SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI ... - Filozofski fakultet · PDF fileNaziv kolegija Edukacijska psihologija 1 – Psihologija učenja i poučavanja ... Psihologija obrazovanja. Zagreb:

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Program: Nastavnički modul

Izvedbeni planovi

Zimski semestar akademske godine 2016./2017.

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Edukacijska psihologija 1 – Psihologija učenja i poučavanja Studij Nastavnički modul (FFRI) Semestar I Akademska godina 2016/2017 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+0+1

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljak, P 8:15 - 10:00, uč. 230; V10:15 - 12:00 (ovisno o grupama), uč. 405

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne Nositelj kolegija Rosanda Pahljina-Reinić

Kabinet F – 356 Vrijeme za konzultacije Utorkom od 10:00 do 11:30 i četvrtkom od 11:30 do 13:00

Telefon 051 265 775 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Kabinet

Vrijeme za konzultacije Telefon

e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Klasično i operantno uvjetovanje; Primjena biheviorističkih teorija učenja u poučavanju; Opservacijsko učenje; Teorija obrade informacija; Konstruktivističko shvaćanje učenja; Kognitivne i metakognitivne strategije; Primjena kognitivnih teorija učenja u poučavanju; Procjenjivanje i mjerenje znanja.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon odslušanog kolegija i položenog završnog ispita studenti će moći: 1. opisati i objasniti učenje putem klasičnog i operantnog uvjetovanja u školi 2. opisati i objasniti učenje opažanjem u školi 3. opisati i objasniti proces obrade informacija i konstruktivističku teoriju učenja 4. planirati nastavni sat uvažavajući konstruktivističke principe učenja 5. primijeniti strategije učenja (mnemotehnike, sažimanje, postavljanje pitanja) 6. opisati i objasniti mogućnosti primjene teorija učenja u poučavanju 7. opisati čimbenike kvalitetnog vrednovanja znanja 8. primijeniti normativni i kriterijski pristup ocjenjivanju

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Vježbe x

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1,0 Kontinuirana provjera znanja 1 (Aktivnosti u nastavi)

1,2 40

Kontinuirana provjera znanja 2 (Međuispit)

1,8 30

ZAVRŠNI ISPIT 1,0 30 UKUPNO 5,0 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

1. Kolić-Vehovec, S. (1999). Edukacijska psihologija. Filozofski fakultet, Rijeka. 2. Vizek-Vidović. V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M. i Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP. 3. Zarevski, P. (1994). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Slap.

IZBORNA LITERATURA

1. Anderson, J.R. (1995). Learning and memory: an integrated approach. New York: John Wiley and Sons, Inc. 2. Bigge, M.L. i Shermis, S.S. (1999). Learning theories for teachers. New York: Addison Wesley Longman, Inc. 3. Brdar, I. i Rijavec, M. (1998). Što učiniti kada dijete dobije lošu ocjenu? Zagreb: IEP. 4. Desforges, C. (2001). Uspješno učenje i poučavanje : psihologijski pristupi. Zagreb: Educa. 5. Faber, A. i Mazlish, E. (2000). Kako razgovarati s djecom da bi bolje učila. Zagreb: Mozaik knjiga. 6. Howe, M.J.A. (2002). Psihologija učenja: priručnik za nastavnike. Jastrebarsko: Naklada Slap. 7. Mackintosh, N.J. i Colman, A.M. (1995). Learning and skills. London: Longman. 8. Wood, D.J. (1995). Kako djeca misle i uče: društveni konteksti spoznajnog razvitka. Zagreb: Educa. 9. Slavin, R.E. (1997). Educational psychology: theory and practice. Boston: Allyn and Bacon.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su obvezni prisustvovati na 70% predavanja i vježbi, što im donosi 1,0 ECTS kredit.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Studenti će biti informirani usmeno tijekom nastave i putem sistema MudRi.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

U vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte.

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Pismeni ispit.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 8. 02. i 24. 02. 2017. u 10:00

Proljetni izvanredni

21. 04. 2017. u 10:00

Ljetni

Jesenski izvanredni

1. 09. i 11. 09. 2017. u 10:00

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

10.10.2016. Uvod u Edukacijsku psihologiju. Osobine nastavnika i uspješno poučavanje.

17.10.2016. Bihevioristički pristupi učenju: Klasično uvjetovanje. Primjena principa učenja klasičnim uvjetovanjem: primjeri.

24.10.2016. Bihevioristički pristupi učenju: Operantno uvjetovanje. Primjena principa učenja operantnim uvjetovanjem: primjeri.

31.10.2016. Razlikovanje klasičnog i operantnog uvjetovanja na primjerima.

07.11.2016. Socijalne teorije učenja: Opservacijsko učenje.

14.11.2016. Kognitivistički pristupi učenju i pamćenju: Teorija obrade informacija. Kognitivne i metakognitivne strategije.

21.11.2016. Kolokvij. Primjena principa teorije obrade informacija u poučavanju.

28.11.2016. Kognitivistički pristupi učenju i pamćenju: Konstruktivizam. Primjena konstruktivističke teorije učenja u poučavanju. Pristupi poučavanju.

05.12.2016. Suradničko učenje. Učenje otkrivanjem. Suradničko učenje u razredu: demonstracija tehnike. Planiranje sata u konstruktivističkom okviru.

12.12.2016. Poučavanje vještina rješavanja problema. Poučavanje misaonih vještina; kritičko mišljenje. Poučavanje vještina učenja.

19.12.2016. Procjenjivanje i mjerenje znanja.

26.12.2016. blagdani i neradni dani

02.01.2017. praznici

09.01.2017. Sastavljanje zadataka objektivnog tipa. Ocjenjivanje znanja.

16.01.2017. Subjektivni čimbenici pri ocjenjivanju. Primjena normativnog i kriterijskog ocjenjivanja na primjerima.

23.01.2017. Evaluacija rada nastavnika.

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Edukacijska psihologija 1 – Psihologija učenja i poučavanja Studij Nastavnički modul (INF, MAT, FIZ, POLITEH, APURI) Semestar I Akademska godina 2016/2017 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+0+1

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtak, P 14:15 - 16:00, uč. 230; V16:15 - 19:00 (ovisno o grupama), uč. 405

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne Nositelj kolegija Rosanda Pahljina-Reinić

Kabinet F – 356 Vrijeme za konzultacije Utorkom od 10:00 do 11:30 i četvrtkom od 11:30 do 13:00





SADRŽAJ KOLEGIJA

Klasično i operantno uvjetovanje; Primjena biheviorističkih teorija učenja u poučavanju; Opservacijsko učenje; Teorija obrade informacija; Konstruktivističko shvaćanje učenja; Kognitivne i metakognitivne strategije; Primjena kognitivnih teorija učenja u poučavanju; Procjenjivanje i mjerenje znanja.


Nakon odslušanog kolegija i položenog završnog ispita studenti će moći: 1. opisati i objasniti učenje putem klasičnog i operantnog uvjetovanja u školi 2. opisati i objasniti učenje opažanjem u školi 3. opisati i objasniti proces obrade informacija i konstruktivističku teoriju učenja 4. planirati nastavni sat uvažavajući konstruktivističke principe učenja 5. primijeniti strategije učenja (mnemotehnike, sažimanje, postavljanje pitanja) 6. opisati i objasniti mogućnosti primjene teorija učenja u poučavanju 7. opisati čimbenike kvalitetnog vrednovanja znanja 8. primijeniti normativni i kriterijski pristup ocjenjivanju


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Vježbe x


Pohađanje nastave 1,0 Kontinuirana provjera znanja 1 (Aktivnosti u nastavi)

1,2 40

Kontinuirana provjera znanja 2 (Međuispit)

1,8 30

ZAVRŠNI ISPIT 1,0 30 UKUPNO 5,0 100












1. Kolić-Vehovec, S. (1999). Edukacijska psihologija. Filozofski fakultet, Rijeka. 2. Vizek-Vidović. V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M. i Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP. 3. Zarevski, P. (1994). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Slap.

IZBORNA LITERATURA

1. Anderson, J.R. (1995). Learning and memory: an integrated approach. New York: John Wiley and Sons, Inc. 2. Bigge, M.L. i Shermis, S.S. (1999). Learning theories for teachers. New York: Addison Wesley Longman, Inc. 3. Brdar, I. i Rijavec, M. (1998). Što učiniti kada dijete dobije lošu ocjenu? Zagreb: IEP. 4. Desforges, C. (2001). Uspješno učenje i poučavanje : psihologijski pristupi. Zagreb: Educa. 5. Faber, A. i Mazlish, E. (2000). Kako razgovarati s djecom da bi bolje učila. Zagreb: Mozaik knjiga. 6. Howe, M.J.A. (2002). Psihologija učenja: priručnik za nastavnike. Jastrebarsko: Naklada Slap. 7. Mackintosh, N.J. i Colman, A.M. (1995). Learning and skills. London: Longman. 8. Wood, D.J. (1995). Kako djeca misle i uče: društveni konteksti spoznajnog razvitka. Zagreb: Educa. 9. Slavin, R.E. (1997). Educational psychology: theory and practice. Boston: Allyn and Bacon.


Studenti su obvezni prisustvovati na 70% predavanja i vježbi, što im donosi 1,0 ECTS kredit.


Studenti će biti informirani usmeno tijekom nastave i putem sistema MudRi.


U vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte.


Pismeni ispit.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 8. 02. i 24. 02. 2017. u 10:00


21. 04. 2017. u 10:00

Ljetni

Jesenski izvanredni

1. 09. i 11. 09. 2017. u 10:00


13.10.2016. Uvod u Edukacijsku psihologiju. Osobine nastavnika i uspješno poučavanje.

20.10.2016. Bihevioristički pristupi učenju: Klasično uvjetovanje. Primjena principa učenja klasičnim uvjetovanjem: primjeri.

27.10.2016. Bihevioristički pristupi učenju: Operantno uvjetovanje. Primjena principa učenja operantnim uvjetovanjem: primjeri.

03.11.2016. Razlikovanje klasičnog i operantnog uvjetovanja na primjerima.

10.11.2016. Socijalne teorije učenja: Opservacijsko učenje.

17.11.2016. Kognitivistički pristupi učenju i pamćenju: Teorija obrade informacija. Kognitivne i metakognitivne strategije.

24.11.2016. Kolokvij. Primjena principa teorije obrade informacija u poučavanju.

02.12.2016. Kognitivistički pristupi učenju i pamćenju: Konstruktivizam. Primjena konstruktivističke teorije učenja u poučavanju. Pristupi poučavanju.

08.12.2016. Suradničko učenje. Učenje otkrivanjem. Suradničko učenje u razredu: demonstracija tehnike. Planiranje sata u konstruktivističkom okviru.

15.12.2016. Poučavanje vještina rješavanja problema. Poučavanje misaonih vještina; kritičko mišljenje. Poučavanje vještina učenja.

22.12.2016. Procjenjivanje i mjerenje znanja.



12.01.2017. Sastavljanje zadataka objektivnog tipa. Ocjenjivanje znanja.

19.01.2017. Subjektivni čimbenici pri ocjenjivanju. Primjena normativnog i kriterijskog ocjenjivanja na primjerima.

26.01.2017. Evaluacija rada nastavnika.

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija OSNOVE JEZIČNE KULTURE Studij Nastavnički modul na diplomskim studijima Semestar 1. semestar Akademska godina 2016./2017. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15 + 15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave

petkom, 10,15 – 11,00 (P); 11,15 – 12,00 (S), dv. 230

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

-

Nositelj kolegija prof. dr. sc. Diana Stolac Kabinet F – 603

Vrijeme za konzultacije četvrtkom 10,30 – 12,00 (i ponedjeljkom prema dogovoru e-poštom) Telefon 265 – 668

e-adresa [email protected]; [email protected]

Suradnik na kolegiju – Kabinet


e-adresa II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Jezik kao sustav i jezik kao standard (sistemske norme i funkcionalne norme); standardni jezik i njegove norme; realizacija standardnoga jezika i funkcionalni stilovi (stilističke norme); elementi gramatičke (morfološke, sintaktičke) i leksičke norme; normativni priručnici (gramatike, rječnici, pravopisi) i način njihove uporabe.

Pismeno izražavanje; ortografska (pravopisna) norma; pravopisna pravila; pravopisni priručnici; oblici pismenoga izražavanja i struktura teksta.

Usmeno izražavanje; ortoepska norma; vrednote govornoga jezika (rečenična melodija, intonacija, rečenični naglasak); javni govor.

Jezik u funkciji struke; znanstveni stil kao jedan od funkcionalnih stilova standardnoga jezika; značajke i unutarstilska raslojavanja (stručni, popularnoznanstveni, znanstveni itd.); stručno nazivlje; terminologijski rječnici; hrvatski jednojezični rječnici; organizacija znanstvenoga/stručnoga teksta (pisanoga i/ili izgovorenoga). Administrativni stil; administrativne pisane forme (molba, žalba, poslovno pismo, izvještaj itd.).


Nakon odslušane će nastave studenti moći: • samostalno pretraživati jezikoslovne priručnike i mrežne stranice te tumačiti prikupljene podatke; • samostalno interpretirati osnovne značajke hrvatskoga standardnoga jezika u 21. stoljeću; • iščitavati osnovne značajke različitih funkcionalnih stilova i primjenjivati ih; • u nastavi primjenjivati stečene spoznaje u pisanom (na nastavnom materijalu, prezentacijama, ploči i dr.) i usmenom izričaju (izlaganju, raspravi, ispitivanju i sl.).

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE

UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1 -

Aktivnost u nastavi 0,5 30 Kontinuirana provjera znanja 1 0,5 30 Kontinuirana provjera znanja 2 1 40 ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita. - UKUPNO 3 100


Aktivnost u nastavi

Redovito pohađanje nastave, priprema za nastavu i sudjelovanje u njezinu tijeku. Planirane su kratke pisane vježbe te istraživački zadatak koji će biti proveden i izložen na satima seminara u dogovoru s nastavnikom, a prema potrebama studenata. Istraživački zadatak nosi najviše 10 ocjenskih bodova. U slučaju neopravdanoga kašnjenja s predajom rada studentu se od postignutih oduzima 5 ocjenskih bodova.

Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu.

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Pišu se dva međuispita. Prvim se provjerava usvojenost pravopisne norme, a drugim pravopisne i gramatičke norme.

Prvi međuispit nosi 30 ocjenskih bodova. Klasične se ocjene u ocjenske bodove preračunavaju na sljedeći način:

Izvrstan (5) – 27 – 30 bodova Vrlo dobar (4) – 23 – 26 bodova Dobar (3) –19 – 22 boda Dovoljan (2) – 15 – 18 bodova.

Drugi međuispit nosi 40 ocjenskih bodova. Klasične se ocjene u ocjenske bodove preračunavaju na sljedeći način:


Napomena: Prvi se međuispit piše krajem studenoga, a drugi sredinom siječnja. Uvjet za izlazak na drugi međuispit je pozitivno ocijenjen prvi međuispit. Eventualni će se popravci međuispita održati u dogovoru sa studentima i u vrijeme zimskih ispitnih rokova nositelja kolegija. Pristup popravku međuispita Pristup popravku međuispita (kolokvija) omogućit će se u dodatnom terminu: – studentima koji su na pojedinom kolokviju u redovitom terminu ostvarili 15, odnosno 20 ili manje bodova; – studentima koji zbog zdravstvenih razloga nisu mogli pristupiti polaganju kolokvija u redovitom terminu. Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:









IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Frančić, Anđela – Hudeček, Lana – Mihaljević, Milica, Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005.

2. Hrvatski pravopis, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013. http://pravopis.hr/ 3. Silić, Josip, Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Disput, Zagreb, 2006. 4. Težak, Stjepko – Babić, Stjepan, Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb (od) 71992.

IZBORNA LITERATURA

1. Anić, Vladimir, Rječnik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb 31998. (ili koje ranije izdanje). 2. Anić, Vladimir – Goldstein, Ivo, Rječnik stranih riječi, Novi Liber, Zagreb, 1999. 3. Babić, Stjepan – Finka, Božidar – Moguš, Milan, Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 1996. 4. Badurina, Lada – Marković, Ivan – Mićanović, Krešimir, Hrvatski pravopis, Matica hrvatska, Zagreb,

2007. 5. Barić, Eugenija – Lončarić, Mijo – Malić, Dragica – Pavešić, Slavko – Peti, Mirko – Zečević, Vesna –

Znika, Marija, Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995. 6. Barić, Eugenija – Hudeček, Lana – Koharović, Nebojša – Lončarić, Mijo – Lukenda, Marko – Mamić,

Mile – Mihaljević, Milica – Šarić, Ljiljana – Švaćko, Vanja – Vukojević, Luka – Zečević, Vesna – Žagar, Mateo, Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999.

7. Batnožić, Slaven – Ranilović, Branko – Silić, Josip, Hrvatski računalni pravopis (Gramatičko pravopisni računalni vodič), Matica hrvatska – SYS, Zagreb, 1996.

8. Govorimo hrvatski (jezični savjeti), priredio M. Dulčić, Zagreb, 1997. 9. Govorimo hrvatski (jezični savjeti) – na www.hrt.hr 10. Hrvatski jezični portal, Novi Liber, http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=baza 11. Hrvatski na maturi, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2014.; http://matura.ihjj.hr/ 12. Hudeček, Lana – Milica Mihaljević, Jezik medija: publicistički funkcionalni stil, HSN, Zagreb, 2009. 13. Jezični priručnik Coca-Cola HBC Hrvatska, Zagreb, 2011. http://www.prirucnik.hr/ 14. Opačić Nives: Reci mi to kratko i jasno: Hrvatski za normalne ljude, Novi Liber, Zagreb, 2009. 15. Rječnik hrvatskoga jezika, ur. Jure Šonje, Leksikografski zavod – Školska knjiga, Zagreb, 2001.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Studenti mogu izostati najviše 30% sa sati predavanja i seminara. Za više izostanka studenti će dobiti dodatni seminar. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-poštom na adrese [email protected]; [email protected] Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. U vrijeme nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza. Studenti su dužni aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni tijekom seminara, a moraju se unaprijed pripremati za izvođenje seminarskih sati jer moraju poznavati građu koja se problematizira.


• konzultacije • mrežne stranice Odsjeka za kroatistiku i Fakulteta • e-pošta • oglasna ploča


• u vrijeme konzultacija

• e-poštom • Nastavnik nije dužan u vrijeme tjednoga odmora i praznika pružati uslugu elektroničke komunikacije.


Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena. Nema završnoga ispita.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 1. i 15. veljače 2017. u 10 sati Proljetni

izvanredni 21. travnja 2017. (u 14 sati)

Ljetni -

Jesenski izvanredni

5. i 12. rujna 2017. (u 10 sati)

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME

1. Uvod u kolegij

2. Jezik / književni jezik / jezične razine / jezikoslovno nazivlje

3. Tipologija normi

4. Pravopisna norma I.

5. Pravopisna norma II.

6. Gramatička norma I.

7. Gramatička norma II.

8. Leksikologija i leksikografija

9. Funkcionalni stilovi

10. Stručno nazivlje

11. Jezično savjetništvo I.

12. Jezično savjetništvo II.

13. Usmeno izražavanje; vrednote govorenoga jezika

14. Administrativni stil; administrativne pisane forme

15. Zaključno predavanje

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija OSNOVE JEZIČNE KULTURE

Studij Nastavnički modul na diplomskim studijima (studenti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci)

Semestar 1. semestar Akademska godina 2016./2017. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15 + 15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave

petkom 12,15 – 13,00 (P); 13,15 – 14,00 (S); F – 230

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

-

Nositelj kolegija doc. dr. sc. Anastazija Vlastelić Kabinet F – 615

Vrijeme za konzultacije utorkom 11,15 – 12,00; petkom 9,30 – 10,15 Telefon 265 – 683

e-adresa [email protected] Suradnik na kolegiju –

Kabinet Vrijeme za konzultacije

Telefon e-adresa

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Jezik kao sustav i jezik kao standard (sistemske norme i funkcionalne norme); standardni jezik i njegove norme; realizacija standardnoga jezika i funkcionalni stilovi (stilističke norme); elementi gramatičke (morfološke, sintaktičke) i leksičke norme; normativni priručnici (gramatike, rječnici, pravopisi) i način njihove uporabe.

Pismeno izražavanje; ortografska (pravopisna) norma; pravopisna pravila; pravopisni priručnici; oblici pismenoga izražavanja i struktura teksta.

Usmeno izražavanje; ortoepska norma; vrednote govornoga jezika (rečenična melodija, intonacija, rečenični naglasak).

Jezik u funkciji struke; znanstveni stil kao jedan od funkcionalnih stilova standardnoga jezika; značajke i unutarstilska raslojavanja (stručni, popularnoznanstveni, znanstveni itd.); stručno nazivlje; terminologijski rječnici; hrvatski jednojezični rječnici; organizacija znanstvenoga/stručnoga teksta (pisanoga i/ili izgovorenoga). Administrativni stil; administrativne pisane forme (molba, žalba, poslovno pismo, izvještaj itd.).


Nakon odslušane će nastave studenti moći: • samostalno pretraživati jezikoslovne priručnike i mrežne stranice te tumačiti prikupljene podatke; • samostalno interpretirati osnovne značajke hrvatskoga standardnoga jezika u 21. stoljeću; • iščitavati osnovne značajke različitih funkcionalnih stilova i primjenjivati ih; • u nastavi primjenjivati stečene spoznaje u pisanom (na nastavnom materijalu, prezentacijama, ploči i dr.) i usmenom izričaju (izlaganju, raspravi, ispitivanju i sl.).

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE

UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1 -

Aktivnost u nastavi 0,5 30 Kontinuirana provjera znanja 1 0,5 30 Kontinuirana provjera znanja 2 1 40 ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita. - UKUPNO 3 100


Aktivnost u nastavi

Redovito pohađanje nastave, priprema za nastavu i sudjelovanje u njezinu tijeku. Planirane su kratke pisane vježbe te istraživački zadatak koji će biti proveden i izložen na satima seminara u dogovoru s nastavnikom, a prema potrebama studenata. Istraživački zadatak nosi najviše 10 ocjenskih bodova. U slučaju neopravdanoga kašnjenja s predajom rada studentu se od postignutih oduzima 5 ocjenskih bodova.

Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu.

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Pišu se dva međuispita. Prvim se provjerava usvojenost pravopisne norme, a drugim pravopisne i gramatičke norme.

Prvi međuispit nosi 30 ocjenskih bodova. Klasične se ocjene u ocjenske bodove preračunavaju na sljedeći način:


Drugi međuispit nosi 40 ocjenskih bodova. Klasične se ocjene u ocjenske bodove preračunavaju na sljedeći način:


Napomena: Prvi se međuispit piše krajem studenoga, a drugi sredinom siječnja. Uvjet za izlazak na drugi međuispit je pozitivno ocijenjen prvi međuispit. Eventualni će se popravci međuispita održati u dogovoru sa studentima i u vrijeme zimskih ispitnih rokova nositelja kolegija. Pristup popravku međuispita Pristup popravku međuispita (kolokvija) omogućit će se u dodatnom terminu : – studentima koji su na pojedinom kolokviju u redovitom terminu ostvarili 15, odnosno 20 ili manje bodova; – studentima koji zbog zdravstvenih razloga nisu mogli pristupiti polaganju kolokvija u redovitom terminu. Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:









IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

5. Babić, Stjepan – Finka, Božidar – Moguš, Milan, Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 1996. 6. Frančić, Anđela – Hudeček, Lana – Mihaljević, Milica, Normativnost i višefunkcionalnost u

hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005. 7. Hrvatski pravopis, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013. http://pravopis.hr/ 8. Silić, Josip, Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Disput, Zagreb, 2006. 9. Težak, Stjepko – Babić, Stjepan, Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb (od) 71992.

IZBORNA LITERATURA

16. Anić, Vladimir, Rječnik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb 31998. (ili koje ranije izdanje). 17. Anić, Vladimir – Goldstein, Ivo, Rječnik stranih riječi, Novi Liber, Zagreb, 1999. 18. Badurina, Lada – Marković, Ivan – Mićanović, Krešimir, Hrvatski pravopis, Matica hrvatska, Zagreb,

2007. 19. Barić, Eugenija – Lončarić, Mijo – Malić, Dragica – Pavešić, Slavko – Peti, Mirko – Zečević, Vesna –

Znika, Marija, Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995. 20. Barić, Eugenija – Hudeček, Lana – Koharović, Nebojša – Lončarić, Mijo – Lukenda, Marko – Mamić,

Mile – Mihaljević, Milica – Šarić, Ljiljana – Švaćko, Vanja – Vukojević, Luka – Zečević, Vesna – Žagar, Mateo, Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999.

21. Jezične tehnologije za hrvatski jezik (jezičnotehnološki alati), http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/alati.htm 22. Govorimo hrvatski (jezični savjeti), priredio M. Dulčić, Zagreb, 1997. 23. Govorimo hrvatski (jezični savjeti) – na www.hrt.hr 24. Hrvatski jezični portal, Novi Liber, http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=baza 25. Hrvatski na maturi, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2014.; http://matura.ihjj.hr/ 26. Hudeček, Lana – Milica Mihaljević, Jezik medija: publicistički funkcionalni stil, HSN, Zagreb, 2009. 27. Jezični priručnik Coca-Cola HBC Hrvatska, Zagreb, 2011. http://www.prirucnik.hr/ 28. Opačić Nives: Reci mi to kratko i jasno: Hrvatski za normalne ljude, Novi Liber, Zagreb, 2009.,

22015. 29. Veliki rječnik standardnoga hrvatskog jezika, ur. Ljiljana Jojić, Školska knjiga, Zagreb, 2015.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Studenti mogu izostati najviše 30% sa sati predavanja i seminara. Za više izostanka studenti će dobiti dodatni seminar. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-poštom na adresu [email protected]. Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. U vrijeme nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza. Studenti su dužni aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni tijekom seminara, a moraju se unaprijed pripremati za izvođenje seminarskih sati jer moraju poznavati građu koja se problematizira.


• konzultacije • mrežne stranice Odsjeka za kroatistiku i Fakulteta • e-pošta • oglasna ploča


• u vrijeme konzultacija

• e-poštom • Nastavnik nije dužan u vrijeme tjednoga odmora i praznika pružati uslugu elektroničke komunikacije.


Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena. Nema završnoga ispita.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 7. i 21. veljače (u 10 sati)


pismeni i usmeni: 21. travnja (od 14 sati)

Ljetni -

Jesenski izvanredni

5. i 12. rujna (u 10 sati)


DATUM NAZIV TEME

1. Uvod u kolegij

2. Jezik / književni jezik / jezične razine / jezikoslovno nazivlje

3. Tipologija normi

4. Pravopisna norma I.

5. Pravopisna norma II.

6. Gramatička norma I.

7. Gramatička norma II.

8. Leksikologija i leksikografija

9. Funkcionalni stilovi

10. Stručno nazivlje

11. Jezično savjetništvo I.

12. Jezično savjetništvo II.

13. Usmeno izražavanje; vrednote govorenoga jezika

14. Administrativni stil; administrativne pisane forme

15. Zaključno predavanje

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Opća pedagogija Studij Sveučilišni diplomski studij – nastavnički modul Semestar 1 Akademska godina 2016/2017 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+1+0 (30+15+0)

Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Predavanja: Utorkom, 12:15 – 14:00 h Prostorija: 230 Napomena: studenti FFRI Seminari: Srijedom: 14:15 – 18:00 h Prostorija: 406 Napomena: po grupama

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Kornelija Mrnjaus

Kabinet 323

Vrijeme za konzultacije Utorkom 10:00 – 11:30 Dogovor putem e-maila

Telefon 051/265-721 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Iva Buchberger, mag. paed. et phil. Kabinet 322

Vrijeme za konzultacije Četvrtkom 10:00-11:30 Dogovor putem e-maila


II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij uključuje sljedeće sadržaje: Uvod u pedagogiju: pojam pedagogije; mjesto pedagogije u sustavu znanosti; pedagogijske

discipline. Pojam odgoja: aspekti odgoja; bitne odrednice odgoja (ideali, ciljevi, zadaci); odgoj i vrijednosti;

podjele odgoja; odgoj kao društvena funkcija (socijalizacija, enkulturacija); utjecaji naslijeđa i društvene sredine; odgojne sredine; pregled ideja o odgoju kroz povijest.

Stilovi odgoja: stilovi odgoja različitih profila odgajatelja (nastavnika, razrednika, i dr.). Međuljudski odnos – temelj odgojnog procesa: opće karakteristike međuljudskog odnosa;

specifičnost odnosa odgajatelj – odgajanik; socijalna percepcija – uloga u odgojnom procesu; emocionalni stavovi – odgojni proces i stavovi nastavnika; empatija – važnost empatije u odgoju.

Interakcija i komunikacija u odgoju: oblici komunikacije; teorija komunikacije P. Watzlawicka; uspješna odgojna komunikacija

Interakcija i komunikacija u razredu: socio-emocionalna klima u razredu; stavovi nastavnika i interakcija u razredu; socijalna reverzibilnost u razrednoj komunikaciji.

Razrednik kao odgajatelj: osobnost razrednika kao odgajatelja; područja odgojnog djelovanja razrednika.

Suvremeni aspekti odgoja: interkulturalni odgoj i obrazovanje, odgoj i obrazovanje za ljudska prava; građanski odgoj.


Cilj predmeta je predstaviti studentima nastavničkog smjera osnovne odrednice fenomena i procesa odgoja i profesionalne uloge nastavnika kao odgajatelja. Stečene kompetencije studentima će pomoći u učinkovitijem suočavanju s odgojnim dimenzijama nastavnog procesa. Nakon odslušanog predmeta očekuje se da studenti mogu:

1. opisati, definirati i objasniti aspekte i bitne odrednice fenomena i procesa odgoja;

2. odrediti, objasniti i usporediti osnovne dimenzije odgojnog rada; 3. analizirati fenomen odgoja na primjerima i slučajevima iz školske prakse; 4. opisati i objasniti obilježja stilova odgoja različitih profila odgajatelja (nastavnika, razrednika, i dr.); 5. odrediti i objasniti obilježja međuljudskog odnosa u odgojnom kontekstu; 6. navesti oblike komunikacije i objasniti obilježja uspješne odgojne komunikacije; 7. analizirati aspekte interakcije i komunikacije u razredu; 8. navesti i analizirati glavna obilježja suvremenih pristupa odgoju.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo – Obrazovanje na

daljinu Mudri x


Aktivnost u nastavi i doprinos nastavi 0,5 10 Kontinuirana provjera znanja 1 1 20 Kontinuirana provjera znanja 2 2 40 Kontinuirana provjera znanja 3 1,5 30 UKUPNO 5 100


Napomena: Na ovom predmetu studenti svih 100 ocjenskih bodova stječu tijekom semestra te na kraju nemaju završni ispit. Studenti iz ovog predmeta dobivaju ocjenu.











1. Mrnjaus, K.(2008). Pedagoška promišljanja o vrijednostima. Rijeka: Filozofski fakultet 2. Mušanović, M., Lukaš, M. (2011). Osnove pedagogije. Rijeka: Hrvatsko futurološko društvo 3. Vujčić, V. (2013). Opća pedagogija. Novi pristup znanosti o odgoju. Zagreb: HPKZ 4. Vukasović, A. (1999). Pedagogija. Zagreb: Hrvatski katolički zbor MI

IZBORNA LITERATURA

Mrnjaus, K., Rončević, N., Ivošević, L. (2013). (Inter)kulturalna dimenzija u odgoju i obrazovanju. Rijeka: Filozofski fakultet

Rosenberg, M. B. (2006). Nenasilna komunikacija. Jezik života. Osijek: Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Neill, A.S. (1988). Slobodna djeca Samerhila. Beograd: BIGZ Winkel, R. (1996). Djeca koju je teško odgajati. Zagreb: Educa Matijević, M. (1994). Humor u nastavi. Zagreb: UNA-MTV Miljković, D. (1996). Pomozite svojoj djeci da razviju samopouzdanje. Đakovo: Temposhop Sullo, R. A. (1995). Učite ih da budu sretni. Zagreb: Alinea Čudina-Obradović, M. (1995). Kako postati bolji učenik. Đakovo: Temposhop Ajduković M., Pečnik N. (1993). Nenasilno rješavanje sukoba. Zagreb: Alinea Biddulph, S. (1997). Tajna sretne djece. Zagreb: Prosvjeta Čudina-Obradović, M.,Težak, D. (1995). Mirotvorni razred - priručnik za učenje o nenasilnom odgoju. Zagreb:

Znamen Glasser, W. (2005). Kvalitetna škola:škola bez prisile. Zagreb: Alinea Ortner, G. (1998). Bajke koje pomažu djeci. Zagreb: Mozaik knjiga

Ouklander, V.(1997). Put do dječjeg srca. Zagreb Priručnik za nastavnike: pomoć u provedbi građanskog odgoja i obrazovanja (2014). Preuzeto 7. srpnja 2014.

na http://www.mmh.hr/files/ckfinder/files/GOO%20prirucnik%20za%20nastavnike_SCREEN.pdf

Matijević, M. (2001). Alternativne škole. Zagreb: Tipex., str. 13-16., 56-77., 80-82.

Miljković, D.; Rijevec, M. (2004). Bolje biti vjetar, nego list. Zagreb. IEP. , str. 28-29; 34-37; 47-49.

Runkel, E. H. (2008). Odgojite svoje dijete bez vikanja. Zagreb: V. B. Z. , str. 115-119.

Slunjski, E. (2013). Kako djetetu pomoći da ...: priručnik za roditelje, odgajatelje i učitelje. Zagreb: Element.

Suzić, N. (2005). Pedagogija za XXI vijek. Banja Luka: TT-Centar.

Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo. Kompas – kratki vodič za praktičare, str. 17-22. Preuzeto 23. travnja 2012. s www.civilnodrustvo-istra.hr/uploads/media/1-Poglavlje1.pdf

Odgoj i obrazovanje za održivi razvoj: Kako spasiti našu zemlju? (2010), str. 15-18. Preuzeto 23. travnja 2012. s www.skolskenovine.hr/upload/tjednik/40-2010_110117125950.pdf


Studenti su pozvani redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave (predavanja i seminari) iz kolegija. Aktivnom participacijom na svim oblicima nastave student ostvaruje 10 ocjenskih bodova. Student je dužan informirati se o nastavi s koje je izostao te o svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno kako bi mogao aktivno sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno ne izvršavanje tekućih zadataka). Student koji ne izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom kolegija neće moći prijaviti ispit. Proces učenja i poučavanja zajednička je aktivnost nositelja kolegija, asistenta i studenata te stoga studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za ostvarivanje očekivanih ishoda kolegija. Korištenje mobitela tijekom nastave je zabranjeno. Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, pozitivnog i ugodnog ozračja. Student je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente/studentice.

Student je dužan pridržavati se dogovorenih rokova za predaju samostalnih zadataka. Rokovi za predaju studentskih uradaka bit će dogovoreni sa studentima i objavljeni na stranici kolegija na Mudrom. Ukoliko uradak nije predan u dogovorenom roku, smatrat će se da student nije izvršio zadatak.


Sve relevantne informacije o predavanjima i seminarima iz kolegija te o obavezama studenata, student će moći dobiti tijekom nastave i konzultacija, na oglasnoj ploči Odsjeka za pedagogiju te putem sustava Mudri. Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti isključivo na konzultacijama ili putem sustava Mudri. Studenti su obavezni kontinuirano provjeravati Mudri i oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju.


Studenti će osim na predavanjima i seminarima moći kontaktirati nositeljicu kolegija i asistenticu u terminima predviđenim za konzultacije. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni pripremiti se za sadržaj konzultacija. Mole se studenti da e-mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositeljice kolegija i asistentice. Sve informacije o eventualnom izostajanju s nastave, nemogućnosti izvršavanja dogovorenih obveza i ostale relevantne informacije studenti mogu dati nositelju kolegija isključivo u terminima predviđenim za konzultacije. Iznimno, putem e-maila. Prilikom slanja e-maila u subject poruke treba upisati svoje Prezime_Ime_Studij (npr. Ivic_Iva_NM) U svrhu ostvarivanja komunikacije putem sustava Mudri studenti su se dužni u prvom tjednu nastave prijaviti na kolegij postavljen na Mudri.


Na ovom predmetu studenti svih 100 ocjenskih bodova stječu tijekom semestra te na kraju nemaju završni ispit. Studenti iz ovog predmeta dobivaju ocjenu.


Od studenata se očekuje visok stupanj samostalnosti i odgovornosti u radu. Tijekom rada na kolegiju poticat će se poučavanje usmjereno studentu i aktivni pristup učenju. Prilikom izrade zadataka predviđenih planom i programom kolegija studenti se ne smiju služiti tuđim tekstom kao svojim Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je

sankcijama predviđenim važećim aktima! Uratke koje studenti budu slali putem sutava Mudri trebaju imenovati prema uputi koju će dobiti na predavanjima odnosno seminarima. Kopije svojih radova studenti trebaju zadržati sve do kraja kolegija odnosno dok ne polože završni ispit iz kolegija. Za uspješan rad na kolegiju od studenata se očekuje da znaju koristiti računalo, program za obradu teksta (Microsoft Word), program za izradu prezentacija (Microsoft Power Point), elektronsku poštu (čitati i slati poruke s privitkom) i pretraživati Internet. Također, od studenta se očekuje poznavanje engleskog jezika (čitanje i razumijevanje teksta na engleskom jeziku).

ISPITNI ROKOVI

Zimski 6.2.2017. u 9:30h 20.2.2017. u 9:30h


18.4.2017. u 9:30h

Ljetni

Jesenski izvanredni

5.9.2017. u 9:30h 12.9.2017. u 9:30h


11.10.2016. Uvodno izlaganje plana i programa kolegija

18.10.2016. Uvod u pedagogiju

25.10.2016. Pojam odgoja

8.11.2016. Stilovi odgoja

15.11.2016. Međuljudski odnos – temelj odgojnog procesa 1


29.11.2016. Interakcija i komunikacija u odgoju

6.12.2016. Razrednik kao odgajatelj

13.12.2016. Emocionalna pedagogija

20.12.2016. Individualni rad

10.1.2017. Gostujuće predavanje

17.1.2017. Pisana provjera znanja

24.1.2017. Suvremeni aspekti odgoja / Kvalitetna škola / evaluacija

*Moguća su manja odstupanja u redoslijedu tema predavanja. VII. POPIS TEMA, zimski semestar 2016 / 2017. – SEMINARI OPĆA PEDAGOGIJA

Tjedan/ datum

Tema

11.10. Uvodni dio: podjela u grupe i podjela tema seminarskog rada (nakon predavanja)

12.10. - prezentacije Samostalni rad studenata: istraživanje zadane teme seminarskog rada

19.10. Prezentacijske vještine: interaktivno predavanje (1. i 2. grupa)


2.11. Prezentacijske vještine: pedagoška radionica (1. i 2. grupa)

9.11.. Prezentacijske vještine: pedagoška radionica (3. i 4. grupa)

16.11. Razvoj emocionalne inteligencije kod učenika

Razvoj socijalnih vještina kod učenika

Prezentacije studenata (1. i 2. grupa)

23.11.

Razvoj emocionalne inteligencije kod učenika

Razvoj socijalnih vještina kod učenika Prezentacije studenata (3. i 4. grupa)

30.11.

Razvoj kreativnosti kod učenika

Razvoj kritičkog mišljenja kod učenika Prezentacije studenata (1. i 2. grupa)

7.12.



14.12.

Razvoj samostalnosti i odgovornosti kod učenika

Razvoj tolerancije i poštovanja različitosti kod učenika Prezentacije studenata (1. i 2. grupa)

21.12.



11.1. Razvoj samopouzdanja učenika

Razvoj pozitivnog odnosa prema školi i učenju kod učenika Prezentacije studenata (1. i 2. grupa)

18.1.

Razvoj samopouzdanja učenika


25.1. Zaključna razmatranja i evaluacija kolegija, moguće nadoknade i dopunske aktivnosti

*Moguća su manja odstupanja

PRILOG Aktivnost u nastavi Student-ica iz aktivnog sudjelovanja na seminarima (aktivno sudjelovanje u raspravama na forumima, direktnoj nastavi, aktivno slušanje, ...) može ostvariti do 10 ocjenskih bodova.

Kontinuirana provjera znanja 1 – Prikaz rada Student-ica treba pročitati i izraditi prikaz dva znanstvena ili stručna rada iz područja pedagogije tematski vezana uz predmet koji studiraju. Iz prikaza rada student-ica može ukupno dobiti 20 bodova. Detaljna uputa za izradu prikaza bit će objavljena na sustavu Mudri. Prikaz rada student-ica treba predati putem sustava Mudri najkasnije do 31.12.2016. Kontinuirana provjera znanja 2 – Seminarski rad Studenti u grupi obrađuju zadanu temu iz područja odgoja i obrazovanja, pripremaju prezentaciju i prezentiraju temu kolegama na nastavi, sudjeluju u raspravama. Studenti će dobiti sve potrebne informacije i upute za prezentaciju seminarskog rada te će se upoznati s kriterijima za bodovanje. Prilikom obrade teme i pripreme prezentacije studenti će koristiti metode analize, prikupljanja i prikaza informacija iz relevantne i recentne literature iz područja odgoja i obrazovanja. Iz prezentacije seminarskog rada student/ica može maksimalno ostvariti 40 ocjenskih bodova prema sljedećim kriterijima ocjenjivanja:

KRITERIJ Maksimalni broj ocjenskih bodova

Prezentacija seminarskog rada

Zadovoljeni formalni uvjeti (prezentacija prati zadane upute, rad se prezentira, ne čita, poštivanje zadanog vremena, ...)

5

Jasno i strukturirano prezentiran seminarski rad 10

Uspješna interpretacija sadržaja s pedagoškog aspekta 10

Poželjna verbalna i neverbalna komunikacija 10

Prilagodba nastavnoj situaciji, originalan i kreativan način prezentacije

5

Ukupno prezentacija 40

*Napomena: Studenti će dobiti detaljnu uputu što se od njih očekuje u okviru prezentacije. Održat će se i interaktivno predavanje te pedagoška radionica na temu Prezentacijske vještine. Kontinuirana provjera znanja 3 – Pisana provjera znanja Kontinuirana provjera znanja (pisana provjera znanja) održat će se jedanput u semestru i obuhvaćat će teme obrađene na predavanjima. S datumom održavanja pisane provjere znanja student će biti upoznat na početku semestra. Iz pisane provjere znanja student-ica može ukupno ostvariti 30 ocjenskih bodova. Pristupanje provjeri znanja je obavezno.

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Opća pedagogija Studij Sveučilišni diplomski studij – nastavnički modul Semestar 1 Akademska godina 2016/2017 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+1+0 (30+15+0)


Predavanja: Četvrtkom, 10:15 – 12:00 h Prostorija: 230 Napomena: studenti APURI, Odjeli Seminari: Srijedom: 14:15 – 18:00 h Prostorija: 406 Napomena: po grupama

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Kornelija Mrnjaus

Kabinet 323

Vrijeme za konzultacije Utorkom 10:00 – 11:30 Dogovor putem e-maila


Suradnik na kolegiju Iva Buchberger, mag. paed. et phil. Kabinet 322

Vrijeme za konzultacije Četvrtkom 10:00-11:30 Dogovor putem e-maila



Kolegij uključuje sljedeće sadržaje: Uvod u pedagogiju: pojam pedagogije; mjesto pedagogije u sustavu znanosti; pedagogijske

discipline. Pojam odgoja: aspekti odgoja; bitne odrednice odgoja (ideali, ciljevi, zadaci); odgoj i vrijednosti;

podjele odgoja; odgoj kao društvena funkcija (socijalizacija, enkulturacija); utjecaji naslijeđa i društvene sredine; odgojne sredine; pregled ideja o odgoju kroz povijest.

Stilovi odgoja: stilovi odgoja različitih profila odgajatelja (nastavnika, razrednika, i dr.). Međuljudski odnos – temelj odgojnog procesa: opće karakteristike međuljudskog odnosa;

specifičnost odnosa odgajatelj – odgajanik; socijalna percepcija – uloga u odgojnom procesu; emocionalni stavovi – odgojni proces i stavovi nastavnika; empatija – važnost empatije u odgoju.

Interakcija i komunikacija u odgoju: oblici komunikacije; teorija komunikacije P. Watzlawicka; uspješna odgojna komunikacija

Interakcija i komunikacija u razredu: socio-emocionalna klima u razredu; stavovi nastavnika i interakcija u razredu; socijalna reverzibilnost u razrednoj komunikaciji.

Razrednik kao odgajatelj: osobnost razrednika kao odgajatelja; područja odgojnog djelovanja razrednika.

Suvremeni aspekti odgoja: interkulturalni odgoj i obrazovanje, odgoj i obrazovanje za ljudska prava; građanski odgoj.


Cilj predmeta je predstaviti studentima nastavničkog smjera osnovne odrednice fenomena i procesa odgoja i profesionalne uloge nastavnika kao odgajatelja. Stečene kompetencije studentima će pomoći u učinkovitijem suočavanju s odgojnim dimenzijama nastavnog procesa. Nakon odslušanog predmeta očekuje se da studenti mogu:

9. opisati, definirati i objasniti aspekte i bitne odrednice fenomena i procesa odgoja;

10. odrediti, objasniti i usporediti osnovne dimenzije odgojnog rada; 11. analizirati fenomen odgoja na primjerima i slučajevima iz školske prakse; 12. opisati i objasniti obilježja stilova odgoja različitih profila odgajatelja (nastavnika, razrednika, i dr.); 13. odrediti i objasniti obilježja međuljudskog odnosa u odgojnom kontekstu; 14. navesti oblike komunikacije i objasniti obilježja uspješne odgojne komunikacije; 15. analizirati aspekte interakcije i komunikacije u razredu; 16. navesti i analizirati glavna obilježja suvremenih pristupa odgoju.



Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo – Obrazovanje na

daljinu Mudri x


Aktivnost u nastavi i doprinos nastavi 0,5 10 Kontinuirana provjera znanja 1 1 20 Kontinuirana provjera znanja 2 2 40 Kontinuirana provjera znanja 3 1,5 30 UKUPNO 5 100


Napomena: Na ovom predmetu studenti svih 100 ocjenskih bodova stječu tijekom semestra te na kraju nemaju završni ispit. Studenti iz ovog predmeta dobivaju ocjenu.











1. Mrnjaus, K.(2008). Pedagoška promišljanja o vrijednostima. Rijeka: Filozofski fakultet 2. Mušanović, M., Lukaš, M. (2011). Osnove pedagogije. Rijeka: Hrvatsko futurološko društvo 3. Vujčić, V. (2013). Opća pedagogija. Novi pristup znanosti o odgoju. Zagreb: HPKZ 4. Vukasović, A. (1999). Pedagogija. Zagreb: Hrvatski katolički zbor MI

IZBORNA LITERATURA

Mrnjaus, K., Rončević, N., Ivošević, L. (2013). (Inter)kulturalna dimenzija u odgoju i obrazovanju. Rijeka: Filozofski fakultet

Rosenberg, M. B. (2006). Nenasilna komunikacija. Jezik života. Osijek: Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Neill, A.S. (1988). Slobodna djeca Samerhila. Beograd: BIGZ Winkel, R. (1996). Djeca koju je teško odgajati. Zagreb: Educa Matijević, M. (1994). Humor u nastavi. Zagreb: UNA-MTV Miljković, D. (1996). Pomozite svojoj djeci da razviju samopouzdanje. Đakovo: Temposhop Sullo, R. A. (1995). Učite ih da budu sretni. Zagreb: Alinea Čudina-Obradović, M. (1995). Kako postati bolji učenik. Đakovo: Temposhop Ajduković M., Pečnik N. (1993). Nenasilno rješavanje sukoba. Zagreb: Alinea Biddulph, S. (1997). Tajna sretne djece. Zagreb: Prosvjeta Čudina-Obradović, M.,Težak, D. (1995). Mirotvorni razred - priručnik za učenje o nenasilnom odgoju. Zagreb:

Znamen Glasser, W. (2005). Kvalitetna škola:škola bez prisile. Zagreb: Alinea Ortner, G. (1998). Bajke koje pomažu djeci. Zagreb: Mozaik knjiga

Ouklander, V.(1997). Put do dječjeg srca. Zagreb Priručnik za nastavnike: pomoć u provedbi građanskog odgoja i obrazovanja (2014). Preuzeto 7. srpnja 2014.

na http://www.mmh.hr/files/ckfinder/files/GOO%20prirucnik%20za%20nastavnike_SCREEN.pdf

Matijević, M. (2001). Alternativne škole. Zagreb: Tipex., str. 13-16., 56-77., 80-82.

Miljković, D.; Rijevec, M. (2004). Bolje biti vjetar, nego list. Zagreb. IEP. , str. 28-29; 34-37; 47-49.

Runkel, E. H. (2008). Odgojite svoje dijete bez vikanja. Zagreb: V. B. Z. , str. 115-119.

Slunjski, E. (2013). Kako djetetu pomoći da ...: priručnik za roditelje, odgajatelje i učitelje. Zagreb: Element.

Suzić, N. (2005). Pedagogija za XXI vijek. Banja Luka: TT-Centar.

Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo. Kompas – kratki vodič za praktičare, str. 17-22. Preuzeto 23. travnja 2012. s www.civilnodrustvo-istra.hr/uploads/media/1-Poglavlje1.pdf

Odgoj i obrazovanje za održivi razvoj: Kako spasiti našu zemlju? (2010), str. 15-18. Preuzeto 23. travnja 2012. s www.skolskenovine.hr/upload/tjednik/40-2010_110117125950.pdf


Studenti su pozvani redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave (predavanja i seminari) iz kolegija. Aktivnom participacijom na svim oblicima nastave student ostvaruje 10 ocjenskih bodova. Student je dužan informirati se o nastavi s koje je izostao te o svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno kako bi mogao aktivno sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno ne izvršavanje tekućih zadataka). Student koji ne izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom kolegija neće moći prijaviti ispit. Proces učenja i poučavanja zajednička je aktivnost nositelja kolegija, asistenta i studenata te stoga studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za ostvarivanje očekivanih ishoda kolegija. Korištenje mobitela tijekom nastave je zabranjeno. Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, pozitivnog i ugodnog ozračja. Student je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente/studentice.

Student je dužan pridržavati se dogovorenih rokova za predaju samostalnih zadataka. Rokovi za predaju studentskih uradaka bit će dogovoreni sa studentima i objavljeni na stranici kolegija na Mudrom. Ukoliko uradak nije predan u dogovorenom roku, smatrat će se da student nije izvršio zadatak.


Sve relevantne informacije o predavanjima i seminarima iz kolegija te o obavezama studenata, student će moći dobiti tijekom nastave i konzultacija, na oglasnoj ploči Odsjeka za pedagogiju te putem sustava Mudri. Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti isključivo na konzultacijama ili putem sustava Mudri. Studenti su obavezni kontinuirano provjeravati Mudri i oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju.


Studenti će osim na predavanjima i seminarima moći kontaktirati nositeljicu kolegija i asistenticu u terminima predviđenim za konzultacije. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni pripremiti se za sadržaj konzultacija. Mole se studenti da e-mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositeljice kolegija i asistentice. Sve informacije o eventualnom izostajanju s nastave, nemogućnosti izvršavanja dogovorenih obveza i ostale relevantne informacije studenti mogu dati nositelju kolegija isključivo u terminima predviđenim za konzultacije. Iznimno, putem e-maila. Prilikom slanja e-maila u subject poruke treba upisati svoje Prezime_Ime_Studij (npr. Ivic_Iva_NM) U svrhu ostvarivanja komunikacije putem sustava Mudri studenti su se dužni u prvom tjednu nastave prijaviti na kolegij postavljen na Mudri.


Na ovom predmetu studenti svih 100 ocjenskih bodova stječu tijekom semestra te na kraju nemaju završni ispit. Studenti iz ovog predmeta dobivaju ocjenu.


Od studenata se očekuje visok stupanj samostalnosti i odgovornosti u radu. Tijekom rada na kolegiju poticat će se poučavanje usmjereno studentu i aktivni pristup učenju. Prilikom izrade zadataka predviđenih planom i programom kolegija studenti se ne smiju služiti tuđim tekstom kao svojim Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je

sankcijama predviđenim važećim aktima! Uratke koje studenti budu slali putem sutava Mudri trebaju imenovati prema uputi koju će dobiti na predavanjima odnosno seminarima. Kopije svojih radova studenti trebaju zadržati sve do kraja kolegija odnosno dok ne polože završni ispit iz kolegija. Za uspješan rad na kolegiju od studenata se očekuje da znaju koristiti računalo, program za obradu teksta (Microsoft Word), program za izradu prezentacija (Microsoft Power Point), elektronsku poštu (čitati i slati poruke s privitkom) i pretraživati Internet. Također, od studenta se očekuje poznavanje engleskog jezika (čitanje i razumijevanje teksta na engleskom jeziku).

ISPITNI ROKOVI

Zimski 6.2.2017. u 9:30h 20.2.2017. u 9:30h


18.4.2017. u 9:30h

Ljetni

Jesenski izvanredni

5.9.2017. u 9:30h 12.9.2017. u 9:30h


13.10.2016. Uvodno izlaganje plana i programa kolegija

20.10.2016. Uvod u pedagogiju

27.10.2016. Pojam odgoja

3.11.2016. Stilovi odgoja



24.11.2016. Interakcija i komunikacija u odgoju

1.12.2016. Razrednik kao odgajatelj

8.12.2016. Emocionalna pedagogija

15.12.2016. Kvalitetna škola

22.12.2016. Individualni rad

12.1.2017. Gostujuće predavanje

19.1.2017. Pisana provjera znanja

26.1.2017. Suvremeni aspekti odgoja / evaluacija

*Moguća su manja odstupanja u redoslijedu tema predavanja. VII. POPIS TEMA, zimski semestar 2016 / 2017. – SEMINARI OPĆA PEDAGOGIJA

Tjedan/ datum

Tema

13.10. Uvodni dio: podjela u grupe i podjela tema seminarskog rada (nakon predavanja)

13.10. -prezentacije Samostalni rad studenata: istraživanje zadane teme seminarskog rada





16.11.



23.11.



30.11.



7.12.



14.12.



21.12.



11.1. Razvoj samopouzdanja učenika


18.1.

Razvoj samopouzdanja učenika


25.1. Zaključna razmatranja i evaluacija kolegija, moguće nadoknade i dopunske aktivnosti

*Moguća su manja odstupanja

PRILOG Aktivnost u nastavi Student-ica iz aktivnog sudjelovanja na seminarima (aktivno sudjelovanje u raspravama na forumima, direktnoj nastavi, aktivno slušanje, ...) može ostvariti do 10 ocjenskih bodova.

Kontinuirana provjera znanja 1 – Prikaz rada Student-ica treba pročitati i izraditi prikaz dva znanstvena ili stručna rada iz područja pedagogije tematski vezana uz predmet koji studiraju. Iz prikaza rada student-ica može ukupno dobiti 20 bodova. Detaljna uputa za izradu prikaza bit će objavljena na sustavu Mudri. Prikaz rada student-ica treba predati putem sustava Mudri najkasnije do 31.12.2016. Kontinuirana provjera znanja 2 – Seminarski rad Studenti u grupi obrađuju zadanu temu iz područja odgoja i obrazovanja, pripremaju prezentaciju i prezentiraju temu kolegama na nastavi, sudjeluju u raspravama. Studenti će dobiti sve potrebne informacije i upute za prezentaciju seminarskog rada te će se upoznati s kriterijima za bodovanje. Prilikom obrade teme i pripreme prezentacije studenti će koristiti metode analize, prikupljanja i prikaza informacija iz relevantne i recentne literature iz područja odgoja i obrazovanja. Iz prezentacije seminarskog rada student/ica može maksimalno ostvariti 40 ocjenskih bodova prema sljedećim kriterijima ocjenjivanja:

KRITERIJ Maksimalni broj ocjenskih bodova

Prezentacija seminarskog rada

Zadovoljeni formalni uvjeti (prezentacija prati zadane upute, rad se prezentira, ne čita, poštivanje zadanog vremena, ...)

5

Jasno i strukturirano prezentiran seminarski rad 10

Uspješna interpretacija sadržaja s pedagoškog aspekta 10

Poželjna verbalna i neverbalna komunikacija 10

Prilagodba nastavnoj situaciji, originalan i kreativan način prezentacije

5

Ukupno prezentacija 40

*Napomena: Studenti će dobiti detaljnu uputu što se od njih očekuje u okviru prezentacije. Održat će se i interaktivno predavanje te pedagoška radionica na temu Prezentacijske vještine. Kontinuirana provjera znanja 3 – Pisana provjera znanja Kontinuirana provjera znanja (pisana provjera znanja) održat će se jedanput u semestru i obuhvaćat će teme obrađene na predavanjima. S datumom održavanja pisane provjere znanja student će biti upoznat na početku semestra. Iz pisane provjere znanja student-ica može ukupno ostvariti 30 ocjenskih bodova. Pristupanje provjeri znanja je obavezno.

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija RAZVOJNA PSIHOLOGIJA Studij Nastavnički modul Semestar 1. (D) Akademska godina 2016/2017. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+15


Predavanja: utorak 14,15-15,45 (učionica 230/006) Vježbe (4 grupe): G1 i G2 svaki drugi ponedjeljak 16,15-17,45 (učionica 405) G3 i G4 svaki drugi ponedjeljak 18,-19,30 (učionica 405)

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku -

Nositelj kolegija doc. dr.sc. Tamara Martinac Dorčić Kabinet F-358

Vrijeme za konzultacije Utorak 10-11,30 Telefon 265-766

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Katja Borovac

Kabinet 336 Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak 19:30-20:15 i po dogovoru

Telefon 265-777 e-mail [email protected]


Cilj kolegija: Upoznati studente s bazičnim spoznajama o razvoju nužnim za razumijevanje zakonitosti odgoja i obrazovanja. Na temelju spoznaja o psihološkom razvoju djece i adolescenata omogućiti razumijevanje primijenjenih odgojnih postupaka, te njihovu prikladnost za određenu dob. Senzibilizacija studenata za specifičnosti funkcioniranja djece i mladih određene dobi, kao i razumijevanje individualnih razlika. Sadržaj: Razvojne teorije; Tjelesni rast i razvoj; Pubertet i biološke promjene; Kognitivni razvoj; Intelektualni razvoj i postignuće; Moralni razvoj; Emocionalni razvoj; Slika o sebi; Razvoj rodnih uloga i spolne razlike; Odrastanje u obitelji: odnosi s roditeljima; Škola kao kontekst razvoja; Odnosi s vršnjacima; Razvojni zadaci u adolescenciji; Stres u djece i adolescenata; Problemi prilagodbe u adolescenciji.


Očekuje se da će nakon položenog ispita iz kolegija Razvojna psihologija studenti moći: 1. opisati specifičnosti razvoja u djetinjstvu i adolescenciji 2.objasniti normativni razvoj i specifičnosti individualnog razvoja 3.primijeniti spoznaje u razumijevanju individualnih razlika među djecom i adolescentima 4. analizirati ulogu obitelji i škole u razvoju djeteta i važnosti interakcije ovih čimbenika.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo- vježbex x


Pohađanje nastave 1,2 Kontinuirana provjera znanja 1 1 35 Kontinuirana provjera znanja 2 0,8 20 Kontinuirana provjera znanja 3 1 15 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 5 100

Kontinuirana provjera znanja 1 - kolokvij Kontinuirana provjera znanja 2 - esej Kontinuirana provjera znanja 3 - izvještaj Opis obaveza i način bodovanja aktivnosti opisan je na sustavu MUDRI. Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova

da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)


OCJENA DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 39,9 ocjenskih bodova


1. Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap (275-409) ILI Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. (1998). Dječja psihologija. Jastrebarsko, Slap. (str. 24-62, 107-120,191-207, 253- 399, 457-467; 476-486; 488-644) ILI Berk, L.E. (2015). Dječja razvojna psihologija.Jastrebarsko: Naklada Slap

2. Vizek-Vidović, V., Rijavec, M. Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja, Zagreb: IEP-Vern (41-140)

IZBORNA LITERATURA

1. Feinstein (2005). Tajne tinejdžerskog mozga. Naklada Kosinj. 2. Klarin, M. (2006). Razvoj djece u socijalnom kontekstu. Jastrebarsko: Slap 3. Lacković-Grgin, K. (2006). Psihologija adolescencije. Jastrebarsko, Slap. 4. Lacković-Grgin, K. (2000). Stres u djece i adolescenata. Jastrebarsko, Slap. 5. LebedinaManzoni, M. (2006): Psihološke osnove poremećaja u ponašanju, Naklada Slap. 6. Wood (1995). Kako djeca misle i uče. Zagreb: Educa 7. mrežna stranica: http://hrcak.srce.hr/index.php 8. mrežne stranice i radovi iz časopisa po preporuci uz određenu temu


Očekuje se redovito prisustvovanje u skladu s Pravilnikom o studiju i aktivno sudjelovanje u nastavi. Studenti/ce su obavezni/e napisati međuispit, predati izvještaj i esej.


Nastavni materijali, dodatne upute za rad i opis aktivnosti biti će dostupni putem sustava za e-učenje MUDRI. Obaveza je studenata/tica unutar prva tri tjedna nastave prijaviti se na kolegij postavljen na MudRi. Lozinku za prijavu studenti će dobiti na prvom predavanju.


Studenti/ce se mogu obratiti nastavnicama u terminima konzultacija i putem e-maila te putem sustava MUDRI.


Završni ispit je pismeni.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 9. i 23. 2. u 9


20. 4. u 9

Ljetni 14. 6. i 28. 6. u 9

Jesenski izvanredni

5. i 12. 9. u 9


11.10. 1. Uvod i osnovni pojmovi u razvojnoj psihologiji

18.10. 2. Razvojne teorije

25.10. 3. Tjelesni rast i razvoj; pubertet; razvoj živčanog sustava

1.11. Neradni dan

8.11. 4. Kognitivni razvoj: teorija Piageta

15.11. 5. Kognitivni razvoj: teorija Vigotskog i teorija obrade informacija

22.11. 6. Emocionalni razvoj

29.11. 7. Razvoj slike o sebi

6.12. 8. Kolokvij

13. 12. 9. Moralni razvoj

20. 12. 10. Razvoj rodnih uloga i spolne razlike

10.1. 11. Odrastanje u obitelji: odnosi s roditeljima

17.1. 12. Odnosi s vršnjacima

24.1. 13. Adolescencija

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME Priprema/obaveza studenata

10.10. Podjela u grupe

17.10. Normativni i nenormativni životni događaji Obrambeni mehanizmi

24.10. Normativni i nenormativni životni događaji Obrambeni mehanizmi

31.10. Primjena razvojnih teorija na primjerima Tjelesni razvoj- ponavljanje pojmova

7.11. Primjena razvojnih teorija na primjerima Tjelesni razvoj- ponavljanje pojmova

14.11. Poticanje kognitivnog razvoja u školskom okruženju Individualne razlike u emocionalnoj regulaciji i prepoznavanje emocija

Rad na sadržaju školskog predmeta

21.11. Poticanje kognitivnog razvoja u školskom okruženju Individualne razlike u emocionalnoj regulaciji i prepoznavanje emocija

Rad na sadržaju školskog predmeta

28.11. Razvoj slike o sebi i samopoštovanja Razvoj seksualnosti

5.12. Razvoj slike o sebi i samopoštovanja Razvoj seksualnosti

12.12. Poticanje moralnog razvoja Očekivanja o rodnim ulogama

19.12. Poticanje moralnog razvoja Očekivanja o rodnim ulogama

Predati esej

9.1. Izazovi obiteljskih odnosa – zlostavljanje djece Vršnjački pritisak

Predati izvještaj

16.1. Izazovi obiteljskih odnosa – zlostavljanje djece Vršnjački pritisak

23.1. Prikaz razvoja na konkretnom primjeru: analiza rizičnih i zaštitnih čimbenika (1 sat svaka grupa)

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Didaktika 2 Studij Diplomski studij nastavničkog smjera Semestar III. Akademska godina 2016./2017. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+1+0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Predavanja: ponedjeljak 14.15-15.50 (230) Vježbe: utorak 14.15-18.00 (406)

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne Nositelj kolegija prof.dr.sc. Anita Zovko

Kabinet 314 Vrijeme za konzultacije po dogovoru putem e-maila i nakon nastave

Telefon e-mail [email protected]

Nositelj kolegija doc. dr. sc. Siniša Kušić Kabinet F-324

Vrijeme za konzultacije ponedjeljak 12:00 - 13:00 sati; utorak 13:00 – 14:00 Telefon 051/ 265 709

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Iva Buchberger, mag phil. et paed.

Kabinet 322 Vrijeme za konzultacije Četvrtak 10.00-11.30



Perspektive poučavanja. Suvremene nastavne metode, strategije i tehnike. Teorije o izboru sadržaja obrazovanja. Konstruktivno povezivanje ishoda učenja, metoda nastave i procjenjivanja. Procjenjivanje i ocjenjivanje znanja učenika. Mediji u nastavi i učenju. Okruženje za učenje. Profesionalna komunikacija i interakcija. Osiguranje kvalitete nastave. Izrada materijala za samostalno učenje. Razvoj vještina kritičkog mišljenja. Istraživanje aktualnih didaktičkih problema.


Očekuje se da studenti nakon položenog ispita iz kolegija Didaktika 2 mogu:

- Analizirati i adekvatno primijeniti različite didaktičko-metodičke odluke u praktičnim situacijama niza odgojno-obrazovnih procesa;

- Analizirati i adekvatno primijeniti niz spoznaja iz didaktike (identifikacija i analiza različitih perspektiva poučavanja; uporaba suvremenih nastavnih metoda, strategija i tehnika; uporaba suvremene nastavne tehnologije; ocjenjivanje i procjenjivanje postignuća učenika; osposobljavanje i usavršavanje nastavnika za odgojno-obrazovne procese);

- Provesti i interpretirati jednostavnije istraživačke zadatke iz područja didaktike i interpretirati mogućnosti poboljšanja neposredne didaktičke prakse.



Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x


Pohađanje nastave 1 - Priprema za nastavu 0,5 - Kontinuirana provjera znanja 1 1 40

(kolokvij) Kontinuirana provjera znanja 2 (2 vježbe)

1 30

ZAVRŠNI ISPIT 0,5 30 UKUPNO 4 100












Bjelanović Dijanić, Ž. (2012). Neke metode za razvoj kritičkog mišljenja učenika po ERR sustavu. Metodički

ogledi: časopis za filozofiju odgoja, 9(1),163-179. Bognar, L. i Matijević, M. (2002). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga. Obavezna poglavlja: Teorijski pristupi i

terminološka pitanja (13-34); Metodološka pitanja didaktike (71-97); Mediji u odgoju i obrazovanju (323-352); Odgojno-obrazovna komunikacija (357-372)

Grgin, T. (2001). Školsko ocjenjivanje znanja. Jastrebarsko: Naklada Slap Jelavić, F. (2008). Didaktika. Jastrebarsko: Slap. Kiper, H. i Mischke, W. (2008). Uvod u opću didaktiku. Zagreb: Educa Lavrnja, I. (1998). Poglavlja iz didaktike. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci Marzano, R. J., Pickering, D. J. I Pollock, J. E. (2006). Nastavne strategije. Kako primijeniti devet najuspješnijih

nastavnih strategija. Zagreb: Educa. Napomena: Od studenata se očekuje da osim obvezne literature obvezno prouče materijale s predavanja i seminara/vježbi.

IZBORNA LITERATURA

Knjige (odabrana poglavlja):

Benge Kletzien S., Cota, Bekavac M., Vizek Vidović, V. (2002). Aktivno učenje i ERR okvir za poučavanje. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.

Benge Kletzien S., Cota, Bekavac M., Grozdanić V. (2003). Suradničko i iskustveno učenje. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.

Bežan, A., Jelavić, F., Kujundžić, N. i Pletenac, V. (1991). Osnove didaktike. Zagreb: Školske novine Blažić, M.; Ivanus-Grmek, M.; Kramar, M. i Strmčnik, F. (2003). Didaktika. Novo mesto: Institut za

raziskovalno in razvojno delo. Bruning, L. i Saum, T. (2008). Suradničkim učenjem do uspješne nastave. Kako aktivirati učenike i potaknuti

ih na suradnju. Zagreb: Kosinj. Buchberger, I. (2012). Kritičko mišljenje: priručnik kritičkog mišljenja, slušanja,čitanja i pisanja. Rijeka:

Universitas. Grgin, T. (1994). Školska dokimologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. Jelavić, F. (2003). Didaktika. Jastrebarsko: Naklada Slap. Jensen, E. (2003). Super-nastava. Nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje. Zagreb: Educa Kipper, H. (2001). Kako uspješno učiti u timu. Zagreb: Educa. Kovač, V., Kolić-Vehovec, S. (2008). Izrada nastavnih programa prema pristupu temeljenom na ishodima

učenja – priručnik za sveučilišne nastavnike. Rijeka: Sveučilište u Rijeci. Kyriacu, C. (2001). Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa. Lavrnja, I. (2000). Vježbe iz didaktike. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci. Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada

Slap. Mušanović, M., Vasilj, M. i Kovačević, S. (2010). Vježbe iz didaktike. Rijeka: HFD.

Mužić, V. (2004). Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Educa. Poljak, V. (1991). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga. Meyer, H. (2002). Didaktika razredne kvake - rasprave o didaktici, metodici i razvoju škole. Zagreb: Educa. Previšić, V. (2007). Kurikulum. Zagreb: Školska knjiga. Rothstein, D. i Santana Luz (2012). Napravite samo jednu promjenu – naučite učenike da postavljaju vlastita

pitanja. Zagreb: Naklada Kosinj. Stevanović, M. (2003). Didaktika. Rijeka: Digital Point. Terhat,E. (2001). Metode poučavanja i učenja. Zagreb: Educa. Vrgoč, H. (ur.). (2002). Praćenje i ocjenjivanje školskog uspjeha. Zagreb: HPKZ.

Dokumenti i publikacije relevantnih međunarodnih institucija vezani uz pitanja nastave i obrazovanja nastavnika (UNESCO, OECD, EU, EC, World Bank, ATEE, TEPE itd.)


Nastava će se realizirati kombinirano putem neposredne nastave i nastave pomoću sustava za e-učenje MudRi. Očekuje se kontinuirani rad studenata tijekom svakog radnog tjedna (za predmet koji iznosi 4 ECTS (120 radnih sati) očekuje se uložiti 6 sati rada na predmetu tjedno i 30 sati pripreme za završni ispit). Rad na predmetu se realizira kroz a) prisustvo na nastavi (cca 30 sati); b) izradu priprema za nastavu prema uputi nastavnika (cca 15 sati), c) aktivnom sudjelovanju u raspravama preko sustava za e-učenje MudRi; d) proučavanje literature i izradu prikaza pročitanih tekstova (cca 45 sati) te e) kroz izradu vježbi (cca 30 sati). Direktna nastava. Prisustvo na nastavi je obavezno. Rad će se bazirati na interaktivnim predavanjima i povremenim raspravama za koje će biti potrebna prethodna priprema studenata. Rad na nastavi koncipiran je tako da pomaže i osigurava uspješnu izradu svih aktivnosti koje se prate i ocjenjuju. Prisustvo na nastavi vježbi. Studenti su dužni redovito prisustvovati na vježbama. Od studenata se očekuje visok stupanj odgovornosti i aktivno sudjelovanje u nastavi. Pripreme za nastavu. Studenti su dužni napraviti odgovarajuće pripreme za nastavu, a upute će pravovremeno dobiti od nastavnika. Uglavnom se radi o čitanju tekstova i pretraživanju i prikupljanju podataka. Nastava putem sustava za e-učenje MudRi. Svaki student dužan je redovito pratiti materijale postavljene na MudRom, uključiti se u rasprave na forumu i pravovremeno postavljati zadaće. Tijekom prvog tjedna nastave studenti su se dužni prijaviti u sustav. Izrada vježbi. Svaki student dužan je izraditi i predati dvije vježbe. Upute za izradu vježbi bit će pravovremeno objavljene na MudRom. Priprema za kolokvij. Sredinom prosinca bit će organiziran kolokvij (test sa zadacima esejskog tipa) na kojem će se provjeravat poznavanje sadržaja obavezne literature. Studenti će pravovremeno dobiti uputu za pripremu kolokvija. Priprema za završni ispit. Na završnom ispitu (usmeni ispit) provjeravat će se poznavanje sadržaja svih tema obrađenih tijekom nastave. Očekuje se da će studenti dijelove propisane literature kontinuirano proučavati tijekom semestra u cilju pripreme za grupne rasprave čime se naglašava potreba redovitog prisustva na nastavi.


Studenti mogu pratiti novosti na mrežnim stranicama kolegija (MudRi), tijekom nastave i na redovitim konzultacijama. Sve informacije i nastavne materijale studenti će primati putem e-pošte.


Na redovitim konzultacijama i putem e-maila.


Završni usmeni ispit.



ISPITNI ROKOVI - prof. dr. sc. Anita Zovko

Zimski 6.2.2017. i 23.2.2017. u 10:00 sati


18.4.2017. u 12:00 sati

Ljetni -

Jesenski izvanredni

4.9.2017. ili 11.9.2017. u 10:00 sati

ISPITNI ROKOVI - doc. dr. sc. Siniša Kušić

Zimski 9.2.2017. i 23.2.2017. 10:00 sati


20.4.2017. u 10:00 sati

Ljetni -

Jesenski izvanredni

4.9.2017. ili 12.9.2017. u 10:00 sati


TJEDAN NAZIV TEME (PREDAVANJA) Napomena

10.10.

Upoznavanje sa izvedbenim programom i pristupom rada na kolegiju Osvještavanje osobnog iskustva o obrazovanju - Tipovi učitelja

Motiviranje studenata za rad na kolegiju

17.10. Perspektive poučavanja - „Teaching Perspectives Inventory“ (TPI)

Ispuniti upitnik „Teaching Perspectives Inventory“ (TPI) i rezultate upitnika donijeti na predavanja

Pročitati i proučiti članak Daniela D. Pratt

Promišljanje o vlastitim perspektivama poučavanja

24.10. Suvremene nastavne strategije 31.10. Suvremene nastavne metode i tehnike

7.11. Teorije o izboru sadržaja obrazovanja (tradicionalne i suvremene)

14.11. Praćenje, procjenjivanje, vrednovanje i ocjenjivanje - sastavni dio procesa poučavanja i učenja

Pročitati i proučiti članak - George Brown „Assessment: A Guide for Lecturers“ („Procjena znanja: Priručnik za predavače“) – 1.dio članka

Pripremiti bilješke za sudjelovanje u diskusiji o pročitanom članku

21.11.

Načini procjenjivanja i vrednovanja znanja - Alternativne metode, alati i instrumenti za praćenje, procjenjivanje, vrednovanje i ocjenjivanje napretka učenika

Pročitati i proučiti članak - George Brown: Assessment: A Guide for Lecturers (Procjena znanja: Priručnik za predavače) – 2.dio članka


28.11. Kolokvij Pismena provjera znanja u učionici na nastavnom satu

5.12.

Školska ocjena i ocjenjivanje - Analiza subjektivnog načina ocjenjivanja: uzroci slabe metrijske vrijednosti ocjena i faktori koji su uzrok subjektivnosti pri ocjenjivanju

12.12. Vrednovanje u okviru kurikularne reforme - Pravilniik o praćenju, procjenjivanju, vrednovanju i ocjenjivanju

Pročitati i proučiti dio teksta kurikularne reforme o vrednovanju


19.12. Gostovanje gđe. Anere Adamik umirovljene prof. engleskog jezika i savjetnice za engleski jezik

9.1. Uloga medija i tehnologije u obrazovanju - Koncept e-učenja

Pročitati i proučiti poglavlje „Uloga medija i tehnologije u obrazovanju“

Pročitati i proučiti članak „E-learning i obrazovanje na daljinu - novi pristup obrazovanju odraslih i cjeloživotnom učenje“

Pripremiti bilješke kako biste lakše sudjelovali u diskusiji o pročitanim tekstovima

16.1. Okruženje za učenje 23.1. Profesionalna komunikacija i interakcija

* Moguća su manja odstupanja u rasporedu tema predavanja

Datum NAZIV TEME (VJEŽBE) Napomena 10.10. Upute za rad, podjela u grupe – nakon predavanja Grupa 1, 2, 3, 4

11.10. Analiza nastavne situacije Grupa 1 (14.15-15.45)

Grupa 2 (16.30-18.00)

18.10. Analiza nastavne situacije Grupa 3 (14.15-15.45)

Grupa 4 (16.30-18.00)

25.10. Analiza nastavne pripreme Grupa 1 (14.15-15.45)

Grupa 2 (16.30-18.00)

8.11. Analiza nastavne pripreme Grupa 3 (14.15-15.45)

Grupa 4 (16.30-18.00)

15.11. Ocjenjivanje i procjenjivanje

Grupa 1 (14.15-15.45) Grupa 2 (16.30-18.00)

22.11. Ocjenjivanje i procjenjivanje Grupa 3 (14.15-15.45)

Grupa 4 (16.30-18.00)

29.11. Razvoj vještina kritičkog mišljenja Grupa 1 (14.15-15.45)

Grupa 2 (16.30-18.00)

6.12. Razvoj vještina kritičkog mišljenja Grupa 3 (14.15-15.45)

Grupa 4 (16.30-18.00) 12.12. Predaja vježbe: Ocjenjivanje i procjenjivanje

13.12. Tehnike aktivnog učenja i poučavanja 1

Grupa 1 (14.15-15.45) Grupa 2 (16.30-18.00)

20.12. Tehnike aktivnog učenja i poučavanja 1 Grupa 3 (14.15-15.45)

Grupa 4 (16.30-18.00)

10.1 Tehnike aktivnog učenja i poučavanja: Samostalni rad studenata

Grupa 1, 2, 3, 4

16.1. Predaja vježbe: Tehnike aktivnog učenja i poučavanja

17.1. Tehnike aktivnog učenja i poučavanja 2: Prezentacije studenata

Grupa 1 (15.15-16.45) Grupa 2 (17.30-19.00)

24.1. Tehnike aktivnog učenja i poučavanja 2: Prezentacije studenata

Grupa 3 (15.15-16.45) Grupa 4 (17.30-19.00)

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Primjena računala u nastavi Studij Nastavnički modul – diplomski studij Semestar III. Akademska godina 2016/2017. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom 18,15-20,00 sati, uč. 139 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Marko Maliković

Kabinet F-342 Vrijeme za konzultacije Utorak 10:30 – 12:00





SADRŽAJ KOLEGIJA

Informacijsko-komunikacijske tehnologije i obrazovanje, utjecaj uporabe računala u odgoju i obrazovanju, uporaba računala u nastavi, učenje i Internet i poučavanje na daljinu, obrazovni portali, uporaba multimedije u nastavi, on-line provjeravanje znanja, programiranje u obrazovanju, korištenje računalnih prezentacija u nastavi, primjeri primjene računala u nastavi raznih školskih predmeta.


Nakon odslušanog kolegija studenti će moći navesti i opisati osnovne mogućnosti primjene informacijsko-komunikacijskih tehnologija u nastavi kao i mogućnosti integracije tih primjena u klasične oblike nastave, znat će nabrojati i opisati utjecaje uporabe računala u odgoju i obrazovanju, navesti i opisati osnovne mogućnosti primjene Interneta u nastavi i mogućnosti i posebnosti učenja i poučavanja na daljinu. Znat će opisati što su to obrazovni portali i njihovu svrhu. Moći će navesti osnovne mogućnosti i prednosti uporabe multimedije u nastavi. Uz to što će znati nabrojati prednosti on-line provjeravanja znanja, znati će i nabrojati neke alate za izradu testova za takvu provjeru znanja. Znati će nabrojati, klasificirati i ukratko opisati programske jezike, posebno one koji su pogodni za izradu programa koji se mogu koristiti u nastavi. Moći će izraditi PowerPoint prezentacije i upotrebljavati projektor. Ovisno o školskom predmetu za kojeg pokažu zanimanje, u seminaru će opisati mogućnosti primjene odabrane vrste informacijskih tehnologija u nastavi tog školskog predmeta i izložiti svoj seminar pred drugim studentima i nastavnikom.



Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x


Pohađanje nastave 1 0 Seminarski rad 1 70 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100












1. Ljubica Bakić-Tomić, Mario Dumančić: "Odabrana poglavlja iz metodike nastave informatike", Sveučilišna skripta, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012

IZBORNA LITERATURA

1. Odabrana stručna i znanstvena literatura potrebna za izradu seminara


Studenti su obvezni prisustvovati na 70% predavanja i vježbi


Studenti se informiraju na nastavi, konzultacijama i putem elektronske pošte


Studenti mogu kontaktirati s nastavnikom dolaskom na konzultacije i putem elektronske pošte


Završni ispit polaže se pismeno.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 1. veljače 2017 u 10:00 sati i 22. veljače 2017 u 10:00 sati


20. travnja 2017 u 10:00 sati

Ljetni

Jesenski izvanredni

6. rujna 2017 u 10:00 sati i 13. rujna 2017 u 10:00 sati


1. Informacijsko-komunikacijske tehnologije i obrazovanje 2. Utjecaj uporabe računala u odgoju i obrazovanju 3. Uporaba računala u nastavi 4. Učenje i Internet - uvod 5. Učenje i Internet - učenje i poučavanje na daljinu 6. Učenje i Internet - posebnosti učenja i poučavanja na daljinu 7. Obrazovni portali 8. Uporaba multimedije u nastavi 9. On-line provjeravanje znanja 10. Alati za izradu online testova znanja 11. Primjeri programa za unapređenje procesa učenja 12. Programiranje u obrazovanju 13. Korištenje aplikacije PowerPoint u nastavi 14. Primjeri primjene računala u nastavi raznih školskih predmeta I 15. Primjeri primjene računala u nastavi raznih školskih predmeta II

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Psihologija darovitih učenika Studij Diplomski studij – nastavnički modul Semestar 3 Akademska godina 2016/2017 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petak, 10:15-12:00h, učionica 405 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija Doc.dr.sc. Barbara Rončević Zubković

Kabinet 360Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak 11,00 - 12,30 i po dogovoru





SADRŽAJ KOLEGIJA

Povijesni pregled; definicije darovitosti; osobine i potrebe darovitih učenika; identifikacija darovitih i posljedice identifikacije; školski neuspjeh darovitih; obrazovanje i poticanje darovitih učenika - akceleracija, obogaćivanje, izdvajanje; suradnja psihologa, nastavnika i roditelja


Cilj je ovog kolegija upoznati studente s osobinama darovitih učenika i osposobiti ih za prepoznavanje darovitih učenika i rad s njima. Nakon položenog kolegija studenti će biti u stanju:

- Usporediti različita shvaćanja darovitosti/talenta i njihove implikacije za darovite učenike. - Razumjeti osobine, prirodu, potrebe darovitih učenika - Primijeniti različite metode za prepoznavanje indikacija darovitosti - Razlikovati i koristiti različite načine poticanja darovitih učenika


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo


Pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi

0.9 15

Kontinuirana provjera znanja 1 0.3 25 Kontinuirana provjera znanja 2 0.8 30 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100

Aktivnost u nastavi odnosi se na procjenu darovitosti jednog učenika, kontinuirana provjera znanja 1 odnosi se na esej, a kontinuirana provjera znanja 2 na izradu i prezentaciju radionice ili školskog sata.












1. Čudina-Obradović, M. (1991). Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: Školska knjiga. 2. Vlahović-Štetić,V. (Ur.) (2005). Daroviti učenici: teorijski pristup i primjena u školi. Zagreb Institut za društvena

istraživanja u Zagrebu.

IZBORNA LITERATURA

1. George, D. (2005). Obrazovanje darovitih: Kako identificirati i obrazovati darovite i talentirane učenike. Educa, Zagreb.

2. Koren, I. (1989). Kako prepoznati i identificirati nadarenog učenika. Školske novine, Zagreb. 3. Shavinina, L.V. (2009). International handbook on giftedness. Springer. 4. Thomson, M. (2006). Supporting gifted and talented pupils in secondary school. London: PCP, Sage


Studenti su obvezni prisustvovati na 70% nastave.


Studenti će biti informirani preko sustava MudRi, te po potrebi putem e-maila.


U terminu konzultacija osobno, te putem e-maila i MudRi-ja.


Završni ispit je pismeni i usmeni. U pismenom dijelu studenti mogu dobiti maksimalno 20 ocjenskih bodova. Na usmenom ispitu student može skupiti još 10 bodova



ISPITNI ROKOVI

Zimski 01. i 15.02.2016. u 10 sati


20.04.2017. u 12 sati

Ljetni

Jesenski izvanredni

31.08.2017. i 11.09.2017. u 12 sati


21.10.2016. Uvod: opis i ciljevi kolegija, povijesni pregled

28.10. 2016. Pristupi darovitosti

04.11. 2016. Daroviti – video

11.11. 2016. Kognitivne osobine darovitih učenika

18.11. 2016. Socio-emocionalne osobine darovitih učenika

25.11. 2016. Motivacijski razvoj darovitih učenika

02.12. 2016. Rad s darovitima u školskom sustavu – akceleracija

09.12. 2016. Rad s darovitima u školskom sustavu – grupiranje i obogaćivanje programa

16.12. 2016. Identifikacija darovitih učenika

23.12. 2016. Daroviti u hrvatskom obrazovnom sustavu

13.01. 2017. Prezentacija radionica

20.01. 2017. Posjet gosta

27.01. 2017. Suradnja psihologa, nastavnika i roditelja

Documents

SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI ... - Filozofski fakultet · PDF fileNaziv kolegija Edukacijska psihologija 1 – Psihologija učenja i poučavanja ... Psihologija obrazovanja. Zagreb: