Revizorski ciljevi u reviziji potraživanja i prodaje su:1. razmotriti funkcionisanje interne kontrole za potraživanje i transakcije prodaje2. potkrijepiti dokazima postojanje potraživanja i dogaðanje transakcija prodaje 3. dokazati kompletnost potraživanja i transakcija prodaje4. odrediti da klijent ima pravo knjižiti potraživanja 5. dokazati tačnost i ispravnost knjiženja potraživanja i prodaje6. vrednovanje potraživanja i prodaje u odgovarajućoj netoostvarivoj vrijednosti.

Poslovne transakcije koje su povezane s prodajom i trebaju biti predmet kontrole su:1. prihodi od prodaje2. potraživanja od kupaca3. sumnjiva i sporna potraživanja4. žiroračun5. popust6. povrat robe

Šta je konfirmacija potraživanja i koja dva metoda se primjenjuju?

Konfirmacija potraživanja je postupak direktne veze sa dužnikom u kojem se postiže verifikacija salda na računu potraživanja. Ovim postupkom revizor pribavlja dokaz da potraživanja i kupac postoje. U toku procesa konfirmacije mogu se primjeniti dvije metode: pozitivni i negativni metod. Pozitivni metod ima dva načina potvrđivanja. Po prvom dužnik treba da potvrdi iznos potraživanja dat u zahtjevu za konfirmaciju. Drugim načinom dužniku se dostavlja zahtjev za konfirmaciju bez iznosa tako da dužnik daje informaciju o dugu. Kada se koristi negativni metod onda se u direktnoj vezi od dužnika traži da odgovori samo ako se ne slaže sa iznosom duga. Ovaj metod se koristi kada ima mnogo kupaca sa malim saldom.

Koje su osnovne vrste dokumenata u ciklusu nabavke i stvaranja obaveza?

Osnovne vrste dokumenata u ciklusu nabavke i stvaranja obaveza su:

Nalog za nabavu kojim ovlašteni radnici naručuju potrebnu sirovinu, robu, uslugu i sl Narudžbenica sadrži podatke o vrsti i količini robe ili usluge, kao i izjavu zašto se roba ili

usluga nabavlja Ulazna faktura je račun koji šalje dobavljač Knjižna obavijest kojom se dobavljači zadužuju ili odobravaju za razlike u isporuci robe

1

Koje su glavne evidencije računa vezanih za obaveze i plaćanja?

Glavne evidencije su:

Knjiga ulaznih faktura (KUF) gdje se prema prispjeću fakture unose hronološki Analiticko knjgovodstvo dobavljača - salda konta dobavljača, gdje se evidentiraju

transakcije u vezi dobavljača. Ukupan iznos salda konti dobavljača mora biti jednak saldu obaveza prema dobavljačima u glavnoj knjizi

Izvještaj nadležne organizacije za platni promet o promjenama i stanju žiroračuna

Šta je amortizacija?

Materijalna stalna sredstva osim zemljišta se amortizuju i time se nadoknaðuju troškovi usluga sredstava za obračunski period. Znači troškovi nabavke materijalne imovine se alociraju u rashode za određeni broj godina trajanja sredstva i taj postupak se naziva amortizacija.

Koji su revizorski ciljevi revizije amortizacije?

određivanje je li korištena metoda obračuna amortizacije prihvatljiva primjenjuje li se metoda kontinuirano da li je obračun urađen izabranom metodom

Revizija prihoda?

Revizori pregledavaju prihode u toku drugih ciklusa revizije a prije svega revizije prodaje i potraživanja od kupaca. U procedurama revizije revizori koriste analitičke procedure da uporedetrendove računa prihoda u više godina i tako dolaze do podataka koji ih mogu uputiti na neobična kretanja. U toku revizije prihoda pažnju treba obratiti i na prihode manjih stavki ili transakcija koje se rjeðe dogaðaju. Analiza ovih računa uključuje pregled naplaćenih prihoda po osnovu ranije otpisanih potraživanja, prihodi od prodaje otpada, prihodi od prodaje sredstava i sl. Revizijom ovih računa se najčešće utvrdi da neke transakcije nisu knjižene.

Postupak revizije plata?

Greške kod obračuna i isplate plate su danas rijetke iz više razloga kao što su : obračun plata se vrši na računaru,podjele dužnosti vezanih za plate, kontrolne liste zaposlenih i sl.Iako su greške u obračunu plata manje nego prije zbog toga što se obračun plata vrši na računarima mogucće su greške kao npr. fiktivno upisani radnici, isplata plata radnicima koji su otišli iz društva, veće plate nego što je normalno i slično. Interna kontrola je potrebna i zbog velikog broja podataka i informacija na osnovu kojih se plate obračunavaju, kao i zbog jake kontrole primjene doprinosa i poreza.Program revizije plata uobičajno polazi od analize i razumjevanja rada interne kontrole plata.

2

Nakon toga vrše se testovi kontrole koji uključuju sljedeće specifične procedure: 1. usporedba imena i plata sa personalnim dokumentima;2. pregled evidencije o satima rada;3. poređenje platne liste sa čekom za podizanje plata;4. poređenje ukupnih plata sa troškovima rada knjženim u računovodstvu kao i druga

zapažanja i poreðenja koja su potrebna prema procjeni revizora.

Pored toga vrši se pregled plaćanja prekovremenog rada, ispitivanje razloga za troškovima plata regularnost isplate, utvrðivanje indetiteta svakog zaposlenog koji prima platu i slično.

Koji su osnovni elementi revizorskog izvještaja (standard 700 FBIH)?

1. naziv2. primalac3. početni ili uvodni paragraf

- imenovanje finasijskih izvještaja koji su predmet revizije- izjava o odgovornosti menadžmenta društva i odgovornosti revizora

4. paragraf – djelokrug (opisuje prirodu revizije)- pozivanje na odgovarajuće F BIH standarde ili prakse- opis rada koji je obavio revizor

5. paragraf - mišljenje koji sadrži mišljenje o finansijskim izvještajima6. datum izvještaja7. revizorovu adresu8. revizorski potpis

Činjenice koje ne utiču na revizorovo mišljenje?

Činjenice koje ne utiču na na revizorovo mišljenje mogu biti značajniji poslovni dogaðaji izmeðupovezanih društava te važniji naknadni dogaðaji kao što su sudski sporovi i sl. Isto tako revizor može naglasiti činjenice povezane sa nedosljednošću. NPR ako je društvo promijenilo način obračuna amortizacije to ima bitan efekat na uporedivost finansijskih izvještaja pa revizor treba u dodatnim objašnjenima naglasiti tu činjencu. Treba napomenuti da ima promjena kao što su promjena računovodstvenih procjena, promjena u klasifikaciji i još neke manje bitne promjene koje se iznose u bilješkama uz finansijske izvještaje ali nije potrebno njihovo naglašavanje u samom revizijskom mišljenju.

Kada revizor ne daje pozitivno mišljenje?(Činjenice koje utiču na revizorovo mišljenje)

Revizor neće dati pozitivno mišljenje ako postoje ovi razlozi:

postojanje ograničenja djelokruga rada odstupanje od opšteprihvaćenih računovodstvenih principa postojanje neslaganja s menadžmentom u vezi odabranih računovodstvenih politika, metoda

njihove primjene ili adekvatnosti objavljivanja u finansijskim izvještajima

3

Koje su vrste revizorskog mišljenja? (Činjenice koje utiču na revizorovo mišljenje)

1. pozitivno mišljenje 2. uslovno mišljenje3. suzdržano mišljenje4. negativno mišljenje

Standardno pozitivno mišljenje se daje kada revizor zaključi da finansijski izvještaji daju istinit i fer pregled (u svim značajnim aspektima) u skladu sa određenim okvirima finansijskog izvještaja.

Uslovno mišljenje (mišljenje ili izvještaj s rezervom) se daje kada se greška ili pogrešno prikazivanje činjenicama smatra značajnim, ali odstupanje od opšteprihvaćenih računovodstvenih principa, ograničenja djelokruga rada ili neslaganje sa menadžmentom, nije toliko suštinsko da se izrazi mišljenje da objavljeni finansijski izvještaji nisu realni i objektivni.

Suzdržano mišljenje se daje kada revizor nema dovoljno odgovarajućih dokaza za davanje mišljenja o finansijskim izvještajima.

Negativno mišljenje revizor izražava kada postoji suštinsko neslaganje sa finansijskim izvještajima, tj. kvalifikacija izvještaja pokazuje da finansijski izvještaji nisu realni i objektivni, te da odstupaju od opšteprihvaćenih računovodstvenih prinicpa.

Okvir interne kontrole (COSO MODEL):

Coso model ima dvije osnovne namjene: Da odredi zajedničku definiciju internih kontrola koje će zadovoljiti potrene raznih korisnikaPromoviše okvir na osnovu kojeg se mogu procjenjivati sistemi kontrola i kreirati način njihovog ponašanjaCoso model definiše strukturu internih kontrola sa osam sastavnih dijelova(kontrolno okruženje, postavljanje ciljeva, identifikovanje rizika, procjena rizika, upravljanje promjenama, kontrolne aktivnosti,informacije i komuniciranje, nadzor) kao okvirnih uslova za efikasnu implementaciju koncepta interne kontrole u preduzeću.U odnosu na raniji model sada se više pažnja poklanja upravljanu rizikom.

Mjesto interne revizije u organizacionoj strukturi i uticaj na nezavisnost

Interna revizije može i treba da bude samostalna jedinica ili da bude u sastavu:1. Finansijsko – računovodstvenih funkcija,2. Plana i analize,3. Kontrolinga,4. Ostalih funkcija.

4

Jedna od često prisutnih šema organizacije polazi od stava da je računovodstvena funkcija zadnja interna kontrola i kojoj je imanentan nadzor. U tom smislu i interna revzija se pozicionira kao organizaciona jedinica u okviru računovodstva. Ovaj model organizacije interne revizije je i danas prisutan, ali gubi na značaju, jer nije uredno da računovodstvena funkcija ocjenjuje efikasnost svoje interne kontrole, tako da ovaj model ne omogućava potpunu nezavisnost.

Jedna od savremenijih verzija organizacije interne revizije zasniva se na koncepciji povezanosti interne revizije sa upravom i tako ona dobiva adekvatan organizacioni status i visok nivo nezavisnosti u odnosu na službe i sektore koje treba da revidira. Interna revzija jeste u funkciji uprave i najvišeg menadžementa, ali se postavlja pitanje nezavisnosti interne revizije u odnosu na upravu koja je postavlja.

OBJAVLJIVANJE O PREVARI I GREŠKI

Neregularnosti imaju različiti tretman, zavisno od značajnosti i uticaja na finansijske izvještaje, ali i na treća lica. Ako su neregularnosti bez većih konsekvenci revizor obavještava samo menadžment, a za veće informiše odbor za reviziju i nadzorni odbor. Diskreciono je pravo revizora da procijeni značajnost i koji nivo treba izvijestiti. U svakom slučaju revizor mora imati punu podršku menadžmenta i revizor treba odgovarajuće kvalifikovati izvještaj pa čak i napustiti angažman. Prema tome, „eksterni revizor uvijek ima opciju da se povuče iz angažmana, ako menadžment i nadzorni odbor ne preduzmu odgovarajuće akcije“.

Prilikom rada sa sumnjivim evidencijama revizor mora biti veoma oprezan i čuvati relevantnu dokumentaciju u slučaju procesuiranja. Revizor mora pažljivo obilježiti evidenciju, izvršiti opis identifikacije, lokacije, uslova, datuma i prilika vezanih za upozoravanje na prevare i greške. U takvim prilikama orginalni dokumenti se moraju posebno zaštiti, a raditi sa kopijama.

Zbog povjerljivosti, mogućnosti revizora da obavještava posebne vanjske organe je ograničena, ali u nekim slučajevima može se zahtijevati uključivanje policije i javnog tužioca.

Postupak inventarisanja (popisa) po otvaranju stecajnog postupka?

Po otvaranju stečajnog postupka stečajni upravnik je dužan napraviti godišnji obračun na dan koji prethodi danu otvaranja stečajnog postupka. Stečajni upravnik je dužan voditi poslovne knjige, naročito sastaviti početni bilans na osnovu inventarisanja prema stanju na dan otvaranja postupka, kao i podnijeti potrebne izvještaje nadležnim organima. Stečajni upravnik je obavezan i izvršiti detaljan popis stečajne mase i taj popis dostaviti stečajnom sudiji najkasnije u roku od 45 dana od dana imenovanja.Uz svaki predmet potrebno je navesti očekivani iznos iz unovčavanja kao i knjigovodstvenu vrijednost.

Ako postoji osnova za reorganizaciju onda se koristi početni bilans sa knjgovodstvenim vrijednostima, u tom smislu se dalje nastavlja sa primjenom računovodstvenih politika u provjenjivanju bilansnih pozicija. Ako se odluče za unovčavanje imovine onda se početni bilans sastavlja na osnovu procjena, a tu procjenu podjedinih dijelova imovine rade vještaci, kako stečajni upravnik ne bi bio optužen za nekorektne radnje.

5

Razlike interne i eksterne revizije?

INTERNA REVIZIJA EKSTERNA REVIZIJA

Interni revizori su zaposleni u pravnom licu gdje i rade revizije

Eksterni revizori rade u preduzeću za reviziju i slične usluge

Interna revizija je u funkciji unapređenja poslovanja organizacije i samog menadžmenta

Eksterna revizija se radi za razne potražioce : vlasnike, bankare, dobavljače,investitore i dr.

Interna revizija je fokusirana na provjeru rada internih kontrola, ali radi i sve druge poslove nadzora koji se u procjeni rizika markiraju kao prioritetni

Eksterna revizija u skladu sa ugovorom radi uglavnom, reviziju finansijskih izvještaja ali i druge srodne poslove po potrebi

Radeći poslove i zadatke koji se postavljaju usvojenim operativnim planovima detektuju i rješavaju prevare i nezakonite radnje

U procesu revizije, kod planiranja revizije eksterni revizor tako plania procedure da bi eventualno mogao otkriti nezakonite radnje i poduzeti odgovarajuće mjere prijave

Interna revizija radi poslove po usvojenom operativnom planu od strane odbora za reviziju, uprave i nadzornog odbora, a u skladu sa procjenom rizika i po nalogu rukovodstva

Eksterna revizija vrši reviziju finansijskih izvještaja i u principu je apsolutno nezavisna od menadžmenta pravnog lica za kojeg se vrši rvizija kao i drugih lica

Interna revizija radi kontinuirano i selektivno, koristeći dostupnu dokumentaciju

Pribavlja dokazeo fer i objektivnom prezentiranju finansijskih izvještaja

Interna revizija je nezavisna od aktivnosti koje se revidiraju

Eksterna revizija je nezavisna od klijenta, organizacije, a ova nezavisnot je karakteristika profesije

Interna revizija pregleda sve aspekte interne kontrole organizacije

Eksterna revizija pregleda internu kontorlu za procjenu revizijskog rizika

Evidentiranje poslovnih promjena u stečajnom postupku?Jedna od važnih obaveza stečajnog upravnika je sređivanje poslovnih knjiga stečajnog dužnika. Prvo se mora napraviti obračun odnosno finansijskih izvještaj za izvještajni period od 1.januara tekuće godine do dana koji prtehodi danu otvaranja stečajnog postupka.Isto tako stečajni upravnik je posebno dužan sačiniti početni bilans na osnovu inventarisanja prema stanju na dan otvaranja stečajnog postupka.

Stečajni upravnik treba pripremiti varijante zaključivanja poslovnih knjiga i početna stanja sa knjigovodstvenom i procjenjenom vrijednošću, ali bez zvaničnog objavljivanja i predavanja finansijskih izvještaja nadležnim organima jer se vrijeme do izvještajnog ročišta ne računa u rokove sastavljanja i objavljivanje finansijskih izvještaja. Tek nakon izvještajnog ročišta kada skupština povjerilaca odredi tok stečajnog postupka stečajni upravnik treba odrediti na koji će se način doći do početnih stanja.

6

Šta je knjižna obavijest i kada se šalje?

Ako postoji greška na fakturi ili nisu isporučeni prozvodi prema specifikaciji u otpremnici javlja se knjižna obavijest. Knjižna obavijest se šalje npr. ako je kupcu zaračunat veći iznos ili ako kupca treba zadužiti za grešku ili za zateznu kamatu

Povezanost revizije zaliha i troškova prodaje

Zalihe i proizvodnja u toku čine proizvodni ciklus, dok prodaja zaliha i utvrđivanje troškova za prodato pripadaju prodajnom ciklusu. Za provođenje interne kontrole zaliha, prizvodnje u toku i troškova za prodato potrebno je vršiti provjeru usklađenosti osnovnih funkcija faze procesa, kako bi se utvrdila vjerodostojnost prikazanih stanja u finansijskim izvještajima.

Postoje 4 osnovne faze koje treba uporediti. U prvoj fazi provjere upoređuje se izlaz materijala sa skladišta i troškovi direktnog

materijala koji terete troškove prizvodnje u toku. U drugoj fazi se vrši provjera iznosa sa platnih lista i iznosa na odgovarajućim računima

grupe. Te se isto tako provjeravaju i iznosi računa proizvodne režije i terećenje u klasi 3. U trećoj fazi provjera se vrši upoređivanjem stavki prenesenih sa konta Proizvodnje u

toku i stavki na dugovnoj strani konta tj. Gotovi proizvodi u skladištu. U četvrtoj fazi se upoređuje potražna strana Zalihe gotovih proizvoda sa dugovnom

stranom Troškovi prodatih proizvoda.

S kojim se problemima revizor može susresti kod revizije zaliha za prvu godinu revizije i koji je to minimum istraživanja koje je neophodno izvršiti?

Ako se revizija obavlja prvi puta u nekom društvu, revizori možda neće biti u prilici da prisustvuju i nadgledaju inverturu. U tom slučaju treba procijeniti i stupiti u kontakt s prošlim revizorom. Ako njihovi radni papiri ukazuju da se zalihe vode u skladu s opšteprihvaćenim računovodstvenim revizijskim standardima onda se novi revizori mogu osloniti na manja istraživanja. Minimum istraživanja uključuje korake:

1) proučavanje metode koja se koristi za vrednovanje zaliha 2) pregled knjiženja zaliha 3) pregled liste inventure i poreðenja sa listama prethodnih godina 4) poreðenje početka i kraja inverture i klasifikacija.

Definisanje i karakteristike prevara i grešakaPrevara predstavlja svjesnu radnju u cilju pogrešnog prikazivanja stanja u finansijskim izvještajima ili uopšte, sa namjerom da se nekom prouzrokuje gubitak ili šteta. Prevara može uključivati:1. Manipulaciju, falsifikovanje i promjenu evidencije ili dokumenta.2. Prisvajanje (zloupotrebu) sredstava.3. Sakrivanje ili ispuštanje rezultata transakcije iz evidencije ili dokumenta.4. Knjiženje transakcije bez ikakve podloge5. Pogrešnu primjenu računovodstvenih politika.

7

Prevare zaposlenih nastaju korištenjem manipulacija i drugih načina da se od zaposlenih uzme novac ili druga imovina. Obično se koristi falsifikovanje raznih dokumenata, laganje i slično.

Pronevjera je tip prevare koju čine zaposleni ili nezaposleni protuzakonitim uzimanjem povjerenog novca ili sredstava, što je najčešće praćeno pogrešnim računovodstvenim knjiženjem i drugim formama prikirivanja.

Prevara menadžmenta je namjerna prevara počinjena od strane menadžmenta, uglavnom, počinjena da zavara ulagače i kreditora kroz značajno (materijalno) pogrešno finansijsko izvještavanje.

Greške su nenamjerno pogrešni ili neobjavljeni iznosi u finansijskim izvještajima u vidu previda, računske ili druge greške, kao i primjene računovodstvenih politika.

8