IZAZOVI INTEGRIRANOG ODGOJA I OBRAZOVANJA - DEJANA BOUILLETUVOD Osiguravanje jednakih obrazovnih ansi i poticajnih odg.-obr. okruenja bitan je preduvjet socijalne integracije onih koji su zbog razliitih etiolokih imbenika suoeni s mnogim tekoama Bitno sudjelovanje cjelokupne drutvene zajednice, no ponajprije strunjaka edukacijsko- rehabilitacijskih znanosti (rehabilitatori, logopedi, socijalni pedagozi) te psihologa, pedagoga i socijalnih radnika u edukaciji i svakodnevnoj pomoi u radu s takvim uenicima i djecom ODGOJNO- OBRAZOVNA INTEGRACIJA (dio ire socijalne integracije)je proces, cilj i organizacijski sustav koji PODRAZUMIJEVA kreiranje uvjeta za djecu s tekoama u razvoju koji e u svakom konkretnom sluaju osigurati najmanje restriktivnu okolinu za njihov razvoj. OPRAVDANA JE samo ako se uz njenu pomo ve u ranoj dobi poboljava socijalni status te djece, a USMJERENA JE iroj socijalnoj integraciji osoba sa posebnim potrebama na slabljenje i nestajanje segregacijskih mehanizama Odg.-obr. integracija pretpostavlja i trai individualizirani pristup svakom djetetu, ona znai oblikovanje raznolikih odg.-obr.alternativa, podrazumijeva osiguranje povoljnih subjektivnih i objektivnih pretpostavki za psihosocijalni razvoj i obrazovni napredak djeteta s razvojnom smetnjom u redovitim uvjetima, ukljuuje individualni i grupni rad prema dodatnim obrazovnim ili rehabilitacijskim programima, omoguuje protonost odg.-obr. sustava.. PRETPOSTAVKE SOCIJALNE INTEGRACIJE : su osiguravanje jednakih obrazovnih ansi i poticajnih odg.-obr.okruenja za svu djecu, posebni programi potpore uiteljima i odgojiteljima te sudjelovanje ukupne drutvene zajednice.1. KONCEPTUALNI OKVIR INTEGRIRANOG ODGOJA I OBRAZOVANJA OSNOVNA PARADIGMA: osobe su shvaene kao bioloko- psihosocijalni sustavi, to znai da se oteenje (tekoa, posebna potreba) javlja kao jedan od mnogih elemenata strukture, pa je njegovo znaenje za socijalnu okolinu odreeno time u kakvim je relacijama i interakcijama s ostalim elementima struktureRazvoj odnosa drutva prema osobama s organski uvjetovanim tekoama socijalne integracije dijeli se na etiri povijesna pristupa (razdoblja)- razdoblje potpunog iskljuivanja iz drutva, medicinski model (19.st.), model deficita(kraj 19. I po.20.st.) i socijalni model- 80.-te g 20.st do danas (institucionalizacija, deinstitucionalizacija i ivot u zajednici). Ovaj odnos drutva uvjetovan je dominantnim filozofskim pravcima i pogledima na uenje i drutvenim okolnostima (ratovi, epidemije, potreba za radnom snagom)

KOMPONENTE REHABILITACIJEMEDICINSKI MODELMODEL DEFICITASOCIJALNI MODEL

PREDMETTekoa, nesposobnost osobePosebna potreba osobeSposobnosti, interesi, potrebe i prava osobe

CILJPromjena osobe radi uklapanja u koncept normalnostiSmanjenje ili otklanjanje initelja koji pridonose tekoama socijalne integracijeIzjednaavanje prava osoba s tekoama s pravima veinske populacije

SVRHAZatita, skrb, izbjegavanje rizikaNormalizacija ivota tih osobaUkljuivanje osobe s tekoama u zajednicu

ULOGA DRUTVAUspostava specijalnih slubi za uklanjanje i /ili ublaavanje tekoaOtvaranje specijaliziranih ustanova za edukaciju i rehabilitacijuUklanjanje svih prepreka u okruenju i izjednaavanje mogunosti

OSNOVNI PROCESIDijagnosticiranje, institucionalizacijaDijagnosticiranje, institucionalizacijaProcjena, deinstitucionalizacija

DUGORONE POSLJEDICENia razina socijalne kompetentnosti, infantilizacijaSegregacija, djelomina socijalna integracijainkluzija

TERMINI od invalidnosti, invaliditeta, hendikepa, bolesti ili poremeaja, oteenja do osoba s invaliditetom, djece s tekoama u razvoju, osoba s posebnim potrebama..UKLJUUJU osobe kojima se zbog bolesti, nesree ili loih ivotnih uvjeta ivot tako izmijenio da se bez pomoi vie ne mogu ukljuiti u sve oblike svakidanjeg ivota.DJECA S TEKOAMA U RAZVOJU- djeca koja manifestiraju tekoe u razvoju, a koja vjerojatno nee moi dosegnuti ili odrati zadovoljavajuu razinu zdravlja ili razvoja, tj. ije e zdravlje ili razvoj vjerojatno biti ozbiljno oteeni ili pogorani bez dodatne potpore ili posebnih usluga u podruju zdravstvene njege i zatite, rehabilitacije, odg.i obr. i socijalne zatite.KONCEPT LJUDSKIH PRAVA-DOKUMENTI-mnogobrojne deklaracije, povelje i konvencije meunarodnih organizacija (UN, Vijee Europe, Europska komisija), nacionalne politike, strategije, programi i zakoni koji se kreiraju u cilju osiguravanja prava i izjednaavanja mogunosti svih osoba s invaliditetom.-SVRHA I SADRAJ- upozoravanje na potrebu potovanja i afirmacije prava osoba s invaliditetom na jednake mogunosti kakve imaju ostali graani te na ravnopravno sudjelovanje u poboljanjima ivotnih uvjeta, koja su rezultat ekonomskog i socijalnog napretkaTEKOE SOCIJALNE INTEGRACIJE odnose se na sve osobe koje zbog razliitih razloga nisu ukljuene ili manifestiraju tekoe ukljuivanja u uobiajenu drutvenu sredinu i /ili u specifina podruja drutvenih aktivnosti.Wnkel tekoe socijalne integracije dijeli na organske (tekoe kretanja, sluanja, gledanja, miljenja, govora, socijalnog ponaanja, emocionalnosti i nagona), smetnje u ponaanju (parcijalne, manje teke i prolazne) te ugroena stanja (izloenost opasnostima).TEKOE SOCIJALNE INTEGRACIJE: Eksternalizirana (vidljiva, ometajua) ponaanja Internalizirana (povuena) ponaanja Kognitivni (spoznajni) poremeaji i oteenja Drutveno uvjetovane tekoe (npr.etnike manjine, daroviti..) Razvojni problemiTekoe socijalne integracije su uvjetovane: ENDOGENIM IMBENICIMA: psihiki i tjelesni razvoj djeteta, mogu biti odreeni naslijeem, a razvoj mogu omesti i naknadno, u bilo kojem razdoblju ivota, ILI: EGZOGENIM IMBENICIMA: proizlaze iz obiljeja okruenja u kojem dijete odrasta, ui i razvija se, a manifestiraju se kroz tekoe u uenju.2. TEKOE SOCIJALNE INTEGRACIJE KAO ODG.-OBR. HENDIKEPELEMENTI ODG.-OBR. PROCESA: Psihiko-socijalno zadovoljstvo djeteta Mogua obrazovna postignua djeteta Dobrobit razrednog odjela/odgojne skupine Provedba normiranih proceduraIMBENICI PRAKTINIH ODLUKA U ODG.-OBR. PROCESU1. ODLUKE UITELJA/ODGOJITELJA (Postoji li problem?to je problem?Koje su intervencije dostupne?Koje intervencije najbolje odgovaraju potrebama djeteta?Je li odabrana intervencija pomogla u rjeavanju problema?)2. OSOBNOST UITELJA/ODGOJITELJA (Sustav vrijednosti i filozofija o ivotu, odg. I obr., potrebe, odgojni stil, standardi organizacije odg.i obr.)

3. KONCEPCIJSKI MODELI RAZUMIJEVANJA TEKOA SOCIJALNE INTEGRACIJE-TEORIJSKI KONSTRUKT: Psihodinamski: uloga uitelja je prepoznavanje simbolinog znaenja ponaanja djeteta i razumijevanje tog ponaanja kao poziva u pomo Bioloki: ponaanja su u biti bioloki uvjetovana pa su otporna na modifikacije odgojem Bihevioralni: najvanije je razumijevanje naela i procesa uenja ponaanja(klasino, instrumentalno uvjetovanje i uenje opaanjem) Socioloki: potreba stalnog procjenjivanja postojeih drutvenih pravila i potreba kreiranja pravila u suradnji s djecom Kulturoloki: kultura kole/djejeg vrtia pridonosi tome kako doivljavamo djecu s tekoama, odg.-obr. oekivanjima i pristupima djeci, postoje prokulturne i kontrakulturne intervencije Ekoloki: nadovezuje se na paradigmu o osobama koje su shvaene kao bioloko-psihosocijalni sustavi, naglaava interakciju individue i okoline, a tekoe mogu biti reducirane ili svladane promjenama na razini osobe i na razini okoline EKOLOKI SUSTAV: dijete u sreditu, okrueno pojedincima i drutvenim skupinama koje tvore njegov mikrosustav, mezosustav, egzosustav i makrosustav. Ontogenetsku razinu sustava ine kognitivne, afektivne, konativne i duhovne komponente te sustav ponaanja, mikrosustav ukljuuje obitelj (roditelje, brau i sestre) i ostale osobe koje u razvoju djeteta imaju vanu ulogu (odgojitelje, uitelje, skrbnike, prijatelje), mezosustav i egzosustav ukljuuju susjedstvo, vrnjake odnose te dostupnost slubi za brigu o djetetu (socijalne slube, zdravstvene ustanove, kvalitetu vrtia..) koje su vane za socijalizaciju i dugoroan razvoj djeteta te olakavaju ili oteavaju djelovanje mikrosustava. Mikro, mezo i egzo sustavi okrueni su makrosustavom koji ukljuuje kulturne i socijalne vrijednosti, globalne promjene u drutvu, norme, zakone i prava.Svaki se element sustava moe analizirati kao svojevrstan ekoloki prostor. EKOLOKI SUSTAV je skup ivih i neivih elemenata koji postoje u odreenom vremenu i prostoru, meusobno ovise jedni o drugima,a istodobno su ovisni o vremenu i prostoru. Tri skupine ekolokih intervencija ( koje vode rehabilitatori i ostali strunjaci): intervencije u specijaliziranim institucijama, intervencije u prirodnim ivotnim okruenjima i intervencije u javnim ustanovama.POLAZNE TEZE U INTEGRIRANOM ODGOJU I OBRAZOVANJU: Ponaanje djeteta nije usmjereno protiv uitelja/odgojitelja. Uobiajeno postoji dobar razlog za loe ponaanje. Pravila su vana, ali vrijednosti su vanije. Ima mjesta za optimizam- pozitivni pomaci su mogui. Za tretiranje tekoa nuna je suradnja. Svako je dijete jedinstveno.3. DIDAKTIKO-METODIKI ASPEKTI INTEGRIRANOG ODGOJA I OBRAZOVANJABioloki uvjetovane tekoe koje ometaju sposobnost funkcioniranja djece u odg-obraz. okruenju: Tekoe u senzorikoj reaktivnosti (tekoe u moduliranju informacija koje dijete putem osjetila vida, sluha, dodira, njuha, okusa i svjesnosti prima iz okoline) Tekoe u obradi (tekoe u osmiljavanju senzorikih podataka) Tekoe u stvaranju i nizanju ili planiranju odgovora (odnose se na probleme s voljnim kretanjem svog tijela)POLAZNE TEZE Djeca s tekoama, u odnosu na vrnjake, ponajprije se prepoznaju u meusobnim slinostima bioloko-psihosocijalnog razvoja, a tek zatim u njihovim razlikama Djeca s istom tekoom mogu se vie razlikovati negoli biti slina, a djeca s razliitim tekoama mogu imati vie slinosti nego razlikaRazvojni aspekt tekoe! Kompenzacijske mogunosti cjelokupnog psihikog funkcioniranja djeteta Pronalaenje naina kojim moemo pridonijeti njegovu napretku, razvoju i psihosocijalnoj dobrobitiPOLAZITA INTEGRIRANOG ODGOJA I OBRAZOVANJAPri odabiru primjerenih didaktiko-metodikih pristupa potrebno je procijeniti djeje sposobnosti, znanja, interese i posebne potrebe. Ivani i Stani (2002:142) naglaavaju da je osobito vano procijeniti sljedee sposobnosti djeteta: sluanje, usmeno izraavanje, prostorno i vremensko snalaenje, rukovanje sredstvima za rad, stjecanje radnih navika, itanje, pismeno izraavanje, raunanje i geometrijsko predoavanje.Kada odgojitelj ili uitelj utvrdi da neko dijete manifestira odstupanja u stupnju razvoja u odnosu na veinu njihovih vrnjaka, didaktiko-metodiki pristup djetete mogue je prilagoditi na razini: percepcije: prilagoavanje sredstava za predoavanje, tiska, prostora za itanje/pisanje, isticanja u tekstu... spoznaje: uvoenje u postupak, planiranje, saimanje, pojednostavljivanje teksta, shematski prikazi... govora: prilagoavanje izraajnosti, razgovijetnosti, razumljivosti, govorno usmjeravanje pozornosti... zahtjeva: samostalnost, vrijeme i nain rada, aktivnost, provjeravanje...INDIVIDUALIZIRANI PROGRAM prilagoen sposobnostima (jakim stranama) i ogranienjima (slabim stranama) djeteta oznaava prilagodbu didaktiko-metodikog pristupa ovisno o posebnim odg-obraz. potrebama djeteta, moe predstavljati smanjenje dubine i irine odg-obraz. sadraja! Mogue je individualizirati: odg-obraz. predmete i sadraje razinu usvajanja pojedinih odg-obraz- sadraja vremenske dimenzije za usvajanje pojedinih odg-obraz. sadraja nastavne oblike, metode i sredstva rada

DIDAKTIKO-METODIKI POSTUPCIDidaktiko-metodiki postupci koje valja primjeniti kod djece koja imaju tekoe slunog i vidnog perceptivnog podruja, tekoe u mogunostima pamenja, zadravanja pozornosti i misaonim procesima.SLUNA PERCEPCIJA (smetnje koncentriranog sluanja, razlikovanja i pamenja glasova, rijei i govornih cjelina)D-M. postupci: upotreba jasnih, razgovjetnih, kraih reenica s poznatim rijeima ponavljanje izreenog provjera razumijevanja i koritenje perceptivnog potkrepljenjaVIDNA PERCEPCIJA (tekoe vidno-prostorne orijentacije, diskriminacije oblika prema izgledu, poloaju i smjeru, tekoe u percipiranju vidno-motorike koordinacije, vidno-motorike brzine uenja...)D-M. postupci: jednostavna i pregledna nastavna sredstva bez suvinih detalja, usmjerena na zadatak; prilagoavanje tiska (poveani razmaci meu rijeima, uveanje tiska, saimanje teksta..) primjereno ukljuivanje u rad (itanje na poetku teksta, na poetku odlomka) upuivanje na koritenje orijentira pri itanju (itanje prstom, povlaenje crta pri itanju), usmjeravanje na preglednost i itkost napisanogZAPAMIVANJE I PAMENJE (problemi memoriranja slunih, italnih, gledalnih i ostalih osjetilnih podataka u odnosu na njihov broj, tijek i povezanost)D-M. postupci: dugotrajnije vjebanje i ponavljanje bitnih dijelova sadraja uz usmenu provjeru njihova razumijevanja primjena individualiziranih nastavnih listia za utvrivanje, ponavljanje i vjebanje sadrajaZADRAVANJE POZORNOSTI (promjenjivost pozornosti ili smanjena sposobnost prijelaza iz jedne situacije podraaja u drugu)D-M. postupci: jasno davanje uputa, doziranje informacija, provjera praenja rada, usmjeravanje aktivnosti, ea primjena usmenih oblika rada primjena ciljanih, jednostavnih, djetetu zanimljivih didaktikih materijala, bez suvinih detaljaMILJENJE (tekoe u izvoenju razliitih misaonih operacija kao to su: asociranje, konkretiziranje, povezivanje, apstrahiranje, zakljuivanje i sl.)D-M. postupci: isticanje bitnog razliitim tipovima obiljeavanja i/ili slikovnog predoavanja saimanje teksta izdvajanjem vanih odrednica sadraja planiranje reenica uz pomo razliitih dispozicija (slike, reenice, pitanja, rijei) primjena shematskih prikaza radi bolje preglednosti analitiko-sintetikog predstavljanja sadraja

VANO! Razinu i sadraj prilagodbe ne odreuje vrsta i stupanj tekoa u razvoju, ve mogunosti i potrebe svakog djeteta Djeca s tekoama mogu napredovati (u svim ili nekim podrujima) kao i njihovi vrnjaci; dio moe napredovati samo do odreene granice, ali nema djeteta koje se ne moe odgajati i obrazovati u skladu sa svojim sposobnostima 4. SUDIONICI INTEGRIRANOG ODGOJA I OBRAZOVANJADjeca s tekoama socijalne integracije bez obzira je li rije o organskim ili socijalno uvjetovanim tekoama, one nisu imanentno obiljeje djece koja ih manifestiraju u ranom se djetinjstvu tekoe socijalne integracije javljaju prvi put, ali mnoge od njih e nestati bez intervencija, posebno ako se radi o razvojnim tekoama ponaanje ini dijete vie ili manje socijalno integriranim; odreuje razinu socijalne integracije 1. internalizirani problemi ponaanja djeca s tim problemima pokazuju socijalnu povuenost, strah, anksioznost i somatske probleme dijete ima probleme samo sa sobom2. eksternalizirani problemi ponaanja pretjerana razdraljivost, agresivno i delikventno ponaanje dijete svojim ponaanjem stvara probleme drugima iz okoline- nedjelotvorna ponaanja/problemi u ponaanju - djeca s organski uvjetovanim tekoama u razvoju manifestiraju razne oblike problema u ponaanju koja odstupaju od normi koje vrijede za odreeni uzrast i koje okruenje smatra tetnima i opasnima za dijete pa zato ta ponaanja zahtijevaju poseban tretman - npr. djeca oteena sluha takva ponaanja manifestiraju 14 44 % ee nego djeca bez oteenja- mnogi problemi u ponaanju su posljedica nezadovoljenih potreba djeteta (potreba za sigurnou, pripadanjem, ljubavlju), a ne biolokih obiljeja- kriteriji za utvrivanje problema u ponaanju: trajnost, ozbiljnost i odupiranje takvog ponaanja promjeni- ponaanje u teoriji izbora (William Glasser) svako ponaanje se moe definirati kao pokuaj zadovoljavanja osnovnih ivotnih potreba (preivljavanje, ljubav, mo, zabava, sloboda) ono je svrhovito i temelji se na unutarnjoj motivaciji ponekad da bismo zadovoljili te potrebe biramo neuinkovita ponaanja, koja nisu u skladu s oekivanjima 4 komponente ponaanja: djelovanje, miljenje, osjeanje i fiziologija one djeluju zajedno, nedjeljive su miljenje podupire svaki postupak, dok je postupak u tijeku u organizmu se dogaaju fizioloke promjene, a taj odnos fiziologije i miljenja raa osjeaje nad djelovanjem imamo potpunu kontrolu to je aktivna komponenta; miljenje moemo umjereno kontrolirati; osjeaje i fiziologiju djelomino esto se prema djeci koju odgajamo i educiramo ponaamo kao da ih moemo prisiliti da uine to elimo (teorija podraaja - odraaja), iako ponaanje odreuje unutarnja motivacija to je odnos temeljen na strahu od kazne i ovisnosti o nagradi takvi odnosi ne pridonose istinskim promjenama ponaanja- smisao discipliniranja djece disciplina vs kazna disciplina (nametnuta izvana ili samodisciplina) je poeljna, ona znai uenje, no pretvorili smo je u neto to jedan ini drugome kako bi se ovaj prilagodio kazna (tjelesna, sarkazam, poniavanje, emocionalno zlostavljanje, utnja i izoliranje) nije poeljna, sadrava elemente tjelesne i emocionalne povrede razlike:DISCIPLINAKAZNA

- oekivana pravila se istiu i svi ih poznaju- neoekivana, ak rezultat hirovitog raspoloenja

- dovodi dijete do naknade tete preuzimanje posljedice- usmjerena na problem, ne na rjeenje (nema mogunosti ispravljanja pogreke)

- cilj: nauiti boljem ponaanju i izbjei problem ubudue- kanjeno dijete zbog straha ili povrijeenosti poinje skrivati istinu

- zavrava boljim odnosom odraslih i djece- katkad ukljuuje poznate posljedice, no one mogu biti prestroge

- dijete naui granice odraslih i shvaa svoj udio u problemu- sadrava elemente tjelesne i emocionalne povrede, sarkazam, nelogine zabrane...

- nametnuta izvana ili samodisciplina

- kad pogrijei dijete zna to e se dogoditi

- razumna i umjerena provodi se smireno, bez negativnih emocija i kritiziranja

dijete s tekoama tijekom kolovanja postaje odvojeno od uenja, nedostaje mu motivacije, u komunikaciji s odraslima nailaze na jezik neprihvaanja zapovijed, prijetnja, moraliziranje, savjet, pouavanje, kritiziranje..., zato im je osim spoznajnog potreban i motivacijski te emocionalni pomak s druge strane, jezik prihvaanja- meusobno potovanje, povjerenje, otvorenost, ista komunikacija, ja poruke, aktivno sluanje, feed back... u pokuaju kontroliranja djetetova ponaanja moemo imati 5 polazita:

KAZNITELJOKRIVITELJPRIJATELJPROMATRAVODITELJ

to radi uitelj?vie i prozivaPropovijeda, utiTrai izgovoreZbraja i mjeriPostavlja pitanja

to kae uitelj?Ako to ne napravi, ja u...Trebao si to znati bolje.Napravi to za mene.Koje je pravilo?U to vjerujemo?

Na emu se temelji?krivnja, odbacivanjeSkrivanje, laganjeovisnostprilagodbaJaanje, snaga

to kae dijete?Nije me briga!ao mi je.Mislio sam da smo prijatelji.Koliko teko, koliko dugo?Kako to mogu popraviti?

Izlazni rezultatPonavljanje teteLoe miljenje o sebislabostUsmjereno na posljedicusamorestitucija

voditeljski pristup nazivamo restitucija pomae djetetu u unutarnjoj procjeni onoga to moe uiniti kako bi ispravilo svoje pogreke; suradniki proces u kojem djeca ue traiti rjeenja problema, ue o pravima i obvezama; proces koji vodi ka razvoju socijalnih vjetina i socijalne kompetencije (poznavanje i razumijevanje normi i pravila, vrijednosti, ovladavanje umijeima nunim za djelotvornu interakciju u zajednici) pretpostavke uspjeha u korigiranju djetetova ponaanja: a) uoavanje problema b) ulaganje dodatnih napora u pruanju pomoi djetetu, uz postojanje svijesti da neka djeca trebaju vie panje zbog objektivnih okolnosti u cilju: a) razumijevanja djeteta i njegova ponaanja b) pruanja pomoi djetetu da bolje razumije sebe i svoje ponaanje c) pruanja pomoi djetetu da promijeni svoje ponaanje no, samo jedan kvalitetan odnos djeteta s npr. uiteljem nee biti dovoljan ve je potrebno ukljuiti cijelu zajednicu!

Roditelji djece s tekoama socijalne integracije proces socijalizacije u obitelji je proces koji ima snagu povratnog djelovanja jer se uz njegovu pomo oblikovane osobe trebaju ukljuiti u okruenje kako bi u njemu djelovale podupirui ili mijenjajui drutvene odnose procesi koji oblikuju lanove obitelji, dvije razine socijalizacijskog utjecaja obitelji:1. DRUTVO (kultura, vrijednosti, struktura) cjelina obiteljske organizacije u konkretnom drutvenom okruenju 2. POJEDINAC/DIJETE (tenje, motivacija, potrebe) - neposredno odgojno djelovanje roditelja to su 2 kruga uzajamnih uvjetovanja i povezanosti ija je toka presjeka obitelj

- ekoloka teorija djeci koja nisu socijalizirana na poeljan nain moemo pomoi jedino u kontekstu intimnih drutvenih sustava kojih su oni dio - obitelj je prva etapa, prva drutvena skupina koju dijete spoznaje - lanovi obitelji su povezani snanim osjeajima, imaju jedni prema drugima prava i obveze koji se mogu razumjeti kroz obiteljske funkcije: bioloko-reproduktivna, emocionalna, ekonomska, komunikacijska, zatitnika, odgojna, obrazovna, socijalizacijska Obiljeja obitelji relevantna za odgojno-obrazovni i socijalizacijski kontekst 1. kad govorimo o nepoeljnoj socijalizaciji, odnos izmeu obitelji i ponaanja je u fokusu mnogih istraivanja posebno se orijentira na strukturalna (veliina obitelji, redoslijed roenja djeteta, strukturalna necjelovitost, zaposlenost roditelja - majke) i funkcionalna obiljeja (roditeljsko prihvaanje djeteta, stupanj privrenosti, obiteljski odnosi, razina kontroliranja i discipliniranja) 2. dimenzije unutarnje obiteljske atmosfere kohezija (veze izmeu lanova, od pretjerane angairanosti do potpune neukljuenosti) i adaptibilnost (sposobnost lanova da, kada je to potrebno, promijene uloge i pravila) 3. dimenzije obiteljske komunikacije konverzacijska (lanovi se ohrabruju za sudjelovanje u interakciji o neogranienom broju tema) i konformistika (obitelji inzistiraju na ujednaenosti i homogenosti stajalita) 4 tipa obitelji: koncenzualne, pluralistike, protektivne i laisez-faire 4. roditeljski stilovi autoritarni, permisivni, indiferentni i autoritativni roditelji 5. kljune dimenzije roditeljstva: emocionalna toplina i razumijevanje te nadzor i zabrane

- funkcionalne i nefunkcionalne obitelji: - funkcionalne: podupiranje zdravih odnosa, usuglaena odgojna stajalita roditelja, privrenost i potpora, dogovorena pravila, induktivni odgojni postupci (dijete samo shvaa posljedice svog ponaanja i nunost pravila) - nefunkcionalne: manje sposobnosti u rjeavanju problema, obrambena komunikacija, disfunkcionalna stajalita, prezatiivanje popustljivost odbacivanje

- niz je objektivnih okolnosti koje odreuju svakidanji ivot obitelji djece sa smetnjama u razvoju i 3 su skupine mehanizama suoavanja s tekoama djeteta:1. usmjerenost na procjenu analiza problema i pronalaenje koraka za njegovo rjeenje, otkrivanje pozitivnih obiljeja u situaciji ili kognitivno poricanje radi umanjivanja ozbiljnosti situacije2. usmjerenost na problem traenje informacija i potpore, poduzimanje aktivnosti za rjeavanje problema i prepoznavanje alternativnih rjeenja3. usmjerenost na emocije kontrola emocija, emocionalni izljevi i rezignirano prihvaanje mirenje sa situacijom- svrha rada s roditeljima: jaanje kompetentnosti za roditeljsku ulogu, razumijevanje vlastite odgovornosti u nastajanju problema, poboljanje razumijevanja problema, usvajanje novih naina djelovanja...Vrnjaci i vrnjake skupine vrnjake skupina skupina osoba ujednaene dobi, socijalnog statusa i interesa, viestruko vana u razvijanju odnosa, komunikacije i socijalizacije nedostatna privrenost vrnjakoj skupini u djetinjstvu vaan je initelj tekoa socijalne integracije u kasnijoj dobi mogu biti: dijade najboljih prijatelja, male grupe bliskih prijatelja ili parova te skupine u kojima nema prijateljskih odnosa roditelji utjeu na odabir prijatelja/vrnjaka: izravno (odabirom mjesta stanovanja, vrtia, kole, obiteljskih prijatelja), neizravno (razvoj linosti, oblika ponaanja, vrijednosti, normi) u vrnjakim skupinama poeljnija su socijalno kompetentna djeca! najvaniji i najintenzivniji vrnjaki odnos je prijateljstvo (pomaganje, dijeljenje, uspjeno rjeavanje sukoba...) tijekom ranijeg djetinjstva karakteristina su istospolna prijateljstva muka djeca sklonija su druiti se s veim skupinama, a djevojice s jednom ili dvije osobe u adolescenciji prijateljstva jaaju i stabilna su stabilnosti prijateljstva pridonose: dob, fizika bliskost, sposobnost komuniciranja, empatinost, vjetina konstruktivnog rjeavanja sukoba, status u skupini, vrijednosni sustav, interesi... -razine prihvaenosti u vrnjakoj skupini: dvije su krajnosti odbaenost i omiljenost, a postoji i zanemarenost, kontroverzan status... nasilnitvo prema Olweusu je poseban oblik agresivnosti kod kojeg se dominantni pojedinac (nasilnik) ponavljano ponaa agresivno prema manje dominantnom pojedincu (rtvi) - moe biti izravno otvoreni napad na rtvu i neizravno drutvena izolacija, namjerno iskljuivanje iz skupine - moe biti fiziko, verbalno i socijalno prevencija vrnjakog nasilja je vaan imbenik uspjene odgojno-obrazovne integracije djece s tekoama socijalne integracije jer su ta djeca esto meu onima koji su skloni nasilnikom ponaanju i koji trpe takvo ponaanje moe se vriti putem razvoja pozitivnih vrnjakih interakcija, vrnjakom pomoi (planirana i strukturirana upotreba znanja, vjetina djece kako bi razumjela i pomogla drugima u razvoju vjetina te kako bi sudjelovala u razvoju samopouzdanja djece kojoj je pomo potrebna) vrnjako se sudjelovanje u integriranom odgoju i obrazovanju temelji na iskustvenom uenju, a najea tehnika iskustvenog uenja je radioniki grupni rad suradniko uenje odgovornost uitelja je da svojim odgojnim nastojanjima kod djece razviju suradnike odnose koji se mogu razvijati od 4. godine ivota, trebaju ih usmjeravati na usvajanje kooperativnih socijalnih vjetina koje imaju 4 razine: formiranje, funkcioniranje, formuliranje i fermentiranje te razine ostvarujemo kroz poticanje slijedeih ponaanja:FORMIRANJEFUNKCIONIRANJE

- tihi govor, tihi rad- oslovljavanje po imenu- gledanje i sluanje osobe koja govori- izbjegavanje nepotrebne buke- davanje prijedloga, poticanje na aktivnost- potovanje rokova- traenje i nuenje objanjenja- parafraziranje

FORMULIRANJEFERMENTIRANJE

- sumiranje izgovorenih ideja- strukturiranje novih informacija- glasno razmiljanje, verbaliziranje- otvorenost za rasprave- kritika problema, a ne osoba- prihvaanje i analiziranje razliitih ideja- vjetina postavljanja pitanja- alternativno divergentno slojevito miljenje

Struni suradnici i strune slube za integrirani odgoj i obrazovanje presudan je timski rad razliitih profesija tj. rad malih skupina meusobno ovisnih osoba, kompetentnih strunjaka koji dijele odgovornost za uspjeno obavljanje nekih zadaa preduvjeti timskog rada: intenzivna komunikacija, razmjena ideja, pregovori o razliitim rjeenjima problema, sposobnost suradnikog uenja vrste timova: 1. savjetodavni i/ili rukovodei timovi timovi specijaliziranih strunjaka timovi uitelja, odnosno odgojitelja dimenzije uspjenosti timova: 1. neuspjeni ili subsumativni postignue je manje od zbroja znanja, vjetine i sposobnosti pojedinih lanova 2. prosjeno uspjeni postignue odgovara zbroju znanja, vjetine lanova 3. uspjeni ili supersumativni postignua nadilaze zbroj - razina suradnje meu lanovima tima: 1. individualno usmjereni jasno prepoznatljivi doprinosi pojedinih lanova 2. linearno usmjereni jedni utjeu na druge, a dominantan je voditelj 3. cirkularno usmjereni kreativni, voditelj je ukljuen u cirkularnu transakcijsku suradnju s lanovima tima osnovnokolski odgoj i obrazovanje djece s posebnim potrebama provodi se u redovitim osnovnim kolama potpuna integracija ili djelomina te u posebnim o-o ustanovama u jednom razredu mogu biti najvie 3 uenika s tekoama, a s brojem uenika s tekoama smanjuje se broj svih uenika u razredu -najee se u vrtiima i kolama kao struni suradnici zapoljavaju pedagozi jer imaju status osnovnih strunih suradnika pedagozi planiraju i programiraju (struno usavravanje, izrada godinjeg plana i programa, plan zdravstvene, socijalne i ekoloke zatite djece, plan kulturne i javne djelatnosti ustanove, sudjelovanje u izradi plana rada s djecom s tekoama i plana rada s darovitom djecom); neposredan rad s djecom, odgajateljima/uiteljima i roditeljima; suradnja s ravnateljem, uiteljima i strunim suradnicima i drugim ustanovama u lokalnoj zajednici dom zdravlja, zavod za zapoljavanje, socijalna skrb... edukacijsko-rehabilitacijski strunjaci: logopedi, rehabilitatori i socijalni pedagozi Ostali sudionici integriranog odgoja i obrazovanja kvalitetu integriranog odgoja i obrazovanja sukladno postavkama ekoloke teorije uvjetuju brojni imbenici na svim razinama ekolokog sustava na razinama makro i egzo prostora makrorazina ekolokog prostora: znanstvene spoznaje u odgojno-obrazovnim, psiholokim, pedagokim...znanostima; postojea zakonska rjeenja; stupanj razvoja socijalne politike drutva; smisao, sadraj i ciljevi odgoja i obrazovanja; materijalni uvjeti; svijest o potivanju prava djeteta; kvaliteta obrazovanja uitelja i drugih strunjaka egzorazina i mezorazina ekolokog prostora: raspoloivi strunjaci u lokalnoj zajednici; dostupnost programa nevladinih organizacija; provedba zakonskih rjeenja u praksi, angaman i razvoj zajednice... lokalna zajednica i njezini resursi imaju veliku vanost u prevenciji i tretmanu tekoa socijalne integracije zajednitvo je imperativ integriranog odgoja i obrazovanja to vie stanovnici zajednice mogu raunati na uzajamnu pomo vea e biti koliina socijalnog kapitala i koristi za zajednicu

sustav integriranog odgoja i obrazovanja (shematski):

MAKROSUSTAV- ljudska prava, socijalna prava, zakoni o odg. i obr., standardi kvalitete

MEZOSUSTAV I EGZOSUSTAV- dostupnost I kvaliteta medicinskih, psihosocijalnih intervencija, ciljevi I sadraji, profesionalne kompetencije zaposlenika

MIKROSUSTAV- roditelji, braa, lanovi obitelji, uitelji, prijatelji

- dijete s tekoama socijalne integracije: promijenjivi elementi ponaanje; nepromijenjivi bioloke dispozicije, psihika svojstva

5.IMBENICI TEKOA SOCIJALNE INTEGRACIJEOdstupanja od uobiajenog (standardnog) socijalnog funkcioniranja najzornije se uoavaju u odgojnim skupinama i razrednim odjelima, to upuuje na potrebu pravodobnog uoavanja disfunkcionalnih karakteristika djece te osiguravanja ranih strunih edukacijsko-rehabilitacijskih i drugih psihosocijalnih intervencija. TEKOE U PRAVODOBNOJ IDENTIFIKACIJI nedovoljno znanstveno utemeljeni pokazatelji o odstupanjima u ranoj djejoj dobi oekivanja da e problem nestati sam nespremnost djetetu bliskih osoba na suoavanje s problemom nedovoljno razvijena mrea ranih psihosocijalnih intervencija nedovoljna ekipiranost strunih timova u predkolskim i kolskim ustanovama itd.Svako odstupanje nije opravdano tumaiti kao znakovitu tekou socijalne integracije, ve je potrebno potovati kriterije ozbiljnosti trajnosti i otpornosti odstupanja na promjene. Stoga odgojitelji i uitelji, prije angairanja strunih timova, koristei se strategijama odgojno-obrazovnog i savjetodavnog rada, trebaju pokuati umanjiti tekoe socijalnog funkcioniranja pojedine djece.1. USPORENI KOGNITIVNI RAZVOJobiljeja nia razina spoznajnih sposobnostitekoe u formiranju pojmova, u upotrebi apstraktnih pojmova, u kreativnom miljenju, u logikom rasuivanju, u koritenju prije steenih iskustava, u pamenju, u zadravanju pozornostiodstupanja na podruju percepcije, u svladavanju motorikih aktivnosti, u govoru (alogije i dislogije), u emocionalnoj i ponaajnoj prilagodbietioloki imbenici prenatalni, perinatalni i postnatalni, snieni bioloko-psihiki potencijal i/ili kulturoloka depriviranostrazine granina inteligencijamentalna retardacija laka, umjerena, teka, dubokarezultat triju kljunih elemenata: sposobnosti osobe, oekivanja njezine okoline i stvarnog funkcioniranja u socijalnom prostoruto je tei stupanj mentalne retardacije kod djeteta, to je ono manje sposobno primjereno reagirati na norme ponaanja uega i ireg drutvenog okruenja, to ga vodi u konfliktne situacije koje mogu uzrokovati nesigurnost, osjeaj manje vrijednosti, osjeaj neuspjeha i sl. ULOGA ODGOJITELJA I UITELJA Pravodobno predlaganje upuivanja djece na struno procjenjivanje sposobnosti Sudjelovanje u procesu identifikacije sposobnosti, tekoa i posebnih potreba djeteta Prilagodba didaktiko-metodikog pristupa djetetu Sudjelovanje u olakavanju socijalizacijskih procesa djeteta Podupiranje roditelja u procesu suradnje s lanovima strunog tima CILJEVI ODGOJA I OBRAZOVANJAPoticanje razvoja djece putem: stjecanja osnovnih kulturnih i higijenskih navika razvoja spoznajnih sposobnosti razvoja govora razvoja motorikih sposobnosti razvoja socijaliziranih oblika ponaanja

SASTAVNICE ODGOJA I OBRAZOVANJAprogramska potpora prilagodba programa, individualizacija zahtjeva, didaktika potpora, dodatni programi poticanja sposobnosti i dr.socijalna potpora senzibilitet i znanje uitelja/odgojitelja, senzibilitet obitelji i vrnjakaprilagoen didaktiko-metodiki pristup primjena svih komponenti prilagodbe programa, uz upotrebu pomonih tehnologija; ukljuivanje djeteta u posebne razredne odjele/odgojne skupine2. POREMEAJI GOVORNO GLASOVNO-JEZINE KOMUNIKACIJEGOVOR optimalna zvuna ljudska komunikacija oblikovana ritmom reenica, rijei i slogova; sredstvo stjecanja znanja i izvor mnogih iskustavaZakanjeli i neadekvatan jezini razvoj jedan je od glavnih imbenika kasnijih tekoa u uenju.etioloki imbenici promjena u sredinjem i perifernom neuromuskulaturnom sustavu; organski i funkcionalni kontinuum od usporenog razvoja govora: dijete razumije govor i slui se reenicom, ali ona nije primjerena kronolokoj dobi do potpunoga gubitka govornih sposobnosti: alalije, negovorenjePOREMEAJI GOVORNO GLASOVNO-JEZINE KOMUNIKACIJE Poremeaji glasa: neprimjerena visina glasa, glasnoa, rezonancija ili trajanje glasa Poremeaji govora: artikulacijski poremeaji i poremeaji tenostiJezine tekoe: tekoe u izraavanju, ekspresiji i tekoe u razumijevanju, recepciji jezika i/iliProblemi artikulacije, glasovni poremeaji, tekoe u tenosti govora i gubitak govornih sposobnostiPOREMEAJI IZGOVORAArtikulacijski poremeaji, dislalije neispravan izgovor glasova. Najuestaliji poremeaji: sigmatizam, rotacizam, lambdacizam, kapacizam, gamacizam, tetacizam, deltacizam, leksike dislalijePOREMEAJI TENOSTI GOVORAMucanje prijelazni poremeaj u komunikativnoj upotrebi jezika razvojno, psihogeno ili neurogeno mucanjefaze razvojne govorne netonosti, granino mucanje, poetno mucanje, prijelazno mucanje, uznapredovalo mucanjebrzopletost (batarizam) poremeaj pripremnih misaonih procesa koji prethode govoru temelji se na hereditarnim predispozicijama oituje se u osnovnim komunikacijskim aktivnostima: razumijevanju, govoru, itanju i pisanju karakterizira ga kratak raspon pozornosti, to se odraava na socijalno funkcioniranju brzopletaapatoloki spor govor (bradilalija) produljivanje svih glasova, a posebno samoglasnika posljedica organskih bolesti sredinjeg ivanog sustava (najee endokrinih bolesti) uestaliji je kod mentalno retardirane djeceAFAZIJE / DISFAZIJEPrimarne nastaju prije nego se govor poeo razvijatiSekundarne nastaju nakon to je baza govora ve razvijenaRazlikujemo nominalne, motorne, senzorne afazije i potpunu afazijuPOSEBNE JEZINE TEKOEJezine su vjetine zbog nepoznatih uzroka disproporcionalno siromanije u odnosu na dob djeteta i njegove neverbalne sposobnosti u bilo kojem (jednom ili vie) dijelu jezinog razvoja. Utjeu na tekoe u itanju i pisanju.ULOGA ODGOJITELJA I UITELJA poticanje socijalne integracije djece u skupini vrnjaka uz pomo nedvosmislenih reakcija na ruganja pruanje pravilnoga govornog modela upotreba djetetu najprimjerenijeg oblika komunikacije ponuda aktivnosti u kojima nije potreban govor pisane provjere znanja i jasnije strukturiranje pojedinih aktivnosti planiranje i dogovaranje govornih nastupa pred razredom/odgojnom skupinom prilagoavanje vremenskih dimenzija za pojedine odgojno-obrazovne sadraje te nastavnih metoda, oblika i sredstava rada svaka sumnja o postojanju tekoe odgojiteljima i uiteljima treba biti signal da je potrebno savjetovanje s logopedomVANO - Specifina obiljeja djetetova govornog izraavanja odgojitelji i uitelji ne trebaju ispravljati i osvjetavati, osim ako je rije o brzopletau, jer s njim treba raditi na govornom osvjeivanju.3. TEKOE ITANJA I PISANJAPosebne jezine tekoe, disleksija, disgrafija, diskalkulija posljedica razliitih unutarnjih i vanjskih imbenika mogu imati razliit intenzitet, simptome i trajanje to su neki od najaktualnijih problema kolskog odgoja i obrazovanja postoje: fenomenoloke ili deskriptivne i funkcionalne ili interpretativne klasifikacije tekoaDISLEKSIJASklop kroninih tekoa u postizanju vjetine itanja primjerena za dob, unato dostupnosti odgovarajuih obrazovnih uvjeta i uvjeta u okolini nemogunost tumaenja prostornih odnosa ili integracije vidnih i slunih informacija posljedica deficita slune obrade, tekoa s fonolokim osvjeivanjem, poremeaja u radu vidnog sustava i drugih organskih imbenika varira od blagog poremeaja, koji se odraava u poremeenom razumijevanju proitanoga, do potpune i pervazivne nemogunosti itanja unato odgovarajuoj inteligenciji postoje: duboka disleksija, povrinska disleksija, aleksija, disleksija zbog zanemarivanja, disleksija vezana uz poremeaj panje i pamenjaDISGRAFIJAStabilna nesposobnost djeteta da svlada vjetinu pisanja (prema pravopisnim naelima odreenog jezika), koja se iskazuje kroz mnogobrojne, trajne i tipine pogrjekeManifestira se kroz: - tekoe u percipiranju dijelova u odnosu na cjelinu i/ili tekoe u usvajanju motorike formule slova, znamenki i drugih simbola Dovodi do pogrjeaka: na razini slova i sloga na razini rijei na razini reeniceRazlikujemo: fonoloke disgrafije ( artikulatorno- akustika disgrafija i fonemska, akustika disgrafija) jezine disgrafije( disgrafija jezine analize i sinteze i disgramatina disgrafija) vizualnu disgrafiju motoriku disgrafijuDISKALKULIJADjetetove sposobnosti raunanja slabije su od oekivanih za dob, inteligenciju i obrazovanje primjereno dobi, a ne mogu se objasniti senzorikim oteenjem. Moe biti jedina djetetova tekoa, a moe se pojaviti i u kombinaciji s nekom drugom tekoom, primjerice disleksijomOblici: verbalna, praktognostika, leksika, grafika, ideognostika, operacijskaPREDUVJET RAZVOJA VJETINE ITANJA I PISANJA fonoloka svjesnost: svjesnost fonolokih segmenata govora, koji su uglavnom predstavljeni abecednom ortografijom pravilan i razvijen govor pravilno razumijevanje proitanoga pravilno vienje napisanoga pravilno povezivanje pisane i izgovorene rijeiULOGA ODGOJITELJA I UITELJA razvoj govora, mentalnih funkcija (funkcije sinteze i analize, posebno sukcesivne analize) razvoj vizualne i prostorne percepcije, pozornosti, memorije i grafomotorike razvoj emergentne pismenosti obraanje pozornosti na obiljeja jezinog razvoja i jezinog znanja djece ( npr. postojanje vizualnog rjenika, vjetine glasovne analize i sinteze, radno pamenje i slino) te na obiljeja itanja i pisanja (ponajprije na tehnike itanja i pisanja te na razumijevanje proitanoga) savjetovanje s logopedom i ukljuivanje djeteta u logopedski tretman (najbolje ve u predkolskoj dobi) prilagoavanje vremenskih dimenzija za pojedine odgojno-obrazovne sadraje te nastavnih metoda, oblika i sredstava rada razinu usvojenih znanja potrebno je provjeravati usmenim putem osiguravanje individualne pomoi u uenjuVANO - Osnovni kriterij za razlikovanje specifinog poremeaja u pisanju i itanju od prirodnih pogrjeaka jest uestalost i stabilnost pogrjeaka kod pojedine djece.4. TEKOE U SENZORIKOJ REAKTIVNOSTITekoe u senzorikoj reaktivnosti obuhvaaju tekoe u moduliranju informacija koje se iz okoline primaju putem osjetila vida, sluha, dodira, njuha, okusa i svjesnosti tijela. Sve to dijete uje, vidi, okusi, pomirie i osjeti svojevrsni je temelj njegova modela spoznavanja okoline, njegova znanja i odnosa prema sredini i svijetu koji ga okruuje. Poremeaji u pojedinim osjetilnim organima uzrokuju razliite perceptivne tekoe. OTEENJE VIDASenzoriko oteenje koje uzrokuje slabovidnost ili sljepou, odreuje se ostatkom vidne otrine i irinom vidnog poljaVizualno funkcioniranje nain na koji se osobe koriste preostalim vidnim sposobnostima, ukljuuje: otrinu vida, irinu vidnog polja, pokretnost oka, funkcije mozga, percepciju svjetla i boje, osobitosti materijala i okoline koju osoba gleda te ostala individualna obiljeja osobe (ostale tekoe, intelektualne sposobnosti, kompeticijske mogunosti i dr.)SPECIFINOSTI DJECE OTEENA VIDA onemogueno ili ogranieno uenje putem vizualne imitacije i identifikacije problemi u usvajanju modela ponaanja problemi u usvajanju svakodnevnih vjetina problemi u stvaranju realne slike o svijetu kanjenje ranoga senzomotorikog razvoja nedostatni perceptivni podaci uzrokuju stvaranje drugaije predodbe trebaju vie vremena za obradu percipiranih informacijaSPECIFINI SADRAJ ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA svladavanje svakodnevnih vjetina osiguravanje potrebnih tiflotehnikih pomagala taktilne, motorike, auditivne, olfaktorne, gustativne stimulacije vizualne stimulacije slabovidne djece poticanje komunikacije s drugom djecom individualiziran metodiko-didaktiki pristup (metoda usmenog izraavanja i demonstracije)OTEENJE SLUHASve vrste ozljeda vanjskoga ili srednjeg uha koje uzrokuju slabljenje sposobnosti voenja zvuka do vanjskog uha. Oteenje sluha mogu uzrokovati mnoga stanja i bolesti (prenatalni, perinatalni i postnatalni imbenici). Neka se oteenja sluha mogu ublaiti, a katkad i ukloniti prevencijom, lijekovima ili operativnim postupcima.STUPANJ OTEENJA SLUHANagluhe osobe: lako nagluhe, umjereno nagluhe, umjereno-teko nagluhe i teko nagluhe auditivne informacije dopunjavaju vizualnom percepcijom (uz pomo slunog aparata ili kohlearnog aparata)Gluhe osobe: ni uz pomo slunog aparata ne mogu cjelovito percipirati govor, dominantno vizualna komunikacija (znakovni jezik)Prelingvalno oteenje sluha: oteenje koje je nastupilo prije usvajanja jezika, utjee na cjelokupni razvoj i psihosocijalno sazrijevanje osobePostlingvalno oteenje sluha: govor i jezik usvojeni su prije oteenjaMOGUE POSLJEDICE OTEENJA SLUHARazvoj govora osoba oteena sluha obuhvaa: od jedva uoljivih oteenja do potpunog izostanka govora, tekoe u standardnoj komunikaciji, odstupanja u emocionalnom i socijalnom razvoju, odstupanja u obrazovnim postignuima djeteta ovise o interakciji stupnja i vremena nastanka oteenja, dodatnim tekoama, stajalitima i potpori okoline (roditelja, lanova obitelji, suuenika, uitelja), pravodobnosti postavljanja tone dijagnoze, tome imaju li roditelji djeteta oteenje sluha ili dijete raste meu osobama koje ujuTEKOE U ODGOJNO-OBRAZOVNIM UVJETIMA tekoe uenja govora zaostajanje u usvajanju govornoga i pisanoga jezika problemi u pisanom izraavanju oskudniji rjenik agramatizam oteano razumijevanje pisanog teksta tekoe u usvajanju obrazovnih sadrajaVANO - Razlike meu osobama oteena sluha se velike i znatno utjeu na modalitete komuniciranja te na odabir primjerenih rehabilitacijskih i edukacijskih metoda rada s njima. Pri odreivanju primjerenog modela obrazovanja najvanije je potovati nain komuniciranja konkretnog pojedinca. PRETPOSTAVKE INKLUZIJE DJECE OTEENA SLUHA Raspoloivost razliitih vrsta potpora s obzirom na individualne potrebe djeteta i preporuke strunjaka Omoguena povremena ili stalna edukacijsko-rehabilitacijska potpora (surdoaudiologa) Omoguen produljeni struni postupak u sklopu cjelodnevne nastave Potpora edukacijskog tumaa, odnosno prevoditelja za znakovni jezik Primjena specifinih didaktiko-metodikih postupaka (osobito primjena naela zornosti radi omoguavanja razumijevanja odgojno-obrazovnih sadraja)Cilj odgoja i obrazovanja: ukljuivanje djeteta u cjelovit obrazovni program koji je primjeren njegovoj dobi; kada je mogue, poticanje razvoja govora

GLUHOSLJEPOAIstodobno oteenje vida i sluhaStanje koje pojedincu ograniava ili onemoguava optimalnu percepciju putem vida i sluha zahtijeva odreene prilagodbe i posebnosti u komunikaciji, orijentaciji i pristupu informacijama. Gluhoslijepa se osoba u svakodnevnom ivotu koristi raznim modificiranim tehnikama. Veina gluhoslijepih osoba ima znatne ostatke ili vida ili sluha, uz tee oteenje drugog osjetila. U odgoju i obrazovanju gluhoslijepa djeca zahtijevaju kontinuirani edukacijsko-rehabilitacijski tretman.

5. OSTALI IMBENICI TEKOA SOCIJALNE INTEGRACIJE (HIPERAKTIVNOST I POMANJKANJE PANJE, PERVAZIVNI RAZVOJNI POREMEAJ: AUTIZAM, MOTORIKI POREMEAJI I KRONINE BOLESTI, DAROVITOST) HIPERAKTIVNOSTRazvojno neodgovarajui stupanj pozornosti, pretjerana aktivnost i hiperaktivnost oteava samousmjeravanje i organizaciju ponaanja u odnosu na budunost tekoe u inhibiciji (koenju) reakcijaPosljedica blagoga mozgovnog oteenja koje uzrokuje neuroloke disfunkcije mozga.POMANJKANJE PANJE impulzivnost i neorijentiranost u vremenu poveana ili smanjena razdraljivostADHDPomanjkanje panje i hiperaktivnostSPECIFINOSTI ODGOJA I OBRAZOVANJACiljevi: uenje samokontrole ponaanja, poticanje samopouzdanja djeteta putem dosljednoga i vrstoga, ali toplog i osjeajnog odnosa uz usmjeravanje pozornosti na vana ponaanja, dogovaranje eljenog ponaanja, prihvaanje unaprijed dogovorene posljedice za odreeno ponaanje, pruanje rutine, strukture i predvidivosti, jasnu komunikaciju, didaktiko-metodiku prilagodbu (razbijanje odgojno-obrazovnih sadraja, planiranje procesa uenja, este promjene aktivnosti, mnogo fizike aktivnosti).AUTIZAMKompleksan (pervazivan) razvojni poremeaj multikauzalne etiologijeSveobuhvatni razvojni poremeaj zahvaeni su svi aspekti djetetove osobnosti: govor, motorika, ponaanje i uenjeOsnovni problemi: nekomunikativnost, nemogunost uspostavljanja socijalnih odnosa, sklonost osamljivanju i povlaenju u sebeNadareni autist osoba s autizmom koja ima iznimno razvijenu izoliranu sposobnostSPECIFINOSTI ODGOJA I OBRAZOVANJA Rutina, struktura, predvidivost kolovanje prema individualiziranom, prilagoenom programu Stalno poticanje na aktivno sudjelovanje stalno voenje i upuivanje svaki zadatak treba rastaviti na jasne i jednostavne dijelove (faze), s jasno definiranim ciljem najvie tri uenika na jednog uitelja za ukljuivanje takve djece nuan je dovoljan broj strunjaka koji e im moi pruiti primjeren tretman i pozornostMOTORIKI POREMEAJI I KRONINE BOLESTI oteenja lokomotornog sustava oteenja sredinjeg ivanog sustava oteenja perifernoga ivanog sustava oteenja koja su posljedica kroninih bolesti drugih sustavamotoriki poremeaji (tjelesna invalidnost) ispodprosjeno tjelesno funkcioniranje u podruju grube i/ili fine motorike zbog kojih je osobama potrebna struna pomo u odgoju i obrazovanju te u osposobljavanju za rad i ivot, uz uvjete koji su im primjerenikronine bolesti trajanje bolesti promjenjive teine, to obuhvaa razdoblja poboljanja i pogoranja zdravstvenog stanja, zahtijevaju razliita lijeenja te edukacijske i rehabilitacijske intervencije

EPILEPSIJAPovremeni poremeaj ivanog sustava koji nastaje zbog prekomjernog ili nepravilnog izbijanja ivanih impulsa u mozguEpileptini napadaj povremena, stereotipna epizoda poremeaja svijesti i/ili ponaanja, i/ili emocionalnih reakcija, i/ili motorike, i/ili osjetilnih funkcijaRazlikujemo primarno generalizirane epileptike napadaje i epileptike napadaje sa arinim poetkom ; veliki i mali epileptiki napadaji CEREBRALNA PARALIZASkupina poremeaja pokreta i poloaja uzrokovana oteenjem nezrelog mozga. Stanje nastaje prije, tijekom ili neposredno nakon roenja. Znakovi slaba kontrola glave poslije dobi od tri mjeseca, prekomjerna napetost ili mlohavost miia, nesposobnost sjedenja bez potpore od osmog mjeseca nadalje, upotreba samo jedne strane tijela, tekoe u hranjenju, jaka iritabilnost, odsutnost smijeha i dr. Djeca s cerebralnom paralizom sve se ee ukljuuju u redovite odgojno-obrazovne ustanove, prema posebnim programima i uz struno voenje rehabilitatora.SPECIFINOSTI ODGOJA I OBRAZOVANJA pristupanost odgojno-obrazovne ustanove, bez arhitektonskih barijera osiguran prijevoz, i prema potrebi, osobni asistent didaktiko-metodike prilagodbe (pisane informacije i upute, tempo rada, pomagala) dogovor i suradnja sa strunom slubom, roditeljima i djetetovim lijenikom DAROVITOSTIznimna darovitost, mogua su iznimno visoka postignua u odnosu na vrnjake, iskustvo ili okruenje. Potrebno je posebno obrazovanje koje e djeci omoguiti da razviju natprosjene sposobnosti. Mogui socijalizacijski problemi : razlike izmeu pojedinih aspekata razvoja (npr. motorne i intelektualne razvijenosti) djeteta dosada i s njom povezana nedisciplinarnost; neusklaenost oekivanja i mogunostipostoje: manifestirana i potencijalna darovitost bistra i darovita djeca darovita djeca mogu manifestirati ponaanja slina ADHD-udvostruko etiketirana djeca kombinacija visokih potencijala i razvojnih tekoaZnakovi darovitosti mogu se uoiti ve u predkolskoj dobi. Ako obiteljska i obrazovna sredina, uzajamno se podupirui, ne mogu osigurati primjereno zadovoljavanje posebnih potreba darovite djece, postoji opasnost od trajnog zanemarivanja, zatomljivanja i neiskoritavanja djetetovih potencijala. Odgojno-obrazovne ustanove trebale bi imati razraene i prihvaene programe kad je rije o sposobnoj djeci, ija bi provedba znatno smanjila broj nerealiziranih talenata u opoj populaciji. SPECIFINOSTI ODGOJA I OBRAZOVANJA pravodobno prepoznavanje i upuivanje na identifikacijske postupke ukljuivanje djeteta u edukacijske sadraje i oblike u kojima se moe intenzivnije razvijati primjena nastavnih strategija za darovitu i vrlo sposobnu djecu dvostruko etiketirana djeca zahtijevaju posebne oblike identifikacije i posebne oblike potpore u vrtiu i koli; osobito izvan sustava, kroz alternativne izvankolske obrazovne i terapijske programe6. POREMEAJI U PONAANJU: FENOMENOLOKI KOMPLEKS TEKOA SOCIJALNE INTEGRACIJE poremeaji u ponaanju su ponaanja koja odstupaju od uobiajenih standarda ili normi koji vrijede za odreenu dob djeteta u odreenom socijalnom okruenju, a koje to okruenje, zbog moguih posljedica na dijete i/ili okolinu, smatra tetnima i opasnima pa stoga trebaju poseban tretman razliiti oblici poremeaja u ponaanju isprepleu se na razliite naine i bez jasne granice utvruju se prema kriterijima tetnosti, trajanja i otpornosti na promjenu, to znai da su potrebne strune intervencijeU ODG-OBRAZ. OKRUENJIMA MOGU SE UOITI: plaljivost, povuenost, potitenost, nemarnost, lijenost, nametljivost, nediscipliniranost, prkos, laganje, bjeanje, agresivno te delikventno ponaanje

PLALJIVOST pretjeran strah od odreene situacije ili niza situacija s jedne strane rije je o poremeaju adaptacije, a s druge strane o pretjeranoj reakciji na prethodne konflikte karakterizira ga: uznemirenost, bljedilo, pojaano znojenje, napetost, zbunjenost, koenje plaljivost se manifestira u svakoj situaciji u kojoj se moe doivjeti neuspjeh, prigovor ili podsmjeh drugih osobaPOVUENOST ponaanje djeteta koje je preteno tiho, mirno, osamljeno, igru esto naputa nezadovoljno, nema stalne prijatelje, ee bira drutvo starijih ili mnogo mlaih osoba rije je o manjku zadovoljavajuih socijalnih odnosa, koji rezultiraju neugodnim emocionalnim stanjem budui da se povuenost oituje u krugu vrnjaka, povuena djeca esto postaju rtve nasilnikog ponaanja svojih vrnjaka

POTITENOST poremeaj u ponaanju koji prethodi depresiji; jedan je od simptoma reakcije na ugroavajue ivotne promjene kojima se osoba ne uspijeva prilagoditi, umanjuje sposobnost koncentracije, itanja, pisanja, komunikacije, a odraava se i na ukupno socijalo funkcioniranje strunu pomo je potrebnopotraiti ako se kod djece i mladih pojavi neka iznenadna promjena ponaanja koja traje dulje od dva tjedna i ukljuuje neki od ovih simptoma: promjena apetita, promjena ritma spavanja i budnosti, neopravdano samooptuivanje, negativno miljenje o sebi, osjeaj tuge i stalne zabrinutosti...NEMARNOST oznaava ga pasivno ponaanje i nedovoljno odgovoran odnos prema radnim zadaama, u emu se prepoznaje nedostatak radnih navika, to, prema pravilu, prate razliiti vjeti izgovori takva su djeca troma, lijena, bez inicijative, spontano ne prihvaaju nikakve aktivnosti, sve rade preko volje, povrno i neuredno... nemarnost ne podrazumijeva potpunu nekativnost i pasivnost, ve samo izbjegavanje rada kao prisilne i modelima odreene korisne djelatnosti

LIJENOST najee se definira kao nedostatak elje za bilo kakvom aktivnou ili radom izrazito lijene osobe, koje se odbijaju baviti bilo kakvim aktivnostima, ne uspijevaju nita nauiti ni razviti neku vjetinu ili talent, a njihovo samopouzdanje postaje sve slabijeNAMETLJIVOST cilj: privui pozornost okoline, zabaviti ljude oko sebe, upasti ljudima u oi, biti osobito zanimljiv, predmet tueg divljenja i zavisti, a opaa se kod djece koja se katkad osjeaju usamljena, koja imaju osjeaj da se roditelji nedovoljno bave njima i da za njih nemaju vremena karakteristike: uestalo upadanje u rije drugima, neprestano zapitkivanje, hvalisanje, prenemaganje i slina ponaanja nametljivost treba ignorirati, dosljedno i mirno provoditi zahtjeve, ne obazirui se na djetetovo izazivanjeNEDISCIPLINIRANO PONAANJE ponaanja povezana uz nepriznavanje odgojnog autoriteta ili uz aktivno suprotstavljanje autoritetu karakteristike: tvrdoglavost, nediscplinirano ponaanje, nespremnost na kompromis, ispitivanje granica do kojih moe ii i sl. dijelimo ju na dva stupnja: nefiksirana nedisciplina (bez dugog razvoja, bez rigidnih oblika, s razmjerno dobrom prognozom) fiksirana nedisciplina (s rigidnim oblicima i ozbiljnim drutvenim posljedicama)PRKOS poremeaj prkoenja i suprotstavljanja (tei oblik nediscipliniranog ponaanja) dijelimo ga u dvije skupine: otvoreni prkos- prepoznajemo ga u nizu ponaanja kao to su: otvoreno odbijanje udovoljavanja zahtjeva, galama, uporan pla bez opravdanog razloga, napadaji bijesa, lupanje akom po stolu, udaranje nogama o pod, valjanje po podu i sl. prikriveni prkos- preteno je prisutan u ponaanju koje opaamo kao povrno obavljanje zadaa ili njihovo izbjagavanje, nekontrolirano mokrenje, regresivno ponaanje, zaputanje kolskih i obiteljskih obveza, indiferentnost na kazne i sl.LAGANJE laganje radi postizanja eljenog cilja (preuivanje ili iskrivljavanje istine koja je djetetu poznata, dopunjavanje djelomino poznate istine ili izmiljanje pojedinosti koje ne postoje) vano je znati da dijete nije sposobno uoiti razliku u drutvenoj tetnosti i (ne)moralnosti pojedinih lai, a dugorono je odgojno pogubno ako odrasli ne razlikuju matu i laganje

BJEANJE individualno bjeanje- uenik koji bjei sam oslanja se na vlastite snage i time nastoji rijeiti, ublaiti ili izbjei neki osobni problem, konflikt i sl. bjeanje u skupini- najee je motivirano postizanjem nekog grupnog cilja, pri emu manji broj vrnjaka preuzima vodstvo, a ostali se preputaju njihovu vodstvu i podreenju ciljevima skupine bjeanje kao posljedica tzv. kolske fobije- djelomina ili potpuna nesposobnost pohaanja kole koja nastaje kao posljedica neobjanjivog straha od moguih kolskih situacijaAGRESIVNO PONAANJE 3 vrste agresije: fizika, verbalna i socijalna fiziko agresivno ponaanje ukljuuje sve vrste udaraca, guranja, razbijanja i sl. verbalno agresivno ponaanje ukljuuje uvrede, dobacivanje, poniavanje pred drugima, prijetnje, ucjene, odbacivanje i sl. socijalna ili neizravna agresivnost- teta ili ozljeda rtvi se nanosi posredno, najee ugroavanjem njezinih socijalnih odnosa, nastojanjem da se ti odnosi ugroze ili prijetnjom takvim ugroavanjemDELIKVENTNO PONAANJE upuuje na postojanje mnogobrojnih nepovoljnih socijalnih okolnosti u kojima djeca odrastaju te zahtijeva nedvosmislenu i kompleksnu intervenciju usmjerenu na saniranje imbenika koji su pridonijeli takvom ponaanju kad se kaznena djela ponu initi ve u ranoj ivotnoj dobi, rije je o tzv. nesocijalniziranim delikventima koji potiu iz nefunkcionalnih obitelji

ULOGA ODGOJITELJA I UITELJA osigurati osjeaje pripadanja i povezanosti, koje djeca nisu mogla doivjeti u drugim sredinama provedba empirijski provjerenih intervencija koje e djeci koja manifestiraju rizina ponaanja i/ili poremeaje u ponaanju omoguiti zadovoljavanje obrazovnih i drugih socijalnih potreba suradnja sa slubama specijaliziranim za prevenciju i tretman poremeaja u ponaanju

1