Upload
mbuksahr851
View
137
Download
5
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Psihologija odgoja i obrazovanja je prezentacija namijenjena studentima psihologije kao pomagalo pri državnim ispitima.
Citation preview
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
1/86
Psihologija odgoja i obrazovanjaDr.sc.Ana Kurtovi, via asistentica
F ilozofski fakultet u Osijeku
Odsjek za psihologiju
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
2/86
Plan predavanja
Definicija psihologije odgoja iobrazovanja
Vrste istraivakih nacrta Vrste testova
Testovi znanja
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
3/86
Uvod
Povijesni dio-uruak
to je pedagoka psihologija?-uruak
Pedagoka psihologija i drugepsihologijske discipline-uruak
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
4/86
to je psihologija obrazovanja?
Koji su efikasni naini uenja?
Kako motivirati uenike?
Zato su neki uenici bolji od drugih? Koja obiljeja tome pridonose?
Kako pouavati itanje, pisanje, aritmetiku?
to ini dobrog nastavnika? Je li bolje uiti sam ili u grupi?
Je li grupiranje prema sposobnostima dobro ili loe za uenike?
psihologija obrazovanja pokuava dati odgovor na ova, a i
brojna druga pitanja o procesima uenja i pouavanja,faktorima koji djeluju na te procese, te nainima na koje seuenje i pouavanje mogu unaprijediti
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
5/86
Evo i definicija
Psihologija obrazovanja grana je psihologije
koja istrauje i prouava psiholoku stranuprocesa odgoja i obrazovanja
(Vizek Vidovi, Vlahovi- teti, Rijavec i Miljkovi:
Psihologija obrazovanja, IEP: Vern, 2003)
Dijeli se na:
psihologiju uenja psihologiju pouavanja
Prema: Vizek Vidovi, Vlahovi- teti, Rijavec i Miljkovi, 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
6/86
to je psihologija obrazovanja?
Psihologija obrazovanja obuhvaa spoznaje i teorije iz podruja:
UENJA I MOTIVACIJE
RAZVOJA DJECE I ADOLESCENATA
PSIHOLOKOG MJERENJA I PROCJENE znanja, sposobnosti,osobina linosti, motivacije
Istraivanja u podruju psihologije obrazovanja:
unaprjeuju teoriju teorije uenja i pouavanja, motivacije i sl.
unaprjeuju praksu kako uenje i pouavanje uiniti to efikasnijim
Prema: Vizek Vidovi, Vlahovi- teti, Rijavec i Miljkovi, 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
7/86
to e nam psihologija obrazovanja?
to nam kau sami uenici istraivanje provedeno 2003. godine u 121 hrvatskoj osnovnoj koli
(Baranovi i sur., 2006)
sudjelovalo 2674 uenika prosjene dobi 14 godina - 1322 uenice,1345 uenika
procjenjivali su za svaki predmet koliko im je:
Zanimljiv
Razumljiv Teak Koristan u sadanjem ivotu Vaan za budui ivot
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
8/86
Zanimljivost
1 2 3 4 5 6 7
Tjelesna i zdravstvena kulturaStrani jezik
BiologijaZemljopis
PovijestLikovna kultura
VjeronaukFizika
MatematikaTehnika kultura
Glazbena kulturaKemija
Hrvatski jezik
Ukupni uzorak
Uenice
Uenici
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
9/86
Razumljivost
1 2 3 4 5 6 7
Tjelesna i zdravstvena kulturaVjeronaukZemljopis
Biologija
Likovna kultura
Povijest
Tehnika kultura
Glazbena kultura
Strani jezik
Hrvatski jezik
FizikaMatematika
Kemija
Ukupni uzorak
Uenice
Uenici
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
10/86
Lakoa
1 2 3 4 5 6 7
Tjelesna i zdravstvena kulturaVjeronauk
Likovna kultura
Glazbena kulturaTehnika kultura
ZemljopisBiologijaPovijest
Strani jezik
FizikaHrvatski jezik
KemijaMatematika
Ukupni uzorak
Uenice
Uenici
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
11/86
Korisnost
1 2 3 4 5 6 7
Strani jezikMatematika
Tjelesna i zdravstvena kultura
Hrvatski jezikZemljopisBiologija
VjeronaukFizika
Povijest
Tehnika kulturaKemijaGlazbena kultura
Likovna kultura
Ukupni uzorak
Uenice
Uenici
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
12/86
Vanost
1 2 3 4 5 6 7
Strani jezikMatematika
Hrvatski jezik
ZemljopisTjelesna i zdravstvena kultura
BiologijaVjeronauk
Fizika
PovijestTehnika kultura
KemijaGlazbena kultura
Likovna kultura
Ukupni uzorak
Uenice
Uenici
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
13/86
to kau uenici na nacionalnim ispitima?
Bezinovi i sur., 2006 ispitivali vane aspekte iskustvauenika sa kolskim uenjem:
Motivacija za uenje predmeta Percepcija osobne kompetentnosti za uenje
predmeta
Podrka nastavnika Angaman na nastavi
Vjetine uenja
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
14/86
Ovaj predmet je jedan od mojih omiljenih predmeta u koliukupno
MAT HJ EJ NJ BIO KEM FIZ INF
NE 69,5 49,0 34,2 53,3 60,1 73,8 77,7 43,8 57,2
DA 30,5 51,0 65,8 46,7 39,9 26,2 22,3 56,2 42,8
Zanima me gradivo koje uim u ovom predmetuukupno
MAT HJ EJ NJ BIO KEM FIZ INF
NE 57,2 38,7 26,6 46,5 45,2 60,2 62,9 31,4 45,5
DA 42,8 61,3 73,4 53,5 54,8 39,8 37,1 68,6 54,5
Intrinzina motivacija
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
15/86
Ovaj predmet uim samo zbog ocjeneukupno
MAT HJ EJ NJ BIO KEM FIZ INF
NE 48,4 60,8 82,6 61,9 49,9 39,6 36,8 75,4 57,3
DA 51,6 39,2 17,4 38,1 50,1 60,4 63,2 24,6 42,7
Znanja iz ovoga predmeta bit e mi potrebna u budunosti
ukupnoMAT HJ EJ NJ BIO KEM FIZ INF
NE 28,8 14,3 1,5 11,7 42,0 54,9 53,3 4,3 25,4
DA 71,2 85,7 98,5 88,3 58,0 45,1 46,7 95,7 74,6
Ekstrinzina (instrumentalna) motivacija
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
16/86
Ovaj predmet mi openito dobro ideukupno
MAT HJ EJ NJ BIO KEM FIZ INF
NE 51,9 22,5 19,7 30,2 28,9 46,9 57,6 19,7 35,0
DA 48,1 77,5 80,3 69,8 71,1 53,1 42,4 80,3 65,0
Lako svladavam novo gradivo ovoga predmetaukupno
MAT HJ EJ NJ BIO KEM FIZ INF
NE 44,6 12,8 15,5 24,9 19,6 37,9 48,7 14,5 27,4
DA 55,4 87,2 84,5 75,1 80,4 62,1 51,3 85,5 72,6
Percepcija osobne kompetentnosti
za uenje predmeta
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
17/86
Uenje
Uzimam privatne sate-instrukcije iz ovoga predmeta
ukupno
MAT HJ EJ NJ BIO KEM FIZ INF
NE 52,4 98,2 86,6 87,7 98,9 86,0 76,0 98,1 82,8
DA 47,6 1,7 13,4 12,3 1,1 14,0 24,0 1,9 17,2
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
18/86
Ono to uim, pokuavam povezati s vlastitim iskustvom,
dogaajima u ivotu ukupno
MAT HJ EJ NJ BIO KEM FIZ INF
NE 67,5 48,7 42,6 48,8 45,7 53,4 53,3 42,4 51,7
DA 32,5 51,3 57,4 51,2 54,3 46,6 46,7 57,6 48,3
Koristim raunalo ili internet za uenje ovog predmetaukupno
MAT HJ EJ NJ BIO KEM FIZ INF
NE 67,3 32,3 37,7 52,9 46,2 58,1 55,9 6,3 45,2
pone
kad 27,6 54,0 46,9 41,7 47,1 36,5 36,8 27,7 40,3
esto 5,1 13,7 15,4 5,4 6,7 5,5 7,4 66,0 14,5
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
19/86
to pokazuje PISA?
meunarodno istraivanje jezine, matematike iznanstvene pismenosti PISA pokazuje da:
uenici koji imaju vei interes za matematiku i koji u njoj vie uivaju
(intrinzina motivacija) postiu bolje rezultate
uenici koji vie vjeruju u svoju sposobnost za uenje matematike(matematiko samopoimanje) postiu bolje rezultate
ak 67% uenika ne slae se s tvrdnjom Na satu matematike razumijemak i najtee gradivo
ak 50% djeaka i 60% djevojica izjavljuje da esto brinu da e im satovimatematike biti preteki i da e dobiti loe ocjene (anksioznost vezana uzmatematiku)
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
20/86
to pokazuje PISA?
u PISA ispitivanju znanja provedenom 2006. po prvi putje sudjelovala i Hrvatska
prema rezultatima iz podruja matematike pismenostiHrvatska je 36. od 57 zemalja
Bolji rezultat postigli su:
djeaci u odnosu na djevojice djeca iz obitelji s boljim ekonomskim i socijalnim statusom
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
21/86
I mi konja za trku imamo!
1859. asopis Napredak1991.Napredak:asopis za pedagogijsku teoriju i praksu.
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
22/86
Poznati psiholozi
Ramiro Bujas
Zoran Bujas Dokimologija
Ivan Furlan
Ubrzano napredovanje darovitih
uenika, tzv. Akceleracija, te
Konstrukcija jednominutnog ispita glasnog itanja(brzina itanja)
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
23/86
Metode istraivanja psihologijeobrazovanja
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
24/86
Vrste istraivakih nacrta
Deskriptivna istraivanja
Pregledna ili anketna istraivanja
Korelacijska istraivanja Komparativna istraivanja
Kauzalna-eksperimentalna istraivanja
Prema: Vizek Vidovi, Vlahovi- teti, Rijavec i Miljkovi, 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
25/86
Ljestvice procjene (PROFNAD)Procjena nadarenih-nastavnika procjena
Indikativne osobine ponaanja Ocjena1 2 3 4
Uenik ima za svoju dob neuobiajenorazvijen rjenik. Govor mu je karakteriziranpreciznim stilom, bogatstvom izraza,
elaboracijom i tenou.
Uenik pokazuje izvanredan osjeaj zaprostorne odnose. Ima sposobnost uoavanjamalih razlika ili slinosti u oblicima,sposoban je brzo i jasno percipirati objekte
na osnovi malog broja podataka.
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
26/86
Vrste testova i nizova zadataka
objektivnog tipa (ZOT)
S obzirom na predmet mjerenjarazlikujemo:
Testove znanja Testove linosti
Testove sposobnosti
Testovi senzornih sposobnosti Testovi psihomotornih sposobnosti
Testovi intelektualnih (kognitivnih) sposobnosti
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
27/86
Svrha provjeravanja znanjapodaci namijenjeni uenicima
Povratna informacijaPodaci o stvarnom znanju i napredovanju
Jesu li strategija uenja odgovarajue?Dati komentar na to bi se uenik trebaododatno usmjeriti
Selekcija
Prema: Vizek Vidovi, Vlahovi- teti, Rijavec i Miljkovi, 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
28/86
Svrha provjeravanja znanjapodaci namijenjeni uenicima
Motivacijska svrhaPov. informacija moe djelovati poticajno
ee i krae provjere znanja bolje od rijetkihi dugih pismenih ispita
Vrednovanje (evaluacija)
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
29/86
Svrha provjeravanja znanjapodaci namijenjeni nastavnicima
Evaluacija napredovanja uenika vana je iz DVArazloga:
daje informaciju o postignutoj kompetentnosti iz
pojedinih podruja pouavanja, odnosno jesu li i ukojem stupnju postignuti postavljeni ciljevi pouavanja
omoguuje nastavniku vanu povratnu informaciju opouavanju kako bi mogao donositi obrazovne odlukei prilagoavati ciljeve i pouavanje predznanjustudenata
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
30/86
Svrhe provjere znanjapodaci namijenjeni nastavnicima
Formativna provjera praenje napredovanja uenika;vrednovanje predznanja i planiranje pouke (npr.
grupiranje prema predznanju)
Sumativna provjera:evaluacija znanja nakonpouke-ocjenjivanje
uenika;pokazuje djelotvornost pouke planiranje pouavanja (dopunska nastava,
ponovna obrada pojedinog gradiva)
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
31/86
Svrhe provjere znanjapodaci namijenjeni nastavnicima
Dijagnostika provjera tekoe u uenju,
manjkave strategije uenja
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
32/86
Procjenjivanje znanja
Dokimologijaznanstvena disciplina kojoj jezadaa da pronae najprikladnije naine
prosuivanja i ocjenjivanja (Zoran Bujas)
kolska dokimologija se bavi pitanjima ispitivanjai procjenjivanja uenikih postignua
na temelju ljestvice ocjena od 1 do 5.
Cilj joj je postii to objektivnije mjerenje znanja
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
33/86
Procjenjivanje znanja
Brojevi se uvijek ine najboljim ili baremnajelegantnijim rjeenjem jer izgledajujednostavni i nedvosmisleni.
Meutim...
Je li to ba tako? Jesu li zaista ocjenerealistine, valjane i pouzdane procjeneznanja uenika?
Mnogi sluajevi pokazuju da to ba i nijetako!
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
34/86
Procjenjivanje znanja
Problemi:
Nastavnik je istovremeno mjerniinstrument i procjenjiva (mjerilac)
ovjek se pokazao loim mjerniminstrumentom
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
35/86
imbenici koji utjeu naprocjenjivanja znanja
Prema Grginu, to su:
1.faktori oblikovanja odgovora koji ukljuuju:jasnou odgovora
verbalne sposobnosti uenikavjetine opaanja reakcija nastavnika
sposobnosti ili vjetini itanja svih onih poruka
oko sebe. Npr. praenje lica nastavnika ili gestikojima on odobrava ili se protivi odreenomodgovoru
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
36/86
imbenici koji utjeu naprocjenjivanja znanja
prilagoavanje odgovaranja i emocionalnaotpornost uenika
Jaka uzbuenost blokira kognitivne funkcije, dovodi
do oteanog razumijevanja, sporijeg miljenja,gubitaka sjeanja.Tjelesno se osjea drhtavica znojenje dlanova,
bljedilo lica
Uz to ispit je esto javan nastup ispred cijelograzredaEmocionalno otporniji uenici bolje prolaze naispitima
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
37/86
imbenici koji utjeu naprocjenjivanja znanja
2. subjektivni faktori nastavnika ukljuuju:
osobnu jednadbu (razliite interne kriterije
procjene);halo-efekt(utjecaj opeg dojma o ueniku na
procjenu);
logiku pogreku (ocjenjiva misli da suznaajke koje procjenjuje logiki povezane, npr.
povezanost sadraja fizike s matematikom);pogreku sredine (tendenciju davanja srednjihocjena);
Prema: Vizek Vidovi, Vlahovi- teti, Rijavec i Miljkovi, 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
38/86
imbenici koji utjeu naprocjenjivanja znanja
pogreku diferencije (tendenciju da seznanje razlikuje pretjerano i
neopravdano),
pogreku kontrasta (prethodno izuzetnodobar ili lo odgovor ini sljedeiodgovor loijim, odnosno boljim nego toobjektivno jest), i
tendenciju prilagoavanja kriterijaocjenjivanja kvaliteti uenike skupine.
Prema: Vizek Vidovi, Vlahovi- teti, Rijavec i Miljkovi, 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
39/86
imbenici koji utjeu naprocjenjivanja znanja
3. faktori tehnike ispitivanja ukljuuju:
aktivnost nastavnika koji za vrijeme ispitivanja
uglavnom ispituje prepoznavanje sadraja iprocjenjuje znanje.
Nastavnik nakon to je postavio pitanje, razliitimdodatnim potpitanjima i objanjenjima navodi na
toan odgovor-precjenjuje znanje
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
40/86
imbenici koji utjeu naprocjenjivanja znanja
Izuzetnopasivan nastavnik(uti i ekaodgovor)
ispituje dosjeanje, podcjenjuje znanje, a precjenjuje
vjetine i sposobnosti. Kvaliteta odgovora uenika ovisi o znanjima ali injegovoj sposobnosti da se aktivno izrazi
O emocionalnoj otpornosti u ispitnim situacijama
Sugestivnost pitanja i sluajan izbor pitanja,takoer je jedan od faktora tehnike ispitivanja.
Prema: Vizek Vidovi, Vlahovi- teti, Rijavec i Miljkovi, 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
41/86
Primjer: Osobna jednadba nastavnika
0
2
4
6
8
10
12
14
16
1 2 3 4 5
15
8
4
21
Strog nastavnik
Broj uenika
Prema: Vizek Vidovi, Vlahovi- teti, Rijavec i Miljkovi, 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
42/86
Primjer: Osobna jednadba nastavnika
0
2
4
6
8
10
12
14
16
1 2 3 4 5
12
4
8
15
Blag nastavnik
Broj uenika
Prema: Vizek Vidovi, Vlahovi- teti, Rijavec i Miljkovi, 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
43/86
Primjer: Osobna jednadba nastavnika
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
1 2 3 4 5
3
6
10
6
3
Umjeren nastavnik
Broj uenika
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
44/86
Vrijeme trajanja usmenog
ispita
1961: Bujas i Grgin
Utvrdili su da je u viim razredima O
optimalno vrijeme trajanja ispita 6minuta..
Vrlo kratko ispitivanje (npr. 3 min) s
malim brojem informacija kao i dueispitivanje (15, 20, 25 min) smanjujutonost ispitivanja!
Prema: Vizek Vidovi, Vlahovi- teti, Rijavec i Miljkovi, 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
45/86
Vrijeme trajanja usmenog
ispita
Kratka ispitivanja su loa jer je maloinformacija.
Duga ispitivanja su loa jer je previeinformacija i teko je donijeti pravu ocjenu
Kada ima vie informacija nastavnik je
vie pod utjecajem prvih i posljednjihinformacija.
Postoji tendencija da se sredinjeinformacije zanemare ili podcijene.
Prema: Vizek Vidovi, Vlahovi- teti, Rijavec i Miljkovi, 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
46/86
Kako poveati objektivnostprovjere znanja?
KORITENJEM TESTOVA i NIZOVAZADATAKA OBJEKTIVNOG TIPA!
Prema: Vizek Vidovi, Vlahovi- teti, Rijavec i Miljkovi, 2003
i j j i j j i
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
47/86
Da bi neko mjerenje bilo valjano, mjerni
instrument ne smije imati nikakvog utjecaja na
mjerenje!!!
Valjano da zaista mjeri ba ono za to jenamijenjenoznanje, a ne sposobnost ili uvstvenuotpornost uenika Objektivnoda ne ovisi o nastavniku i njegoviminterpretacijama, raspoloenjima i sl. Pouzdano da je stabilno u vremenu i da se u viemjerenja dobivaju isti ili slini podaci. Osjetljivoda se s mjerenjem uspijevaju razlikovati
pojedinci u varijabli koja se mjeri. Npr. da ispitivanjem
znanja ne dobiju svi petice, ve da se uspiju razlikovati
uenici s obzirom na stupanj znanja.Prema: Vizek Vidovi, Vlahovi- teti, Rijavec i Miljkovi, 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
48/86
Mjerenje znanja
Znanje mjerimo kada je maksimalno smanjenutjecaj subjektivnih imbenika o kojima smogovorili pri procjeni znanja.
Objektivno ispitivanje znanja provodi se pomounizova zadataka objektivnog tipa (ZOT) i pomoutestova znanja.
Zadaci objektivnog ispitivanja znanjaprimarnoslue zapraenje napredovanja uenika a testoviznanja naformalnim ispitima nakon odreenogobrazovnog perioda (npr. na kraju kolske godine).
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
49/86
Po svojoj formi ZOT i testovi znanja se nerazlikuju jer sadre iste vrste zadatakaobjektivnog tipa.
ALI
Testovi znanja
razlika od ZOT u unaprijedodreenim kriterijima i normama
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
50/86
Prednosti i nedostaci ZOT
PREDNOSTI NEDOSTACI
mjere znanje
objektivni su, i
ekonomini: za kratkovrijeme mogu se ispitati velik
broj uenika, te su brzi zaispravljanje.
ispituje se uglavnom
poznavanje injenica;
ne mogu se postavljati
potpitanja anksioznim i
nesnalaljivim uenicima;
skupi, dugo se izrauju ilako postaju poznati.
Prema: Vizek Vidovi, Vlahovi- teti, Rijavec i Miljkovi, 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
51/86
Testovi znanja
Testovi znanja su takvi standardni postupci kojima sekod ispitanika izazivaju reakcije znanja.
Oitovani uinci tih reakcija zatim se procjenjuju i
mjere. Testove znanja treba razlikovati od testova
sposobnosti .
Testovi sposobnosti ispituju i mjere uglavnom
mogunosti uenika za uspjeno obavljanje razliitihaktivnosti.
Prema: Vizek Vidovi, Vlahovi- teti, Rijavec i Miljkovi, 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
52/86
Testovi znanja
Testovi znanja sastoje se od manjeg ili veegbroja zadataka koje uenici najee rjeavajupismeno.
Ono po emu se testovi znanja razlikuju odtradicionalnog usmenog ili pismenog izlaganja
iskljuuju utjecaj svih onih subjektivnihfaktora nastavnika ocjenjivaa koji inae znatnoutjeu na ocjenu.
Prema: Vizek Vidovi, Vlahovi- teti, Rijavec i Miljkovi, 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
53/86
Testovi znanja
Razlikujemo:Normativne
Kriterijske
Dva kraja istog kontinuma, a ne razdvojeni
oblici.
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
54/86
Normativni testovi znanja
Svrha: to bolje razlikovanje ispitanika
Procjenapojedinanih rezultata prema
unaprijed odreenim normamanorme premapilot ispitivanjima zadaci prosjene teine 50% uspijeva rijeiti
Diskriminativnost Razlika izmeu kriterijske grupe 25% najboljih i
kriterijske grupe 25% najloijih uenika
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
55/86
Kriterijski testova znanja
Svrha: to bolje opisivanje steenih znanja
preduvjet: unaprijed odreeni obrazovni
kriteriji apsolutna mjera postignua
Kriterij za evaluaciju zadataka usporedba uinka prije (do 20%) i nakonpouavanja (vie od 90%)
Prema: Vizek Vidovi, Vlahovi- teti, Rijavec i Miljkovi, 2003
Usporedba kriterijskih i
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
56/86
Usporedba kriterijskih i
normativnih testova
OBILJEJE NORMATIVNITESTOVI
KRITERIJSKI
TESTOVI
Gradivo Vee cjeline Detaljna provjeramanjih cjelina
Teina zadataka Najvie zadatakaprosjene teine
Zadaci prilagoenikarakteristikama
gradiva
Interpretacija
rezultata
U odnosu na druge
uenike (u razredu)U odnosu na cilj i
zadatke nastave
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
N d i i ih i
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
57/86
Nedostaci normativnih i
kriterijskih testova
Normativni testovi: rezultat ne govori o koliini znanja razvija se kompetitivnost
ne pokriva obrazovne ciljeve ograniava se na koliinu (znanja i neznanja)
Kriterijski testovi: ne omoguava usporedbu s vrnjacima teko oekivati da nastavnici dovoljno poznaju
obrazovne ciljeve
teko je tono definirati kriterije (razumijevanja)
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
58/86
Vrste zadataka
Za ispitivanje znanja u ZOT i testovima znanja koriste serazliiti zadaci objektivnog tipa. Za sve je karakteristino daodgovori mogu biti jednoznano interpretirani i objektivnovrednovani kao toni ili netoni. Postoje:
zadaci dosjeanja i dopunjavanja; alternativni zadaci;zadaci viestrukog izbora; zadaci s dva tipa kr i ter i ja izbora;
zadaci ispravljanja;zadaci sreivanja; zadaci povezivanja; esejski zadaci.
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
Z d i d j j i
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
59/86
Zadaci dosjeanja idopunjavanja
To su pitanja koja trae kratak odgovor od jednedo nekoliko rijei, npr.
Kako se zove dio mozga zaduen za pamenje?
Druga varijanta ovoga tipa je oblik nedovrenetvrdnje koju treba nadopuniti, gdje je tononavedeno koliko se rijei trai.
Primjer nedovrene tvrdnje je: Mali mozak zaduen je za_________.
Prema: Vizek Vidovi, Vlahovi- teti, Rijavec i Miljkovi, 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
60/86
Zadaci dosjeanja i dopunjavanja
Prednosti nema pogaanja
lako se sastavljaju
ekonominost
Nedostaci
problem objektivnosti
neekonomini (za korigiranje)
ne odraavaju razumijevanje gradiva
Prema: Vizek Vidovi, Vlahovi- teti, Rijavec i Miljkovi, 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
61/86
Alternativni zadaci
Predstavljaju tvrdnje za koje se trai procjenatonosti. Tvrdnje moraju biti nedvosmislene i nesmiju se sastojati od dijelova koji su toni i dijelova
koji nisu toni. Preporua se izbjegavanje sloenihreenica.
Primjer alternativnog zadatka je:a) Temperament je uroen DA NE
b) Hipomnezija je poremeaj linosti DA NE
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
62/86
Alternativni zadaci
Prednosti ekonominost (u ispravljanju)
mogu dati informaciju o razumijevanju
Nedostaci
mogunost dvosmislenosti pogaanje (50%) korekcija!
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
63/86
Zadaci viestrukog izbora
Tvrdnje uz koje je predloeno vie odgovora,najee 4 5 i od uenika se trai da izaberu
jedan odgovor.
Ovakvi su zadaci vrlo fleksibilni pa se moe
traiti toan odgovor meu netonima, netoanmeu tonima, uzrok meu posljedicama i dr.
Svi predloeni odgovori moraju izgledatipodjednako prihvatljivi i traeni odgovor ne
smije odskakati ni po jednoj svojoj znaajki(duinom ili znaenjem).
Mjesto traenog odgovora treba varirati.
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
64/86
Primjer :
Jedina metoda koja nam omoguavaspoznavanje uzorka i posljedica pojava je:
a) eksperiment
b) introspekcija
c) anketa d) opaanje u prirodnim uvjetima
Prema: Vizek Vidovi, Vlahovi- teti, Rijavec i Miljkovi, 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
65/86
Zadaci viestrukog izbora
Prednosti fleksibilni manja mogunost pogaanja
moe ispitivati razumijevanje
Nedostaci
nisu jednostavni za konstrukciju zauzimaju prostor (na papiru)nove
tehnologije
Prema: Vizek Vidovi, Vlahovi- teti, Rijavec i Miljkovi, 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
66/86
Zadaci s dva kriterija izbora
U ovim zadacima s dva kriterija izbora, od uenika sezahtijeva da niz podataka koje zadatak sadri razvrstava
prema dvama kriterijima izbora.
Primjer: Meu dolje navedenim rijeima potcrtaj poremeaje
linosti a zaokrui one rijei koje se odnose na poremeajpamenja.
hipomnezija sangvinikfuga hipohondrija
afekt paramnezija
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
67/86
Zadaci ispravljanja
Zahtijevaju prepoznavanje i/ili ispravljanjepogreaka.
Ispitivanje znanja iz (stranog) jezika (pravopis) i
matematiketreba paziti da broj pogreaka neuini reenicu ili odlomak nerazumljivim.
Sastoje od jedne ili vie reenica u kojima su
pogreno napisane rijei. Ispitanikova je zadaada ispravi rijei s pogrekom.
Prema: Vizek Vidovi, Vlahovi- teti, Rijavec i Miljkovi, 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
68/86
Primjer:
Je li majka bolestna?
Majka upita Ivana dali je bijo u koli. Avion je preljetao iznad nae kue.
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
69/86
Zadaci ispravljanja
Prednosti pogodni za ispitivanje viih razina
obrazovnih ciljeva
Nedostaci
zbog previe (namjerno unesenih)pogreaka reenice mogu bitinerazumljive
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
70/86
Zadaci sreivanja
Zadacima ispravljanja slini su zadaci sreivanja. Uenik po nekom naelu treba srediti podatke
koji se navode u zadatku.
Elementi koji se sreuju moraju biti jednakovani i meusobno koordinirani.
Sastoje se od niza pojava ili injenica koje trebaporedati s obzirom na neki kriterij, npr.vremenski slijed.
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
71/86
Primjer:
Oznai ispod svake navedene tvari brojkama od1 do 5 redput ivanog impulsa.
Oko----aferentni neuron-----eferentni neuron----mii-----mozak
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
72/86
Zadaci sreivanja
Prednosti lako se sastavljaju
pogodni za ispitivanje viih razinaobrazovnih ciljeva
Nedostaci zauzimaju dosta prostora
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
73/86
Zadaci povezivanja
Povezivanje lanova dvaju nizova rijei ilireenica.
Duina nizova ne smije biti jednaka- visoka
vjerojatnost pogaanja pri povezivanju posljednjihlanova nizova. Pri izradi zadataka povezivanja treba voditi brigu o
tome da broj elemenata koji se povezuju ne budemanji od etiri para ni vei od esnaest parova.
Prikladni su za ispitivanje i mjerenje uenikihznanja iz veine kolskih predmeta.
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
P i j
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
74/86
Primjer: Povei granu psihologije i predmet istraivanja:
a) psihologija rada b) pedagoka psihologija
c) bioloka psihologija
1. istrauje centre psihikih funkcija
2. vri profesionalnu selekciju i orijentaciju
3. ispituje naine ocjenjivanja 4. ispituje promjene tijekom razvoja
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
75/86
Zadaci povezivanja
Prednosti pogodni za ispitivanje viih razina
obrazovnih ciljeva
Nedostaci
zauzimaju dosta prostora
Prema: Vizek Vidovi, Vlahovi- teti, Rijavec i Miljkovi, 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
76/86
Esejski zadaci
U pismenom se ispitivanju esejski zadaciprimjenjuju kada se eli procijeniti sposobnostuenika da sagledaju sloene probleme koji mogu
zahtijevati sve razine obrazovnih ciljeva utaksonomiji intelektualnih zadataka (znanje,
razumijevanje, primjena, analiza, sinteza i
evaluacija).
Prema: Vizek Vidovi, Vlahovi- teti, Rijavec i Miljkovi, 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
77/86
Ali, kao i pri procjenjivanju usmenih odgovorauenika iprocjenjivanje pismenih odgovora naesejska pitanja ima loe metrijske karakteristike.
Osim toga, problem je i u tome to s nekolikoopirnih zadataka ne moemo ispitati poznavanjecijeloga podruja.
Takoer, odgovore je teko ispravljati, aispravljanje je dugotrajno.
Esejski zadaci
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
Vrste zadataka u testovima znanja
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
78/86
Vrste zadataka u testovima znanja
1 ZNANJE
prepoznavanje informacija
Sastavi popis, imenuj, zapamti, zabiljei,
ponovi, ispriaj, prisjeti se, izvijesti.2 RAZUMJEVANJE
shvaanje informacijaOpii, objasni, identificiraj , izvijesti,
razmotri, izrazi, prepoznaj, raspravljaj,
smjesti.
3 PRIMJENA
u rjeavanju problema.
Izloi, vjebaj, primjeni, ilustriraj, izvedi,
prevedi, protumai, intervjuiraj, pokai.4 ANALIZA
razdvajanje informacijakako bi se prilagodile
situacijama.
Razlui, usporedi, napravi inventuru, rijei,napravi dijagram, eksperimentiraj,
diferenciraj.
5 VREDNOVANJE prosuivanje korisnosti.
Izaberi, prosudi, predvidi, procjeni, odrediprioritete, vrednuj, izmjeri.
6 SINTEZA
primjena informacija radipoboljanja kvalitete
Predloi, organiziraj, kreiraj, povei,pripremi.
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
79/86
Metode ocjenjivanja
Na temeljunormalne distribucije
apsolutnih standarda
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
Metode ocjenjivanja
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
80/86
Metode ocjenjivanja
Normalna distribucija
U koliko se radi o standardnim kolskimocjenama (1-5)
nedovoljan (1) dobiva 10% najloijih uenika dovoljan (2) dobiva 20% sljedeih
dobar (3) dobiva 40% srednjih
vrlo dobar (4) dobiva 20%
odlian (5) dobiva samo 10% najboljih
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
Metode ocjenjivanja
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
81/86
Metode ocjenjivanja
Normalna distribucija
Nedostaci: premali broj uenika u razredu
ne govore o pravom znanju uenika
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
Metode ocjenjivanja
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
82/86
Metode ocjenjivanja
Apsolutni standardi
Zahtijevaju poznavanje prihvatljive razinekompetentnosti uenika
Primjer:
odlian (5) uradak 91% i vie vrlo dobar (4) uradak 81-90%
dobar (3) uradak 71-80% dovoljan (2) uradak 61-70% nedovoljan (1) uradak ispod 60%
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
Metode ocjenjivanja
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
83/86
Metode ocjenjivanja
Apsolutni standardi
Prednost ocjene se dobivaju na osnovi znanja (tonih
odgovora)
nema ogranienja za pojedine ocjene uenik ne dobiva lou ocjenu zato to je loiji oddrugih
Nedostaci proizvoljnost i neopravdana promjena kriterija(previe dobrih ocjena!)
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
Poveavanje kvalitete metrijskih
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
84/86
Poveavanje kvalitete metrijskihosobina testova
preciziranjem standarda (HNOS, dravna matura?)
usklaivanje standarda meu nastavnicima
jasno odreivanje ciljeva pouavanja nezavisno procjenjivanje svakog odgovora uenika
unaprijed odreeni kriterij
....
esejski zadaciprimjer variranja ocjena urasponu cijele skale
Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
85/86
VJEBA
Osmislite 5 pitanja razliitog tipa (iz svogpodruja), vodei rauna o prozicijama,prednostima i nedostacima svakog tipa
zadatka
Prema: Vizek Vidovi, Vlahovi-teti, Rijavec i Miljkovi, 2003
5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja
86/86
Pitanja za raspravu
Uenje za ocjenu? Unaprijed odreen kriteriji? Motivacijski aspekt ocjenjivanja?
Dugoroni efekti uenja kako to postii?
Konstrukcija testova: koji testovi najbolji?
kako postii dobre metrijske osobine testova? Sluajno pogaanje Objektivnost Pouzdanost Norme