Karakteristike razvoja pred kolskog djeteta
Karakteristike rasta i razvoja pred kolskog djeteta
Pojmovi rast i razvoj djeteta uklju~uju mnoge elemente, od onih
na molekulskoj osnovi, do onih koji ~ine sastavni dio `ivota
odrasla ~ovjeka, kao {to su njegova dru{tvena prilagodba, kulturna
nadgradnja itd. Pojam rast vezuje za procese kvantitativnog
pove}anja dimenzija i mase jedinke u cjelini kao i pojedinih njenih
dijelova. Pojam razvoj vezan za kvalitativne promjene uslijed
sazrijevanja funkcije i strukture pojedinih organa ili sistema. Od
oplodnje do zrelosti procesi rasta i razvoja teku u izvanrednom
skladu koji je jedinstven za svaku jedinku, a ovisan je ne samo o
poruci dobivenoj nasljedjem kroz roditeljske gamete, nego i o
djelovanju vanjskih faktora. [1] Pedijatrija, Lj. Zergollern i
susradnici, Naprijed , Zagreb, 1994.
Za svakog ~ovjeka koji radi u nastavnom procesu osobito je va`no
da poznaje razvojne krakteristike onih s kojima radi. To je osnovni
uvjet, ne samo za uspje{an rad ve} i saradnje izmedju stru~njaka i
onih koje odgaja i obrazuje, dakle izmedju u~itelja, (nastavnika)
sa jedne strane i u~enika sa druge strane. Svjesni smo da su
osobine organizma medjusobno zavisne, ipak se mogu tretirati s
razli~itog stajali{ta, {to }e re}i da se svaki u~enik mo`e
promatrati s razli~itih gledi{ta, npr. anatomskog, fiziolo{kog,
psiholo{kog, i dr.
Osnovni parametri tjelesnog razvoja su visina i te`ina tijela,
te njihove strukturne komponente: mi{i}na masa, i masno tkivo.
Analizom ovih komponenti mo`e se utvrditi i tempo razvoja tjelesne
gradje. Visina je osnovni parametar nivoa i tempa razvoja tjelesne
gradje. Rast u visinu se ne odvija ujedna~eno. Srednje vrijednosti
visine tijela pokazuju zna~ajne razlike u medjugodi{njim
prira{tajima uop}e, ali i individualno. One su ispoljene sa visokim
vrijednostima koeficijenta varijacije i standardne devijacije.
Postoje zna~ajne razlike u srednjim vrijednostima visine tijela kod
djece i omladine iz razli~itih geografskih sredina. Te`ina tijela
je takodjer osnovni parametar nivoa i tempa razvoja tjelesne
gradje, ali ona spada u tzv. dinami~ko-promijenljivu
dinami~kodimenziju, jer je podlo`na utjecajima sredine i mo`e da
pokazuje velike varijacije, pa ~ak i u toku dana. Mi{i}na masa je
jedna od zna~ajnih komponenti ukupne mase tijela, te je ujedno i
limitiraju}i faktor u ispoljavanju motori~ke spremnosti. Ko{tana
masa je u zna~ajnoj korelaciji sa mi{i}nom masom. Ona omogu}ava
svakom organizmu da hoda, tr~i ska~e itd.
Obilje ja razvoja djeteta poslije prve godine
Poslije navr ene prve godine rast i razvoj je i dalje brz, ali
vi e nikada kao u prvoj godini. Ve i mi i ni sklopovi, kao to su mi
i i trupa, trbuha, ruku i nogu oja ali su do te mjere da dijete
sada mo e samostalno i sigurno hodati. Mo e samo da sjedne, da
ustane, da u ne, da gura ispred sebe stolicu ili da premjesti lak e
predmete sa jednog mjesta na drugo. Sva djeca ne e istovremeno
uspjeti da poha aju ili savladaju tehniku odre enih pokreta. Ovo
zavisi od dva faktora. Prvi je naslije eni faktor koji dijete
dobija od roditelja ije emo osobine u rastu i razvoju vidjeti
ponovljene kod djece. Pravilan rast i razvoj uslovljavaju i mnogi
drugi, tzv. spolja nji faktori. Pomenu emo samo neke od va nijih
kao to su: pravilna ishrana, pravilna njega, uslovi stanovanja,
klima, dovoljno kretanja, igranja itd. Ukoliko bilo koji od faktora
sredine bude nepovoljan javi e se za kra e ili du e vrijeme poreme
aji u rastu i razvoju djeteta. Poslije navr ene prve godine
napredovanje u te ini je usporeno. Krajem druge godine dijete u
etvorostru i te inu koju je imalo na ro enju; od kraja druge do
polaska u kolu dijete treba da dobije prosje no oko 2 kg godi nje.
Po to dijete krajem godine treba da bude visoko u prosjeku oko 75
cm, to ovu vrijednost treba uzeti za osnovu i dodavati za svaku
godinu po 5 cm. Sve navedene vrijednosti treba shvatiti kao prosje
ne vrijednosti.
Karakteristike razvoja djece u drugoj i tre oj godini
Ovo je period u kome malo dijete ostvaruje vidan napredak u fizi
kom, intelektualnom i emocionalnom razvoju. Sada je ve mnogo
pokretljivije pa razvoju. dolazi u neposredan kontakt sa stvarima
oko sebe, upoznaje ih i eksperirnenti e sa njima. Sposobno je da
uspostavi kontakt sa odraslima kada to ono samo za eli. Veza izme u
djeteta i odraslog je bogatija i raznovrsnija. Dijete sada i rije
ima saop tava drugima ta eli, ta misli, ta osje a. Ra aju se i prva
inteligentna pona anja. Dijete osje a zadovoljstvo kada ostvari
cilj kome te i ili rije i neke jednostavnije probleme. Ovi prvi
uspjesi ulivaju samopouzdanje i pribli avaju dijete svijetu
odraslih. U ovom periodu roditelji su zaokupljeni zadovoljavanjem
potreba djeteta za hranom, snom i higijenom. Ove potrebe su
osnovne, ali emo ukazati na potrebu kojoj ini nam se, roditelji ne
posve uju dovoljnu pa nju -potrebu za kretanjem i osloba anjem
energije. Nema nikakvog razloga da ovu potrebu za kretanjem i
aktivno u smatramo manje va nom za razvoj djeteta od prethodno
navedenih potreba
Djeca od 1-3 godine pripadaju periodu kada dobijaju vi e u 1te
ini nego to rastu. Djeca od druge do tre e godine dijete prolazi
kroz prvi period jogunstva. kada poku ava da nametne svoje elje,
koje su esto tetne. Na neka va a upozorenja i zabrane reaguju
estoko, ponekad ak bacanjem po podu i si. Morate biti dosljedni u
sprovo enju svojih zabrana i opomena, naro ito ako se radi o eljama
i postupcima koje mu ugro avaju zdravlje. Krajem ovoga perioda to
jest u tre oj godini javlja se takozvani fiziolo ki gubitak
apetita. Dijete slabije jede "nema vremena" jer mora da se igra. Ne
prisiljavajte ga da jede, ne prijetite injekcijama i ika doktorom.
Umjesto toga pru ite mu mogu nost da se poigra negdje u prirodi na
svje em zraku, na igrali tu, skijali tu.
Dijete postepeno postaje samostalnije. Prve samostalne korake
dijete ini po etkom druge godine. U po etku nesigurno, usredsre eno
na to da ne izgubi ravnote u. Me utim, poslije 18 mjeseci hodanje
se usavr ava, nestaju suvi ni pokreti. Sigurnije hodanje pru a mogu
nosti djetetu da obavlja slo enije motorne aktivnosti; mo e da se
sagne i dohvati igra ku, da baci loptu, da se kre e u eljenom
pravcu. U tre oj godini dijete je sposobno za izvo enje sve slo
enijih radnji: manje ili vi e spretno tr i, penje se i silazi niz
stepenice i spretnije rukuje predmetima. Dijete ovog uzrasta hoda,
tr i. penje se, provla i a poku ava i da ska e. Njegovi pokreti su
siloviti i lako gubi ravnote u, naro ito pri tr anju. Stalno je u
akciji: vu e, di e. nosi i premje ta razli ite predmete. Penje se
na predmete razli itih visina. Privla e ga stepenice uz koje se u
po etku kre e etverono ke a kasnije podra ava odrasle. Rado imitira
kretanja ivotinja, saobra ajnih sredstava i radne pokrete ljudi.
Voli da se igra sa predmetima koji su obojeni i proizvode zvuk
(lopta, punjena vre ica).
Period pred kolskog djeteta (od 3. - 6/7. godine)Ova faza traje
od tre e do este - sedme godine ivota djeteta. Kroz obilje igara u
kojima se koristi sopstveno tijelo, razni predmeti, okolna sredina,
pa i ivotinje, dijete oboga uje motoriku. Ranije manipulativne
aktivnosti baratanja predmetima postepeno prelaze u aktivnosti koje
se ostvaruju kroz dru tvene odnose. Dijete otkriva mogu nost udru
ivanja sopstvenih pokreta sa pokretima drugih, a samim tim i mogu
nosti za vr enje slo enijih kretnih radnji. To znaci da dijele ne
usmjerava pokret samo prema predmetu i igra ki, nego i prema
svijetu prisutnih. Na taj na in se vrsi udru ivanje emocionalnih
sadr aja i istovremeno zadovoljavaju te nje u socijalnim
stremljenjima. U 4. godini oko tavaju avovi lobanje ,kao i kosti
karlice koje ine jedinstvenu karli nu kost. Izme u 3-4. godine ki
ma dobija 3svoje fiziolo ke krivine. Dolazi do mijelinizacije
nervnih vlakana, ime su stvoreni uslovj za "voljnu motoriku".
Sada djeca br e rastu nego to dobijaju na te ini. Masno tkivo
nagomilano u prethodnom periodu, polako nestaje. Svojom poja anom
aktivno u djeca razvijaju mi i e koje mo emo jasno vidjeti naro ito
na nogama i rukama. Noge se izdu uju. Ove promjene neki roditelji
protuma e, kao da je dijete oslabilo, pa nepotrebno vr e pritisak
da dijete to vi e jede. Igrom djeca aktiviraju sve organe, to je
korisno, jer e poja anim radom pobolj ati proticanje krvi kroz
tkiva svih organa a na taj na in i njihovu bolju ishranu. A to zna
i, da e oni br e da porastu, da se razviju i da oja aju. Ukoliko se
dje ija aktivnost obavlja u prirodi njihova otpornost na razne
infekcije bi e ve a. Na alost, djeca velikih gradova esto nemaju
nikakvih uslova za igru. to se odra ava i na njihovo zdravlje. Zbog
zaga enosti gradskog vazduha, veliki broj djece boluje od hroni nih
oboljenja disajnih puteva (kijavice, bronhitisa).
Pretjerana aktivnost djece zabrinjava neke roditelje, pa poku
avaju da obuzdaju dijete ograni avanjem ili zabranom igranja. Naj e
e obrazlo enje kod Ijekara je daje dijete "U asno nemirno, daje
nepodno ljivo, kao da nije normalno i molim vas dajte mi ne to za
smirenje". To je period pred kolskog djeteta ili u periodu igre".
Za smirenje djeteta nisu potrebni nikakvi lijekovi. Smiri e se i
dijete i roditelj ukoliko zajedno po eu u park ili negdje van
grada, na iglali te. Djeca postaju mnogo spretnija u pokretima.
Ovladavaju slo enijim motornim vje tinama, kao to su skakanje,
penjanje, vo nja bicikla, bacanje i utiranje lopte. Razvija se i
finija muskulatura pa je dijete spretnije u obla enju, zavezivanju
pertli. zakop avanju dugmadi, uspje nije koristi olovku, makaze i
druga sredstva. Finiji pokreti omogu avaju da dijete u iva u
crtanju, oblikovanju plastelinom. sjeckanju raznih materijala.
Razvoj i usavr avanje pokreta kao univerzalnog sredstva izra
avanja poma e djetetu da lak e upoznaje svoju sredinu, da se uklju
e u grupu vr njaka, da kreira igru, da izrazi svoja osje anja, da
upoznaje svoje mo i. Kora velikog mozga je veoma plasti na pa se
kroz pokret i akcije mo e izgraditi osnova daljeg psihomotornog
razvoja. Prema mi ljenju mnogih autora ovo je doba od velike va
nosti za formiranje psihomotornog aparata, pa je zato i opravdano
mi ljenje i nastajanje mnogih autora da se ve u ovom uzrasnom dobu
po ne sa organizovanom nastavom tjelesnog odgoja.
Vje banje u ovom uzrasnom periodu je pogodno, jer se sve vi e
pojavljuju procesi ko enja (inhibicije) u nervnim centrima, ograni
avaju i procese razdra cnja (iradijacije). koji u ovom uzrasnom
periodu jo prcovla uju. Na taj na in osnovni prirodni pokreti
djeteta, oslobo eni su suvi nih, beskorisnih, sporednih pokreta,
kao na primjer mahanja rukama i bo nih kla enja tijela, to daje
mogu nost djetetu da sigurnije hoda. tr i. ska e i si. Po to jo ne
postoji potreba za produktivnim radnim pokretima, koji tra e
dugotrajnu preciznost i savladavanje otpora, tj. veliko tro enje
energije, dijete tog doba je gotovo neumorno u svojim kretanjima.
Pored ostalog ovo je omogu eno i zato to je snabdijevanje krvlju,
zbog velikog presjeka arterija, gotovo dva puta ve e nego kod
odraslog ovjeka. Tjelesni odgoj malog i pred kolskog djeteta
sprovodi se uglavnom u vidu igre.
Do etvrte godine dijete ovlada osnovnim oblicima kretanja (hoda,
tr i, penje, ska e, baca i hvata. ga a. di e, nosi. gura i vu e
predmete). Sposobno je da kontroli e svoje pokrete iako su oni jo
uvijek siloviti, kruti. Sada lak e izvodi slo enija kretanja u
kojima u estvuje vi e mi i nih grupa, ali jo ima suvi nih pokrela.
Ska e objema nogama u mjestu, preko, oko i sa prepreka. Stoji i
hoda na prstima. Jo nije samostalno pri svla enju i obla enju i
obuvanju. Vozi tricikl. pritiska pedale ali te e upravlja i odr ava
pravac kretanja. Lako mijenja raspolo enje i inleresovanja. pa nja
je labilna zato i ne treba tra iti da isti pokret vi e puta ponovi
ve mijenjati vje be. Voli da podra ava sve ono to ga okru uje kao i
pokrete odraslog, alo mu vje be treba pokazivati a manje obja
njavati. Pokrete treba pravilno pokazati jer e samo tada roditelj
biti dobar uzor djetetu. Dijete treba hrabriti i pohvaljivati i
tako mu pomagati da vje bu usvoji. Pogre no je pru iti mu pomo
pridr avanjem, pogotovo ako ono misli daje sposobno da samostalno
izvede kretanje.
Od 4.-5. godine dijete se kre e sve skladnije i sigurnije. Dobro
4.se orijenli e u prostoru, lako i slobodno se zaustavlja, mijenja
pravce kretanja i polo aje tijela. Ima bogatiji repertoar kretanja.
Okretnije je ima vi e samopouzdanja ali je jo uvijek neobazrivo.
Stoji i ska e na jednoj nozi u visinu, daljinu.
Hoda po su enoj povr ini sigurno bez straha. Samostalno se svla
i i obla i i spu ta stepenicama sa naizmjeni nim radom ruku i nogu.
Hvata doba en predmet akama. Razlikuje desnu od lijeve ruke. Vozi
tricikl lako okre e pedala, dobro se zaustavlja i odr ava pravac
kretanja. Vozi skuter samostalno i bicikl uz pomo odraslog.
Sposobno je da du e vje ba i l da izvr ava te e i slo enije
zadatke. Zainteresovano je da vje be uzastopno ponovi vi e puta da
bi nau ilo kretanje, l dalje je aktivnost djeteta pro eta sklono u
za podra avanjem.
Osnovni oblici kretanja djeteta od 5-6 godina postepeno 5se
automatizuju (hodanje, tr anje, penjanje). Mo e lako i sigurno da
koristi samo jednu ruku i nogu. Tako dijete mo e sigurno da stoji
na jednoj nozi i du e od 5 sekundi, poskakuje sa noge na nogu. i
samo na jednoj nozi. Ska e uvis i daljinu iz zaleta, gada i hvata
jednom rukom, udara loptu u mjestu i kretanju, hoda i tr i po su
enoj povr ini brzo i bez straha. Tra e i ve e napore i
komplikovanije vje be. Voli da poka e ta mo e i umije i da ini
podvige. Zainteresovano je da vje bu pravilno izvede i ponavalja je
sve dotle dok je ne nau i. Gubi interesovanje za podr avanje a
njegova aktivnost postaje svjesnija. Zbog toga vje be treba
izvoditi u vidu postavljanja zadataka: "Da li umije "? "Da li mo e
"? "Da li zna "? Uporedo sa razvojem sposobnosti treba
primjenjivati te e i slo enije vje be i pove avati vrste
aktivnosti. Pored trolineta treba da vje ba da vozi koturaljke.
bicikl, pliva, skija u estvuje u zajedni kim igrama sa drugom
djecom.
SREDNJE VRIJEDNOSTI REZULTATA RAZNIH OBLIKA KRETANJA DATIH NA
OSNOVU ISPITIVANJA DJECE PRET KOLSKOG UZRASTA U MOSKVI /po Minkevi
-u/Sta t ut /go di ml
Hod na 10 Tr anje na 10 m m
Skok u dalj s mjesta
Skok uvis su zaletom
Bacanje loptice udalj /des.rukom/
Vrijeme u sekindamaDje Djevo aci j- ice Dje a ci Djevo j-
ice
u cmDje a ci Djevo j- ice
U cmDje a ci
um
Djevo Dje Djevoj j- ice aci - ice
4 5 6 67
8,5 7,7 7,6 6.9
8.8 7,9 7,4 7.8
3,8 3,7 3.5 3.4
4.2 4.1 .1.6 3.6
50.0 45.7 26.9 23.3 70,0 69,4 .15.9 32.5 88.3 81.5 42.8 41.8
97,5 93.3 52..5 49.1
7.7 4.1 9.0 4.9 10. 6.0 8
