PSIHOLOGIJA OBRAZOVANJA II

pripremio:

Luka Marinović

Vasa buduca radna mjesta

Vasi buduci ucenici

ZANIMANJE - NASTAVNICA,

NASTAVNIK

Što to znači?

Što je potrebno da budem dobar nastavnik?

Jeste li samim tim što ste naučili struku, postali dobri nastavnici?

Čini li Vas Vaša stručnost

uspješnim nastavnikom?

DANE

Dobro poznavanje vlastite struke,

ne znači i biti dobar nastavnik!!!

Kako onda?

Biti nastanik jest Vaša druga struka.

Dvije struke:

1. Stručnjak u poznavanju onog što ste studirali.

Znate odgovore na pitanja: Što? Zašto?

2. Stručnjak u prijenosu tog znanja na druge. Imate nastavničke kompetencije. Znadete odgovor na pitanje: Kako?

Nemojte zanemariti ovu drugu Vašu struku, jer će Vam

trebati!

Zašto su potrebne nastavničke

kompetencije?

2 osnovna razloga:

1. Zato što radimo sa živim bićima. Biti nastavnik je jedna od rijetkih zanimanja koja se direktno bave drugim osobama – učenicima.

I to na aktivan način.

• Liječnici?

• Frizeri?

Zašto su potrebne nastavničke

kompetencije?

2. razlog:

• Interindividualne razlike. Kada bismo svi bili

jednaki, imali bismo svi iste interese iste

načine učenja, iste preferencije, pa bi mogli

generalizirati osobno iskustvo na sve, no nije

tako!

Što sve nastavnik treba znati

Slušanje

Diplomacija

Poznavanje

grupe dinamike

Poznavanje

Psi. procesa

P.O. osigurava razumijevanje...

- pojma individualnih razlika

- strukture sposobnosti i osnova kreativnosti

- prirode motivacije.

- uzroka i posljedica niskog i visokog školskog postignuća.

- odnosa emocija i učenja

- procesa samoreguliranog učenja

- nekih načina rada s darovitim učenicima kao i učenicima s posebnim potrebama.

- važnosti kvalitetne interakcije učenika i nastavnika za uspješnost procesa učenja.

- i odabranje prikladnih načina (pr)ocjenjivanja i mjerenja učenikovih znanja.

Pitanja koja mladi nastavnici

imaju prilikom ulaska u razred:

Kako da ih sve naučim i poučim onomu što znam?

Znam li ja to?

Što moram znati o njima?

Kako da ih upoznam?

Treba li biti strog – popustljiv?

Prijatelj – autoritet?

Kako ih zainteresirati za gradivo?

Kako da se dobro osjećaju na mojim satovima?

Kako da se ja dobro osjećam na svojim satovima?

Radim li dobro?

....

Što je psihologija obrazovanja?

Područje psihologije koje istražuje sve

psihološke aspekte odgoja i obrazovanja.

PODJELA

Psihologija obrazovanja sadržajno se

može podjeliti na dva velika područja:

UČENJEPODUČAVANJE

Učenici

Motivacija

Sposobnosti

Pamćenje

Zaboravljanje

Nastavnici

Vrste podučav.

Planiranje

Ocjenjivanje

Što bi bilo da nema P.O.?

Nije hipotetsko pitanje!

Svi bi se oslanjali na vlastito iskustvo?!

Kada nemamo objektivno znanje,

posežemo za onim što je nama bilo

od pomoći, za vlastitim implicitnim

teorijama i hipotezama.

no nismo svi isti!!!

Osobne hipoteze ideje mladih

nastavnika često su kontradiktorne

Moram sve znati!

Bit ću prijatelj s djecom!

Ne smijem biti prijatelj s djecom!

Moram pomagati učenicima!

Ne smijem pomagati učenicima.

Prema svima ću biti jednaka

Imat ću individualan pristup

Ako budem dobra prema učenicima

oni će biti prema meni.

Autoritarni pristup je stvar prošlosti.

Liberalni pristup je prekaotičan!

Nastavnik treba biti udaljen od učenika!

Nastavnik treba biti blizak s učenicima!

Vlastito Objektivna

iskustvo znanja

Vrijedi samo za nosioca

Upitna generalizacija

Emocionalno podržano

Sadrži pokretačku snagu. Vjerujemo mu!

Vrijedi za više ljudi

Veća moć generalizacije

Konceputalna i apstaktna

Često nemaju konativnu pokretačku snagu!

!!!

Što je više stručnjak u nečemu, čovjek

se više oslanja na ta objektivna znanja.

Što je manje stručan, više se oslanja na

vlastito iskustvo.

Program kolegija

Metode istraživanja psihologije obrazovanja

Učenje,

Pamćenje

Razvoj i individualne razlike

_________________________

Sposobnosti, inteligencija

Učenici s posebnim potrebama

Motivacija

Poučavanje

Upravljanje razredom i disciplina

Procjenjivanje i mjerenje znanja – ocjenjivanje

Alternativni pristupi u poučavanju

Korištena literatura

V Vizek Vidovi, V. Vlahović – Štetić,

Majda Rijavec, Dubravka Miljković

(2003). Psihologija obrazovanja, IEP-

VERN’, Zagreb