Kosovu! Možda će nekom djelovati smiješno, ali treba spomenuti baš zbog toga, neki aktuelni dužnosnici u Bosni i Hercegovini, sudeći po nji-hovoj niti jednoj izjavi o nama, zapravo i ne znaju da postoje Bošnjaci na Kosovu, pa nije ni čudno što nisu zainteresirani za njihove potrebe, koje bi realno - u datim okolnostima - mogle da se riješe jer nisu prezahtjevne.

Paradoks je također da Kosovari odnedavno mogu ulaziti u Srbiju sa kosovskim osobnim kartama - uz jedan papirić, koji im se izdaje na granici - dok je za ulazak u Bosnu i Hercegovinu Kosovaru potrebno toliko peri-petija oko vize - koja se navodno može dobiti u Skoplju ili Podogrici - da mu je lakše da dobije vizu za odlazak u Kanadu, recimo. Naravno, postoji mogućnost za svakog Kosovara da, po ne baš lahkim procedurama, dobije srpsku osobnu kartu u Kruševcu ili u nekom drugom gradu, i da tako serbez uđe u Bosnu i Hercegovinu. Takve prijedloge sam dobijao i ja od nekih bošnjačkih aktivista, ali, tražiti od jednog dužnosnika Vlade Kosova da takvo što uradi je jako ponižavajuće i na granici bezobrazluka, jer se time ponižava jedna institucija, a ne ja osobno, usprkos mojoj velikoj i ne-upitnoj ljubavi prema Bosni i Hercegovini, kao našoj nespornoj matičnoj zemlji u duhovnom, kulturnom i obrazovnom smislu, te jedinoj državi u kojoj su Bošnjaci državotvorni narod. Nadajmo se da ćemo stalnim zalaga-njem, saradnjom i s ljudima na pozicijama koji će misliti na sve Bošnjake i sve druge građane koji misle dobro i sebi i drugima, ići brže naprijed, jer nam nazad nema kud. (Preporod, 15. oktobar 2012. godine)

29

Hadž kroz vrijeme

Zanimljivo

U svom čuvenom putopisu je u opširnim detaljima opisao sve moguće lokalitete kroz koje je proputovao, od Bosne, Sarajeva i Skopja, preko Istanbula, sve do Aleksandrije i Kaira, i dalje do svetih mjesta u Arabiji, i nazad. Put je trajao godinu i deset dana, a cijelim putem Hadži Jusuf Livnjak je obilazio znamenita mjesta i opširno zapisivao svaki detalj svoga puta, uključujući manje i veće gradove i mjesta, sela i zaseoke, čak i konake u kojima je odsjedao i koja je vidio

Autor: Đevad KoldžoStazama hadži Jusufa Livnjaka

Prvi odlazak na hadž iz Bosne za-bilježen je 1557. godine, pune94 godine nakon što su Turci u

potpunosti zauzeli Bosnu i Hercegovinu.Taj prvi hadžija bio je neki Sarač Mehmediz Šejh-Ferrahove mahale u Sarajevu (po-

j p j jj

datak iz lista Preporod od 15.06.1986.dgodine). Nije zabilježeno kada se vratiosa hadža niti kojim je putem hodio, a čak je nejasno i da li Sarač označava njegovoprezime ili njegovo zanimanje, kako je totada bio običaj da se ljudi oslovljavaju.

Hadži Jusuf Livnjak nije najstarijibosansko-hercegovački hadžija (hadž jeobavio 58 godina nakon spomenutog Sa-rač Mehmeda) ali je prvi koji je iza sebeostavio pisani trag. Njegova životna želja je bila da posjeti sveta mjesta i mezar-ja islamskih velikana. U svom čuvenomputopisu je u opširnim detaljima opisaosve moguće lokalitete kroz koje je propu-tovao, od Bosne, Sarajeva i Skopja, prekoIstanbula, sve do Aleksandrije i Kaira, idalje do svetih mjesta u Arabiji, i nazad.Put je trajao godinu i deset dana, a cije-lim putem Hadži Jusuf Livnjak je obila-zio znamenita mjesta i opširno zapisivaosvaki detalj svoga puta, uključujući ma-nje i veće gradove i mjesta, sela i zaseoke,čak i konake u kojima je odsjedao i koja je vidio. Kada je stigao u Carigrad napi-sao je da nema ni riječi ni pera koji možeopisati ovaj prelijepi grad, a pri dolasku uMekku i Medinu od ushićenja je propje-vao, pa opisao Harem-i Šerif, Mekam-i

j j p pj

Ibrahim i Kabu u prelijepim stihovima.U svome dnevniku, kojeg je pisao na tur-

skome jeziku, a kojeg je na bosanski jezik preveo Mehmed Mujezinović, ostavio je trajan dokument iz kojega smo prikupili podatke pomoću kojih smo načinili kartu sa svim stazama kojima se je kretao. Pret-postavlja se da se rodio zadnjih desetljeća 16. stoljeća, no konkretna godina rođenja nije poznata. Postoji podatak da je sredi-nom 17. stoljeća još uvijek bio živ, iz čega se može pretpostaviti da je hadž obavio najvjerojatnije u trećoj ili četvrtoj deceniji svoga života. O njegovoj najranijoj bio-grafi ji ostalo je veoma malo podataka, tek činjenice da mu se otac zvao Muhamed, a dva brata Hasan i Omer-efendija. Pridje-vak Livnjak kod Jusufa izgleda kao pre-zime, no zapravo je odrednica Jusufovog livanjskog porijekla.

Osnovni podaci o putovanju hadžijusufa:

Datum polaska: 20.06.1615.Datum povratka: 01.07.1616.Vrijeme na putu: 375 danaDužina rute: 8.574,8 km,Prijevozna sredstva:Konj (Duvno - Sarajevo - Istanbul)Lađa (Istanbul - Rodos - Aleksandrija),Konj ili kamila (Aleksandrija -Rešid)Ladža (feluka) (Rešid - Kairo)Konj ili kamila (Kairo - Suec),Lađa (Suec - Janbu),Konj ili kamila (Janbu - Medina - El

Džuhva),Lađa (El Džuhva - Džida),Konj ili Kamila (Džida - Mekka - Me-

dina -Kairo, Aleksandrija),Lađa (Aleksandija - Rodos - Solun),Konj (Solun - Skopje - Sarajevo - Duvno)Za vrijeme putovanja hadži Jusuf je

prenoćio u 119 različitih konaka.Ovu rutu sa sitnim izmjenama su bo-

sanske hadžije koristile svo vrijeme Turske uprave u Bosni i Hercegovini.

Pred sam kraj Turske uprave u Bosni,i par godina prije izbijanja tursko-ruskog rata, autorov predak hadži Mehmed Koldžo je obavio hadž koristeći rutu Sa-rajevo – Skoplje – Solun – Aleksandri-ja – Kairo – Džida – Mekka. Istu rutu je koristio i u povratku. Hadž je obavio skupa sa svojom hanumom Razijom. Nije mi poznato da li je neka žena iz Bosne prije hadži Razije obavila hadž jer o tome nema pisanih podataka. Hadži Mehmed i hadži Razija su na put krenuli 13.11.1874. a vratili su se u kasnu jesen 1875. godine.

Zanimljivo je i to da je hadži Mehmedu povratku sa hadža iz Bugarske sa sobomdoveo i dvojicu vrsnih baštovana Bugara koji su godinama poslije obrađivali njego-vo imanje.

Slijede godine nestabilnosti posebnoizbijanjem tursko-ruskog rata, kojeg jeturska izgubila i Berlinskog kongresa ko-jim je odlučeno da Austro-Ugarska anek-tira Bosnu i Hercegovinu. Odluka Ber-linskog kongresa je u Bosni primljena sa nevjericom. Došlo je do velikih protesta,ali i do pripreme za oružani otpor. Jedanod glavnih organizatora bošnjačkog otpo-ra prema Austro-Ugarskoj bio je hadžija Salih Vilajetović u narodu poznatiji kaoHadži Lojo. Hadži Lojo je bio specifi č-na osoba. Bio je hodža, hafi z i hadžija,divovskog rasta. O njemu su kružile ne-vjerojatne priče. Kada se vratio sa hadža,kažu da je na ulazu u Sarajevo nosio na leđima ogroman teret, kako bi se dodat-nim žrtvovanjem još više približio Bogu.Drugi su opet govorili, da se na Roma-niji hrvao sa medvjedom. Bio je izuzetnoeksplozivna osoba, ali narod ga je volio,jer je uvijek branio islam. Kada je došla vijest o dolasku Austrijanaca, odmah seuključio u pripreme za rat. Bošnjaci podHadži Lojinim zapovjedništvom su uspje-li potpuno razbiti Austrougarsku vojsku inanijeti joj ogromne gubitke, nakon čega su se Austrijanci pregrupirali i udvostru-čili broj svojih vojnika. Hadži Lojo je ra-njen, ali je i takav učestvovao u odbraniSarajeva, i kada je ugušen svaki otpor iAustrijanci ovladali gradom, manji brojbranitelja a sa njima i Hadži Lojo su sepovukli ka istočnoj Bosni. Austrijancisu u Sarajevu strijeljali ili objesili 15-ak najistaknutijih boraca protiv Austrijskeagresije i to: sedam braće Mulića, AvduJabučicu, Sulju Kahvića, MehmedaguDalagiju, Ibrahimagu Hrgu, Mehu Odo-bašu i trojicu hadžija: h. Muhammeda Hadžijamakovića, h. Avdagu Halačevića i h. Mehagu Gaćanicu. Prije nego što jeobješen, Hadžijamaković je uspio ranitidvojicu austrijskih vojnika otevši im puš-ku. Hadži Lojo je sa svojom ranjenomnogom ležao u jednom selu kod Goražda.Noga se bila zagnojila, tako da nije mogaohodati. Jednom prilikom su lokalni Srbi(na proglas austrijske nagrade za njegovohapšenje) saznali gdje se nalazi pa su htjelida ga ubiju. Domaćin je zatvorio vrata,tako da je jedan od Srba htio ubiti Hadži

Tragovi Tragovi bosanskih hadžijabosanskih hadžija


30

Loju kroz dimnjak, ali kad je vidio njegov pogled, on se prepao i pobjegao. Hadži Lojo je na misteriozan način uspio pobje-ći, ali ga je uskoro prijavio i izdao izvjesni Srbin po imenu Mićo Kojić. Kada su ga napokon dovezli u Sarajevo, smjestiše ga u bolnicu gdje su mu amputirali nogu. Unatoč tome, on je nakon nekoliko dana pobjegao i skoro godinu dana se sakrivao u jednom selu kod Sarajeva dok ga nije izdala jedna žena. Osuđen je na pet godi-na zatvora u Češkoj. Nakon zatvora mu je

j j p g

rečeno da se ne smije vratiti u Bosnu, pa je Hadži Lojo za svoje boravište izabrao Mekku. Tamo su ga dočekali kao velikog junaka. Hadži Lojo je preselio na ahiret u Mekki, gdje je i ukopan.

Neka mu je vječni rahmet!

Stazama bosanskih hadžija u vrijemeaustrougarske uprave

Na Berlinskome kongresu 1878. go-dine odlučeno je da Austro-Ugarska mo-narhija izvrši aneksiju Bosne i Hercego-vine. Par godina poslije aneksije u Bosni dolazi do stagnacije odlazaka na hadž, da bi već 1881. godine Bošnjaci ponovo krenuli put Mekke i Medine. Sarajevski list koji je izlazio u to vrijeme bilježi, a tMirsad Mahmutović u svojoj knjizi “Od Bosne do Arabije” (izdanje El-Kalem 2001. god.) prenosi da je: 1881. godine iz BiH otputovalo 25 hadžija.

Kako su te godine hadžije većinom bili Visočaci, polazna tačka im je i bila Visoko. Nakon dvije godine pauze, kada nije zabilježen niti jedan odlazak na hadž, 1884. na hadž odlaze 54 osobe. U to vri-jeme hadžije su na hadž odlazile preko Metkovića, odakle bi se sa lađom prebacili do Trsta. U Trstu bi se ukrcavali na brod kojim bi se prebacili do Aleksandrije i da-lje do Džide u Saudijskoj Arabiji. Važno je napomenuti da je Sueski kanal otvoren 1869. pa su brodovi mogli direktno ići za Saudijsku Arabiju. Sarajevski list bilježi i tda je 1893. godine veća grupa hadžija do Trsta putovala zasebnim vozom Bosanske željeznice, te da je iste godine jedna grupa hadžija otputovala kopnenim putem pre-

ko Bugarske i Turske, a i to da je 1903. 11hadžija otputovalo na hadž preko Bosan-skog Broda, Beograda i Istanbula. Iz go-dine u godinu sve do 1908. godine Boš-njaci odlaze put Mekke, a onda dolazi dozastoja u odlascima na hadž. Tih godina svijetom se širila epidemija kolere, i cijelisvijet je izgledao kao bure baruta koje jesvakoga trenutka trebalo da eksplodira usvjetski rat, a koji će označiti i propast Au-stro-Ugarske monarhije, i naznačiti do-lazak nove, za Bošnjake još gore uprave:Kraljevine Jugoslavije.

U sljedećem dijagramu je prikazanbroj hadžija iz Bosne koji su odlazili na hadž u vrijeme austrougarske uprave (pre-ma podacima iz Sarajevskog lista a koje aprenosi Mirsad Mahmutović).

U nastavku je prikazana ruta kojomsu hodočasnici iz BiH najčešće odlazili na hadž u vrijeme austrougarske uprave.

Osnovni podaci o putovanju hadžija iz BiH za vrijeme austrougarske uprave:

Datum polaska: obično 2. Ili 3. ševva-la (2. ili 3. dan Ramazanskoga bajrama)

Datum povratka: 30 – 60 dana poslijeobavljenog hadžda

Vrijeme na putu: 100 do 160 danaDužina rute: 7.608,4 km.Prijevozna sredstva:Konj ili voz (Sarajevo - Metković)Brod (Metković - Trst),Brod (Trst - Aleksandrija)Konj ili kamila (Kairo - Suec),Brod (Suec - Džida)Konj ili Kamila (Džida - Mekka - Me-

dina - Mekka),Brod (Džida – Suec)Konj ili kamila (Suec – Aleksandrija)Brod (Aleksandrija - Trst)Brod - (Trst

- Metković),Konj ili voz (Metković - Sarajevo )

Stazama bosanskih hadžija u vrijemeKraljevine SHS

Ne postoje podaci o broju hadžija kojisu u to vrijeme kretali na hadž iz BiH, alina osnovu podataka koje iznosi MirsadMahmutović, a odnose se na broj hadžija iz cijeloga svijeta, može se zaključiti da se


svijet nije ni oporavio od Prvog svjetskog rata a već je došla velika ekonomska kriza, a brzo poslije toga i Drugi svjetski rat. Po-sebno je interesantan podatak da je 1926. na hadžu bilo 96.312 hadžija iz cijeloga svijeta, da bi 1939. na hadž stiglo samo 9.024 hodočasnika. Prema dostupnim podacima, između dva rata hadž je obavi-lo manje od 50 Bosanaca i Hercegovaca. Na žalost nitko od njih nije ostavio zapis kojim bi smo mogli rekonstruirati njiho-vu rutu na putu za Mekku, ali je gotovo sigurno da su koristili rutu preko Soluna i (ili) rutu preko Istanbula.

Stazama bosanskih hadžija u vrijeme komunističke vladavine

Drugi svjetski rat je uzrokovao pot-pun prekid odlazaka na hadž kako iz Bosne tako gotovo iz cijeloga svijeta.Od 1945. godine do 1948. nije zabilježen niti jedan odlazak na hadž iz ovih krajeva, ako se ne računa par hadžija koji su izbje-gli od komunističkog režima pa su hadž obavili sa polaskom iz Turske, odnosno Italije. Godine 1949. tadašnji reisu-l-ule-ma Ibrahim ef. Fejić sa svoja 4 suradnika odlazi na hadž.

Ovaj prvi zvanični poslijeratni odla-zak na hadž predstavlja prekretnicu, pa je od 1949. do 1960. godine, hadž obavilo oko 180 Bošnjaka, s tim što su do 1954. godine hadžije na hadž odlazile individu-alno a od 1954. godine počinju organizi-rani odlasci na hadž. Te 1954. godine na hadž je otišlo ukupno 11 hadžija.

U svojoj knjizi “Od Bosne do Arabije”Mirsad Mahmutović piše da su ove ha džije putovale brodom “Romanija” koji je kre-nuo iz Rijeke za Hong Kong, a zatim do Libanona i Saudijske Arabije. Ako je ovaj podatak tačan da je brod prvo plovio za Hong Kong a tek po tome za Saudijsku Arabiju, onda je ovo najduža ruta kojom su neke bosanske hadžije otišle na hadž. Otkri-čem nafte na prostorima Arabije i njenom intenzivnom eksploatacijom, do tada no-madska država Saudijska Arabija započinje nagli razvoj. Tih godina su izgrađene mreže modernih puteva i nekoliko aerodroma.

Od 1966. dolazi do značajnog poveća-nja broja hadžija sa ovih prostora. Tih go-

j gj g

dina organizaciju hadža je vodila Beograd-j j j gj j j g

ska turistička agencija “Putnik” uz nadzorg j j gg j j g

IZ-a. Zbog čestih ratova na Bliskome isto-g jg j

ku ruta kojom se putovalo je morala bitigg

nešto duža. Rahmetli hadži Šaban Koldžoj p jj p j

je tih godina kao uposlenik Agencije “Put-nik” 4 puta obavio hadž. Prema njegovimj g g jg

riječima autobusi su polazili iz Sarajeva ij g

ruta je dalje išla preko: Orašja, Beograda,j jj

Niša, Sofi je, Edrena (Turska), Istanbula,j j j gj j g

Eski Šehera, Konje, Adane, pa dalje krozj ( )j ( )

Siriju i Irak, preko Mosula, Bagdada, Ba-j jj j

sre, Kuvajta, Rijada, Taifa do Mekke. Ta-j gg

dašnji autobusi nisu imali klima uređaje,j jj j

ali su zato sva nabrojena mjesta, prema ri-j jj

ječima hadži Šabana, ujedno bili i konaci.j j p

Većinom se spavalo u hotelima ali biponekada kada bi vozači osjetili prevelik umor jednostavno zaustavili autobuse uzput i tu napravili logore u kojima bi pre-noćili i malo se okrijepili.

Od 1969. na hadž se počelo ići i sa avi-onom. Polazni aerodrom je bio Beograd,a letjelo se avionima “Karavela” kompani-je “JAT”. Hadži Šaban je svoj posljednji

j p

hadž obavio baš sa avionom, koji je letioiz Beograda za stari aerodrom u Džeddi.1974. godine Saudijska Arabija je započe-la a 1980. godine završila izgradnju mo-dernog aerodroma “King Abdul Aziz” uDžeddi sa posebnim Hadždž terminalom.

Hadži Šaban Koldžo je preselio na pp

Ahiret 27.01.2009., ali uvijek ću pam-titi njegove priče o “čupanju autobusa potonulih u pustinjski pijesak”, “hlađe-nju vode kroz prozor autobusa”, “večerisa upraviteljem Mekke” i mnoge druge.Neka mu je vječni rahmet!

U slijedećoj tabeli je dat prikaz broja ha-džija BIH u periodu 1960. – 1991. godina,prema podacima preuzetim iz knjige “OdBosne do Arabije” Mirsada Mahmutovića.

Osnovni podaci o putovanju hadžija iz BiH na hadž autobusima za vrijeme ko-munističkog režima 1945.- 1990.:

Datum polaska: obično 15. Ili16. zu-l-ka’de

Vrijeme na putu: 54 danaDužina rute: 10.184,4 km,Prijevozna sredstva:Autobus

Suvremene staze bosanskih hadžija

Na Ramazanski bajram 1992. godi-ne na Bosnu i Hercegovinu je izvršena brutalna agresija. U sljedećih par mjesecidošlo je do neviđenih razaranja i ubijanja bošnjačkog stanovništva, a glavni grad Sa-rajevo je ostao u potpunome okruženju.

Mada se odlazak na hadž u to vrijemečinio nemoguć, ipak je uz pomoć Visokog saudijskog komiteta već sljedeće godineorganizovan odlazak na hadž za 460 Bosa-naca i Hercegovaca. Hadžije su najprije na raznorazne načine prebacivane do Zagreba

odakle su posebnim avionom kralja Fahda (Boeing 747 Jumbo Jet) letjeli do Džedde. Ove hadžije su bili gosti Kralja Fahda i u Mekki su dočekani kao heroji. VSK je na-stavio sa organizacijom hadža iz Bosne sve do 1999. godine.

Od 1996. do 1999. organizaciju ha dža zajedno sa VSK vodi i Ured za hadž IZ-e BiH, a od 2000. g. Ured za hadž postaje ekskluzivni organizator odlazaka na hadž zajedno sa još nekoliko agencija koje su do-bile saglasnost IZ-e BIH.

Od tada do danas hadž se obavlja sa dva prijevozna sredstva:

1. Autobusom2. AvionomPutovanje na hadž autobusom je nešto

jeftinije ali je i puno teže. Autobusi u jed-nome pravcu voze 9 dana od čega se samo 4 noći spava u hotelima (dvije u Istanbulu, jedna u Mersinu na jugu Turske i jedna u Ammanu), a sve ostalo je noćna vožnja. Uz to jako puno vremena autobusi zbog silne papirologije te korumpiranosti i bezobra-zluka carinika ostaju na graničnim prijela-zima. Kada se sve ovo uzme u obzir, kao i trošak koji će hadžija napraviti za 18 dana koliko je putovanje autobusom na hadž duže nego putovanje avionom, postavlja se pitanje da li je ono jeftinije, s obzirom da se cijena razlikuje za oko 500 eura. Treba naglasiti i to da prema saznanjima do ko-jih sam ja došao, naše hadžije su hadžije iz najudaljenijeg mjesta a koje na hadž dolaze autobusom.

Relacija kojom se putuje je sljedeća: Sa-rajevo, Orašje, Niš, Solun, Istanbul, Mer-sin, Damask, Amman, Medina – Mekka, a od ove godine je nešto kraća jer će konvoj autobusa iz Sarajeva ići preko Višegrada, a konvoj iz Tuzle preko Rače i na taj način će zaobići Hrvatsku i skratiti put za oko 120 km.

Ono što treba navesti kao prednost pu-tovanja autobusom je putovanje od Medi-ne do Mekke u dužini od 480 km, s obzi-rom da će hadžije koje su u Medinu došle avionom do Mekke putovati daleko lošijim autobusima.

Kada je u pitanju putovanje na hadž

31

avionom, često su se javljali problemi kako u odlasku tako i u povratku, pa su hadžije znale i po nekoliko dana čekati na polije-tanje aviona. Razlog za ove probleme je uglavnom velika gužva na aerodromu u Džeddi, mada je nekoliko puta do kašnje-nja došlo i zbog greške avio-prijevoznika koji je prevozio naše hadžije.

Posljednjih godina naše hadžije prevo-zi tuniški avio prevoznik “Nouvel Air”, a odredišni aerodrom više nije Džedaah već aerodrom “Kralj Abdul Aziz” u Medini. Čini se da ovaj spoj odabira novog avio prijevoznika, kao i aerodrom koji se nalazi na destinaciji gdje su naše hadžije i smje-štene (Jedaah je od Medine udaljena 612 km) u mnogome olakšao putovanje. U ovo se prošle godine i sam uvjerio pisac ovih re-daka, jer smo po slijetanju aviona u našem hotelu bili nakon manje od pola sata.

Prilikom povratka hadžija u Bosnu ko-risti se aerodrom u Džeddi koji je od Mekke udaljen 88 km. Na ovom aerodromu koji je jedan od najvećih na svijetu vlada velika gu-žva i kašnjenje od 5-6 i više sati je normalna pojava, iz razloga što na ovom aerodromu transfer čeka oko 1,5 miliona hadžija.

Svi oni koji misle da je danas otići i oba-viti hadž patnja treba da razmisle zašto se ri-ječi rahmet i zahmet, kada se pišu na arap-skom jeziku razlikuju u samo jednoj tački i na nama je da se opredijelimo. Onima koji se opredijele za zahmet predlažem da ponovo pročitaju početak ovog teksta gdje je opisano putovanje na hadždž rahmetli Hadži Jusufa Livnjaka i odmah će shvatiti zašto ja mislim da je danas hadž rahmet i rahatluk.

Osnovni podaci o putovanju hadžija iz bih na hadž autobusima u današnje vrijeme.

Datum polaska: obično 20. zu-l-ka’de Vrijeme na putu: 34 - 36 danaDužina rute: 9.818,0 km.Osnovni podaci o putovanju hadži-

ja iz bih na hadž avionima u današnje vrijeme:

Datum polaska: obično 27., 28. i 29. zu-l-ka’de

Vrijeme na putu: 16 - 19 danaDužina rute: 7.314,0 km.


32

Feljton: Tako se pobjeđuje očaj – (XIV dio)

Islamske teme

Sejid Kutb je govorio: ‘’Zaista u Allahovu milost nadu gube samo oni koji su u zabludi, odnosno oni koji su skrenuli s Allahovog puta i koji ne osjećaju Njegovu milost, blagost, dobročinstvo i zaštitu. A što se pak tiče srca koje je ispunjeno imanom i povezano sa Milostivim, ono ne očajava ma kakve ga nevolje snašle, ma koliko se mračnih oblaka nadvilo nad njegovim nebom, ma koliko se svjetlo nade ugasilo u tminama stvarnosti, Allahova milost je blizu vjerničkih srca i Njegova volja ravna uzrocima i posljedicama.’’

Piše: Sevla el-UdejdanPreveo i prilagodio: Abdusamed Nasuf Bušatlić

Znate li priču o Sodomi i Go-mori, i o Lutovoj, a.s., su-prugi koja je stradala zajedno

sa ostalim nevjernicima tih ukletih naselja? U toj pripovijesti spominje se da su stanovnici naselja Sodome i Go-more bili ogrezli u tminama grijeha i nemorala, odnosno homoseksualizma kao najgoreg vida moralnog zastra-njenja i devijacije, pa je Allah, dž.š., na njih poslao strašnu kaznu. U priči se navodi da su od kazne bili izuzeti samo Allahov poslanik Lut, a.s., i njegova porodica. Njih je Allah spasio prije nego je uništio ta dva grada i njihove stanovnike. Jedan od uvjeta koji je Allah postavio Lutovoj, a.s., porodice jeste da se, dok budu napuštali grad, ne osvrću i ne gledaju mjesto koje su napustili. Međutim, Lutova, a.s., su-pruga se okrenula i bila je uništena. Spominje se da je pretvorena u stub soli, jer nikako nije mogla da prekine

vezu sa prošlošću i da ide naprijed. I pored date joj mogućnosti ona je ostala ustrajna u svom nevjerovanju i inadu.

Kakvu pouku možemo uzeti iz ove priče? Osnovna pouka je da čovjek ide naprijed i da se nipošto i ni-kada ne okreće nazad. Luto-voj, a.s., suprugi to se nije dalo, jer ona nije posjedo-vala onu unutrašnju snagu imana i iskrenog vjerovanja, i to što je ona uradila svojst-veno je svim nevjernicima i očajnicima. Njih bilo kakvo vanjsko iskušenje u potpu-nosti izbaci iz takta i oni u is-tom trenutku osjećaju tugu, očaj i beznađe. Kod vjerni-ka nije tako, jer je vjernik ubijeđen da se njegova snaga upotpunjava istinskim vje-rovanjem u Allaha, dž.š., i da mu iman donosi samo-puzdanje i jača unutrašnju snagu koja ga vodi naprijed i ne da mu da se pokoleba i osvrće natrag. Dobro je rečeno: uspjeh se ne mjeri toliko pozicijom koju čovjek ostvari u svom životu, koliko poteškoćom i iskušenjem koje je uspio prevladati.

Nebeske kapije

Jakub, a.s., nikada nije gubio nadu uAllahovu milost. Ni onda kada je izgu-bio sina Jusufa i kada je od tog tragičnog događaja prošlo mnogo godina, kao ni onda kada mu je došla vijest da je ostao i bez drugog sina, Benjamina. U tom teškom trenutku on je rekao: “Nadam se da će mi ih Allah sviju vratiti.” Jakub, a.s., nas uči da Allahu jedinom pripada zahvala u svakoj situaciji, i zato Njemu iznesi svoju tugu i samo se u Njega pouzdaj. Onda kada te snađu iskušenja i kada pomisliš da nema izlaza, kada se iskušenja nadviju nad tobom kao noćna

tmina, u tmini noći usmjeri svoje srceprema nebesima, podigni ruke i uputidovu Plemenitom Gospodaru koji ćeti brigu odagnati, tugu olakšati i nadupovećati.

Prenosi se da je Fudajl ibnIjad govorio: “Kada se ne bipouzdavao u ljude i ne bi odnjih ništa tražio, Allah bi tidao sve što želiš.”

Ibrahim, a.s., je ostaviosvoju suprugu Hadžer isinčića Ismaila u pustinjiu kojoj nije bilo ni vodeni hrane, pa je njegov sinpostao Allahov poslanik kojije čeljadi svojoj naređivaoda klanjaju namaz i da dajuzekat. Zatim je obradovansinom Ishakom u takvomstanju koje je njegova su-pruga Sara ovako prokomen-tirala: “Zar da rodim dijete ovakva stara, a moj muž je potpuno oronuo?!”

Sejid Kutb je govorio:“Zaista u Allahovu milostnadu gube samo oni kojisu u zabludi, odnosno onikoji su skrenuli s Allaho-vog puta i koji ne osjećajuNjegovu milost, blagost,dobročinstvo i zaštitu. A štose pak tiče srca koje je ispun-jeno imanom i povezano sa

Milostivim, ono ne očajava ma kakvega nevolje snašle, ma koliko se mračnihoblaka nadvilo nad njegovim nebom,ma koliko se svjetlo nade ugasilo utminama stvarnosti, Allahova milostje blizu vjerničkih srca i Njegova volja ravna uzrocima i posljedicama.”

Muhammed, sallallahu alejhi vesellem, uporedio je očajavanje u po-gledu Allahove milosti sa najgorimgrijesima i sa širkom. Fudale ibnUbejd prenosi da je Muhammed, sal-lallahu alejhi ve sellem, rekao: “Za trojicu ne pitaj (oni su upropašteni):

Od drumskog razbojnikaOd drumskog razbojnikado učenjaka i pobožnjakado učenjaka i pobožnjaka


Na kraju je Harun er-Rešid

izvadio kesu u kojoj je bilo

hiljadu zlatnika i ponudio ih Fudajlu,

rekavši: “Evo ti ovih hiljadu

zlatnika pa ih potroši na

svoju porodicu i pomozi se

njima u ibadetu Allahu, dž.š.’’ Fudajl mu je odgovorio:

“Subhanallah, ja te upućujem na put spasa,

a ti me pokušavaš

kupiti zlatnicima.”

33

onaj koji pokušava da se ogrne Alla-hovim ‘ogrtačem’, a Njegov ‘ogrtač’ je veličanstvenost, a Njegov veo je ponos, čovjeka koji sumnja u Allahovu odred-bu i čovjeka koji očajava u pogledu Al-lahove milosti.”

U hadisu koji prenosi Enes ibn Ma-lik r.a., spominje se da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, često učio ovu dovu: “Gospodaru moj, utječem Ti se od nemoći, lijenosti, kukavičluka, staračke oronulosti, utječem Ti se od iskušenja života i smrti i od kaburskog azaba (kazne)!”

Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Jak vjernik je bolji i draži Al-lahu od slabog vjernika, a u obojici je dobro. Teži za onim što će ti koristiti, pouzdaj se u Allaha i ne očajavaj. Ako te zadesi neka nesreća, ne reci: ‘Da sam radio tako i tako, bilo bi tako i tako’, već reci: ‘Allahu pripada svaka odredba i On čini šta hoće’. Znaj da riječ ‘da sam’ otvara vrata šejtanu.”

Ako ti nafaka bude uskraćena iz-vjesno vrijeme, povećaj tevbu i istig-far, a ako opet ne budeš vidio i osjetio tragove tvoje dove i tevbe, to znači da možda nisi bio dovoljno iskren u svom pokajanju, pa zato obnovi tevbu i us-traj u dovi. Osim toga, dijeli mnogo

sadaku, jer sadaka odag-nava belaje i nedaće, a kada prođe iskušenje onda mno-go zahvaljuj Allahu i znaj da je obmanutost sigurnošću od kazne, najveće iskušenje. Pametan je onaj ko razmišlja o konačnici, ko je siguran u Allahovu odredbu, ko je strpljiv na iskušenjima i ko se pokorava Njegovoj odredbi. Rečeno je: “Tri stvari upućuju na bogobo-jaznost kod vjernika: istin-sko pouzdanje u Allaha u pogledu onoga što još nije ostvario, istinsko zado-voljstvo sa onim što je os-tvario i istinska strpljivost zbog onoga što ga je prošlo i mimoišlo.” Onaj ko je zadovoljan sa Allahovim izborom, on će Allahovu odredbu dočekati sa zahvalnošću i blagonak-lono, a ko nije zadovoljan Allahovom odredbom, bit će ponižen, a opet neće izbjeći tu odredbu. Upitan je jedan mudrac: “Šta je to bogatstvo?” Od-govorio je: “Istinsko bogatstvo je kad imaš malo želja i prohtjeva i kad si zadovoljan sa onim što ti je dovoljno kao dnevna nafaka.”


Henry Nestle – ‘otac dječije hrane’

Stajao je zbunjengledajući kako dijete njego-vog komšije umire, jer je odbijalo da doji majčinomlijeko. Danima je bio pod dojmom tog tragičnog događaja i taj trenutak je promijenio cijeli njegov život, ali i život mnogih mališana u svijetu, jer ih je Henry Nestle obradovaoi pomogao svojim novimnačinom ishrane beba. Onje u svijetu ostao poznatkao ‘otac dječije hrane.’Rođen je 10. augusta 1814. godine u Frankfurtu na Majni, kao jedanaesto od četrnaestero djece ugled-

nog njemačkog proizvođača stakla. Kasnije je preselio u grad Vavey u Švicarskoj gdje se i danas nalazi sjedište korporacije Nestle. Većina njegove braće i sestara umrla je još u djetinjstvu.

Pojedini hroničari tvrde da ga je baš ta nesrećna sudbina najbližih nagnala da se opredijeli za pravljenje dječije hrane.

U jednom trenutku, dok je bio u dubokom razmišljanju, pogledao je

prema bunaru i primijetio je da je uže, za koje

je bila privezana posuda za

vodu, od čestog spuštanja i podizanja

posude s vodom napravilo

usjek ili brazdu u kamenu. Ustrajnost i

vrijeme učinili su svoje.

U mladosti se njegov život nije ra-zlikovao od života njegovih vršanjaka niti se on u nečemu posebno izdvajao od drugih. Kada je imao 29 godina ku-pio je malu tvornicu za preradu oraha i lješnjaka, ali nikada s uma nije smetnuo djecu koja su umirala jer im je iz nekih razloga bilo uskraćeno majčino mlijeko. Ta mala tvornica zapravo je bila prva sjemenka iz koje se razvilo ogromno sta-blo velike i uspješne proizvodnje dječije hrane, uprkos činjenici da je njegova ideja imala mnoštvo opon-enata u njegovom okruženju. Nakon dvadeset i četiri go-dine on je uspio napraviti kravlje mlijeko u prahu i pomiješati ga sa pšeničnim brašnom, i tom smjesom hranio je jedno dijete kojem je spasio život, iako je ono za doktore već bilo beznadežan i izgubljen slučaj. Time je njegovo ime postalo poznato po dobru i dobročinstvu, a njegova tvornica je počela raditi ludom brzinom da bi zadovoljila potrebe ljudi za tim prahom, odnosno za tom prvom dječijom kašom koja je proglašena pravim čudom.

Henry Nestle ostvario je svoj dugo sanjani san, proširio je proizvodnju i svoju fabriku dizajniravši joj logotip u obliku ptičijeg gnijezda, povezujući to sa značenjem svoga prezimena Nestle, koje na njemačkom znači malo gnijezdo. Međutim, ono je također sim-boliziralo i značilo sigurnost, saosjećanje, majčinstvo, hranu, porodicu i sva ona mnogobrojna značenja porodične intim-nosti i topline. Kompanija Nestle postala je vodeća u svijetu u proizvodnji mnogih artikala. Ona je prva počela prozivoditi mlijeko u prahu, ali je itekako poznata i kao proizvođač čuvenih čokoladnih biskvita (Nestle, Lion, Nuts, Kit kat), za-tim, nama dobro poznate kahve (Nescafe), mineralne vode, supe (Maggi), majoneze (Thomy), čokoladnog napitka Nesquik i mnogih drugih prozivoda.

Zato, razmišljaj! Jer, svi veliki izumi za koje danas znamo i kojima se di-vimo, počeli su kao obična ideja. I još nešto, budi ustrajan i ne odustaj dok ne uspiješ ideju pretvoriti u djelo.

Uže mu otvorilo oči

U ranom djetinjstvu pokušavao je napamet učiti hadise Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, ali bez us-pjeha. Taj neuspjeh zarobio je njegovo srce, um i cijelo biće i činilo mu se da će neuspjeh biti njegov glavni životni saputnik. Jednog dana odlučio je da šeta kroz bašče u svom selu ne bi li

zaboravio na svoje teško stanje. Dugo je šetao i razmišljao, ali ga očaj nije napuštao. Približio se jednom buna-ru koji se nalazio nasred bašče i sjeo je pored njega, razmišljajući o svom slučaju. U jednom trenutku, dok je bio u dubokom razmišljanju, pogledao je prema bunaru i primijetio je da je uže, za koje je bila privezana posuda za vodu, od čestog spuštanja i podi-zanja posude s vodom napravilo usjek ili brazdu u kamenu. Ustrajnost i vri-jeme učinili su svoje. Taj prizor mu je otvorio oči i probudio nadu. Odlučio je da uči hadise napamet, pa makar je-dan hadis ponavljao 500 puta. Tako je i bilo. Toliko dugo je ponavljao hadis, ali isto tako i kur’anske sure koje je učio uporedo s hadisom, da je izazivao sažaljenje kod svoje majke. Međutim,

34

nakon izvjesnog vremena, uz upornost i strpljivost, on je postao hafiz Kur’ana i hadisa i stekao zvanje muftije, a nije imao ni dvadeset godina. Napisao je mnogobrojna djela iz različitih islam-skih oblasti i ponio titulu šejhul-islama i imamul-haremejna (imam dva hare-ma, Mekke i Medine). Eto, to je priča o velikom islamskom učenjaku, Ah-medu ibn Hadžeru el-Hejtemiju.

Budi siguran u svoje mogućnosti

Dr. Ahmed Zuvejl, dobitnik No-belove nagrade za hemiju, 1999. go-dine, dok je još bio učenik i student, na svojim sveskama i vratima svoje spavaće sobe, pisao je dr. Ahmed Zu-vejl. Zbog toga ga je otac kao učenika zvao: moj doktor Ahmed.


Dr. Ahmed Zuvejl, dobitnik

Nobelove nagrade za

hemiju, 1999. godine, dok je još bio učenik

i student, na svojim

sveskama i vratima svoje spavaće sobe,

pisao je dr. Ahmed Zuvejl. Zbog toga ga je otac kao

učenika zvao: moj doktor

Ahmed.

35 19. oktobar - 4. zu-l-hidždže

Kažu da je Leonardo Da Vinči, kada je imao 12 godina, govorio: “Ja ću postati najveći umjetnik na svijetu i jednog dana ću biti u društvu kralje-va i vladara.”

Luj Paster je govorio: “Hoćete li da vam otkrijem tajnu koja me je dovela do moga cilja: sva moja snaga leži u mojoj čvrstoći i ustrajnosti.”

Poznati matematičar Hampton, rekao je: “Što se tiče otkrivanja novih činjenica u prirodnim znanostima, danas su na tom polju vrata širom ot-vorena svakom glupanu koji je strpljiv, koji ima spretne ruke i istančana os-jetila.”

Istaknuti britanski oficir, feldmaršal Montgomeri, rekao je: “Život me je naučio da su tri osobine potrebne za uspjeh: naporan rad, pot-puna ustrajnost i hrabrost.”

Bivši britanski premijer, Winston Churchill, govorio je: “Čuvaj se, čuvaj se, čuvaj se bježanja i povlačenja…” Eto to je govorio Churchill koji je po-navljao šesti razred osnovne škole i bio najljeniji učenik u svom razredu.

William James, otac moderne psi-hologije, govorio je: “Razlika između genija i drugih, ‘običnih’ ljudi, ne može se pripisati urođenom talentu i inteligenciji, već ciljevima kojima streme njihove ambicije, i stupnju koncetracije i strpljivosti koja ih vodi do tog cilja.”

Spominje se da je sultan Mehm-ed Fatih spavao na ratnim kartama, razmišljajući kako osvojiti Konstanti-nopolis.

Je li vam sada jasno zašto su ovi ljudi postali veličine?

Od drumskog razbojnika do poznatog učenjaka i pobožnjaka

Bio je veliki griješnik, pa mu je Allah, nakon iskrene tevbe i poka-janja, oprostio, tako da je od drum-skog razbojnika postao jedan od najvećih učenjaka i pobožnjaka u po-vijesti islama. Povod njegovoj tevbi i pokajanju bio je taj što je jedne noći, lutajući ulicama grada, došao do zida jedne kuće i čuo je glas koji je učio kur’anski ajet: Zar nije vrijeme da se vjernicima srca smekšaju kad se Allah i Istina koja se objavljuje spomene, i da oni ne budu kao oni kojima je još davno data Knjiga, pa su srca nji-hova, zato što je proteklo mnogo vre-mena, postala nemilosrdna, i mnogi su od njih nevjernici. (El-Hadid, 16.). Nakon što je to čuo, uzviknuo je: “Svakako, moj Gospodaru, sad je došlo vrijeme!” Vraćajući se kući naišao je pored ruševina u koje su se sakrili putnici. Neki od njih su govo-rili: “Hajde da nastavimo putovanje!”

Drugi su govorili: “Neka nas ovdje dok ne svane, da nas ne bi presreo drumski razbojnik Fudajl ibn Ijad.” Fudajl je kasnije o tome pričao: “Kad sam čuo šta govore, zamislio sam se i rekao sam sebi: ‘Ja noću lutam uli-cama grada čineći grijehe, a skupina muslimana se sakrila u ove ruševine strahujući od mog razbojništva. Al-lah me je poslao da baš sad naiđem pored njih i da se time moja odluka o pokajanju učvrsti u mom srcu. Svoju tevbu obznanjujem i mojom odlu-kom da odem u Mekku i da tu nas-tavim svoj život.’” Allah, dž.š., mu je primio tevbu i on se nastanio u Mek-ki i tamo je i okončao svoj dunjalučki život kao jedan od najvećih učenjaka i pobožnjaka svoga vremena.

Jedne godine je abbasijski halifa Harun er-Rešid otišao na hadž, pa je od ljudi iz svoje pratnje tražio da ga upute na nekog učenjaka koji će ga posavjetovati.

Oni su ga uputili na Fudajla ibn Ijada. Kada su došli kod Fudajla, on ih je lijepo primio, a zatim je rekao halifi Harunu er-Rešidu: “Kada je Omer ibn Abdul-Aziz postavljen za halifu, on je pozvao naj bolje i napobožnije ljude i rekao im: ‘Ja sam iskušan ovom nedaćom’, misleći na hilafet. On je hi-lafet smatrao iskušenjem, a ti ga, Ha-rune, doživljavaš kao blagodat.” Tada je Harun er-Rešid zaplakao, a jedan od ljudi iz njegove pratnje, rekao je Fudajlu: “Budi blag prema zapovjed-niku vjernika, ne ubijaj ga svojim sav-jetom!” Fudajl ibn Ijad mu je odgovo-rio: “Njemu će glave doći takvi kao što si ti, a ja sam prema njemu itekako blag!” Na to je Harun er-Rešid re-agirao, riječima: “Još me posavjetuj, Allah ti se smilovao!” Fudajl ibn Ijad ga je poslušao, rekavši mu: “O čovječe

lijepoga lica, znaš li da će te Allah, su-tra, na Sudnjem danu, pitati za tvoje podanike, pa ako ikako možeš da to svoje lijepo lice sačuvaš od vatre, onda to učini. Čuvaj se da ne osvaneš i ne omrkneš a da prevariš ijednog svog podanika, jer je Muhammed, sallal-lahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Koji god musliman bude vladao nad muslim-anima i bude ih varao, Allah će mu zabraniti “žennet.’” Haruna er-Rešida je to još više rasplakalo, pa je, grcajući u suzama, upitao Fudajla: “Imaš li neki dug, pa da ti pomognem da ga vratiš?” Fudajl ibn Ijad odgovorio je: “Imam, dug prema Allahu zbog kojeg ću račun polagati. Teško meni ako budem izložen detaljnom ispitivanju, i teško meni ako ne pripremim dokaze u svoju odbranu!” Harun er-Rešid mu je rekao: “Ja sam mislio na dugove pre-ma ljudima”, na što je Fudajl odgovo-rio: “Allah me nije time zadužio, već me je zadužio da vjerujem u Njegovo obećanje i da se pokoravam Njegov-im naredbama.” Na kraju je Harun er-Rešid izvadio kesu u kojoj je bilo hiljadu zlatnika i ponudio ih Fudajlu, rekavši: “Evo ti ovih hiljadu zlatnika pa ih potroši na svoju porodicu i po-mozi se njima u ibadetu Allahu, dž.š.” Fudajl mu je odgovorio: “Subhanal-lah, ja te upućujem na put spasa, a ti me pokušavaš kupiti zlatnicima. Allah te spasio i uputio na dobro!” Zatim je zašutio i nije više govorio, nakon čega je Harun er-Rešid napustio njegovu kuću.

Razmisli, o ti, koji si svoju dušu uprljao griješenjem, o slučaju ovog znamenitog islamskog učenjaka, koji je u jednom času osjetio slast imana, pa se udaljio od dunjaluka i njegovih prolaznih ukrasa i okrenuo se svijetu Božanskog svjetla i vječne nagrade.

36

Dom Erkama ibn Ebi Erkama el-Mahzumija

Islamske teme

Dom Erkama ibn Ebi Erkama je besplatna, visoko odgojno-obrazovna institucija, koja nema negativnog elitizma prilikom prijema niti korupcije bilo koje vrste, usmjerena je na neformalno stjecanje znanja, sa svršenicima koji ne pate za diplomama a iznjedrila je najbolje ljude koji su se veoma lahko prilagodili svojevremenim izazovima. Neki od njih su postali predsjednici islamskih država, drugi menadžeri usluga, a većina njih su se odlikovali paradigmatičnim transformacionim vođstvom svojih savremenika

Piše: Nihad Salihović

Kompletan svijet, uključujućiKKi islamski, preplavljen je vi-KKsokim školskim institucija-KKma od kojih neke uglavnom profilirajukadrove čiji se profesionalni i radni pu-tevi ne dodiruju. Kada je takvo stanjesa visokim obrazovnim institucijama islamskog predznaka, ne treba se ču-diti komercijalizaciji i brutalnoj eko-nomizaciji visokoškolskih institucija koje nemaju vjerski simbol. Prvi znak sumnjivosti kvaliteta obrazovanja jehiperprodukcija kadrova koja svjedo-či olahko stjecanje znanja i diploma.Kada neiskusni svršenici srednjih ško-la pročitaju reklame fakulteta u Bosni

i Hercegovini, odjednom ih obuzme dojam da ih, u slučaju prijema, očeku-ju najprestižnije obrazovne institucije na svijetu. Nakon što upišu domaće fakultete, dotični studenti počinju slu-šati razne žalopojke od kolega ili svr-šenika o nemogućnosti za-poslenja. S druge strane, sve je više diploma, a sve manje odgojenih osoba. Imajući u vidu ovo jadno stanje sa obrazovnim sistemom, na-pose u Bosni i Hercegovini, ponukan sam potrebom o rasvjetljavanju paradigma-tičnog obrazovnog sistema koji je iznjedrio prvu ge-neraciju muslimana. Dom Erkama ibn Ebi Erkama je besplatna, visoko odgoj-no-obrazovna instituci-ja, koja nema negativnog elitizma prilikom prijema niti korupcije bilo koje vrste, usmjerena je na ne-formalno stjecanje znanja, sa svršenicima koji ne pate za diplomama a iznjedrila je najbolje ljude koji su se veoma lahko prilagodili svojevremenim izazovi-ma. Neki od njih su posta-li predsjednici islamskih država, drugi menadžeri usluga, a većina njih su se odlikovali paradigma-tičnim transformacionim vođstvom svojih savre-menika. Imajući u vidu navedeno, nameće nam se pitanje: Po kojem modelu je organizirana ova institucija?

Odabir Sveučilišta Erkam ibn Ebi Erkam

U tajnoj fazi širenja islama, kada je život prve generacije muslimana bio uveliko ugrožen, Poslanik, a.s., povla-či strateški potez s kojim štiti novo-pridošle muslimane od asimilacije. S

obzirom da integracija u neislamsko,a grijesima ogrezlo mekansko stanov-ništvo nije bila moguća, Muhammed,a.s., povlači proračunat potez, takošto organizira prvu grupu muslimana u džemat.1 Nakon dugog meditiranja

i rezonovanja, Resulullah,a.s., se opredjeljuje za domErkama ibn Ebi Erkama.Govoreći o razlozima odabi-ra ove neformalne odgojno-obrazovne institucije, Es-Sa-llabi navodi neke od njih:

1. Nije se znalo da jeErkam primio islam, te sto-ga niko nije mogao pretpo-staviti da se susreti izmeđuMuhammeda, a.s., i njego-vih ashaba odvijaju u njego-vom domu.

2. Erkam ibn Ebi Er-kam bio je iz Benu Mahzu-ma, kurejšijskog ogranka koji su bili suparnici dru-gog ogranka Benu Hašim ipokretači ratova protiv njih,tako da je i bilo poznatoda je Erkam primio islam,niko nije očekivao da se su-sreti održavaju u njegovomdomu, jer bi to značilo da seodržavaju u srcu neprijatelj-skih redova2

3. Kada je Erkam pri-mio islam, bio je mladić udobi oko 16 godina, takoda kad bi Kurejšije raz-mišljale da potraže centarmuslimanskog okupljanja,nikome ne bi palo na pametda provjerava kuće mladih

Muhammedovih, a.s., ashaba, nego biprovjeravali kuće njegovoh značajnihashaba, pa i samu Poslanikovu, a.s.,kuću.3

Imajući u vidu ovih nekoliko razlo-ga odabira Erkamovog doma, namećenam se zaključak o krajnje mudromPoslanikovom, a.s., postupku sa be-zbjednosnog aspekta. Govoreći o ra-zlozima konspirativnog okupljanja,

Paradigmatični univerzitetParadigmatični univerzitet prve generacije muslimanaprve generacije muslimana


Međutim, El-Mubarekfuri

ne navodi prošireno polje

djelovanja Resulullaha, a.s. Nadalje, u navedenom

kontekstu, Es-Sallabi piše: “Ti su

stalni susreti, polaznicima

ovog učilišta, bili praktično uvježbavanje

vojne doktrine, slušanja,

pokornosti, te etike i principa

vođstva.”

37

El-Mubarekfuri piše: “Svako javno okupljanje bi ponovo navelo mušrike (nevjernike) da ispolje svoje nasilje, i pokvare Resulullahovo, a.s., nastojanje da podučava ove ljude vjeri, Kur’anu, mudrosti i odgoju.”4”” Dakle, Resulu-llahovo, a.s., plansko djelovanje je iziskivalo konspirativnost u tajnoj fazi njegovog lideršipa5aa , o čemu piše Armstrong sljedeće: “Tri godine je Mu-hammed izbjegavao eksponiranje i pu-blicitet...” (Armstrong, 2008:60). Ako grupišemo mišljenja nekoliko navede-nih autora, nameće nam se zaključak da je Poslanik, a.s., prije otpočinjanja edukacije svojih savremenika, načinio niz strateških poteza, kako bi odgoj i obrazovanje dali svoje pozitivne ra-zultate. Osvrčući se na našu surovu realnost, nameće nam se zaključak o nestrategijskom vođenju upisne politi-ke, prvenstveno na fakultetima Bosne i Hercegovine, a strateško djelovanje je itekako vidljivo kod izrade dobre reklame o institucijama koje primaju nove studente. Imajući u vidu Poslani-kove kriterije izbornosti ove, kako Es-Sallabi navodi: “...najveće škole za stje-canje odgoja i znanja...”6”” , nameće nam se zaključak o potrebi temeljitog pro-mišljanja kod izbora vrste institucije i pravca zanimanja. Muhammed, a.s., nije lažno reklamirao prvu odgojno-obrazovnu instituciju u mekanskom periodu Objave Kur’ana što ćemo vidjeti u narednim recima. Njegov

nepisani kurikulum je biousmjeren na pojedince,7 što je svojstveno mekanskommodelu odgajanja ashaba, a istovremeno i savremenimtokovima odgoja i obrazo-vanja.

Model rada institucijeErkam ibn Ebi Erkam

Nakon kriterija izbor-nosti, posvetit ćemo se mo-delu rada ove veličanstveneodgojno-obrazovne usta-nove. Za prvu fazu ObjaveKur’ana koja je trajala 13 godina, Po-slanik, a.s., je u svojoj odgojno-obra-zovnoj praksi implementirao odgojnojačanje svojih savremenika. Za ispra-van odgoj, napose duhovni, potrebnoje edukativno djelovanje koje je bilosvojstveno najboljem učitelju svih vre-mena, tj. Muhammedu, a.s. U ovomkontekstu piše Ramadan: “S Poslani-kom su se sastajali u kući jednog od kon-vertita, El-Erkama ibn Ebul-Erkama, i učili osnove svoje vjere dok su nove obja-ve dolazile.”8”” Nadalje, u istom kontek-stu, dr. Kurdić dodaje: “Konstantna okupljanja su, pored dobijanja potreb-nih saznanja iz sfere Allahove vjere, bila itekako važna u odgajanju ashaba za vrlo važnu misiju, s kojom je Vjerovje-snik, a.s., i došao a to je odgoj i tran-sformacija pojedinca i društva i udalja-


vanje od grijeha, anomalija i delikventnog ponašanja.”9””Uopšte nije čudna brza transformacija predislam-skih Arapa kada se uzme u obzir duhovno pročišćenje ashaba koje je vršeno u ovoj odgojnoj instituciji. Na do-maćim obrazovnim institu-cijama je određeni broj, da ne upotrijebim precizniju riječ, korumpiranih profe-sora koji su ogrezli u mitu i korupciji. Kako očekivati od takvih profesora čovječ-no postupanje prema svojim

studentima? Vodeće ljude pojedinih visokih obrazovnih institucija u Bosni i Hercegovini su grijesi odveli u toliku lijenost, da se ne mogu otrgnuti iz le-targije koja im onemogućava otvaranje novih perspektivnih smjerova, a čiji bi svršenici imali posla. I pored ovakvog stanja domaćeg obrazovnog sistema, Bosna i Hercegovina od svih evrop-skih zemalja najviše izdvaja iz budžeta na obrazovanje. Tačnije, 5, 5 % budže-ta.10 Svakako je to zanemarljivo u od-nosu na Švicerskih 5,5 %. Bez duhov-

j j

ne katarze određenih profesora ali i velikog broja studenata, nažalost se ne nazire svijetla tačka našem obrazov-nom sistemu. Interaktivan odnos koji podrazumijeva komunikaciju između učitelja i učenika, uveliko je bio prisu-tan u Sveučilištu mekanskog perioda

U tajnoj fazi širenja islama, kada je život

prve generacije muslimana bio uveliko ugrožen, Poslanik,

a.s., povlači strateški potez

s kojim štiti novopridošle muslimane od asimilacije.

Objave Kur’ana. O tome nam veoma lijepo piše Es-Sallabi, koji navodi: “U tom domu oni su slušali Vjerovjesnikove govore, te iznosili pred Poslanika, a.s.,sve što tišti njihove duše, i pričali su mu osvome stanju.”11 Koliko naših studenata izostavlja predavanja? Daju li doprinosprofesori tome? Koliko naših studena-ta živi sa strahom od izlaska na ispit?Malo je studenata koji imaju hrabrostireći profesorima sve što ih tišti. Među-tim, biografi Muhammeda, a.s., nisuzabilježili ove anomalije u odgojnojstrategiji posljednjeg Allahovog Posla-nika, a.s. Bez stjecanja kompetencija uz koje paralelno ide i duhovni odgoj,nema napretka ni u jednom segmentuljudskog života. Osnovna literatura izkoje je Poslanik, a.s., educirao svojesavremenike, bio je Kur’an. Govorećio ovom sredstvu Muhammedovog,a.s., odgojnog djelovanja, El-Muba-rekfuri piše: “U toj kući sastajao se sa ashabima tajno, učio im Kur’an, čistioih i podučavao knjizi i mudrosti.”12

Međutim, El-Mubarekfuri ne navodiprošireno polje djelovanja Resululla-ha, a.s. Nadalje, u navedenom kon-tekstu, Es-Sallabi piše: “Ti su stalni susreti, polaznicima ovog učilišta, bili praktično uvježbavanje vojne doktrine,

slušanja, pokornosti, te etike i principa vođstva.”13 Ovaj citat nas navodi na uvjerenje, da je Poslanikova, a.s., edu-kacija bila u skladu sa vremenom. S obzirom da su maltretiranja muslima-na postala svakodnevnica, bilo je ne-ophodno osposobljavati se za odbra-nu. Imajući u vidu da je islam u osno-vi miroljubiva vjera koja se širi lijepom riječju, Poslanik, a.s., je educirao svoje ashabe i kulturi pravilnog slušanja koja je važnija od govora. S obzirom da misiju islama nije mogao realizirati sam, u svojstvu pravog lidera, Resu-lullah, a.s., educira i transformacione vođe14 poput Mus’aba ibn Umejra,15

Et-Tufejla ibn Amra ed-Devsija16 i dr.Iako su neprijatelji učenja islama bili mnogobrojniji, Resulullah je, kako piše Ramadan: “...davao prednost kva-litetu nad kvantitetom i više se volio baviti prirodom srca i umova kojima se obraćao nego njihovom brojnošću.”17

Analizirajući postojeće stanje obra-zovnih sistema u Bosni i Hercegovini, pored “fi lovanja” studenata nepotreb-nim znanjima za tržište rada, te ge-nerisanja viška kadrova, kvalitet po-staje suspektan. Ove anomalije nisu prepoznate u Muhammedovom, a.s., edukativnom djelovanju. Njegovi sa-

38

vremenici su stjecali znanja dominan-tnog odgajatelja, tj. Resulullaha, koji im je pružio nabolji odgoj. Erkamova visokoškolska institucija je posjedova-la i ćelije u kojima su postojale vođe koje su određene od Resulullaha, a.s. O ovome segmentu mekanskog Sve-učilišta nas informira Es-Sallabi koji govoreći o Poslanikovom nadzoru rada ove institucije piše sljedeće: “Vje-rovjesnik, a.s., lično je nadzirao odgoj ashaba u svakom domenu, raspodijelivši ih u ćelije. Tako su, naprimjer, Fatima bint El-Hattab, njen muž Seid b. Zejd, koji je bio amidžić Omera b. El-hatta-ba, Nu’ajm b. Abdullah en-Nehham b. Adi činili jednu ćeliju, a voditelj ćelije bio je Habbab b. El-Erett.”18 Poslanik, a.s., kroz prenošenje ovlaštenja i mjere praćenja radne uspješnosti ove insti-tucije, realizira smjernice i standarde za osiguranje kvaliteta. U svijetu pa i u Bosni i Hercegovini postoje kriteriji za akreditaciju visokoškolskih ustano-va koji su izraženi u Bolonjskoj dekla-raciji.19 Ponekad možemo steći dojam da su savremeni kreatori visoko škol-skih ustanova u svijetu, crpili metode iz Muhammedovog, a.s., paradigma-tičnog vođenja Univerziteta20 Erkam ibn Ebi Erkam.


tom razdoblju konspiracije, u Erkamovom domu, odgoji jedinstvene ličnosti koje su ponijele zastavu džihada25 i da’ve,26 i za manje od pola stoljeća pokorile Arapsko poluostrvo i uspjele osvojiti ogromna pro-stranstva.’’27 Zahvaljujući prvenstveno Božanskom odgoju, posljednji Allahov Poslanik je kroz svoje odgojno-obrazov-no djelovanje uspio osloboditi čovječan-stvo od idejne ovisnosti, što nije pošlo za rukom nijednom od tradicionalnih i sa-vremenih odgajatelja. U tom kontekstu, možemo zaključiti da je Muhammed, a.s., najbolji odgajatelj koga poznaje čo-vječanstvo.


Zaključna razmatranja

Metodom komparativne analize, na-pravili smo usporedbu između neuspješ-nog modela vođenja prvenstveno viso-koškolskih institucija Bosne i Hercego-vine sa Poslanikovim, a.s., sveučilišnim etičkim vođstvom u mekanskom peri-odu objave Kur’ana. U tom kontekstu, istakli smo nedostatak duhovne katarze kod studenata i profesora, koja rezultira suspektnost u kvalitetu naših visokoš-kolskih institucija. S druge strane, za-hvaljujući vođstvenim kompetencijama Muhammeda, a.s., nastalo je najveće

Sveučilište na svijetu. Na tom sveučili-štu: “Allahov Poslanik, a.s., za odgajanje svojih sljedbenika koristio je metodu Ča-snog Kur’ana, pružajući im sveobuhvatan odgoj: u pitanju akide21, ibadeta,22 etike23, mjera bezbjednosti i dr.’’24 Samo putem cjelovitog odgoja, moguće je izgraditi ci-vilizaciju kakva je zabilježena u Vjerovje-snikovo, a.s., vrijeme. Zahvaljujući vođi Univerziteta koji je obuhvatao prostor-ne kapacitete Erkamovog doma, islam se proširio galopirajućom brzinom. Pi-šući o fazi tajnog Resulullahovog, a.s., lideršipa Es-Sallabi obrazlaže: “Najveći odgajatelj, Vjerovjesnik, a.s., uspio je da u

Bilješke

1 Erif From, sociolog 21. stoljeća tvrdi da je spas u mikro-zajednicama, tj. džematima. Zaista je džemat, posebno na Zapadu, je-dini mehanizam zaštite muslimana od utapanja i asimilacije.

2 Jer je Poslanik iz kurejšij-skog ogranka Benu Hašim.

3 (Es-Sallabi, 2012:127)4 (El-Mubarekfuri, 1998:85)5 Lideršip je izraz koji se naj-

češće koristi u literaturi savremenih teoretičara menadžmenta, a podra-zumijeva vođenje ljudi. U kontekstu aktualizacije menadžmenta u isla-mu, može se govoriti o tajnom i jav-nom Poslanikovom, a.s., lideršipu.

6 (Es-Sallabi, 2012:124)7 (El-Attas, 2010:151). Pre-

ma Attasu postoje dva teorijska pri-stupa koja se tiču cilja obrazovanja. Prvi je usredsređen na društvo, dok drugi primarno naglašava potrebe, sposobnosti i interese studenata.

8 (Ramadan, 2010:48)9 (Kurdić, 2011:23)10 Kreso, A. (2009). Tvrd-

nja iznesena na predavanju iz Recentnih tokova odgoja i obra-zovanja, održanom na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici 23.05. 2009. godine.

11 (Es-Sallabi, 2012:123)12 ( E l - M u b a r e k f u r i ,

2008:56)13 (Es-Sallabi, 2012:125)14 Za transformaciono

vođenje Možina (2002:531) kaže da takav model vođenja podrazu-mijeva: “Podsticanje zaposlenih ka idealnim i moralnim vrijednos-tima, ne bi li ih oduševili za savla-davanje poteškoća u poslu.”

15 (El-Mubarekfuri, 1998:131)

16 (Hejkel, 2004:196)17 (Ramadan, 2010:48)18 (Es-Sallabi, 2012:122)19 Vidi kriterije za akredi-

taciju visokoškolskih ustanova u BiH, član 1. (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, broj 59/07, 59/09) i 13/8, primjena usvojenih Standarda i smjernica za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju u BiH.

20 Univerzitet (lat. universi-tas) velika škola, sveučilište. Izraz je preuzet iz Riječnika stranih ri-ječi od autora Anića i ostalih. Str. 1448.

21 Akida je vjersko ubjeđenje. Od stepena ovog ubjeđenja zavisi ispravnost ljudskih postupaka.

22 Ibadet je poniznost i po-kornost Allahu, dž.š. Ovaj termin ne obuhvata samo pet dnevnih na-maza već cijeli život.

23 Etika je nauka o moralu. Za Muhammeda, a.s., se može reći da je implementirao etički stil vo-đenja, napose u Sveučilištu Erka-ma.

24 (Es-Sallabi, 2012:121)25 Džihad je izraz arapskog

porijekla koji se odnosi na trud u bilo kojem kontekstu. Od strane neprijatelja islama, ovaj termin se pokušava izjednačiti sa teroriz-mom. U uslovima ratnog prava, džihad se odnosi na borbu fi zičkim putem. Međutim, u mirnodobskim uslovima, džihad se odnosi na trud u svim segmentima ljudskog živo-ta.

26 Da’va podrazumijeva islamsko misionarstvo koje impli-cira raznovrsne metode pristupa ljudima različitih intelektualnih i moralnih profi la.

27 (Es-Sallabi, 2012:125)

Literatura i izvori:

1. Abu Gudda, A. (2003). Poslanik kao učitelj i njegovi me-todi poučavanja, Novi Pazar: El-kelimeh.

2. El-Buti, M. (2008). Razu-mijevanje života Muhammeda, a.s. Bužim: Ilum, Bužim.

3. Hejkel, M. (2004). Život Muhammeda, a.s. Sarajevo: El-Kalem.

4. Kurdić, Š. (2011). Peda-gogija Muhammeda,. a.s., Zenica: Islamski pedagoški Fakultet.

5. Mubarekfuri, S.(1998), Zapečačeni džennetski napitak, Sa-rajevo, Visoki saudijski komitet za pomoć Bosni i Hercegovini.

6. Možina, S. ... �et al.�. 2002. Management: nova znanja za uspeh. Radovljica: Didakta

7. Northouse, P. G. 2001. Leadership Th eory and Practice 2nd Edition. London: Sage

8. Publications Inc.9. Armstrong, K. (2008).

Muhammed-Poslanik za naše vri-jeme. Sarajevo: Buybook

10. Es-Sallabi, A. (2012). Život i djelo posljednjeg Vjerovjesni-ka. Holandija: Džemat Hidžra.

11. Gronn, P. C. 1998. Th e Making of Educational Leaders. London: Cassell.

12. Ramadan, T. (2010). Sto-pama Božijeg Poslanika. Sarajevo: Udruženje ilmijje IZ u BiH

13. Al-Attas, S. (2010). Ob-razovna fi lozofi ja i praksa. Sarajevo: Tugra.

14. Hadžiahmetović, Z., Kulović, Dž., Brdarević, F. (2009). Savremeni korporativni Menadžment, Sarajevo: Centar za napredne studije.

15. Morrison, K. 2003. Management theories for edu-cational Change. London: Paul Chapman Publishing Ltd.

Piše: Nedim Botić

Abdullah ibn Mes’ud, r.a., je jed-AAne prilike rekao: “Ko može svojeAAbogatstvo podići na nebo, gdjeAAga ne mogu rastočiti crvi i pokrasti lopo-vi, neka to učini jer je SRCE ČOVJEKA g g p p

VEZANO ZA NJEGOVO BOGAT-STVO!” (Predaju bilježe: Ibn Ebi Šejba u

J

Musannefu, 8/159, i imam Ebu Davud usvom djelu Ez-Zuhd, str. 177.).dd

40

Razmišljanja

Islamske teme

Ukoliko se osvrnemo oko nas, vidjet ćemo među drugim muslimanima slične stvari. Nažalost, uobičajeno je da se čovjek, neposredno nakon početka prakticiranja vjere, osjeti sretno, jako, pun je poleta, zanosa...Sve bi da može u jednom dahu uradio, sve ga zanima, o vjeri danonoćno misli, čita, razgovara. No, s protokom vremena taj zanos opada, želja za ibadetom se smanjuje, nur se s srca gubi i čovjek počinje sve više da priča o dunjaluku, a sve manje o islamu. Svi mi znamo, to su znaci slabog imana, ali zašto nam se tako često dešavaju?

Ovim nam riječima, časni ashab uka-zuje na listu prioriteta u životu jednog vjernika, ukazuje na iskorištavanje pro-laznih dobara dunjaluka, radi stjecanja vječnih blagodati ahireta, kao i da je sreća jed-nog vjernika u islamu.

Gdje smo mi u odnosu naporuku ovih riječi?

Zapitajmo se šta je to štonam otežava učenje Kur’ana i istinsko uljepšavanje naših života s primjenom njegovih načela? Šta je to što mene od-

p j j gp

vaja od užitka u vjeri, zbog čega mi je učenje Kur’ana teš-ko, zašto kad se osvrnem na prošlost žalim za vremenima kad sam po mom mišljenju bio bolji musliman, klanjao noćni namaz, postio, a danas takav više nisam? Zašto?

Ukoliko se osvrnemo oko nas, vidjetćemo među drugim muslimanima slič-ne stvari. Nažalost, uobičajeno je da se čovjek, neposredno nakon početka prak-ticiranja vjere, osjeti sretno, jako, pun je poleta, zanosa... Sve bi da može u jed-nom dahu uradio, sve ga zanima, o vjeri danonoćno misli, čita, razgovara. No, s

protokom vremena taj zanosa opada, že-lja za ibadetom se smanjuje, nur se s srca gubi i čovjek počinje sve više da priča o

dunjaluku, a sve manje o isla-mu. Svi mi znamo, to su zna-ci slabog imana, ali zašto namse tako često dešavaju?

Duhovni i praktični životjednog muslimana bi se sva-kim danom do kraja života tre-bao poboljšavati i popravljati,a ne obratno – svakim danomnazadovati i pogoršavati. Štogod musliman više vremena ŽIVI islam, on bi trebao da gg

u vjeri s protokom vremena bude bolji, ne gori. Aid el-Kar-ni kad opisuje znake gafleta inemara, kaže da je znak nema-ra da tvoje juče bude bolje odonoga danas. To znači, ako sina početku prakticiranja dina bio bolji nego danas, negdje na tvom putu zadesio te nemar,

ali to ne znači da imaš izgovor da i daljeostaneš takav. Nažalost, htjeli mi ili ne,stvari koje nas zadese su djelo ruku naših,nešto što smo svjesno ili nesvjesno izabrali.Svako naše djelo na ovom svijetu, bilo onomalo ili veliko, povlači za sobom poslje-dice, pa i nemar je rezultat naših izbora iprepuštanja pozivima strasti i šejtana.

Da li je islam Da li je islam naše bnaše bogatstvogatstvoo


Nastojmo da shvatimo vrijednost

Kur’ana, da poštujemo Onoga čije

su Riječi to, i zapitajmo se: šta ja mogu uraditi u ime

Allaha danas da bi budućnost ummeta i svih ljudi sutra bila

svjetlija?

41

Naše brige...

Koliko nas je samo opterećeno svim mogućim brigama, a onu jedinu bitnu – naš odnos prema islamu – zaboravljamo? Svako od nas ima očekivanja u ovom i budućem životu, tragamo za ispunje-njem naših snova i ciljeva. Neumorno tragamo za ispunjenjem naših potreba i njima se predajemo. Radi njih bdijemo i odričemo se mnogih stvari koje želi-mo sad, da bismo imali nešto sutra. I tu mnogi od nas upadnu u zamku postav-ljanja prioriteta.

Koji su naši prioriteti u životu? Uju-tro kad se budimo, šta prvo pomislimo? Koliko od nas kad se budi, jedina mu je briga kako zadovoljiti Allaha i pomoći ummetu i svim ljudima biti od koristi? Koliko od nas misli samo na sebe, živi za sebe, dovi samo za sebe? Koliko od nas u drugom muslimanu istinski vidi svoga brata, ne samo samo na riječima, već i u u srcu da osjeti tu bliskost?

„...Srce čovjeka je vezano za njegovobogatstvo

U prirodi je insana da voli ono što mu je blisko, što može imati odmah, bez čekanja. Zato je mnogim ljudima dunjaluk preokupacija, a ahiret i stran i dalek. Ko će dočekati tamo sevape, daj ti nama odmah ovdje. Priroda je to in-sana. Malo ko ima strpljenja da sačeka rezultate, uspjeh i sreću. Tempo moder-nog života nas uči da želimo sve, i to odmah sada. Zato da bi se promijenio

i naš odnos spram islama općenito, a posebno spram Allahove Knjige, moramo da promijenimo način na koji gledamo na ovaj život i na budući.

Mudar je čovjek koji svaku stvar stavi na mjesto koje joj pripada i pridaje joj značaj shodno njenoj vrijednosti. Dunjaluk ima svoje mjesto, kao i ahiret. Dunjaluk je kuća prolazno-sti, a ahiret je istinski dom. Shvatimo ahiret kao dugo-ročno ulaganje, štednju do-brih djela i trud u stjecanju zadovoljstva Milostivog. Dunjaluk nam tad dođe kao prilika da se zaradi ne-što veće, uzvišenije i ljepše, radimo na njemu, ali ne za-boravljamo da je ahiret bolji i da njemu idemo. Ukoliko nam se krite-riji obrnu, pa nam dunjaluk bude u srcuvelik, a ahiret mali, nećemo imati voljeradimo na stjecanju ahiretskih nagrada jer vrijednost njihova je za nas pomuće-na.

Gdje je Kur’an na ljestvici našihprioriteta?

Zapitajmo se zašto nam je Kur’an na ljestvici prioriteta negdje na kraju? Zaštone možemo godinama savladati sufaru ipravila ispravnog učenja? Kažemo teškoje, nemamo vremena, ne može to svako.


Da, da...mi to možemo reći da bismo se pred drugima oprav-dali, a u srcu osjećamo stid jeri samo znamo da to nije istina.Znamo da ti izgovori nisu kodAllaha istinski razlozi, a On zna šta naša srca kriju. Zašto nema-mo problema s učenje stranihjezika, samo za jedan ispit na fakultetu pročitamo i po hilja-du stranica teksta, ne spavamonoćima da bismo zaradili neštood dunjalučkih dobara? Pri-mjera je mnogo, i svako ih odnas zna.

Ne shvatimo ovo kao kriti-ku, već kao apel svima nama.ODVOJIMO DIO SVOGVREMENA ZA ALLAHA,ODVOJIMO DIO SVOGVREMENA ZA ONOGA KOJI NAS JE STVORIO!Uzvišeni se o nama brine od

kad smo zameci u utrobama naših majki bili, s svih strana blagodati nam šalje, i sve što imamo od Njega je. Pa kako Nje-ga da zaboravimo? Učimo Kur’an radi Njega, i opet, milošću Njegovom, sve se nama dobro vraća. Zar očekujemo da nešto od dunjaluka steknemo bježeći od Allaha, a On je Vlasnik svega na nebesi-ma i Zemlji?

Nastojmo da shvatimo vrijednostKur’ana, da poštujemo Onoga čije su Riječi to, i zapitajmo se: šta ja mogu uraditi u ime Allaha danas da bi bu-dućnost ummeta i svih ljudi sutra bila svjetlija?

Zapitajmo se zašto nam je Kur’an

na ljestvici prioriteta negdje na

kraju? Zašto ne možemo godinama savladati

sufaru i pravila ispravnog učenja?

Kažemo teško je, nemamo vremena, ne

može to svako. Da, da...mi to možemo reći da bismo se

pred drugima opravdali.

42

Samoodgoj

Islamske teme

Zbog čega onda jedna žena dozvoljava da svoje kriterije za idealnog muškarca postavi, primjerice, u liku Sulejmana Veličanstvenog, historijske ličnosti, iz istoimene serije, koji je u istoj pogrešno interpretiran, a ne postavljaju ih kroz kur’ansku priču o jednom drugom Sulejmanu- Sulejmanu, a.s.?!

Piše: Mubina Salkić, dipl.iur.

Jedna od kur’anskih mu’džiza je-ste - da je to jedina knjiga, kojučovjek može memorisati u cijelo-

sti i da kao takva, obogaćuje čovjeka na JJ

način da svakim iščitavanjem bude izno-va fasciniran bogatstvom kur’anskog izraza, retorike i profinjenosti.

Kur’an nudi odgovore na sva život-na pitanja, koja su primjenjiva, apso-lutno, u svim životnim situacijama ivremenima.

Ako ovu istinu čovjek, zaista, sr-cem prihvati, zašto onda odgovore na rješenje životnih problema traži na brojnim drugim mjesti-ma, a ne u Kur’anu?

Jedan od razloga je,vjerovatno, što ljudi ne pristupaju detaljnom išči-tavanju, analiziranju i proučavanju kur’anskog teksta, pa se, površnim iščitavanjem, ili iščitava-njem samog teksta bez razumijevanja konteksta, stiče dojam da tu nemamo odgovore za kojima traga-mo.

Stoga je konsultira-nje komentatora Kur’ana od ključnog značaja za pravilno razumijevanje kur’anskog teksta.

Kao primjer ćemo spo-menuti ženski um i način na koji on funkcionira, koji se nigdje eksplicite ne

analizira u Kur’anu, niti možemoreći da su, kada je u pitanju izborbračnog druga, istaknuti kriteriji

koji ženu oduševljavaju ikoje ona, zapravo nesvje-sno, traži u svakom muš-karcu.

Ako zaista prihvatimoda Kur’an daje odgovorena sva životna pitanja, na nama je samo da se potru-dimo da ih tu i pronađe-mo.

Zbog čega onda jedna žena dozvoljava da svo-je kriterije za idealnog muškarca postavi, pri-mjerice, u liku Sulejmana Veličanstvenog, historij-ske ličnosti, iz istoime-ne serije, koji je u istojpogrešno interpretiran,a ne postavljaju ih krozkur’ansku priču o jed-nom drugom Sulejmanu-Sulejmanu, a.s.?!

Koji “Sulejman”Koji “Sulejman” je tvoj izbor?!je tvoj izbor?!


Međutim, ukoliko

pristupimo dubljoj analizi, uz neophodno konsultiranje komentatora

Kur’ana, prepoznat ćemo

da se ovdje, zapravo radi i o definiranju

zdravih kriterija, kojima žena

treba da se vodi kod odabira muškarca u

svome životu.

43

Zdravi kriteriji

Nije nam namjera da umanjimo vrijednost i značaj lika i djela Su-lejmana Veličanstvenog, naprotiv, želimo ukazati da mediji, kroz ovu značajnu historijsku ličnost, čiji osvajački pohodi, po kojima je on i ostao zabilježen i zapamćen, su bačeni u sjenu, i šalju pogrešnu po-ruku, stavljajući akcenat na njegov haremski život.

Kroz ovakvu iskrivljenu sliku, ženama se nameću nezdravi krite-riji, dok pozitivni uopće nisu pri-kazani, a gledatelji koji ne poznaju historijsku pozadinu ove priče for-mirat će sliku na osnovu ponuđe-nog sadržaja.

Nasuprot tome, Kur’an, kroz priču o susretu dvije historijske ličnosti, Sulejmana, a.s., i kraljice Belkise, ocrtava zdrave ženske kri-terije i analizira ženski um, nagla-šavajući njene prioritete pri odabi-ru muškarca.

Šta je to što je Belkisu toliko fasciniralo da je, bez bilo kakve dvojbe, pri susretu sa Sulejmanom, prihvatila islam?

Sulejman, a.s., je oduševio Bel-kisu jedinstvenom građevinskom konstrukcijom, kroz koju je poka-zao da se radi o muškarcu snažnog intelekta, koji umije ideju pretočiti u djelo.

On je, svojom pronicljivošću, ci-ljano sagradio takvu dvoranu, koja je već pri samom ulasku kod Belkise izazvala neizvjesnost i dozu straha, da bi joj odmah potom pružio ohra-brenje i pokazao se kao zaštitnik.

Površnim iščitavanjem ovog kur’anskog teksta, stiče se dojam da se radi samo o priči koja opisu-je susret dvije historijske ličnosti, obogaćen detaljima ambijenta tog susreta.

Međutim, ukoliko pristupimo dubljoj analizi, uz neophodno kon-sultiranje komentatora Kur’ana, prepoznat ćemo da se ovdje, zapra-vo, radi i o definiranju zdravih kri-terija, kojima žena treba da se vodi kod odabira muškarca u svome ži-votu.

Dakle, žene vole intelektualno jake muškarce, koji umiju snagom svoga uma izanalizirati ženske te-žnje i pretočiti ih u djelo, odnosno materijalizirati njihove želje.

Žene, također, oduševljavaju si-j j j

tuacije u koje su uneseni elementi neizvjesnosti, koji probude određe-nu dozu straha (u pozitivnom smi-slu, naravno), gdje žene očekuju od muškarca da im pruži zaštitu, kako bi se osjećale sigurno.

Kriteriji, k oje su nammediji ponudili, kroz Su-lejmana Veličanstvenog idruge likove iz svijeta sa-punica, nikako nisu zdra-vi kriteriji, iz kojih žena može očekivati da će po-red sebe imati muškarca kakvog želi.

Kroz ovu paralelu že-limo potaknuti sve ljudeda odgovore na sva život-na pitanja traže u univer-zalnim vrijednostima, uneprikosnovenoj uputi,koju nudi Kur’an i koja


je, zaista primjenjiva u svim situacijama i vreme-nima.

Pribjegavati nekim dru-gim izvorima znači opredi-jeliti se da se rukovodimo nekim prolaznim vrijed-nostima, koje su trenutni trend i koje će vrlo brzo biti zamijenjene nekim novim, savremenim, modernijim, intrigantnijim.

Cijenjeni čitatelji, hoćeteli dati prednost univerzal-nim ili trenutnim kriteriji-ma...izbor je na vama!

Kriteriji, koje su nam mediji ponudili, kroz

Sulejmana Veličanstvenog i druge likove

iz svijeta sapunica,

nikako nisu zdravi kriteriji, iz kojih žena

može očekivati da će pored sebe imati muškarca

kakvog želi.

Belkisino prijestolje

Piše: Fatima Jašarević

Namaz je fundamentalni dioislama, jedna od glavnihislamskih dužnosti. Obav-

lja se pet puta dnevno i to u preciznoodređeno vrijeme. Na arapskom je-ziku, kao i u Kur’anu, ova dužnost jepoznata pod nazivom “salat” dok se na našim prostorima koristi termin “na-maz”, koja je turskog porijekla. Obav-

44

Razmišljanja

Islamske teme

U svom radu analizirali su različite poze u namazu i raspon kretnji spravom za mjerenje uglova (goniometrom). Moždani krvni pritisak u odnosu na gravitaciju je izračunat u različitim pozicijama u namazu. Ovo istraživanje je pokazalo da tokom obavljanja namaza, većina zglobova i mišića su aktivni sa malim naporom, što igra bitnu ulogu u moždanoj cirkulaciji i postularnim refleksima

ljanje namaza nosi sa sobom višestruke koristi. Osim što se njime približavamo Allahu, zadobijamo Njegovo zadovolj-stvo, radimo za svoje ahi-retsko dobro, namaz nam također osigurava fizičko i mentalno zdravlje. U na-učnom svijetu rađena su istraživanja koja potvrđuju istinitost ovih tvrdnji. Dalje u tekstu će biti spomenuta neka od tih istraživanja.

Neke od fizičkih koristi namaza

Na jednom od univer-ziteta u Japanu 2002. go-dine vršeno je istraživanje o tome kako namaz kod pacijenata muslimana koji ga praktikuju poboljšava i ubrazava rehabilitaciju.(1) Glavna funkcija rehabilita-cije je obezbjeđivanje ade-kvatne terapije koja poma-že u poboljšavanju fizičke aktivnosti kod bolesne osobe preko poboljšava-nja jačine njhovih mišića. Tim koji učestvuje u rehabilitaciji pacijenta mora da vodi računa o socijalnom i mentalnom blagostanju pacijenta.

Posmatrajući na milione muslimana koji obavljaju namaz regularno u pro-pisano vrijeme, naučnici iz Japana su

pretpostavili da namaz uve-liko može da poveća fizičkozdravlje i samopouzdanje,poboljšavajući mišićno-ske-letne sposobnosti, motorikui protok krvi u mozgu, te da može igrati veliku ulogu urehabilitaciji.

U svom radu analiziralisu različite poze u namazui raspon kretnji spravom za mjerenje uglova (goniome-trom). Moždani krvni priti-sak u odnosu na gravitaci-ju je izračunat u različitimpozicijama u namazu. Ovoistraživanje je pokazalo da tokom obavljanja namaza,većina zglobova i mišića suaktivni sa malim naporom,što igra bitnu ulogu u mož-danoj cirkulaciji i postular-nim refleksima.

Fizička vježba, kao što je “tai chi”,uključuje kretnje cijelog tijela, ali na-maz predstavlja više od toga iz razloga što on uključuje učenje Kur’ana i dovu,koji se izgovoraju tokom činjenja kret-nji i između njih.

Koristi namazaKoristi namaza sa naučnog aspektasa naučnog aspekta


U toku 24 sata, musliman obavi pet namaza, što znači najmanje 17 rekata, a što sadrži 119 poza. Uz to, poze su takve prirode da ih mogu obaviti ljudi

svih starosnih dobi, i to je vježba koja ne uzrokuje

napor ili umor i doprinosi

unutrašnem miru.

45

Prema istraživanju koje je vršeno 2008. godine pri Malezijskom uni-verzitetu od strane tima sa Biome-dicinskog inžinjeringa(2) pozicija sedžde može da smanji ritam srca. Nizak puls srca je pozitivan znak i označava da je srce u stanju miro-vanja. Za neka kretnje u namazu je dokazano da smanjuju krstobolju i poremećaj erekcije. Pored dokaza za fizičke koristi namaza, postoje i dokazi da obezbjeđuje smirujuće efekte na mentalni i misaoni dio čovjeka.

Namaz i analiza signala moždanih valova

Hemijske promjene se dešavaju kada je mozak aktivan. Hemijski procesi koji se dešavaju uzrokuju kretanje jona ili atoma koji nose električni naboj. Kada seovo desi, pojave se elek-trične aktivnosti. Danas,zbog razvitka tehnologije,ovi naboji iz mozga moguse mjeriti elektrodama koje se postave na glavu/lobanju specijalnom teh-nikom - elektroencefalo-grafijom (EEG), i tako semjere signali mozga kojirezultiraju iz ovih električ-nih aktivnosti. Promjena EEG signala zavisi od ra-zličitih unutrašnjih stanja ispitanika.

U toku 24 sata, musli-man obavi pet namaza, štoznači najmanje 17 rekata,a što sadrži 119 poza. Uzto, poze su takve prirodeda ih mogu obaviti ljudisvih starosnih dobi, i toje vježba koja ne uzrokuje napor ili umor i doprinosi unutrašnjem miru. Iz navedenih razloga, tim sa Teh-nološkog univerziteta u Maleziji u 2011. godini(3) odlučio je da anali-zira EEG signale i izvrši računanje nakon obavljanja namaza. Tokom ovog istraživanja vršena su mjerenja pozitivnog uticaja nakon slušanja “natura” muzike i obavljanja na-maza. Eksperimet, urađen od stra-ne navedenog tima sa Tehnološkog univerziteta, pokazao je da pored dotadašnjih istraživanja koja su do-kazala pozitivne efekte slušanja “na-tura” muzike na mozak, pozitivan uticaj namaza je veći. Usporedbu su postigli mjereći nivo gama valova nakon slušanja spomenute muzike, te potom nakon obavljenog namaza. Gama valovi su se povećali znatno više nakon obavljenog namaza, nego nakon slušanja “natura“ muzike.

Naučni tim sa odsije-ka Biomedicinskog inži-njeringa sa Malezijskog univerziteta je došao sa još jednim saznanjem.(4)Rad je trebalo da istražistepen relaksacije posti-gnut obavljanjem nama-za pomoću mjerenja alfa moždanih aktivnosti ufrontalnom, centralnom,parijetalnom i potiljač-nom pomoću elektroda.Devet muslimana je uče-stvovalo u eksperimentui testiranje je vršeno dok su klanjali duha-namaz.Testovi su pokazali da nije bilo značajne razlike

u RP(α) (mean alpha relative power)između alfa amplituda tokom duha-


namaza i djelovanih uvjeta u svih osam pozicija elektroda. Međutim, RP(α) pokazao je veću alfa amplitu-du tokom sedžde u toku obavljanja duha-namaza i djelovanih uvjeta u parijentalnoj i potiljačnoj regiji u poređenju sa stanjem odmora. Poja-va povećanja alfa amplitude sugerira parasimpatičku aktivaciju, što uka-zuje na stanje opuštanja.

Nakon čitanja ovih informacija možemo samo iznova da se Allahu zahvaljujemo na Uputi koju nam je dao, na blagodati obavljanja na-maza koju imamo; na tome što je Allah naš Gospodar, a mi samo Njegovi robovi, te se nastaviti di-viti Stvoritelju, koji nas upućuje da posmatramo Njegovo stvaranje i u njemu iznova tražimo tragove Nje-govog postojanja.

Nakon čitanja ovih informacija

možemo samo iznova da se Allahu zahvaljujemo na Uputi koju nam je dao, na blagodati obavljanja

namaza koju imamo; na tome što je Allah naš

Gospodar, a mi samo Njegovi

robovi.

Korišteni izvori:

1. Reza, M. F., Y. Urakami , Y. Mano. 2002. Evaluation of a New Physical Exercise Taken from Salat (Prayer) as a Short-Duration and Frequent Physical Activity in the Rehabilitation of Geriatric and Disabled Patients. Annals of Saudi Medicine. 22(3-4): 177-180.

2. Fatimah Ibrahim, Wan Abu Bakar Wan Abas, Ng Siew Cheok. 2008. Salat, Benefit from SciencePerspective. Department of Biome-dical Engineering, Universiti Malaya.

3. W. Mohd Fatihilkamal, W. Mohd Ridzvan, Nasrul Humaimi Mahmood, Nor Aini Zakaria and Elia Ameera Ali. 2011. Salat and brainwave signal analysis. Journal of Teknology 191-192.

4. Doufesh H, Faisal T, Lim KS, Ibrahim F. 2012. EEG spectral analysis on Muslim prayers. Appl Psychophysiol Biofeedback 37(1):11-8

46

Razmišljanja

Islamske teme

Bajram je, također, prilika da sebe i druge obradujemo poklonima, ali, kod izbora tog poklona moramo voditi računa da njime dotaknemo srce onoga koga želimo obradovati. A da bismo to mogli učiniti, moramo poznavati ljudsko srce i znati odabrati poklon, koji će trajati i onda kada mi odemo sa bajramskog druženja

Piše: Selma el Hadž Ahmad

Hladna jesen, koja je već uve-liko nastupila, nije obgrlila naša srca, koja zrače topli-

nom, zbog dolaska posebno nam dra-gog gosta – Kurban-bajrama.

Najbogatije riznice, u koje možemosmjestiti najvrjednije bajramske poklo-ne, jesu upravo naša srca.

Vrijeme je, dakle, da ih otključamoi otvorimo, kako bi se napunila Nu-rom, koji sa sobom donosi Bajram.

Jednako tako, potrebno je da se pri-premimo da prigodnim bajramlucima obradujemo svoje najmilije.

Kada govorimo o pripremama za doček Bajrama, prvo na šta pomisli-mo jeste kupovina novih, skupocjenihodijela, priprema što bogatije i razno-vrsnije trpeze, kupovina najljepših baj-ramluka i sl., a zapitamo li se da li jeovo zaista nešto, što trebamo staviti uprvi plan i na šta trebamo svesti baj-ramsko veselje?!

U jednu ruku, ovo jeste način da seBajram učini svečanim, međutim, tre-bamo li dozvoliti da i ovaj veliki pra-znik, kao i sve druge segmente u našemživotu, ogrnemo plaštom modernog isavremenog, pa čak i onda, kada timplaštom prekrivamo samu suštinu.

Kako čovjek ne smije prekidati vezusa svojim Gospodarom niti u jednomdanu svoga života, tako i bajramskidani moraju biti ispunjeni sjećanjemna Njega.

U tom kontekstu, obilježavanje baj-ramskih praznika započinje obavlja-njem bajram-namaza, za koji je karakte-ristično da ga, u džematu, obavlja veliki broj muslimana, pa čak i onih koji ne prakticiraju druge ibadete, izčega proizilazi i sama suština ovog praznika, a to je zajed-nica, druženje, zbližavanje,buđenje senzibiliteta prema drugima, njihovim proble-mima i potrebama.

Prvi korak

Nažalost, danas su baj-ramska okupljanja postala mjesto i prilika, gdje može-mo prezentirati svoj dunja-lučki uspjeh, ne osvrćući sepri tome na riznice našega srca, koje čak i za Bajramznaju ostati prazne.

A prazne ostaju, jer mine koristimo ovu dragocje-nu priliku, da obnovimopokidane veze i prijateljstva,da nesuglasice, koje možda imamo sa ljudima prevazi-đemo, da oprostimo i zabo-

ravimo stvari koje su nas povrijedile itime steknemo uvjet da nam se odš-krinu vrata Rahmeta, kako bi nas do-taknuo tračak Nura, kojim ćemo svojeriznice napuniti.

Ne smijemo smatrati da je slabost načiniti prvi korak ipružiti ruku pomirenja svomebratu muslimanu, naprotiv,to je pokazatelj da smo uspjelipobijediti šejtana i da smo daliprednost Allahovom zadovolj-stvu i jačanju našega džemata.

Bajram je, također, pri-lika da sebe i druge obra-dujemo poklonima, ali, kodizbora tog poklona moramovoditi računa da njime dota-knemo srce onoga, koga želi-mo obradovati.

A da bismo to mogliučiniti, moramo poznavatiljudsko srce i znati odabratipoklon, koji će trajati i onda kada mi odemo sa bajram-skog druženja.

Preduvjet za ovo je bli-skost sa ljudima koja se mora hraniti zijaretom tokom cijelegodine.

BesplatniBesplatni skupocjeni bajramluciskupocjeni bajramluci


Neka ovaj Bajram bude gost kojeg

ćemo dočekati otvorenog srca, koje ćemo ispuniti

poklonima, koje ne možemo

kupiti na tržištu i koje ćemo upakovati

u najljepšu ambalažu

jakog i čvrstog džemata, a koji su

daleko, daleko, skupocjeniji od onih koje imamo na ponudi.

47

Nisu SMS bajramske če-stitke, vrlo često prepisane,ili proslijeđene od nekog drugog, na brojeve našihprijatelja, koje imamo u te-lefonu vrjednije od poljupca u ruku u znak poštovanja,od sestrinskog ili bratskog zagrljaja, od poljupca u čelonašim roditeljima.

Na dunjaluku, sigurno,ne postoji niti jedan poklonkoji se može kupiti a da može zamijeniti ljubav i toplinu, koju nemamo na ponudi na tržištu.

Zbog toga, nemojmo misliti da skupocjeni pokloni, upakovani u ek-skluzivne ambalaže mogu nadomjestiti prazninu u riznicama naših srca.

Ona se pune ljubavlju, toplinom, osloncem u teškim trenucima, spozna-jom da imamo nekoga na koga može-mo računati, nekoga ko je uz nas i ko nam uvijek stoji na raspolaganju.

Sve ovo što smo naveli su stvari koje kao pojedinci možemo odmah, već ovog Bajrama promijeniti.

Međutim, ono što je daleko ozbilj-nije i alarmantnije jeste način na koji se kod nas obilježava ovaj najveći mu-slimanski praznik.

Svako od nas, ko iole po-znaje vjerske propise, svje-stan je da se danas Bajra-mi, pogotovo u krugovima mladih ljudi, obilježavaju na način koji je potpuno supro-tan samom duhu i simboliciBajrama, gdje se kroz ibadettrebamo izdignuti iznad ma-terijalnog, i vinuti u najvišeduhovne visine odakle ćemopuniti svoja srca.

Zajednička obaveza

U situaciji smo gdje svake godineiznova pasivno posmatramo kako seskrnave bajramski praznici i sve se svo-di na individualnu kritiku i osudu iznaših udobnih fotelja, bez konkretnog rješavanja ovog problema.

Naša namjera nije da se pridružimokritikama i osudama, već da apelujemona sve pojedince da se zajedno animira-mo i da svako u svome domenu aktivnopoduzme korake, kojima ćemo ponudi-ti alternativu mladim ljudima da umje-sto u kafanama, uz piće i muziku, na centralnoj svečanosti koju ćemo imatiu svakom gradu obilježemo Bajram na način kako to Bajramu i dolikuje.


Tek kada stvorimo ambijent, u ko-jem ćemo ponuditi alternativu, može-mo očekivati da naše kritike urode plo-dom i da u ovom pravcu, kao džemat, postignemo Allahovo zadovoljstvo.

I ovaj tekst neće biti ništa drugo dolikritika ako, u najmanju ruku, barem ne predložimo šta bi to moglo biti alternati-va. U tom smislu pozivamo sve ljude koji su u mogućnosti da umjesto skupocjenih hedija, o kojima smo govorili, svojim zajedničkim ulaganjem, svako u svom gradu, svake godine, doprinese i ulaže u organizaciju cjelodnevne bajramske sve-čanosti, gdje će se uz ibadet dati prilika ljudima da se, i druže i zabave i razvesele u granicama dozvoljenog.

Želja nam je da se svi okoristimoj g

bogatstvom i potencijalom mladih ljudi, te da iz godine u godinu, kroz bajramsko druženje, kanališemo njihove afinitete u pravcu Allahovog zadovoljstva.

Neka ovaj Bajram bude gost kojeg ćemo dočekati otvorenog srca, kojeg ćemo ispuniti poklonima, koje nemožemo kupiti na tržištu i koje ćemo upakovati u najljepšu ambalažu jakog i čvrstog džemata, a koji su daleko, daleko, skupocjeniji od onih kojeimamo na ponudi.

Bajram šerif mubarek olsun!

Na dunjaluku, sigurno ne postoji niti

jedan poklon koji se

može kupiti a da može zamijeniti

ljubav i toplinu, koju nemamo na ponudi na

tržištu.

48

Razmišljanja Isaca Taylora o islamu

Iz arhiva

Nije toliko vrijedno da se na prvom mjestu spomene širenje islama koliko je vrijedno to, što njegovi novi sljedbenici ostaju stalni u njemu, dok kod kršćanstva nije tako. Kad jedno afričko pleme primi islam, ono se više ne vraća idolopoklonstvu, a nema mogućnosti da bi se više i pokrstilo

Preveo: Musa Ćazim Ćatić

Isaac Taylor, svećenik anglikan-ske crkve i jedan od najvećihnjenih stubova, na jednoj

svećeničkoj skupštini usudio se iznijetisvoje mišljenje o islamu, zbog čega jebio strogo ukoren.

Naime, taj govor Isaac Taylor držaoje na jednoj svećeničkoj skupštini u Wolverhamptonu 7. oktobra 1887.,a sutradan ga je u cijelosti objavio“Times”. Ovdje donosimo jedan dionjegovog predavanja koje je spomenuoAbdullah Quilliam u svojoj kratkojstudiji o islamu, a koju je, 1907. go-dine, na bosanski jezik preveo Musa Ćazim Ćatić.

U tom predavanju, svećenik Isaac Taylor, veli: “Šireći se po većim

p j

dijelovima svijeta, islam je polučiomnogo više uspjeha nego kršćanska religija. Osim što broj idolopok-lonika, koji su primili islam, dalekonadmašuje broj pokrštenih, i danas unekim krajevima kršćanstvo, naspramislama, na velike zapreke udara.A svi pokušaji, da se muslimanskinarodi prevedu u kršćanstvo, ostalisu posve bez uspjeha. Ne samo da nemožemo kakvu novu poziciju steći

kršćanskoj vjeri, nego dapače nećemo moći očuvati ni dosadašnjeg njenog položaja.

Kao što se islamska religija raširila odMaroka do Jave i od Zanzibara do Kine, tako je ona munjevitom brzinom i u središnju Afriku prešla, te je uhvatila čvrst korjen u Kongu i Zambeziju, a i Uganda, najmoćnija crnačka država listom je na islam prešla. Zapadna kultura, taj veliki zatornik hinduske vjere, u Indiji je samo islamu pripremila teren. Od dvije stotine pedeset i pet miliona indijskih stanovnika, pede-set miliona su muslimani, a u Africi oni sačinjavaju nadpolovičnu većinu društva.

Nije toliko vrijedno da sena prvom mjestu spomene širenje islama koliko je vri-jedno to, što njegovi novi sljedbenici ostaju stalni u njemu, dok kod kršćanstva nije tako. Kad jedno afričko pleme primi islam, ono seviše ne vraća idolopoklon-stvu, a nema mogućnosti da bi se više i pokrstilo.

Islam je mnogo višeučinio za civilizaciju, negokršćanstvo. Dosta je samo čuti, šta en-gleski časnici i putnici pripovijedaju ovelikim uspjesima islamske vjere u tom pogledu, pa da se u istinitost ove tvrd-nje uvjerimo.

Čim jedno crnačko pleme primij

islam, odmah prestane poganstvo; ido-lopoklonstva i politeizma nestane; ubi-janje djece, fetišizam (jedenje ljudi),prinošenje ljudskih žrtava, gatanje - sve to odmah iščezne. Ljudi se počnu odije-vati, nečistoća se prometne u čistoću, a svaka osoba postigne ono dostojanstvo i samopoštovanje, koje joj kao čovjeku i pripada. Gostoljubivost postane vjer-ska dužnost, opijanje alkoholom počneopadati, a hazardne igre se stave podstrogu zabranu. Nemoralni plesovi i nezakoniti odnosi između ljudi i žena prestanu.

Poštenje žensko smatra se kaonajveća vrlina. Umjesto lijenosti na scenu stupi rad, a umjesto pokva-renosti, moral. Red i štednja zav-ladaju u svemu. Krvna osveta i nasilja nad životinjama i robovima strogo sezabrane, a osjećajima čovjekoljublja, bratstvu, jednakosti i uzajamnosti udari se čvrst temelj.

Kulturno čudo

Poligamija i ropstvopravedno se urede, a svenjihove štetne strane otk-lone. Jednom riječju: Islam je najbolje sredstvo da sesve opačine i zla odstraneod naroda. Koliko narodidolaze u doticaj sa Evroplj-anima, toliko ti odnosi bi-vaju uzrok širenju nemorala među njima i upropaštavajuih; dok islam među njihunosi jednu veliku i svijetlucivilizaciju. On ih podučava pisanju, čitanju, odijeva-nju, tjelesnoj čistoći, pravdii ljudskom dostojanstvu.Kulturne posljedice islama - pravo su čudo. Naši pak

uspjesi vrlo su neznatni, ako ih upor-edimo s onim ogromnim svotama, štosmo ih na Afriku potrošili i s ljudskimžrtvama, koje su na tom putu pale.Ako broj pokrštenih iznosi na hiljade,broj onih koji su u islam prešli, iznosina milione. Eto to su rezultati kojemožemo ovdje iznijeti.

Trebamo još i to znati, da islam nijevjera, koja se protivi Isaovoj, a.s., re-ligiji, nego je naprotiv načelno s njom istovjetna.

Islam se katkad potpuno slažes Musaovom (Mojsije) i Ibrahimo-vom (Abraham) vjerom, a ponekadse temeljno podudara s kršćanstrvom.Musaova, a.s., vjera bila je samo vjera izraelskoga naroda (israil); Islam pak nije došao samo jednom narodu, jednojrasi, on je kosmopolitska vjera, te zauz-

Islam je najbolje sredstvoIslam je najbolje sredstvo da se sve opačine i zla odstrane od narodada se sve opačine i zla odstrane od naroda


Kulturne posljedice

islama - pravo su čudo. Naši pak uspjesi

vrlo su neznatni, ako

ih uporedimo s onim ogromnim

svotama, što smo ih na

Afriku potrošili i s ljudskim

žrtvama, koje su na tom putu

pale.

49

ima cijeli svijet. Muslimani neposredno i u prvom redu vjeruju Muhammeda, a.s., kao Božijeg poslanika, a neizravno i u drugom redu sve velike pejgambere. Kod njih je Ibrahim, a.s., Božiji pri-jatelj, Musa, a.s., Božiji kelim, t.j. onaj koji je s Bogom neposredno razgov-arao, a Isa, a.s., je Božiji duh.

Islam se bezprimjernom brzinom raširio po Aziji i Africi, jer su afrički i sirijski popovi - misionari mjesto kršćanske vjere neke nadnaravne metafi zičke dogme postavili.

Pokvarenost i nemoral pokušali su celibatom, neženstvom predupredi-ti. Povući se između ljudi u samoću smatrali su jedinim putem koji ćeih do monaškog posvećenja dovesti. Nečistoća je jedno odlično svojstvo tog popovskog posvećenja. Ljudi su bili politeisti, te su kao takvi obožavalimnoge anđele, velikaše i poginule lju-de. Islam je iskorijenio sve te opačine i praznovjerja, ukinuo beskorisne vjer-ske rasprave i pobio onu predrasudu, da je neženstvo kruna pobožnosti. On je kao temeljno vjersko načelo objavioBožije jedinstvo, a umjesto kaluđera, ljude proglasio. Islam je dao robovima nadu, ljudskom društvu bratstvo, a čovjekovom prirodnom radu vrijed-nost i poštovanje.

Vrline koje Islam nauča-va, tako su jednostavne, da ih i najprimitivnija plemena mogu lahko da shvate.

Umjerenost, čistoća, po-štenje, pravednost, srčanost,velikodušnost, društvenost,čovjekoljublje, iskrenost isamopouzdanje - to su svoj-stva muslimana, koja sudovoljna da učvrste četiriglavne vrline i da odstranesedam velikih grijehova.Ljudsko bratstvo, kako ga kršćanstvo naučava, pusta je fantazija, koja se ne moženikako realizirati, dok islamska vjera daje svojimsljedbenicima vrlo praktič-no bratstvo, socijalnu jed-nakost svih ljudi.

Ovo je jedna od najvećih blago-dati koje islam svojim pripadnicima pruža. Čim jedan čovjek pređe u islam,

j j p pj

odmah postaje članom njegove zajed-nice. On se smatra kao čestica jednog kolosalnog društva, koje sačinjava sto ipedeset milijuna ljudi (danas milijardui petsto miliona). Jedan pokrštenik nijeravan drugim članovima kršćanske za-jednice; islamsko je pak bratstvo realno- prava istina. Mi kršćani imamo mno-


go “braće” na papiru, ali ih je uistinu vrlo malo. Kur’an(a.š) svojim vjernicima obećava raj na onome svije-tu; ali i socijalne privilegije,koje im on daje na ovom svi-jetu, velika su pokretna sila njihovog života.

Dva su običaja kod Afri-kanaca, koja zadaju velikih poteškoća da im se nametnekult jedne vjere, a to su: po-ligamija i ropstvo.

Kako god Mojsijeva re-ligija, tako ni islam nijeukinuo tih običaja, nego jesamo njihove zle strane otk-lonio. Naročito ropstvo nije nikakva ustanova islamske vjere, nego je tek dozvolje-

no. Ono je islamom tolerirano, te se ne da ni prispodobiti crnačkom ropstvu, kako je to bilo u Sjedinjenim sjevero-američkim državama. Poligamija je jedno veoma važno pitanje: Mojsijevi je zakoni nisu ukinuli, - jer sam car i pejgamber Davud (David), a.s., je imao više žena; - a ni u Indžilu (Evanđelju)nije izravno zabranjena.

Muhamed, a.s., je poligamiju,koju je zatekao u neograničenom stanju, dozvolio, ali ju je i ograničio.

Umjerenost, čistoća,

poštenje, pravednost, srčanost,

velikodušnost, društvenost, čovjekoljublje,

iskrenost i samopouzdanje - to su svojstva

muslimana, koja su

dovoljna da učvrste četiri glavne vrline i da odstrane sedam velikih

grijehova.

U prosvijećenim krajevima islamskim,kao što su Misir (Egipat), evropska Turska, Anadol i Alžir višeženstvoje vrlo rijetka stvar. Pored svih, po-ligamija ima vrlo mnogo i svojih lij-epih strana. Ona je dokinula gadniobičaj - ubijanja ženske djece, a sva-koj je ženi dala po jednog zakonitog zaštitnika. Poligamiji se ima zahvaliti,da su islamske države ostale čiste odpokvarenosti i nezakonitih odnosa muškaraca i žena.

To veliko zlo, koje je zarazilokršćanski svijet daleko je veća sramota po nas, nego li višeženstvo, koje mi smatramo za veliku sramotu u islams-kom svijetu.

Poligamija, koja je najljepšeuređena i ograničena u islamu, niti jepo muževe štetna, niti po žene sramot-na kao što je to poliandrija (običaj ukojem žena može imati više muževa),koja je u islamu sasvim nepoznata, a u kršćanskim državama kao jedno odnajvećih zala došla do vrhunca. En-glezi, koji prijekim okom gledaju na višemuštvo, nemaju nikakva prava napadati muslimane zbog višeženstva.Mi ne bi smjeli gledati trun u očima naših susjeda, nego trebamo nasto-jati, da iz svojih očiju iščupamo ve-liko brvno. Pitanja kao što su: polig-amija, ropstvo, odnos s robinjama irazvod braka itd., ne postoje samo uislamu; ne zaboravimo da svega toga danas ima u kršćanskim Sjedinjenimdržavama Sjeverne Amerike, u kojimsu nastanjeni Englezi, i to u oblikukoji se ne bi smio poželjeti. U islamu

ima vrlo lijepih moralnih načela, koja u odnosu na naše, više zaslužuju da ih se držimo. Ta samo pokora-vanje Božijoj volji, samilost, pravednost i islamsko brat-stvo za nas su najbolji uzori. Da smo se po njima vladali, mnogo bi bolje učinili. Piće, hazardne igre i blud - ta tri najveća zla kršćanskih država, islam je posve is-korijenio; on je istočne i južne narode uzeo pod svoje blagotvorno okrilje.”

Pismo Josepha Tompsho-na, Timesu

Ovo predavanje izazvaloje žučne rasprave u Timesu,tako da je na adresu ovog lista stiglo mnoštvo pisama u kojima se čitatelji izjašnjavaju za i pro-tiv spomenutog predavanja. Mi ćemou cijelosti donijeti jedno od tih pisama koje je poslao afrički putnik, Joseph Tompshon iz Edinburga, 10. oktobra,1887. godine, a koje je Times objavio s14.oktobra, u kojem M. Tompshon piše:

“Ja sam se osvjedočio da je vrlo teškoraspravljati o vrlinama jedne vjere, koja i danas samostalno, bez ikakve veze sa ortodoksnom religijom i njenim sektama, vrši svoju uzvišenu zadaću u svijetu, ili objektivnu kritiku napisatio tome, kako su kršćanski svećenici postupali pri širenju svojih dogmi.

50

Čovjek, koji bi htio da piše takvu kritiku, bez dvojbe bi bio podvrgnut preziru i poniženju, a fakti koje bi u tom pogledu naveo, krivo bi se tumačili i bili bi jednostavno ignorirani. Takav bi kritičar sigurno dokazao, da svećenici i crkvena hijerarhija u ovakvoj stvari mrze svjetlo istine, ili da drže za objek-tivne kritičare samo one, koji farizejski (licemjerno) pišu onako, kako to oni (svećenici) hoće. Ja sam mnogo iskust-va stekao u istočnoj i centralnoj južnoj Africi, gdje sam bio očevidac kontakta muslimana i kršćana, te se stoga sma-tram sposobnim, da o tome iskažem svoje mišljenje.

Neki vaši korespondenti govore da su potpuno upoznali pravi položaj is-lama u istočnoj Africi i u dolini Nila, gdje se silno razvila trgovina s robovima i gdje su još tobože mnoga druga zla zarazila muslimane. Ne može se ni za-misliti neopravdanija trvdnja od te. Ja ću vam dokazati pravu istinu o istočnoj Africi, o kojoj sam se mnogo bolje i po-

tanje osvjedočio, nego što su to vaši dopisnici, i uvjeriću vas, da je trgovina s robovima tako razgranata samo zato što u te krajeve islam ne dopire; a kad bi se on tamo stao širiti, sigurno bi i trgovinu s ro-bovima ukinuo. Islamska se vjera nije unosila međ crnce, jer ih muskatski Arapi hoće da očuvaju da budu plijen njihova lova, kojim će trgo-vati. Crnce naučavati islams-koj vjeri značilo bi: pokloniti im islamsko bratstvo u kome su svi članovi ravnopravni i izjednačeni.

Da se kršćanstvo među paganima nije širilo uporedo s trgovinom opojnog pića, uvjereni budite, da bi naši kr-šćanski trgovci sami spriječili misionare da ne unesu kr-šćansku religiju u ona mjesta gdje oni trguju. Osim toga mi smo uobičajili, da narod-ne običaje onih krajeva, gdje

nemamo u tom pogledu upliva, odmah miješamo sa samom vjerom. Misionari s ponosom ističu, da se islam nije mogao raširiti po istočnim krajevima afričko-ga kontinenta. Ta je tvrdnja istinita; ali mi smo gore kazali šta je glavni uzrok tome. Ima još jedan, ne manje važan razlog, da se islam nije tamo prenio. Islamsku religiju, naime, u te krajeve unose obično stranci, koji urođenike smatraju divljacima, a sebe nekim višim bićima. Muskatske Arape od crnaca di-jeli jedan poširok zaljev, koji Muskaćani nikada ne prelaze; s toga ni crnci, na taj način odvojeni od njih, nisu zatražili, da im unesu svoju vjeru i običaje.


Pitanja kao što su: poligamija, ropstvo, odnos s robinjama i razvod braka

itd., ne postoje samo u Islamu; ne zaboravimo da svega toga danas ima u kršćanskim Sjedinjenim državama Sjeverne Amerike,

u kojim su nastanjeni Englezi, i to u obliku koji se ne bi smio

poželjeti.

kod njih je stanovao i njihovim se hlje-bom hranio. Na sve je strane širio islam i unosio islamske vjerske principe, koji nisu iskrivljeni kojekakvim nepojm-ljivim transcendentalnim dogmama. I zaista, doktrine koje je on naučavao, tako su bile jednostavne da su ih pa-ganska njegova braća shvatala i primala. Spomenuti trgovac bi po šest mjeseci, ili po godinu ostao među stanovnicima jednog mjesta. Oni bi ga za to vrijeme pomno oponašali u njegovom čistom odijevanju; pri njemu nisu ništa opažali, što i oni sami ne bi htjeli raditi; u njego-voj vjeri nisu našli nikakve doktrine, koja bi bila nepojmljiva.

Evo na ovaj se način sjeme islama i civilizacije posijalo među mnogobrojnim barbarskim plemenima, a stotinama se zanata razvilo na sve strane njihove domovine. Ujutro, u podne i uvečer ondje se podižu u nebesa glasovi musli-manskog ezana. Neznabošci, koji su se prije pred drvenim i kamenim kumirima klanjali, sada obožavaju velikog Stvor-itelja svijeta, pred njegovom veličinom pobožno i smjerno vrše svoje vjerske propise. One usne, koje su prije drhtale od veselja, jedući meso svoje braće, danas slave Svevišnjeg Boga i naučavaju njeg-ovu svemoć i svemilost. Tako mirnim načinom islamska se vjera raširila.’’

(Bosansko-muslimanske rasprave, dr. Enes Karić)


Ali kao što sam gore rekao, jedini uz-rok širenju trgovine s robovima u cen-tralnoj istočnoj Africi je to što se tamo islam nije unio, tako sada s potpunim uvjerenjem tvrdim, da je ta vjera koju mi dušmanskom smatramo, i tamo učinila jednu veliku uslugu civilizaciji, jer je zapriječila širenje alkohola. Kad su se neka kršćanska plemena u Zanzibaru usprotivila ograničenju trgovine s opo-jnim pićem, zanzibarski sultan je morao svoju, u to ime izdatu naredbu, povući. Ali, hvala njemu, da je u unutrašnjim dijelovima Zanzibara umio i mogao sve do danas održati u krijeposti islamske principe i na taj način očuvati crnce od nemorala, koji se vrlo lahko daju zavesti na opačine; tim je taj vladar učinio ve-liku uslugu čovječanstvu.

Sada, kad su u ove krajeve došli njemački “kul-tur-trageri”, teško je odrediti koliko će u životu potrajati te religiozne naredbe zanzibarskog sulatana.

Pređimo sada na zapadnu Afriku i središnji Sudan. U tim krajevima, koje sam slučajno proputovao, opazio sam da vlada posve drukčije stanje. Tamo je islam u najvišoj aktivnoj fazi; njegova je energija i djelatnost razvijena kao što je bila u njegovom početku. On tamo u svoje krilo privlači svijet onom izvanrednom brzinom, onom sil-nom energijom, koja je samo islamu bila karakteristična u prvim danima njegove pojave. Odatle se islamska vjera podjednako širi po krajevima Si-jerra Leona i među divljačkim plemen-ima Jam-jam koja obitavaju u dolini Nigera. Kršćanski misionari farizejski islamu pripisuju pogreške za trgovinu s robljem i svom svojom silom nastoje da izvrnu činjenice o islamskom napretku u središnjoj zapadnoj Africi.

Oni nikakvu istinu, koja se kosi s dogmama ortodoksne religije, ne mogu da upoznaju; s toga se trude, da širenje islama prikažu kao veliku opasnost i pogibelj po Afriku. Svijetu kazuju - kako su to oni još u djetinjstvu naučili - da se islam samo “ognjem i mačem” mogao da raširi.

Da bi uspjeli u svojim podlim namjera-ma, misionari šire među narodom kojekakve slike, koje prikazuju najveće grozote, što ih tobože muslimani čine nad ljudima:

Crnac drhteći od straha, izobličena lica pao na zemlju; za leđima mu u strašnom plamenu gori koliba; žena mu i dječica povezana konopcima za vra-tove, a jedan musliman grozna izgleda, držeći golu sablju u ruci, iznad njega stao i potiče nekoliko divljaka, koji bi crnca htjeli zarobiti, da ga ubije ili da mu svoju vjeru pod silu nametne.

Eto u tome se sastoji sve naše dosadašnje poznavanje islama, koje nije ništa drugo, nego li prosta bajka, koja je s koljena na koljeno prelazila.

Hvala slučaju, da sam se svojim očima osvjedočio, da istina sasvim drukčije stoji.

Veliko napredovanje islamske vjere u centralnom i zapadnom Sudanu ima se pripisati vrijednim, miroljubivim i pobožnim njegovim agentima, a to su: Fellanija, putujući pastir i Hausa ili Nupč, trgovac.

Fellanija je u dvanaestom stoljeću po Isau, prvi počeo islam širiti od Čad jezera sve do Atlanskog okeana, a rezultat toga bio je da su svi ovi krajevi do konca zad-njeg (devetnaestog) stoljeća bili nasta-njeni malim raštrkanim islamskim ple-menima i porodicama.

Međutim, ipak je trebao jedan čovjek, koji bi te krajeve sasvim očistio od idolo-poklonstva i svuda objavio Božije jedin-stvo (monoteizam).

Jedan čovjek po imenu Fodivo preuzeo je na sebe tu veliku zadaću, te je islam za vrlo kratko vrijeme zavladao na sve strane i divlja plemena tako unaprije-dio, da nas njegovi progresivni uspjesi u čudo bacaju.

Napretku i širenju islama u ovo nekoliko godina poglaviti je uzrok trgo-vac Hausa ili Nupč, kako sam malo prije spomenuo. Ovaj crnački trgovac, da od najezde stranih produkata sačuva svoj zanat, otišao je na stotine milja daleko iz svoje domovine među plemena koja obitavaju u unutrašnjosti; tamo je s paganskim barbarima došao u doticaj,

Ovih dana je uspješno okončana akcija prikupljanja pomoći za porodicu Jašić iz sela Kopice kod Ma-

glaja. Naime, nakon apela kojeg jepokrenula Humanitarna organizacijia “Dirhem”, naš aktivista je ovu porodi-cu nekoliko puta posjetio i tom prili-kom im uručio materijalnu i novčanupomoć. U kratkom roku uručili smoovoj porodici paket namirnica i nov-čanu pomoć od 260 KM, da bismo jezatim još jednom obradovali sa 610KM. Uz spomenuto, potaknuti ovimapelom, dobri ljudi su za ovu porodi-cu donirali još preko 4.000 KM. Ja-

šićima je također uručena i krava, a od dobijene pomoćizapočeta je i gradnja kuće za ovu porodicu. Ova poro-

dica je, akobogda, trajno situirana,jer će riješiti stambeno pitanje, kaoi izdržavanje kojem će pripomoćikrava koju su dobili. U ovoj akciji suučestvovali mnogi dobri ljudi iz našezemlje i dijaspore, a u pomoć su pri-tekli i mještani i džematlije Kopica i susjednih sela Čobe i Domislica,

j j p

prikupljanjem sredstava za pomoć.Svima njima “Dirhem” se srdačnozahvaljuje uz dovu da ih Allah, dž.š.,nagradi za njihov trud.

52

Kutak za islamsku omladinu


Okončana akcija prikupljanja pomoći za porodicu JašićHumanitarna organizacija “Dirhem”

Islam my life – Islam moj životZenica

Osnovna i jedina stvar s kojom smo krenuli je bila da’va,kako na najlakši način doći do običnog čovjeka, kako

mu se približiti i pokazati islam u njegovom pravom svjetlu.Ispočetka je to bila facebook stranica koja je u posljednjedvije godine okupila oko 8.000 fanova radeći uglavnomkao NEWS grupa sa svojih 5-6 ad-ministratora ali što je zanimljivo rećiadministracija je sačinjena od ljudiiz BiH, Turske, Engleske, Amerike iArgentine. Ljudi volonteri ali i profe-sionalni novinari pa čak i analitičarisvakodnevno prenose vijesti koje suuglavnom vezane za muslimane diljemdunjaluka. Grupa radi na 4 jezika,bosanski,engleski,turski i arapski. Po-sljednji mjesec dana oformili smo i vi-deo tim uglavnom mladih ljudi koji suodlučili da urade video projekte kojim

bi se još više približili ciljanoj grupi a to su mladi. Već višeod godinu dana radimo uglavnom dokumentarne progra-me, zadnji naš projekat je bio “Rekli su o ramazanu i zemljo-tresima” a gosti su bili ugledni profesori i daije kao i imamiIZ-e, te veliki broj predavanja a od igranog programa našao

se i najnoviji klip “Čišćenje - fikul-iba-j g g p g

dat”. Što se tiče članova ove grupe radij j p jj

se uglavnom o mlađoj populaciji kaošto su srednjoškolci, studenti te isku-sniji novinari i kamermani. Ujedno vaspozivamo da nam se pridružite sa va-šim idejama i učešćem u našem radu.Možete nas posjetiti na:http://www.facebook.com/IMLBAhttp://www.islammylife.tv/Kao i na našem YOU TUBE KANA-LU: ISLAM MY LIFE TVREDAKCIJA ISLAM MY LIFE

Genocid u PrijedoruZlatniljiljan.org

Završen je rad na bosanskoj verziji filma “Genocid u Pri-jedoru”. Premijerno prikazivanje ovog filma počelo je uZ

BiH a uskoro počinje premijera i u nekoliko gradove Ame-rike, Austrije, Švedske... Trenutno se radi

p j p j g

na švedskoj verziji filma (švedski narator itextualni prevod učesnika filma) radi prika-zivanja filma u Švedskoj. “Igrano-dokumen-

p ) p

tarni film ‘Genocid u Prijedoru’ je nastao iz naše potrebe da arhiviramo našu ratnu prošlost iz protekle agresije na RBiH. Ovaj film je živo svjedočanstvo ljudi koji su pre-živjeli strijeljanje, logore i genocid nad Boš-njacima Prijedora. Dokumentarni dio filma je sniman u Prijedoru gdje su govorili: Edin Ramulić, Sudbin Musić, Mirsad Duratović,Fikret Alić, Sead Sušić, Merjem Dizdarević,Hava Tatarević i reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić koji je govorio na dženazi u Ham-

barinama ispred 49 tabuta”. Igrani dio filma je sniman na području Sanskog Mosta gdje su snimljene 4 zasebne sce-ne koje će biti prikazane u filmu. Dio glumaca je iz ama-

terskog pozorišta “Theater art” iz Sanskog Mosta. Uniforme i oružje koje je korištenou snimanju ovih scena rekonstrukcije doga-đaja dolazi iz muzeja oslobodilaca Sanskog Mosta. Narator ovog filma je Muhamed Ma-hmutović, pisac i književnik.Sponzori su: Bošnjački džemat u ChicagoWestern (USA), Bosanski kulturni centarVästra Götaland (Švedska), Sjećanje na žr-

( )

tve rata “Nikad više”(Švedska), Humano( ) j j

brdo 2010, Islamska zajednica Bošnjaka Göteborg(Švedska), Općina Sanski Most,

j j

Stranka dijaspore BiH, Suljo Halalkić, Ar-min Ališković, Elvedin Padjan, www.mojpri-jedor.com / www.n-um.com


Mjesečna tribina: Svake prve subote u mjesecu, obavezno budite naši gosti!Džemat Donja Orahovica (Medžlis IZ-e Gračanica)

Usubotu navečer, 6. oktobra 2012. godine, poslije akšam-namaza u džamiji Centar džemata Donja Orahovica

(Medžlis IZ-e Gračanica) održano je drugo redovno pre-davanje unutar pokrenute mjesečne tribine čiji nezvanični moto glasi: “Svake prve subote u mjesecu, obavezno budite naši gosti!”. Tema je bila “Jekin - ubjeđenje”, a o njoj je govorio pozna-ti i uvaženi alim gračaničkog kraja Nisad ef. Drndić, po-kretač Omladinskog kruga Medžlisa IZ-e Gračanica i član Izvršnog odbora Medžlisa. Predavanju su prisustvovala oba imama ovog džemata, hafiz Alen ef. Kehić, imam džamije Centar i Mevludin ef. Zaketović, imam džamije Klanac, a

osim domaćih džematlija, kao gosti su prisustvovali i broj-ne džematlije susjednih džemata. “Upravo ovakve duhovne oaze koje pruža ova i slične tribine, unutar nepregledne pu-stinje muslimanske uspavanosti i učmalosti, su garant da će Svjetlo Božije upute i dalje sjati na ovim prostorima!” – ista-kao je, između ostalog, u svome obraćanju Nisad efendija.Inače, redovna tribina u džematu Donja Orahovica se odr-žava jedanput mjesečno i to uvijek prve subote u mjesecu sa raznovrsnim temama i različitim predavačima koji će go-stovati iz cijele Bosne i Hercegovine. Naredno predavanje je planirano da se održi, ako Bog da, prve subote u mjesecu novembru, tačnije 03. novembra 2012. godine.

Deseti “Glasnik”Asocijacija studenata BiH u Egiptu

Došao je i vakat za novi broj Glasnika. S ponosom vam ga predstavljamo, poštovani čitaoci. Ovo je naše deseto

izdanje, deseto druženja s vama. Doista, svaki početak u bilo kojem poslu je najteži.Tako i u izgradnji lista koji želi da afirmira po-zitivne vrijednosti, objektivno-moralnu stranu novinarstva, naučno-akademski stil pisanja i istraživanja. U koordinaciji sa Rijasetom IZ-e u BiH, veliki broj bh. studenata je došao u Egi-pat, zbog studiranja na Univerzitetu Al-Azhar. Mnogo studenata je okončalo svoje studije, oni su danas profesori, muftije, vrijedni imami, muallimi u našoj Bosni. Naš Glasnik ima za kcilj i da poveže sve ljude dobrih namjera oko ideje dobra i afirmacije pozitivnih stvari. Zato kroz ovu našu historiju od deset brojeva, svaki broj je za sebe posebna priča. Priča o okupljanju bh. studenata u Egiptu, ljudi iz Bosne i Herce-govine i bošnjačke dijaspore oko jednog veoma

važnog projekta kojem je kamen temeljac udario gospodin Ahmed Serdarević, a čije zidove grade svi članovi redakcije, svako na svoj način. Taj projekat Božijom voljom iz dana u dan sve više daje plodova. Kroz njega se druže bh. svršenici

Al-Azhara, pričaju vama i nama svoje životne, studentske doživljaje i iskustva. Savjetuju nas na putu znanja. Neizostavan dio su i sjećanja na alumne, ljude koji su nas zadužili svojim djeli-ma da ih ne zaboravimo. Reportažama o Bosni i Egiptu, želimo naglasiti veze između ove dvije prijateljske zemlje. Kao i svaki broj, tako i ovaj deseti ima svoju temu, svoj centar pažnje. Mje-sec je izbora, egipatski mediji prenose da su ovo “najteži izbori u historiji Egipta”. Razgovarali smo sa uvaženim dr. reisu-l-ulemom Mustafom ef. Cerićem, tako da iskoristite priliku saznati iskustva, ideje i razmišljanja jednog velikog bo-sanskog svjetsko-priznatog alima. (Asmir Be-krić, glavni i odgovorni urednik)

54

Zelena transferzala

Tutin prvi po broju djece i mladihSrbija

Mladi u obrazovanju na bosanskom jeziku

Kosovo

Tutin je jedna od najsiromašnijih opština u Srbiji, ali je međuTTnajbogatijim kada je riječ o djeci. Jedno je od samo sedamTTmjesta u državi, sa pozitivnim prirodnim priraštajem. Trećina radno sposobnih, međutim, ne radi. Iako se posljednjih godina Tutin mijenja, Tutinci imaju još mnogo posla do poboljšanja svog ekonomskog položaja. To je grad sa najmlađim stanovniš-tvom i slabom privredom, ali jakom dijasporom. Prosjek godina u Tutinu je 30. Mnogo je mladih, ali i mnogo problema. Svakitreći Tutinac je bez posla. Većina živi od zemljoradnje i stočar-stva. Tri fabrike namještaja i dvije građevinske firme, među ri-jetkima su koje dobro posluju. “Skoro da nema porodice koja u dijaspori nema nekoga od Australije do Amerike. Ima našihTutinaca i, normalno, jedni druge pomažemo”, kaže novinar te-levizije Tutin Albin Gegić, dodajući da im to prilično olakšava život, naročito u jesen kad se pripremaju za zimu.

Uorganizaciji NVO “Edukator”, krajem prošlog mjeseca održan je skup na kome je bilo rasprave o problemima

s kojima se susreću učenici u osnovnim i srednjim školama,kao i studenti na fakultetima. NVO “Edukator” ima jasnuviziju nastavno-obrazovnog procesa i njegov razvoj koji mora biti u funkciji interesa Bošnjaka Kosova i očuvanja njihovog nacionalnog, kulturnog i jezičkog kapaciteta. “Naša vizije suučiniti znanje produktivnim, a učenike učinkovitijim, kao iupravljati uticajima na društvo i biti obrazovno odgovoranu društvu”, kazao je profesor Nebija Aljilji, predsjedavajućiNVO “Edukator”. Esad Kurejšepi, profesor Edukativnog fa-kulteta u Prizrenu, je posebno istakao problem dokumenta-cije i problem nedostatka udžbenika, međutim, on poručujeučenicima i studentima da oni sami naprave plan, da uvidekoji problemi postoje u obrazovanju, jer su oni najkompe-tentniji da ukažu na te probleme.“‘Edukator’ će preuzeti ulogu da dovede relevante faktoreiz ministarstva ili fakulteta, u saradnji sa učenicima, stu-dentima i nastavnicima, kojima će iznijeti sve navedeneprobleme, i ova strategija će promijeniti svoju stranu rada”,rekao je profesor Kurejšepi. “Problem se nalazi u našimodnosima, odnos učenik-nastavnik-roditelj, nadalje, nema nijednog nastavnika njemačkog jezika, nema nijednog pro-fesora engleskog jezika i jedan od glavnih problema kojiuništava, ne samo generaciju, nego i zajednicu, jeste izosta-janje sa nastave”, naglasio je profesor historije u gimnazijiu Prizrenu, Rasim Rama. Učesnici debate, među kojima subili i profesori i učenici, kritički su se osvrnuli na trenutnostanje obrazovanja na bosanskom. Amra Kurejšepi i Anela Sagdati govorile su o studentskom životu u Prištini i Peći,naglasile su da su naišle na dobar prijem na Univerzitetu uPrištini i na Fakultetu primijenjenih nauka u Peći. Posebno su istakle da su ih lijepo primili albanski studenti i profe-sori. Amar Šaćiri, učenik četvrte godine u gimnaziji iznio

j p p p

je nezadovoljstvo i naglasio da se “problemi samo ističu, a nijedno relevantno rješenje još nismo dobili”. “Nedovoljan

uticaj nastavnog kadra na usmjeravanje učenika, kada je upitanju upis u srednjim školama, je jedan on vrlo važnihsegmenata”, naglasio je profesor Ismail Ramović. “Trebamo preći sa riječi na djela, kada se problem pojavi treba ga datiu javnost. Imamo problem sa studentima koji su već zavr-šili fakultete, a još uvijek nisu zaposleni, nije da nemamodiplomiranih, ostaje nam da se školujemo i zapošljavamo uinostranstvu, jer tamo naši studenti mogu naći posao, dok je ovdje kod nas sasvim drugačija situacija”, rekao je Raif Ademi.“Mi imamo inkorporiranu nastavu, nastavu koja gradi si-stem sama za sebe, zavisi umnogome od toga šta ce većin-ska zajednica (albanska) da odluči, govorim za kompletansistem, od onog najvažnijeg momenta, to je budžet, struč-nosti nastavnika, objekata... nama su taj sistem nametnuli”,kazao je Mustafa Balje. Nastava na bosanskom jeziku na prostoru Kosova izvodi se u poslijeratnom periodu u okol-nostima potrebe definisanja nacionalne zajednice Bošnjaka u nacionalnom, kulturnom i jezičkom pogledu. Ovaj proje-kat je realizovan od strane Udruženja prosvjetnih radnika u nastavi na bosanskom jeziku - Edukator, a ovaj projekatje potpomognut i iniciran od strane Ureda premijera VladeRepublike Kosova.( Info-ks)


55

Sandžačko-bihorski gazija Osman Rastoder

Ljepota i slast džematskih druženja

Sandžak

IZ Sisak

Osman ef. Rastoder je rođen 1882. god. u Radmancima opština Petnica a od oca Avdulaha (Muratovog) i maj-

ke Umke rođene Kurpejović iz Rožaja. Šest razreda Turske p ( g) j(

medrese je završio u Đakovici, tri razreda u Novom Pazaru i još tri u Carigradu. Radio je u osnovnim i narodnim kako su drugačije bile nazivane osnovne škole i bio vjeroučitelj uPetnici i Savinom Boru od 1926. godine i imam matičar u Petnici od 1929. godine. Bio je jedan od prvih učenijih lju-di i vrlo utjecajan u bihorskom kraju a posebno u Gornjem Bihoru. Bio je dobar poznavaoc turskog, arapskog kao i albanskog jezika. 1915. godine, ostavljajući svoje imanje neprodato, sa svoja dva brata i ocem Avdulahom odlazi za Tursku a crnogorske vlasti mu 1919. godine na njihovu zemlju naseljavaju braću Bogavac, Mila, Sekula i Stojana Međutim bihorski gazija naviknut na svoju rodnu grudu i svoj Sandžak od čijih je minerala i zemlje njegovo tijelo ne nalazi smiraj svojoj duši u Turskoj i jedva da četiri godine uspijeva izdržati želju i čežnju za svojim rodnim Radmanci-ma, svome Sandžaku te se vraća ostavljajući oca i oba brata. Ostavši bez svoje imovine koju mučetničke vlasti oteše i drugim svojim poslušni-cima dadoše po povratku u svoj Sandžak gdježivi sa svojom drugom ženom Hajrijom Šaći-

p p j g jg

rović nastanjuje se u Novome Pazaru. Među-tim i boravak u Novom Pazaru mu nije uspiosmiriti dušu a čežnja za rodnim Radmancima ga je obuzimala i neizmjerno ga vukla. Kako jeDrugi svjetski rat dobio na svome intenzitetu, a četnička najezda i zločini poprimali nesagledi-ve razmjere u Donjem Bihoru, Bosni i ostatkuSandžaka Osman Rastoder iz brige za opstanak svoga naroda na tim bihorskim prostorima or-ganizuje vojnu formaciju poznatu pod nazivom“Muslimanska milicija” i tako brani svoj boš-njački narod od Vasojevskih-četničkih koljača kao i onih koji su iz Srbije došli i koji su u Do-njem Bihoru napravili neviđene pokolje Boš-njačkog naroda i popalili i opljačkali sve što sepopaliti i opljačkati moglo. Septembra mjeseca

1941. godine na prostoru tri sela, Petnice, Trpezi i Vrbi-ce, Osman Rastoder poznat kao Hodža Osman organizuje jedan odred Muslimanske milicije koji je djelovao na tim prostorima. Bio je srednjeg rasta, crnopurastog lica i imao je brkove. Na glavu je nosio fes opasan ahmedijom. Imao je krupne oči, guste obrve, pogled blag, a govor nafakali i jasan. U njegovom se tijelu krila blaga ljudska narav. Bio je odvažan i neustrašiv Allahov, dž.š., borac, čovjek koji je shvatio da je vrijeme surovo, da mu život nije samo dat, već i zadat. Bio je strog ali i pravedan. Poštovao je druge narode onoliko koliko je od njih poštovanja imao, ni manje a ni više. U historiju je ušao primoran sudbinom života, zahva-ljujući neslobodi sebe samog i naroda svoga i opasnošću da bude ponižen i uništen zajedno sa narodom svojim. Dao je pečat vremenu u kojem je živio, a vrijeme je bilo surovo i neizvjesno, ne samo za njega već i za narod njegov, jer borio se protiv neprijatelja naroda svoga sa kojim je i on nestati trebao.

Okupiti se svake druge nedjelje u našoj maloj ali dragoj džamiji, klanjati akšam-namaz u džema-

tu i time zaraditi 25-27 više sevapa, zatim poslušati i nadahnuti se lijepim hadisom sa poučnom porukom te do jacije provesti vrijeme pričajući sa dragim ljudima u divanhani našeg Medžlisa pijući džematsku (najslađu) kahvu jeste neprocjenjivo i nadasve potrebno u današ-njem vremenu žurbe i dinamike. Na kraju sve “zašeće-riti” klanjajući jacija-namaz u džematu misleći na hadisu kojem Božiji Poslanik kaže da ko klanja jacija-namaz u džematu kao da je pola noći proveo u ibadetu, zna-či vratiti se kući sretan i spokojan. Tko to nije okusio, neka proba, ima mogućnost i priliku svake druge nedje-lje kroz naše “džematsko druženje” od akšama do jacije, a to je u ovom periodu godine sat i pol vremena u ime našeg Stvoritelja da se družimo i razgovaramo o lijepim

temama. Pa tko voli neka izvoli. Bujruma ima za sve, a nađe se i kolača i lijepog i ugodnog razgovara. Još se na kraju nešto nauči.


56

IslamnetZanimljiva strana hadžaSaudijska Arabija

Dok ovo pišemo hadžije sa svihstrana svijeta pristižu u Mekku i

Medinu. Ovogodišnji hadž bit će obi-lježen po povećanom broju hadžija. Procjenjuje se da će ove godine iz svije-ta na hadž stići preko dva miliona had-žija. Za ovu priliku donosimo nekolikozanimljivih informacija o hadžijama i njihovom broju. Kineski muslimani ove godine su prisutni na hadžu u naj-većem broju. Prema zvaničnim podaci-ma ove godine hadž će obaviti 13.800 kineskih muslimana (prošle godinehadž je obavilo 13.300 kineskih musli-mana). Cijena hadža kod kineskih mu-slimana iznosi 4.786 američkih dolara.Za razliku od Kineza, turskih hadžija će biti 74.000. Zanimljiva strana tur-ske organizacije hadža je to što se svake godine održava selekcija ili izbor hadži-ja. Naime, ove godine za hadž je apli-ciralo oko milion i dvije stotine hiljada Turaka. S obzirom da je po pravilima Saudijska Arabije dozvoljena kvota hadžija u omjeru 1.000 hadžija na mi-lion stanovnika, zbog toga se moralopristupiti izboru ili izvlačenju sretnihdobitnika hadža. Na kraju, izabrano je 74 hiljade sretnika. Prosječna starosna dob turskih hadžija je 55 godina. Ta-kođer, ove godine na hadž putuje više žena nego muškaraca, tačnije žena ima više pet hiljada.

Indonezija je zemlja koja tradicionalnosvake godine šalje najviše hadžija. Takoje ove godine na hadžu prisutno 211 hi-ljada indonezijskih muslimana. Slanjeovolikog broja hadžija iziskuje veliku iskupu organizaciju. Za prijevoz hadžija u Saudijsku Arabiju uposleno je čak 29aviona koji su obavili 296 letova.Veliki broj hadžija ima i Egipat i to 80VVhiljada. Egipćani se nadaju da će nakon proglašenja zvaničnih rezultata popisa stanovništva i saznanja da se broj sta-novnika Egipta povećao za deset mili-ona, odnosno da danas Egipat ima 91milion stanovnika, Saudijska Arabija povećati kvotu hadžija i dozvoliti da iduće godine na hadž putuje preko 90 hiljada Egipćana.Kao i iz drugih zemalja ove godine po-većan je broj hadžija iz Rusije, Ameri-ke, Evrope i drugih zemalja. Na hadžsu doputovali i Rohingya muslimani izBurme. Preko 400 Rohingya muslima-na je doputovalo na hadž.

Četrdeset godina borbe za slobodu

Filipini

F ilipinska vlada i najveći muslimanski pokret borbe

za slobodu u zemlji potpisali su proteklih dana mirovni spora-zum i time stigle na korak do okončanja više od 40 godina su-koba. Dugoočekivani sporazum započinje realizaciju plana prema kojem će biti uspostavljena nova autonomna regija Bangsamoro na područjima juga gdje dominira-ju muslimani u ovoj većinski katoličkoj zemlji, a to bi se treba-lo dogoditi prije završetka Aqui-nova mandata u 2016. Bangsam-oro se odnosi na muslimanske i nemuslimanske manjinske narode u južnim Filipinima. “Ovaj spo-razum stvara novi politički entitet i zaslužuje ime koje simbolizira i odaje počast borbi naših predaka na Mindanau i slavi povijest i karakter tog dijela naše zemlje. To ime bit će Bangsamoro”, ob-javio je Aquino u televizijskom prijenosu iz predsjedničke palače. Sporazum označava važan nap-redak u povjerenju između vlade i oslobodilačke Islamske fronte za oslobođenje Moroa (MILF) koja je dugo sumnjičavo gledala na motive Manile u pregovorima. Sporazum postignut na prego-vorima u malezijskom glavnom gradu Kuala Lumpuru prošle sed-mice upostavit će prijelazno vijeće koje do 2015. treba predložiti za-kon kojim će se formirati novi entitet koji će zamijeniti sadašnju autonomnu regiju. Buduća mus-limanska regija dobit će više političkih i gospodarskih ovlasti uključujući i uvođenje poreza koji bi smanjili vladinu pomoć, potom veći udio u prihodima od prirod-nih bogatstava i aktivniju ulogu u unutarnjoj sigurnosti.


Haićani spas nalaze u islamuHaiti

Početkom 2010. godine Haiti je pogodio težak zemljotres usljed

čega je ova zemlja skoro razorena. Na-kon zemljotresa zemlja je ostala opu-stošena a stanovništvo je dovedeno u veoma tešku situaciju. Pored brojnih svjetskih humanitarnih organizaci-ja Haićanima u pomoć su pritekle i islamsko-muslimanske humanitarne organizacije. Muslimani i njihove or-ganizacije iz Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Francuske, Belgije i drugih zemalja pritekli su u pomoć narodu Haita. Kishner Billy, jedan od Haićana koji je prošle godine prihvatio islam kaže da je veliki broj njegovih zemljaka prihvatio islam na-kon zemljotresa. Muslimanske huma-nitarne organizacije pružile su Haića-nima nesebičnu pomoć u rehabilitaciji života. Muslimanske organizacije iz Amerike dale su veliki doprinos u li-

ječenju ugroženih Haićana. Njihova pomoć i human postupak ponukalisu mnoge Haićane da se više zainte-resiraju za islam, rezultat je evidentan.Danas na Haitima ima pet izgrađenihdžamija. To je dokaz da je broj musli-mana na Haitima u primjetnom po-rastu. Prema nezvaničnim podacima,prije potresa na Haitima je živjelo tek oko dvije hiljade muslimana.

57

Asadovi zločinci zapalili Emevijsku džamiju izgrađenu u 12. stoljeću

Sirija

Kud god naiđu zločinci Bashara Asa-da iza njih ostaju tragovi teškog

zločina. Za njih ništa nije sveto. Ubija-ju žene, djecu, starce, ruše džamije, pale kuće, zatiru svaki trag svemu što nije u skladu sa ciljevima njihovog vođe veli-kog zločinca Asada. Nažalost, Asadovi zločinci proteklih dana u Alepu zapalili su poznatu Emevijsku džamiju sagrađe-nu u 12. stoljeću. Asadova vojska dugo je bila stacionirana u Emevijskoj džami-ji. Kada su bili prisiljeni da se povuku ispred boraca za slobodu Sirije zapalili su džamiju i pretvorili je u ruševinu. Eme-vijska džamija bila je građevinski dragulj, historijsko naslijeđe cijelog svijeta jer se nalazila na listi zaštićenih spomenika kulture pri Uneskou. Suk (pijaca) i Eme-vijska džamija centralni su dijelovi Sta-rog grada Alepa, koji se nalazi na Une-skovoj listi Svjetske kulturne baštine. Borci za slobodu Sirije tvrde da su sna-ge režima oskrnavile džamiju uvredlji-vim grafitima, i time što su u njoj pili alkohol, što su, kako ocenjuje agencija AP, optužbe čiji cilj je da se još više ra-splamsaju vjerske tenzije u Siriji. Prema Unesku, pet od šest sirijskih mjesta koja se nalaze na listi Svjetske kulturne bašti-ne, uništeno je u borbama. Pljačkaši su provalili u jedan od najbolje očuvanih svjetskih krstaških dvoraca - Krak de Ševalije, a uništeni su i ostaci antičkog grada Palmire.


Ujedinjene nacije obilježile su Svjet-UUski dan hrane, 16. oktobra, i to utrenutku kada broj gladnih u svijetuiznosi 870 miliona. Taj broj premašio bimilijardu i po kada bi obuhvatao nedo-statak hranljivih sastojaka od suštinskog značaja za fizicki i psihički razvoj djece,ocijenio je specijalni izvestilac UN za pravo na hranu Olivije de Šuter. “Kada

j j p j

bi se merila neuhranjenost, a ne glad,ne deficit kalorija već osnovnih hranlji-vih elemenata za razvoj djece, kao što sujod, gvožđe, vitamini, broj bi bio znatnoveći – najmanje 1,5 milijarda”, kazao je

De Šuter Frans presu. Kada cijene hranerastu, kao što je bio slučaj proteklog ljeta zbog suše i slabije žetve u SAD, najsiro-mašiji manje jedu. “Ne samo da imajumanje obroka, već su oni i manje razno-vrsni”, objasnio je zvaničnik UN. Subsa-harska Afrika i dalje je najteže pogođena glađu i u njoj je broj gladnih rastao kada je u drugim krajevima svijeta – Aziji,Latinskoj Americi i Okeaniji – opadao.Investicije u poljoprivredu smanjene suu posljednjih 20 godina u svijetu, sa 20odsto ukupnih ulaganja 1980-ih godina na četiri odsto danas.

Uproteklih osam godina Sjedinjene Ame-UUričke Države izvele su preko 350 napa-UUda bespilotnim letjelicama na Pakistan blizugranice sa Afganistanom. Svi napadi izvede-ni su u sklopu “rata protiv terora”. Mračnebrojke koje tek sada isplivavaju pokazuju da je broj stradalih ciljanih i osumnjičenih tero-rista na nivou statističke greške dok je brojobičnih ljudi enorman. U prosjeku, samo jejedna od 50 žrtava američkih napada na Pa-kistan ciljani osumnjičeni terorista, ostalo susve nedužni civili. Američka vojska nad paki-stanskim civilima vrši teror 24 časa dnevno,sve u okviru “rata protiv terora”. Amerikanciiz bespilotnih letjelice prvo ispaljuju jedanprojektil, a zatim i drugi onda kada spasi-oci pokušavaju da izvuku žrtve iz ruševina.Ovakav način gađanja meta iz bespilotnih

letjelica je pravi zločin protiv čovječnosti. Svenavedeno jako utiče na pakistansko stanov-ništvo koje živi u konstantnom strahu i podstresom koji utiče na zdravlje. Roditelji čak ne vode djecu u školu zbog straha od smr-tonosnih projektila. Licemjerni Washingtontvrdi da su ovi napadi veoma bitni za suzbi-janje broja militanata koji prijete SAD-u, a koji koriste taj dio Pakistana blizu granice sa Afganistanom kao skrovište. Također, navo-di se da su napadi bespilotnim letjelicama bitni za očuvanje mira američkog stanovniš-tva. Za nemilosrdno ubijanje pakistanskihcivila niko nije odgovarao.

U svijetu 870 miliona gladnih

Amerikanci nemilosrdno ubijaju pakistanske civile iz bespilotnih letjelica

UN

SAD

58

Richard Gere spreman je surađivati u filmu koji bi realno prikazao život i djelo Božijega poslanika Muhammeda, alejhis-selam

Dubai

Američki glumac Richard Gere izrazio je spremnost da su-

rađuje na proizvodnji filma koji bi afirmativno prikazao islam i Božijega poslanika Muhamme-da, alejhis-selam. On smatra da je islamofobija vrlo štetna pojava na Zapadu. On je svoju spremnost izrazio prigodom otvaranja film-skog festivala u Abu Dabiu. Re-kao je da je spreman učestvovati u proizvodnji filma koji će pozitivno govoriti o ulozi islama, muslima-na i Muhammeda, alejhis-selama, pod uvjetom da se izradi scenario po kome bi se film snimao. Ovaj vrsni 63-godišnji glumac nije ula-zio u detalje mogućeg filma osim što je rekao da je spreman u njemu učestvovati. (www.islamska-zajed-nica.hr)


Otkriveni dokazi o cionističkim monstruoznim mjerama izgladnjivanja palestinskog naroda

Palestina

Pred izraelskim sudom ovih dana objavljeni su dokumenti izraelskog

ministarstva odbrane u kojima se otkriva kako je izraelska vojska određivala količi-nu kalorija koja je potrebna stanovnicima Gaze u vrijeme kada je vojska jevrejske države držala ovu palestinsku teritoriju pod blokadom, od 2007. do 2010. godi-ne. Ti dokumenti su danas objavljeni po naređenju suda u Jerusalimu. Ovo je do-kumentirani dokaz da je jevrejska država ograničavala snabdijevanje palestinskog stanovništva hranom kako bi se izvršio pritisak na Hamas koji je u pojasu Gaze osvojio vlast sredinom 2007. godine. Port-parol izraelske vojske Gaj Inbar izjavio je da je matematička formula za izračunava-nje potrebnog broja kalorija uvedena kako bi se identificirale potrebe za hranom i izbjegla humanitarna kriza u Gazi. Prema njegovim riječima, Izrael nikada nije kori-stio ovaj obračun kako bi ograničio dotok

hrane u pojas Gaze. Koliko laže spomenu-ti portparol izraelske vojske najbolje govo-re naučne činjenice. Stanovnicima Gazeizraelska vojska odredila je dnevno 2.279kalorija u prosjeku po osobi. Po naučnimpodacima, aktivna osoba ne može živjetisa 2.000 kalorija dnevno – izgladnjivala bise. Žene koje žele držati dijetu i smršati ne

j g j

smiju jesti manje od 2.000 kalorija dnev-no a muškarci 2.700 kalorija. Jasno je da je Izrael namjerno izgladnjivao palestinskinarod u pojasu Gaze. Izrael je tu blokaduuveo pošto je Gazu u septembru 2007.godine proglasio “neprijateljskom terito-rijom”. Kako bi oslabio Hamas, Izrael jepozvao na uvođenje “ozbiljnih restrikcija”za civile uključujući ograničenja u hrani.Izrael je tvrdio da je blokada bila neophod-na kako bi se oslabio Hamas, ali su kriti-čari optužili vladu jevrejske države da jojje meta bilo 1,5 miliona ljudi u Gazi, pričemu proklamirani cilj nije ostvaren.

Postao otac u 96. godiniIndija

Indijac Ramjit Raghav postao je najstariji muškarac na svijetu koji

je postao otac. On ima 96 godina i ovo mu je već druga takva titula. Raghav je prije dvije godine dobio istu titulu kada se rodio njegov sin Karamjit. Iako se tada zakleo da mu je to posljednje dijete, Ramjit i nje-gova 54-godišnja supruga Shakunta-la su prošli mjesec dobili još jednog sina, koji je dobio ime Ranjit. “Šta

p j j j g

mogu? Ovo je Božija volja. Ona je želio da ja imam još jednog sina”, re-kao je Raghav.

Od svoje djece očekuje mnogo. “Cijelisvoj život sam bio farmer. Od njih že-lim da postanu obrazovani ljudi.”

Vlada Srbije sklopila je sporazum sa VVPakistanom o prodaji oružja. Alek-VVsandar Vučić, zamjenik Vlade Srbije i ministar odbrane ove zemlje dogovo-rio je sa ministrom pakistanske vladeNavedom Kamarom detalje navede-nog sporazuma. Vučić je naveo da će odbrambena industrija Srbije ponuditi oklopna vozila, municiju većeg kalibra, uređaje za noćno osmatranje, kao i ko-rišćenje aerotunela koji Vojnotehnički institut Srbije poseduje. Također, Vu-čić je saopštio da je postignut dogovor o tome da vojna delegacija Republike Srbije uskoro posjeti Pakistan. Mini-star Kamar je naveo da Srbija i Pakistan

imaju dobru saradnju, i dodao da je došao trenutak da se ojača saradnja u oblasti odbrane, trgovine i ekonomije.On je istakao da je postignut dogovor orazmjeni oficira koji će posjetiti Vojnu akademiju, pri čemu je razgovarano i oproizvodnji u oblasti odbrane.Srbija godinama pokušava da poveća izvoz naoružanja u svijet. Do sada je nivo izvoza srbijanskog naoružanja go-dišnje dostizao tek 75 miliona dolara.Spomenuti sporazum sa Pakistanom idrugi sporazumi za Srbiju znače mno-go, navedenim sporazumima Srbija će povećati godišnji izvoz do 247 miliona dolara.

59

Otac ubijenog sina oprostio smrtnu kaznu njegovom ubici pod uvjetom da nauči Kur’an napamet

Saudijska Arabija

U pravosuđu Saudijske Arabi-je rijetko, skoro nikada se nije

dogodilo da osuđenik na smrt bude oslobođen intervencijom zakonitog zastupnika oštećenog. Prema pisa-nju dnevnika El-Jevm u nedavnoj masovnoj tuči dviju mladićkih sku-pina, jedan od njih po imenu Fejsal el-Amiri ubio je hladnim oružjem mladića iz protivničke skupine Ab-dullaha ed-Desurija. Na suđenju šerijatski sud je ubojicu osudio na smrtnu kaznu odsijecanjem glave, jer je ta kazna utvrđena šerijatskim propisima.Dok je osuđenik iščekivao izvršenje smrtne kazne u zatvoru ga je posje-tio otac ubijenog s priopćenjem da mu oprašta krv ubijenog sina. Rekao mu je da mu oprašta krv svoga sina uz uvjet da prije nego napusti zatvor mora naučiti Kur’ani-kerim napa-met. Koliko će trajati savladavanje Kur’ana ovisi o osuđeniku. Iznena-đenje je bilo veliko, toliko veliko da je izmamilo suze radosnice na licima svih prisutnih. Takve scene skoro da nije bilo u posljednjih 80 godina, iako Kur’an potiče oštećene da oproste onima koji su im nanije-li štetu. Kada je međutim u pitanju smrtna kazna u saudijskom pravosu-đu na prste jedne ruke mogu se na-brojati slučajevi oprosta krvi uboji-cama. Tu se postavlja pitanje koliko je islam uspio humanizirati arapsko pravosuđe. Zajedno s Kinom i SAD, Saudijska Arabija je u vrhu svijeta po izvršenim smrtnim kaznama, ali ni druge islamske zemlje nisu da-leko od prve zemlje svijeta. (www.islamska-zajednica.hr)

Foto islamneta


Afganistan - U Kabulu živi preko sedam hiljada udovica

Srbija prodaje oružje PakistanuSrbija

60

Svjedočenje Srba o ratnim zločinima nad Bošnjacima

Zločin

Nastavljamo sa objavljivanjem svjedočenja Srba o ratnim zločinima nad Bošnjacima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. I ova svjedočenja koja ćemo objaviti dogodila su se u sklopu sudskih procesa pred Haškim tribunalom

Pripremio: Ramiz Hodžić

Srpsku stranu priče o ratnimzločinima nad Bošnjacima na-stavljamo svjedočenjem Mi-

lorada Miće David ovića, danas penzio-ner a u vrijeme agresije na Bosnu i Her-cegovinu bio je glavni inspektor po-licije Saveznog SUP-a. “Oženjen sami trenutno živim u Beogradu. Penzio-nisao sam se iz policije i trenutno samakcionar u jednoj građevinskoj firmi.Imam dvoje odrasle djece i unučadi.Kao inspektor u Saveznom SUP-u, od-govornosti su mi bile sljedeće: Koordi-nacija rada raznih policijskih snaga urepublici, Davanje savjeta i instrukcija republikama, koje su republike mogleda prihvate ili odbiju. Savezna Vlada je ovlastila Savezni SUP da održava kontakt sa republičkim MUP-ovima ivrši instruktivni nadzor. O izvršenimposlovima je Savezni SUP trebalo da izvijesti Saveznu Vladu.”

Vens-Ovenov plan: Skupština RS naPalama, 1993.

Krajišnik i Karadžić su bili u Atini1993. da razgovaraju o mogućem rje-šenju rata u Bosni. Na ovom sastankuje Karadžić prihvatio uslove VOP-a (Vens-Ovenov plan) i grčki predstav-nik na sastanku, premijer Micotakis jedao svima do znanja da on podržava plan i želio je da ode u Bosnu i da muse dozvoli da govori pred Skupštinom ida proba da dobije podršku poslanika za plan. Bosna je u to vrijeme bila me-

đunarodno priznata, što je značilo da je Micotakis trebalo da putuje na Pale u RS, i postavilo se pitanje ko je zadu-žen za njegovo obezbjeđenje. Odluče-no je da će to biti Savezni SUP. Ćosić

j g j j

je u to vrijeme bio predsjed-nik SRJ, i odlučeno je da ćeSavezni SUP biti odgovorani za njegovo obezbjeđenje.Ostatak obezbjeđenja je bila odgovornost DB-a Srbije.Otišao sam ispred Saveznog SUP-a a Novica Terzić jeišao ispred DB-a Srbije. Tridana prije sjednice na Pala-ma jedan od puteva iz Sr-bije iz Beograda je bio krozLoznicu, Mali Zvornik pa preko Zvornika se išlo u Še-

pp

koviće, Han Pijesak i Pale.Medutim, tih dana su srp-ske snage probile koridor,tako da je nova putanja bila Loznica, Zvornik, KonjevićPolje, Milići i Pale. Uz putse još uvijek vidjelo kakose puše i gore muslimanskekuće u Konjević Polju, kaoi uništene džamije. MUPSrbije je bio zadužen za si-gurnost na putu kroz Repu-bliku Srbiju, a MUP RS jebio zadužen za obezbjeđiva-nje koridora dugačkog 3 kmuz obje strane puta kroz RS. Zasjeda-nje Skupštine je trebalo da se održi u Hotelu Bistrica na Jahorini i poslanici i novinari su se sakupili za sastanak u 10 uveče. Ja sam nosio uniformu obe-zbjeđenja na ovom sastanku i mogao sam da uđem na bilo koju lokaciju zbog svog statusa. Poznavao sam 90% poslanika i bilo je jasno da se dijele na dva dijela: Dodikovi poslanici, i oni koji nisu iz SDS-a i poslanici iz SDS-a. Sjednica Skupštine sljedeći dan je bila maratonska. Nakon dugačkog Mladi-ćevog govora napravila se pauza izme-đu 5 i 6 popodne. Tokom ove pauze su Milošević, Krajišnik i Karadžić ušli u jednu malu prostoriju da razgovaraju.

Takođe je bio prisutan Senta (Milo-ševićev telohranitelj) i Jovica Stanišić.U međuvremenu je Micotakis hodaohodnikom nervozan i razočaran onimšto se dešavalo. Ja sam stajao van pro-

storije ali sam čuo šta se de-šava unutra. Koliko znamMicotakis nije čuo razgovorkoji je uslijedio među gorenavedenim ljudima. MomirBulatović i Nikola Šainović

j

nisu bili u prostoriji ali subili dovoljno blizu da čujušta se govorilo. Glasanjem jena kraju plan odbijen.

Pljačkanje države

Momčilo Mandić je po-stavljen za Ministra pravdei ostao na tom položaju dokraja 1992. Sve do tog vre-mena je SDS etnički čistioMuslimane iz RS i do sredi-ne 1993. postojala je solidna infrastruktura SDS-a širomRS. Prije rata su sve firmeu BiH bile ustrojene po ko-munističkom principu i nijepostojalo privatno vlasniš-tvo. Ovo je bila prva prava prilika za SDS da stavi svoješape na državne vrijedno-sti. Jedna od prvih naredbi

koja je usvojena odnosila se na stanovei druga vlasništva Muslimana koja subila napuštena nakon što su oni otišliili bili protjerani. Na osnovu te nared-be bilo je moguće prodati te stanove. Ustvari, većina tih stanova je bila u vla-sništvu državnih firmi i dodijeljeni suzaposlenima. Novi kupci ovih stanova su bile srpske izbeglice, koje su kupilestanove po niskoj cijeni i 80% prodaj-ne cijene je išlo državi a 20% firmi učijem vlasništvu je bio stan. Ovih 20%su firme koristile da plaćaju one zapo-slene koji su bili u vojsci ili mobilisani.SDS je postavio svoje ljude na vodećepozicije u ovim firmama i dozvolila da firme propadnu, pa su tada prodate.

Smatralo se zSmatralo se zločinoločinomm da neko pomaže Muslimanimada neko pomaže Muslimanima


Tokom Drugog svjetskog rata

su ustaše skupile Srbe iz Bijeljine i

okoline i htjeli da ih pogube. Edibov djed je protestovao i rekao kako Muslimani i

Srbe godinama žive zajedno kao komšije i prijatelji i

ponudio je svoj život umjesto onih Srba koje

su ustaše htjele da pogube.

Ustaše su ga ubile na licu

mjesta.

61

Te firme su došle do stanja kada nisu proizvodile više ništa, nisu funkcioni-

jj

sale i praktično su bile u bankrotu. U p

tom trenutku je SDS počeo da uvozi p

robu iz Srbije. Tu robu su prodavali i j pj p

sav profit iz razlike u cijenama je odla-j pj p

zio u ruke ljudi od poverenja i članova p j jj j

SDS-a.Tokom rata su iseljenici iz RS mo-

rali da plaćaju sumu od 200 maraka mjesečno svake godine Vladi RS, prije nego što bi im bio dozvoljen ulaz u RS. Ako nisu platili taj iznos oduzeti su im pasoši i bilo je nemoguće da nastave da rade. Članovi njihovih porodica bi p j g

imali probleme sa vađenjem ličnih do-kumenata. Većina novca prikupljana je u vrijeme Božića i Nove godine kada bi ovi ljudi dolazili. Novac je carina prikupljala na granici pri ulasku ovih osoba i taj novac je najzad završavao u trezoru.

Porodica Hudurovića

Sjećam se događaja koji se desio 1994. u Bijeljini mom bliskom prija-telju, Muslimanu, Edibu Hudurovi-ću. Tokom Drugog svjetskog rata su ustaše skupile Srbe iz Bijeljine i okoli-ne i htjeli da ih pogube. Edibov djed je protestovao i rekao kako Muslima-ni i Srbe godinama žive zajedno kao komšije i prijatelji i ponudio je svoj život umjesto onih Srba koje su ustaše htjele da pogube. Ustaše su ga ubile na licu mjesta. Familija Hudurević je dobro poznata i poštovana u Bijelji-ni, a njegov djed se smatrao za heroja zbog onoga što je učinio. Ja sam po-kušavao da izbavim neke musliman-ske porodice iz Bijeljine i spriječim njihovo odvođenje. Jednom prilikom je Vojkan Đurković odveo Ediba sa radnog mjesta u Lopare, gde su ga tu-kli, nanijeli mu teške povrede i zatvo-rili ga u toalet na fudbalskom igrali-štu. Ja sam uspio Ediba da dovedem u bolnicu u Bijeljini, međutim, Edib je toliko bio povrijeđen da je prebačen u bolnicu u Srbiji pošto je imao proble-ma sa bubrezima. Sredio sam kod ta-mošnjeg ljekara da se Edib prebaci na VMA, Vojno-medicinsku akademiju. U međuvremenu su Mauzer i Predrag Ješurić posjetili Edibovu ženu, kao i oca, i ubijedili ih da im prepišu svoju kuću u zamjenu za pasoše i za Ediba (mislili su da je još uvijek na igrali-štu u Loparama). Kada su Mauzer i Ješurić shvatili da sam ja odveo Ediba u Srbiju, poslali su faksove u MUP Srbije u kojem su se žalili da ja poma-žem Muslimanima. Moje vozilo je za-ustavljeno od strane MUP-a Srbije na barikadi kod Pančeva i rečeno mi je da imaju naređenje da me ubiju. Za-držan sam u pritvoru u MUP-u Srbije

3 dana i optuživan sam da pomažem Muslimanima.U međuvremenu je Edibpušten sa VMA. MUP Sr-bije je pretresao moj stan uBeogradu, odveo Ediba uSremsku Mitrovicu, gde jeponovo pretučen od straneradnika MUP-a Sremska Mitrovica i onda vraćen uBijeljinu. Predat je ljudima koji su naredili njegovo pre-bijanje i protjerivanje. Edi-ba i njegovu ženu su onda posjetili Mauzer i Ješurić irekli im da mi ne veruju.Dali su im pasoše i pre-bacili ih u Srbiju. Rečenoim je da se ne vraćaju višeu Bijeljinu. Edib se kasnijevratio u Beograd i vidio sesa mnom, pošto sam već bio pušten izMUP-a. Edib i ja smo zajedno otišli uneku Međunarodnu agenciju za ljud-


ska prava na Karaburmi uBeogradu. Tamo smo daliizjave o onome što nam sedesilo. Navodno nas je pra-tio DB Srbije i fotografisaonas. Ja sam odveo Ediba injegovu ženu u njemačkuambasadu i pomogao imda dobiju vize za Nemač-ku. Kasnije me je SpasojeBogdanović, pomoćnik saveznog ministra za unu-trašnje poslove pozvao usvoju kancelariju i pokazaomi fotografije koje je DBuradio.

Rečeno mi je da ili dam ostavku ili ću bitismijenjen. Ja sam daoostavku i otišao u penziju.Njihova politika je bila da

je čovjek ili sa njima ili protiv njih i smatralo se zločinom da neko poma-že Muslimanima.

Familija Hudurević je

dobro poznata i poštovana u Bijeljini, a njegov djed

se smatrao za heroja zbog onoga što je

učinio. Ja sam pokušavao da izbavim neke muslimanske porodice iz Bijeljine i spriječim njihovo

odvođenje. Jednom

prilikom je Vojkan Đurković odveo Ediba sa

radnog mjesta u Lopare, gde su

ga tukli, nanijeli mu teške povrede.

Piše: Halil Senusija

IslamBosna.ba - Kažu da ahaman sve pojave u ljud-skom društvu mogu da senađu već u obliku odnosa

među životinjama. Euhaplorchis ca-liforniensis živi u području slanih je-zera na obali Kalifornije.

Radi se o veoma interesantnomparazitu. Parazit kao odrastao živi upticama ovog područja. Njegova jaja uptičjem izmetu postaju poslastica pu-ževima. U puževima se razvijaju larve,koje, nakon što sazriju, napuštaju puža i naseljavaju ribe po imenu kalifornij-ske zrakoperke. Ribe bivaju pojedeneod strane ptica, gdje larve dobijajumogućnost da se razviju u odraslog pa-razita i tada se ciklus ponavlja. Parazitmože opstati samo kroz ovaj ciklus.Odrastao parazit se može razviti samou pticama, a larva samo u pužu i ribi.

Gledajući unazad na stremlje-nje Bosne da se priključi proširenjuEvropske unije, krajnji bilans izgleda krajnje devastirajuće. Bosna prvihnekoliko godina nakon rata je baremličila na državu. Privreda je počela da se oporavlja, nije bilo protesta nitištrajkova. Postepeno, stanje se pogor-šavalo do neslućenih razmjera.

Bosna je krenula u pravcu pri-stupanja Evropskoj uniji i bila jesuočena s brojnim zahtjevima, kojimožda donekle i imaju smisla, ali sugrađenim Dejtonskim sporazumomnjihovo zadovoljavanje postaje sizi-fovski posao koji iscrpljuje zemlju idaje priliku brojnim sitnim dušama,kojih u međuvremenu ne manjka na svim važnim pozicijama, da zemljurasture do kraja.

Grubo gledano, jedini vidljivinapredak koji je Bosna ostvarila usvojoj povezanosti s EU jeste ukida-nje viznog režima, koje je omogućiloBosancima i Hercegovcima da posje-te svoje rođake po Evropskoj uniji ilida ju posjete kao turisti bez da mora-ju čekati kao stoka u redovima predambasadama ispunjenim arogantnimslužbenicima.

Međutim i ovaj prividni uspjehje prije svega korist za EU, jer svaka posjeta u EU će uzrokovati trošenje,odnosno izvoz kapitala zarađenog uBosni -u EU.

S druge strane, Bosna je mora-la otvoriti svoje tržište uvozu kon-kurentnih proizvoda, doprinoseći time uništenju vlastite privrede. Sli-čan poduhvat EU je prije par dana ostvarila u Kolumbiji. U predsto-jećoj “saradnji” Kolumbije i EU, Evropa, mada je poznata po tome da izvozi svoju tehnologiju, a uvozi sirovine, ovaj put je u ugovor progu-rala i uslov da joj se omogući izvoz evropskog mlijeka u Kolumbiju, što je već izazvalo socijalne nemire u toj zemlji i najavilo propadanje oko 500.000 seljaka koji su do sada ži-vjeli od proizvodnje mlijeka. Korist od ovog sporazuma na kolumbijskoj strani će imati samo velike interna-cionalne korporacije.

Nekako u isto vrijeme eskalira isukob sa Islandom. Jedna od poslje-dica globalnog zagrijavanja jeste i to da se jata skuša u sjevernom Atlan-tiku pomjeraju još sjevernije, kreću-ći se prema hladnijoj vodi i pravo u ribarske mreže Islanđana. Još 2005. godine je Island uspijevao da ulovi jedva 4.200 tona skuše. Ove godine će ta cifra da se popne na 150.000 tona. Sa značajkom da te ribe bježe iz mreža evropskih kompanija.

Mudri Evropljani sada tvrde da oni zapravo posjeduju jata riba, bez obzira gdje se one nalazile, te prijete Islandu ekonomskim sankcijama, te blokadom pristupa Evropskoj uniji

ukoliko ne dozvoli evropskim ribo-lovcima ribolov u vlastitim vodama. Konkretnije se prijeti Islandu zabra-nom uvoza islandske ribe u EU, a izvoz ribe čini 75 % državnog izvoza Islanda. Island za sad obećava da se neće pognuti pred evropskim zahtje-vima.

Čini se da nedostatak jednog ključnog igrača još uvijek sprječava Evropljane u dobitku ribe, a omogu-ćava ulov pticama u Kaliforniji. Ime mu je Euhaplorchis californiensis, a na evropskom, odnosno bosanskom području mu možemo dati i neko al-ternativno ime.

Nakon što se larva, koja je izašla iz puža, zakači za riblje škrge, sljede-će što uradi jeste da se uputi prema mozgu ribe i sa tog mjesta počne ma-nipulisati ponašanje ribe prema klju-nu ptica. Ekolog Kevin Laff erty je ustanovio da se infestirane ribe po-našaju neuobičajeno i rizično, te da četiri puta češće dolaze na površinu nego zdrave ribe, čineći ih odličnim plijenom za ptice, stalne domaćine parazita. Na taj način ova trakavica sebi osigurava opstanak unutar svo-jih domaćina i to na njihov račun.

U islandskim “ribama” međutim, čini se da trakavica još uvijek nije do-spjela do mozga. U bosanskim, čini se, da osim trakavičinih larvi u glavi ništa drugo i ne postoji.

[email protected]


Bosanska trakavicaKolumne


IslamBosna.ba - Kada pripadnost određenoj školi mišljenja pred-stavlja problem za identifi kaciju

muslimana sa širom muslimanskom za-jednicom?

Tradicionalno većina muslimana se identifi kovala s jednom od četiri škole mišljenja. Čak su i govorili nešto kao: “Ja sam Šafi ja” ili “Ja sam Hanbeli”. Većinu vremena, ovo je bila samo praktična iden-tifi kacija s određenim pristupom fi nijim tačkama islamskog vjerovanja. U drugim slučajevima, postalo je takmičarski iden-titet, rival onome biti musliman.

Kada pripadnost određenoj školi mišljenja predstavlja problem za identi-fi kaciju muslimana sa širom musliman-skom zajednicom? Za početak, sigurno nije problem da se samo identifi cira s određenom školom mišljenja. Ovo može predstav ljati dio čovjekovog osobnog iden-titeta, kao što je obrazovna institucija gdje osoba studira, ili specifi čan pristup koji osoba zauzme da bi riješila teškoće u pi-tanjima islamskog zakona ili njeno osobno poštovanje vjerskih praksi. Četiri imama i drugi vodeći islamski učenjaci, koji su os-novali različite pravne škole, dali su nam dobar primjer kako učenjaci mogu da se razilaze akademski bez da dovode u pitanje ljubav i jake veze koje su imali jedan s dru-gim.

Osobna identifi kacija s određenom školom mišljenja postaje problem jedino onda kada preraste u šovinizam i pristras-nost koja narušava način kako se osoba identifi kuje s muslimanskom zajedni-com u cijelini. Kada identifi kacija ode tako daleko da osoba preferira mišljenja izražena od strane škole mišljenja nad Kur’anom i Sunnetom, onda to zaista postaje za svaku osudu.

Kroz historiju muslimana bilo je mnogo trenutaka kada zavisno koju od četiri škole mišljenja je musliman slije-dio, to je postajalo jasan pokazatelj njego-vog vjerskog identiteta. Kada bi rekli: “Ja sam hanefi jski” ili “Ja sam malikijski” ili “Ja sam šafi jski” ili “Ja sam hanbelijski”, ponavlja njem imena osnivača svojih škola, zaboravljali su da jedina osoba koju je musliman dužan da prati u svojim vjer-skim pitanjima je poslanik Muhammed, s.a.v.s. U jednom momentu je došlo do toga da su učenjaci ozbiljno raspravljali da li pripadnici različitih pravnih škola mogu da se vjenčaju!

Vjerska istina nije monopol bilo koje škole mišljenja. Ovo ne može biti rečeno ni za sve četiri škole uzete zajedno.

Cjelokupnost i širina islama ne može bitisadržana u uskim granicama ovih škola.Historija nam je dala više primjera ljudikoji su razmišljali van uskih granica ovihškola. Bilo je učenjaka koji su pozivalina odbacivanje škola mišljenja ili kojisu upozoravali na šovinizam u bilo kojojod njih. Postoji također dosta primjera vodećih učenjaka u svakoj od ovih škola koji su kritikovali odanost pravilima škole na štetu praćenja dokaza i razum-nih argumenata.

Na primjer, malikijski učenjak, El-Mundhir ibn Said el-Balluti, je izjavio:“Ja sam daleko od onih koji kada imtražim dokaz, oni kažu: ‘To je ono štoimam Malik ili ashab ili Sahnun kažu.’”Kada ja spomenem nešto iz Kur’ana, onimi kažu da sam svadljiv. Kada im citiramriječi Poslanika, s.a.v.s, oni kažu imamMalik ne smatra da je taj stav ispravan.

Šovinizam na koji se on žalio je bioj j p

isključiv za Malikijsku pravnu školu.Čitamo u jednoj raspravi o hanefi j-j j p

skoj teoriji: “Svaka izjava u svetom tekstukoja je u kontradikciji sa (hanefi jskom)pravnom školom je tekst koji je ili ukinutili je bio nanovo tumačen”.

Isto tako, u šafi jskom spisu o prav-noj teoriji možemo pročitati: “Mi izjav-ljujemo da je dužnost svim muslimana ivjernika do krajnjega istoka i zapada da prihvate šafi jsku pravnu školu.”

Naravno, mi moramo da poštujemočetiri pravne škole. One su nam pružilekontekst za proučavanje islamskog prava više od 10 stoljeća, širom muslimanskog svijeta. Posebno, pravni učenjaci čije uče-nje je dalo osnovu za ove škole - Ebu Ha-nifa, imam Malik, imam Šafi ja i Ahmed

j j

ibn Hanbel – su u potpunosti zaslužni

za jednoglasno priznanje koje su dobilikao vodeći učenjaci u svojoj oblasti.

U isto vrijeme, ne smijemo dozvo-liti da naša identifi kacija sa bilo kojomod ovih pravnih škola dovede do toga da zažmirimo na ispravnost drugih mi-šljenja, posebno kada je riječ o vitalnimpitanjima za naše dane i vrijeme. Nika-da ne smijemo dozvoliti da naše prefe-rence za određenu školu prava utječu na naš odnos s drugim ljudima.

Autor: šejh Selman el-AudaIzvor: islamtoday.netPrevod i obrada: Islambosna.ba

Muslimanski identitet i škola mišljenja Islamske teme

Čitajte i gledajte na IslamBosna.ba

Aktuelno iz BiH i svijeta“Neslaganjem o datumu Kurban-bajrama vrijeđate muslimane”

Putin protiv hidžaba u školama

Tekstovi Turska na putu ka vrhu islamske misli na arapskom jeziku

Bosanska trakavica

Nauka i zanimljivoBundeva dijeta - odličan izbor za sve one koji žele da smršaju

Video:Videovijesti: Tužba zbog objavljivanja knjige o Bin Ladinu? IslamBosna TV: Vrijeme je kao led

64

No comment


Budimir je moja greška, okopavao bi voćnjake u Čitluku da nije bilo mene

p j

Zvonko Jurišić, prvi čovjek HSP-a BiH: Da nije bilo mene, Budimir bi danas okopavao voćnjak u Čitluku, jer tamo

j

ima neke sadnice višnje, te se bavi po-duzetništvom, odnosno proizvodnjom likera. Javnost treba znati da on nikada nije imao rezultate. Na izborima 2010. godine, kao nositelj liste u HNŽ, pretr-

j

pio je veliki poraz, isto kao i u utrci za predsjednika Glavnog stana u HSP-u. Da nije bilo glasova delegata SDP-a u Domu naroda Federalnog parlamenta, ne bi postao ni predsjednik FBiH.Avaz, 16. oktobar 2012.

Dobojski inspektorukrao golfSlavko Blagojević, inspektor CJBDoboj, ukrao je golf 2 sa parkinga u podrumu tržnog centra “Tuš” uDoboju, a Centar javne bezbjednosti(CJB) Doboj zataškao je čitav slučaj.Nezavisne novine, 16. oktobar 2012.

Fratar prodao crkvenoimanje i pobjegaoMladi fratar iz opštine Baška Voda, ublizini Splita, prodao je 43.000 metara kvadratnih zemljišta u vlasništvu župei nestao sa novcem.Slobodna Dalmacija, 14. oktobar 2012.

Pilot sletio u pogrešnuzračnu lukuPilot indonezijske kompanije otpuštenje nakon što je spustio letjelicu u po-grešnu zračnu luku, dvanaestak kilo-metara od mjesta gdje je trebao sletjeti.Slobodna Dalmacija, 16. oktobar 2012.

Glumac Josip Pejakovićdobio rekordna 24 gla-sa, Saša Petrović 63,Milan Pavlović 174Glumci koje televizijski gledateljiuglavnom poznaju po rolama u humo-rističkim serijama i igranim filmovi-ma, okušali su izbornu sreću. U općiniNovo Sarajevo, gdje je Milan Pavlovićbio nositelj liste za općinsko vijeće,SES je završio tek na 15. mjestu sa 1,7posto glasova, a Pavlović se zaustaviona 174 glasa. Slično je prošao i njegov stranački kolega u općini Centar Saša Petrović koji je osvojio tek 63 glasa.Još teži poraz pretrpio je njegov kole-ga Josip Pejaković koji je kao kandi-dat “Boljitka” u istoj općini dobio 24glasova.Depo.ba, 14. oktobar 2012.Greatest shits of Radovan

Karadžić“Ja sam blag čovjek, pun tolerancije irazumijevanja.”“Umjesto što sam optužen za događaje izgrađanskog rata, trebali su me nagraditi za sve dobre stvari koje sam učinio.”“Ti počeci borbi, ti počeci rata, nemajunikakve veze sa mnom.” “Nema rata dok ga ne započnu ekstremistiStranke demokratske akcije.”“Nisam držao Sarajevo pod opsadom.”“Sarajevo je moj grad, i priča i bilo kakva mogućnost da bismo mi bez razloga bom-bardovali Sarajevo je apsolutno netačna.““Svaka granata koja je pala po Sarajevu jelično mene boljela.”“Srbi su bježali ili se skrivali po Sarajevu.”“Nijedna granata ispaljena sa položaja Vojske Republike Srpske nije imala za ciljcivile.”“Ništa nije ukazivalo na to da je poslije ula-ska srpske vojske u Srebrenicu 1995. nekoubijen (...) svi su bili iznenađeni kada susaznali da muslimani žele da odu.”“Naredio sam najtemeljniju istragu svake

smrti vezane za Srebrenicu. Kada me jenaslijedila Biljana Plavšić, sredinom 1996.,Srebrenicu više nisam mogao da pratim”.Radiosarajevo.ba, 17. oktobar 2012.

Djeca donose toaletni papir u vrtićeMališani koji pohađaju banjalučke vrtiće moraju sa sobom da donose i sredstva za higijenu, među kojima je i toaletni papir.Nezavisne novine, 16.oktobar 2012.

Među brojnim navijačima Reprezentacije BiH u Zenici i Fanaticosi iz Maoče!Depo.ba, 16. oktobar 2012.

Pokraden dok je štraj-kovao glađuDoboj - Velimira Đorđića, izbjeglicu iz Maglaja, nepoznata lica pokrala su dok je štrajkovao glađu u dobojskom gradskom parku “Heroja”.Vijesti.ba, 14. oktobar 2012.

Tajne službe moralebi znati da je i serija oSulejmanu uvod u novaturska osvajanja!Nakon što je ‘Sulejman Veličanstveni’prikovao hrvatske gledaoce za maleekrane, hrvatski geostratezi, politolo-zi i povjesničari analiziraju pogubneposljedice koje mega-popularni turskiosvajač ostavlja po nacionalni interesgrađana Hrvatske... I upozoravaju da jeserija o Sulejmanu dio informacijskog rata i uvod u nova turska osvajanja.Dnevno.hr, 14. oktobar 2012.

Zbog velikog interesa,cijena članstva u veha-bijama pala na 800 kunaRanije su došljaci vehabije ovdašnjimBošnjacima davali po 600 maraka da se priključe, puste bradu i skrate hla-če, dok ta cifra danas iznosi oko 200KM”, priča Šabanović. Odnosno, da-nas za nešto manje od 800 kuna može-te postati vehabija.Index.hr, 14. oktobar 2012.

Pregazio policajcaukradenim “golfom”Bijeljinac Velibor Rikić (31), koji jeodranije poznat po teškim krivičnimdjelima, uhapšen je u utorak oko 23 časa nakon što je ukradenim automobilom“golf 4” pregazio policajca Bratislava Đokića kod Brčkog i teško ga povrijedio.Glas Srpske, 17. oktobar 2012.

Hronično laganje može biti opa-sno po mentalno, ali i fizičko

zdravlje, otkrili su američki naučnici. Lažljivci imaju učestalije glavobolje,napetost i izraženiju anksioznost, u odnosu na ljubitelje istine. Iskreneosobe imaju bolje mentalno i fizičkozdravlje u odnosu na osobe koje sva-kodnevno lažu, pokazali su rezultatijednog novog istraživanja. Rezultatiranijih istraživanja su, inače, pokazalida ljudi u prosjeku izgovore jedanaestlaži nedeljno.

Rezultati japanskog istraživanja RRpokazali su da je vjerovatnoća od RRpojave karijesa kod djece koja najma-nje četiri puta nedjeljno piju jogurt, manja čak 22 posto. Sva djeca prošla su pregled stomatologa, a njihovi ro-ditelji su ispunili upitnik o prehram-benim navikama svoje djece. Autori ovog istraživanja su naveli da bi “veli-ka konzumacija jogurta, mogla biti u vezi sa nižom prevalencijom karijesa kod djece manjeg uzrasta”.

65

NaukaOtkrivena planeta sa četiri sunca

Jogurt štiti djecu od karijesa

Laganje je opasno po zdravlje

Tjeskoba kod djece poboljšava rezultate?

Otrov crne mambe djelotvoran protiv bolova kao i morfij

U porastu rak kod trudnica

Međunarodna ekipa astrono-ma objavila je otkriće nove

planete čije nebo obasjavaju četiri sunca, što je dosad prvi takav zvjez-dani sistem. Planeta nazvana PH1 udaljena je od Zemlje oko 5 hiljada svjetlosnih godina. Kruži oko dvi-je zvijezde, dok se druge dvije vrte oko nje. Do sada je poznato da samo šest planeta kruži oko dva sunca, bez neke udaljene zvijezde koja bi bila u orbiti u njihovu solarnom sustavu. PH1 je divovska gasovita planeta, velika kao Neptun te šest puta veća od Zemlje.

Nedavno objavljena studija po-kazuje da tjeskoba ima nega-

tivni utjecaj na rezultate samo kod onedjece koja imaju lošu memoriju. Me-đutim, ako se radi o osobama s dobrimmogućnostima pamćenja, trema je po-vezana s boljim ocjenama. Autori sma-traju da bi rezultati trebati potaknutinastavnike da se usredotoče na pomoćonoj djeci koja imaju slabu memoriju.

Sastojak smrtonosnog otrova crne mambe je jednako dje-

lotvoran protiv bolova kao i morfij, objavili su francuski naučnici. Oni napominju kako proučavani sasto-jak nema negativne popratne učinke koji prate primjenu morfija (izaziva-nje ovisnosti, glavobolja, poteškoća s koncentracijom, povraćanja i grčenja mišića). Crna mamba koristi neuro-toksine za izazivanje paralize i smrti kod malih životinja.

Broj trudnica kojima je dijagno-sticiran rak povećao se tokom

posljednjih nekoliko desetljeća, poka-zalo je australijsko istraživanje. Rizik pojave raka raste s godinama, pa ženestarije od 35 godina imaju 3 puta većeizglede oboliti od neke vrste karcinoma od onih mlađih od 30. Istraživanjemje obuhvaćeno oko 780.000 žena kojesu rodile više od 1,3 milijuna djece urazdoblju od 1994. do 2008. godine.

Kod njih je u 1.800 slučajeva po-stavljena dijagnoza karcinoma tije-kom trudnoće.

Pripremio: Saladin Kovačević


Documents

Saff [broj 326, 19.10.2012]