Click here to load reader

Kurikulum Gradanskog Odgoja i Obrazovanja

  • View
    87

  • Download
    2

Embed Size (px)

DESCRIPTION

kurikulum

Text of Kurikulum Gradanskog Odgoja i Obrazovanja

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA AGENCIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

KURIKULUM GRAANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

Kolovoz, 2012.

1

SADRAJ 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Okvir za razvoj kurikuluma graanskog odgoja i obrazovanja (GOO-a) Nastavni plan graanskog odgoja i obrazovanja Elementi ocjenjivanja postignua uenika u razvoju graanske kompetencije Voenje dokumentacije za praenje i ocjenjivanje graanskog odgoja i obrazovanja Kompetencije uitelja za pouavanje i uenje graanskog odgoja i obrazovanja Kadrovski uvjeti za ostvarivanje kurikuluma graanskog odgoja i obrazovanja Ishodi ostvarivanja graanskog odgoja i obrazovanja po ciklusima Izvori uenja i pouavanja Sudionici u razvoju kurikuluma graanskog odgoja i obrazovanja 3 7 8 8 9 12 40 48 1

1

Kurikulum je opremljen Preporukama za vrednovanje uenikih postignua - elementima ocjenjivanja i nainima provjere graanske kompetencije te opisom metoda prikladnih za uenje i pouavanje u graanskom odgoju i obrazovanju

2

1. OKVIR ZA RAZVOJ KURIKULUMA GRAANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

Odgoj i obrazovanje usmjeren na razvoj kompetencija Sloenost promjena kroz koje danas prolaze odgojno-obrazovni sustavi u svijetu posljedica su dvaju meusobno povezanih procesa: uspostave globalnog trita temeljenog na proizvodnji globalno konkurentnih znanja i tehnologija te irenje kulturno pluralnih demokrartskih drutava ureenih na naelima ljudskih prava, ravnopravnosti i vladavine prava. Pokretaka snaga tih procesa su informirani, visokoobrazovani, kreativni i motivirani graani, a odgoj i obrazovanje kljuni imbenik njihova razvoja. U skladu s tim, u odgoju i obrazovanju se naputa dosadanje naelo uenja i pouavanja radi stjecanja faktografskog znanja i prihvaa naelo uenja i pouavanja radi stjecanja aplikativnog i transformativnog znanja i vjetina koju su otvoreni inovativacijama i nadograivanju sukladno ubrzanim promjenama u drutvu, kulturi, gospodarstvu, znanosti i tehnologiji. Takve promjene u pristupu obrazovanju, uenju i pouavanju jamstvo su osiguranja kvalitetnijeg ivota graana u njegove tri kljune dimenzije: privatnoj, drutveno-kulturnoj i profesionalnoj. Pojam koji se nalazi u temeljima tih promjena jest kompetencija.

Pojam kompetencije Pojam kompetencije funkcionalno objedinjuje odgoj, obrazovanje, izobrazbu, usavravanje i samouenje sa svrhom ispunjavanja potreba pojedinca, drutvene zajednice i trita. Iako do danas nema opeprihvaenog odreenja kompetencije, europske zemlje se sve vie opredjeljuju za holistiki pristup u sklopu kojega se kompetencija odreuje kao viedimenzionalna i transferalna kvaliteta djelovanja. Ona ukljuuje znanja, vjetine, vrijednosti, stavove, osobine linosti, motivaciju i obrasce ponaanja kojima pojedinac raspolae i koje po potrebi pokree kako bi rijeio neki problem ili zadatak. Usmjerenost na kompetenciju u obrazovanju znai stavljanje naglaska na ishod ili rezultat uenja. Naglasak je, dakle, na znanjima, vjetinama, stavovima i ponaanju koji odgovaraju standardima uinkovitog obavljanja nekog zadatka, a osiguravaju se odgojem i obrazovanjem. Kompetencije koje vode rjeenju samo jednog ili manjeg broja zadataka, situacijski i vremenski su ograniene, pa ih nazivamo posebnima, za razliku od opih, generikih ili transveralnih kompetencija koje su primjenjive u razliitim podrujima ivota i rada, i o kojima ovisi razvoj posebnih kompetencija.

3

Kompetentna osoba jest ona koja zna i umije, ali i koja djeluje u skladu sa svojim znanjima i vjetinama ne zato to mora ili zato to joj to donosi puku materijalnu korist, nego zato to vjeruje da je takvo djelovanje ispravno i dobro za nju, posao koji obavlja i zajednicu u kojoj ivi. Takva je osoba ovladala znanjima, stekla vjetine i prihvatila vrijednosti koji upravljaju njezinim ponaanjem. No kompetentna osoba ne ostaje na tome. Ona je svjesna da je njezina uinkovitost situacijski i vremenski ograniena te da znanja, vjetine i vrijednosti, koji joj osiguravaju rjeenje problema u odreenim uvjetima, u drugim uvjetima mogu biti konicom. Drugim rijeima, ona je otvorena izazovima pa svoju kompetentnost stalno kritiki provjerava i nadopunjuje uenjem i informiranjem. Budui da razvoj drutva i gospodarstva znanja ovisi o kompetentnosti ljudskih resursa, od presudne je vanosti odrediti koje su to ope ili transveralne kompetencije koje trae cjeloivotno uenje i na koji nain se takvo uenje moe za sve osigurati u odgojno-obrazovnom sustavu. Traenje odgovora na ta pitanja postalo je jedan od najvanijih strategijsko-razvojnih ciljeva svih zemalja svijeta. Europa je takvo opredjeljenje potvrdila Lisabonskom strategijom kojom se nastoji osigurati zapoljivost i konkurentnost na globalnom tritu, ali i drutvena kohezija u uvjetima priznanja prava na ravnopravnost i razliitost. Sukladno tome su u Europskom referentnom okviru kljunih kompetencija za cjeloivotno uenje odreene ope ili transferalne kompetencije kao intelektualna i praktina orua koja bi europskim graanima trebala osigurati osobno ispunjenje, drutvenu ukljuenost, graansko sudjelovanje i angairanost, zapoljivost i poduzetnost, kulturnu osvijetenost i kreativnost te cjeloivotno uenje.

Nacionalni okvirni kurikulum (NOK) U Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje (NOK) iz 2010., koji je raen s osloncem na Europski referentni okvir kljunih kompetencija za cjeloivotno uenje, odgoj i obrazovanje se stavlja u funkciju razvoja kompetencija svih hrvatskih graana. Takav pristup predstavlja prekretnicu u programiranju, organizaciji i provoenju odgoja i obrazovanja. Umjesto dosadanjih nastavnih planova i programa, u kojima se polazi od znanstveno-disciplinarne kontrole nastavnih sadraja i potie usvajanje faktografskog znanja na raun njegove aplikativne dimenzije, pri emu se misao razdvaja od stavova, a stavovi od djelovanja, NOK-om se uvodi naelo integriranog, interdisciplinarnog i proceduralnog planiranja sadraja uenja orijentiranog na ishod, s ciljem osposobljavanja uenika za kompetentno djelovanje u razliitim podrujima ivota. U skladu s tim, polazite NOK-a nije disciplinarno odreen nastavni program koji se predaje uenicima nego osobine uenika koje e im omoguiti da se uspjeno nose sa sloenim izazovima ivota u Hrvatskoj i izvan nje. Te osobine predstavljaju kompetencije koje se postupno razvijaju i njeguju uenjem kroz sva etiri odgojno-obrazovna ciklusa, ime se postavljaju temelji za cjeloivotno uenje i informiranje. Da bi se

4

to ostvarilo, kljuno je ciljeve, sadraje, metode i organizaciju odgoja i obrazovanja podrediti jasnim, dobno primjerenim i dovoljno fleksibilnim ishodima uenja. Ishodi uenja Ishodi uenja su iskazi o oekivanim postignuima uenika. Njima se odreuje to uenik/ca treba znati, razumjeti i biti u stanju uiniti nakon odreenog razdoblja uenja, odnosno pouavanja. Prilikom odreivanja ishoda uenja vano je precizno odrediti ciljnu aktivnost kojom uenik potvruje steeno znanje, vjetinu ili stav. Preciznost znai da se ishod mora moi opaati i da mora biti mjerljiv kako bi vrednovanje i ocjena odgovarali postignuu uenika. Da bi se to postiglo, prijeko je potrebno uenicima prethodno objasniti to se oekuje da e oni znati, biti u stanju uraditi ili osobno prihvatiti nakon odreenog razdoblja uenja u odreenom podruju. Usmjerenost na ishod uenja trai individualizirani pristup i sustavno praenje procesa uenja kako bi se osiguralo ne samo da svaki uenik stekne odreena znanja, razumije njihovu primjenu i osvjedoi se u njihovu uinkovitost, nego da uenjem tih sadraja upozna sebe, otkrije svoje jake strane i stekne samopouzdanje te osvijesti preduvjete za uspjenu primjenu nauenoga. No individualizirani pristup ne znai puko individualno uenje. Uenje u koli prvenstveno je drutveni proces koji oblikuje i pojedinca i razred kao cjelinu. Ono je rezultat dinaminog, interaktivnog i kumulativnog procesa, koji ukljuuje suradnju, ali i nadmetanje odreeno zajednikim pravilima, individualno izlaganje i raspravu, asertivnost i pregovaranje te dokazivanje, vrednovanje i zakljuivanje, to znai da individualna i socijalna dimenzija uenja moraju biti vidljive u odreivanju ishoda uenja i vrednovanju postignua uenika. Graanska kompetencija Jedinstvo individualne i drutvene dimenzije uenja kljuno je za razvoj demokratskog, tj. aktivnog i odgovornog graanstva, zbog ega se i graanska kompetencija danas ubraja meu najvanije ishode uenja. Na tom tragu NOK odreuje da se graanska kompetencija razvija kroz sva etiri ciklusa, kako u sklopu drutveno-humanistikog podruja, tako i u sklopu graanskog odgoja i obrazovanja, pri emu se graanski odgoj i obrazovanje uvodi kao meupredmetna tema koja pridonosi osposobljenosti uenika za aktivno i uinkovito obavljanje graanske uloge. To, izmeu ostaloga, podrazumijeva razvoj demokratske svijesti uenika, ali i poticanje njihova aktivnog i uinkovitog sudjelovanja u razvoju demokratskih odnosa u koli, lokalnoj zajednici i drutvu u cjelini s osloncem na naela ljudskog dostojanstva, demokracije, pravde i mirotvorstva.

5

Ovim se kurikulumom razrauju odredbe NOK-a o graanskom odgoju i obrazovanju. U izradi kurikuluma polo se od shvaanja da graanski odgoj i obrazovanje predstavlja formalni odgojno-obrazovni okvir kojim kola odgovara na potrebe i zahtjeve suvremenog demokratskog drutva za kompetentnim graanstvom. Kurikulum, dakle, predstavlja pedagoki, didaktiki i metodiki instrument kojim se sinergijski razvijaju odreene osobine uenika u skladu sa shvaanjem uloge koju graani, kao drutveni, politiki, kulturni i gospodarski subjekti imaju u demokratskom razvoju Republike Hrvatske, ali i Europe i svijeta. Na temelju toga su odreene strukturne i funkcionalne dimenzije graanske kompetencije, a potom su izdvojeni posebni ishodi uenja ili postignua uenika od poetka osnovne do 2. razreda srednje kole kroz etiri razvojna odgojno-obrazovna ciklusa, to se nadopunjuje odgovarajuim aktivnostima do kraja 4. razre

Search related