3
razvoj matematičkih pojmova - priprema za polazak u školu Ovakoc: dete u svom razvoju prolazi kroz nekoliko faza. Računa se da je spremno za polazak u školu ukoliko je u razvoju stiglo do konkretnih operacija - što znači da je razvilo osnove za formiranje matematičkih pojmova. Ako nekoga zanima da se detaljnije informiše o fazama intelektualnog razvoja deteta, neka potraži knjigu Žana Pijažea (Jean Piaget) "Intelektualni razvoj deteta" (koautor je Berbel Inhelder). Ovde neću raspredati o detaljima teorije, nego ću dati par praktičnih saveta. Dve osnovne stvari koje dete treba da savlada pre nego što pođe u školu (a vezano za razvoj matematičkih sposobnosti) su zadaci serijacije i inkluzije klasa. Ovo su temelji za razvoj pojma broja i kasnijeg razumevanja relacija. Zadaci serijacije Zadaci serijacije su, prostim jezikom rečeno, zadaci u kojim dete treba da poređa neke elemente po dužni, ili širini, veličini, prečniku, isl. Na primer, detetu se da skup štapića: l l l l l l i zatim se od njega zahteva da ih poređa po dužini, od najmanjeg do najvećeg (ili obrnuto). Ako detetu ne ide, smanjiti broj štapića, i obrnuto - ako mu je previše lako, povećati broj štapića. Jedna od čestih grešaka po kojima se vidi da je dete shvatilo zadatak, ali još nije dostiglo stadijum razvoja na kome može da ga reši, je ta da dete uzima u obzir samo jednu stranu štapića, gornju, recimo, i onda prosto slaže štapiće tako da u gornjoj liniji tog niza svaki sledeći štapić postavlja niže od prethodnog. Dete koje je razumelo zadatak, i koje je dovoljno razvijeno da ga reši, počeće da rešava zadatak tako što će najpre tražiti najveći (ili najkraći) štapić, i ujedno će voditi računa da donji deo štapića koje ređa bude u istoj liniji. Inkluzija klasa Dete je tek na određenom stadijumu razvoja sposobno da uočava odnose između

Razvijanje Pojmova Kod Djece Predskolskog Uzrasta

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Razvijanje Pojmova Kod Djece Predskolskog Uzrasta

Citation preview

razvoj matematikih pojmova - priprema za polazak u koluOvakoc: dete u svom razvoju prolazi kroz nekoliko faza. Rauna se da je spremno za polazak u kolu ukoliko je u razvoju stiglo do konkretnih operacija - to znai da je razvilo osnove za formiranje matematikih pojmova.

Ako nekoga zanima da se detaljnije informie o fazama intelektualnog razvoja deteta, neka potrai knjigu ana Pijaea (Jean Piaget) "Intelektualni razvoj deteta" (koautor je Berbel Inhelder).

Ovde neu raspredati o detaljima teorije, nego u dati par praktinih saveta.

Dve osnovne stvari koje dete treba da savlada pre nego to poe u kolu (a vezano za razvoj matematikih sposobnosti) suzadaci serijacijeiinkluzije klasa.

Ovo su temelji za razvoj pojma broja i kasnijeg razumevanja relacija.

Zadaci serijacije

Zadaci serijacije su, prostim jezikom reeno, zadaci u kojim dete treba da porea neke elemente po duni, ili irini, veliini, preniku, isl.

Na primer, detetu se da skup tapia:

llllll

i zatim se od njega zahteva da ih porea po duini, od najmanjeg do najveeg (ili obrnuto).Ako detetu ne ide, smanjiti broj tapia, i obrnuto - ako mu je previe lako, poveati broj tapia.

Jedna od estih greaka po kojima se vidi da je dete shvatilo zadatak, ali jo nije dostiglo stadijum razvoja na kome moe da ga rei, je ta da dete uzima u obzir samo jednu stranu tapia, gornju, recimo, i onda prosto slae tapie tako da u gornjoj liniji tog niza svaki sledei tapi postavlja nie od prethodnog.

Dete koje je razumelo zadatak, i koje je dovoljno razvijeno da ga rei, poee da reava zadatak tako to e najpre traiti najvei (ili najkrai) tapi, i ujedno e voditi rauna da donji deo tapia koje rea bude u istoj liniji.

Inkluzija klasa

Dete je tek na odreenom stadijumu razvoja sposobno da uoava odnose izmeu skupa i podskupa.Evo primera jednog zadatka kojim se proverava sposobnost deteta za inkluziju klasa:

Detetu se pokae niz od pet sliica na kojima su make.Zatim se, ispod toga, poreaju tri sliice zeca.

Prvo pitanje za dete glasi:ega ima vie - maca ili zeka?

Drugo pitanje (kojim se u stvari proverava sposobnost inkluzije klasa) je:A ega ima vie - maca ili ivotinja?

Dete koje jo ne moe samo da shvati da su i mace ivotinje, pa da time ivotinja ima vie nego maca, treba podsticati da to uoi.(Je li maca ivotinja? A zeka? Hajde da prebrojimo ivotinje. Hajde da prebrojimo mace.)

Zgodni zadaci za vebanje ove sposobnosti:- stavite na sto razliito posue, pa zatim neka dete iz njega izdvaja skup aa, pa skup erpi, pa skup tanjira, itd. zatim neka izdvaja "skup sudova koji nisu tanjiri", ili "skup sudova koji nisu ae", itd.

- stavite na sto (ili na pod, svejedno) predmete razliitog oblika, boje, veliine. Zatim traite od deteta da iz grupe izdvoji sve plave predmete. Zatim da izdvoji sve crvene, itd. Vratite predmete zajedno u grupu. Traite da izdvoje sve velike 8ili sve male). Vratite predmete. Traite da izdvoje sve okrugle (ili etvrtaste, ili duguljaste - menjajte oblike). Vratite predmete u grupu.Sad poveavate teinu zadatka tako to kombinujete dve osobine. Na primer: izdvoj sve to je plavo i okruglo, ili izdvoj sve to je veliko i trokutasto, isl.Sledei nivo zadatka je kombinacija tri osobine: izdvoj skup velikih, utih krugova; ili, izdvoj skup malih belih kocki.

Kako prepoznati ima li dete formiran poja broja

esto su roditelji u zabludi da dete, ako je mehaniki nauilo da broji do deset ili do sto, ima formiran pojam broja.

Provera postojanja pojma broja moe se izvriti na sledei nain:- uzme se grupa novia - recimo, dvadeset, - stavi se na gomilu izmeu deteta i vas. Zatim se novii dele, i to na nain da se glasno govori: "Jedan meni - jedan tebi; jedan meni - jedan tebi, ...".Kada se podele svi novii, pitamo dete : "Imamo li ti i ja sada jednak broj novia?". Dete e odgovoriti da imate.

Zatim zamolite dete da svoje novie porea u liniju.Kada ono zavri, vi poreajte svoje novie, ali tako da izmeu njih pravite vei razmak nego to je kod svojih novia pravilo dete.Ponovite pitanje :"Imamo li ti i ja jednak broj novia? "Ukoliko dete odgovori sa "ne", znai da jo uvek nema formiran pojam broja.

Saznajte vie:razvoj matematikih pojmova - priprema za polazak u koluhttp://slobodni.net/t54685/#ixzz3b67xnpdyNaa facebook stranica: https://www.facebook.com/slobodni.net