of 176 /176
Juli, 2016. godine Proizvodnja mlijeka Priručnik za poljoprivredne proizvođače

Proizvodnja mlijeka · 2016-07-21 · 6.5.1. Faza razvoja biljaka ... Mineralna (vještačka) đubriva ... preventiva zdravstvenog stanja i kvalitetna ishrana na visokom nivou, tada

  • Upload
    others

  • View
    13

  • Download
    1

Embed Size (px)

Citation preview

Juli, 2016. godine

— Assistance from the American and Swedish People —

Proizvodnja mlijeka Priručnik za poljoprivredne proizvođače

USAID/SWEDEN PROJEKAT RAZVOJA TRŽIŠNE POLJOPRIVREDE II (FARMA II) PROIZVODNJA MLIJEKA

Autori: dr. sc. Midhat Glavić dr. sc. Amir Zenunovic mr. sc. Aleksandra Budiša Pripremljeno za: USAID Bosna i Hercegovina Ambasada Švedske u BiH Broj ugovora: AID-168-C-16-00001 USAID/Sweden Fostering Agricultural Markets Activity II (USAID/Sweden FARMA II)

IZJAVA O OGRANIČENJU ODGOVORNOSTI:

Priprema ove publikacije je omogućena od strane Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) i Vlade Kraljevine Švedske (Sweden). Stajališta izražena u ovoj publikaciji odražavaju stajališta autora i ne moraju da odražavaju stajališta Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), Vlade Sjedinjenih Američkih Država ili Vlade Kraljevine Švedske.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana i

Sadržaj 1. UVOD .............................................................................................................................................. 1

2. UPRAVLJANJE FARMOM .............................................................................................................. 3

3. KALKULACIJA POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE.................................................................... 8

3.1. KALKULACIJA PROIZVODNJE MLIJEKA – SIMENTAL ........................................................................ 9

3.2. KALKULACIJA PROIZVODNJE MLIJEKA – HOLSTEIN ...................................................................... 10

3.3. KALKULACIJA PROIZVODNJE U RATARSTVU ................................................................................ 11

4. UPRAVLJANJE RIZICIMA U POLJOPRIVREDI .......................................................................... 13

5. DOBRA FARMERSKA PRAKSA U PROIZVODNJI MLIJEKA ..................................................... 16

5.1. PRAVILNIK O KVALITETU SVJEŽEG SIROVOG MLIJEKA .................................................................. 18

6. PROIZVODNJA HRANE ZA KRAVE ............................................................................................ 19

6.1. SIJENO.................................................................................................................................... 21

6.2. SILAŽA .................................................................................................................................... 22

6.2.1. Kako se pravilno provodi postupak siliranja? ................................................................ 22

6.2.2. Prednosti i nedostaci silaže ........................................................................................... 22

6.3. SJENAŽA ................................................................................................................................. 23

6.3.1. Prednosti i nedostaci sjenaže ....................................................................................... 24

6.4. POGODNOSTI BILJAKA ZA PRIPREMU SILAŽE I SJENAŽE ............................................................... 25

6.5. FAKTORI KOJI UTIČU NA KVALITET SILAŽE I SJENAŽE ................................................................... 25

6.5.1. Faza razvoja biljaka ...................................................................................................... 26

6.5.2. Suha materija ................................................................................................................ 26

6.5.3. Šećerni minimum........................................................................................................... 28

6.5.4. Sabijanje zelene mase .................................................................................................. 28

6.5.5. Veličina sjeckanja (dužina odrezaka) ............................................................................ 29

6.5.6. Temperatura siliranja .................................................................................................... 30

6.5.7. Vremenski uslovi ........................................................................................................... 31

6.5.8. Brzina siliranja ............................................................................................................... 31

6.5.9. Slaganje zelene mase ................................................................................................... 31

6.5.10. Pokrivanje silosa ........................................................................................................... 32

6.5.11. Silo – objekti .................................................................................................................. 33

7. OPŠTE OSNOVE TEHNOLOGIJE BILJNE PROIZVODNJE ....................................................... 34

7.1. PLODORED (PLODOSMJENA) ..................................................................................................... 34

7.2. OBRADA ZEMLJIŠTA ................................................................................................................. 34

7.2.1. Osnovna obrada zemljišta ............................................................................................. 35

7.2.2. Dopunska obrada – površinska priprema zemljišta ...................................................... 35

7.3. VRSTE ĐUBRIVA I NJIHOVA PRIMJENA ........................................................................................ 35

7.3.1. Organska đubriva .......................................................................................................... 35

7.3.2. Mineralna (vještačka) đubriva ....................................................................................... 36

7.4. SJEME I SJETVA ....................................................................................................................... 38

7.4.1. Sjeme ............................................................................................................................ 38

7.4.2. Sjetva ............................................................................................................................ 38

8. ZOOHIGIJENA I ZOOTEHNIKA ................................................................................................... 40

8.1. OBJEKTI ZA SMJEŠTAJ .............................................................................................................. 40

8.2. SKLADIŠTENJE HRANE .............................................................................................................. 43

9. UPRAVLJANJE ISHRANOM ........................................................................................................ 45

9.1. SPECIFIČNOSTI ISHRANE KRAVA ............................................................................................... 45

9.2. UTICAJ RAZLIČITIH FAKTORA NA KOLIČINU I SASTAV MLIJEKA ....................................................... 49

9.3. MASTI U MLIJEKU ..................................................................................................................... 52

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana ii

9.4. FAKTORI KOJI UTIČU NA SADRŽAJ MASTI U MLIJEKU .................................................................... 54

9.5. BJELANČEVINE U MLIJEKU ........................................................................................................ 56

9.6. FAKTORI KOJI UTJEČU NA SADRŽAJ BJELANČEVINA U MLIJEKU ..................................................... 57

9.7. ODNOS IZMEĐU MASTI I BJELANČEVINA U MLIJEKU ...................................................................... 59

9.8. LAKTOZA U MLIJEKU ................................................................................................................. 60

9.9. FAKTORI KOJI UTJEČU NA SADRŽAJ LAKTOZE U MLIJEKU ............................................................. 60

9.10. UREA U MLIJEKU .................................................................................................................. 60

9.11. FAKTORI KOJI UTIČU NA SADRŽAJ UREE U MLIJEKU ................................................................. 62

10. PRAVILNA ISHRANA ............................................................................................................... 64

10.1. KONZUMIRANJE SUHE MATERIJE ........................................................................................... 67

10.2. ŠTA JE U KOJOJ HRANI ......................................................................................................... 71

10.3. HRANJENJE, HRANIDBENI PROSTOR I PONAŠANJE .................................................................. 72

10.4. SUHOSTAJ ........................................................................................................................... 73

10.4.1. Obroci u suhostaju ........................................................................................................ 73

10.4.2. Početni suhostaj ............................................................................................................ 76

10.4.3. Završni suhostaj ............................................................................................................ 79

10.5. TRANZICIJA ......................................................................................................................... 80

10.6. SVJEŽE OTELJENE KRAVE ..................................................................................................... 84

10.7. POČETNA ILI RANA LAKTACIJA ............................................................................................... 88

10.8. PUNA LAKTACIJA .................................................................................................................. 89

10.9. ZAVRŠNA LAKTACIJA ............................................................................................................ 89

10.10. VAŽNE PRAKTIČNE PREPORUKE ZA ISHRANU KRAVA ............................................................... 89

10.11. SAŽETAK TEHNOLOGIJE POSTIZANJA MAKSIMALNE PROFITABILNOSTI U PROIZVODNJI MLIJEKA .. 92

11. TJELESNA KONDICIJA KRAVA............................................................................................... 94

11.1. CIKLUS TJELESNE KONDICIJE ................................................................................................ 94

11.2. OCJENA KONDICIJE 1 ......................................................................................................... 100

11.3. OCJENA KONDICIJE 2 ......................................................................................................... 101

11.4. OCJENA KONDICIJE 3 ......................................................................................................... 102

11.5. OCJENA KONDICIJE 4 ......................................................................................................... 102

11.6. OCJENA KONDICIJE 5 ......................................................................................................... 103

12. NAJČEŠĆI METABOLIČKI POREMEĆAJI KOD KRAVA ...................................................... 104

12.1. KISELA INDIGESTIJA BURAGA (ACIDOZA) .............................................................................. 104

12.2. NADUN .............................................................................................................................. 104

12.3. DISLOKACIJA SIRIŠTA ......................................................................................................... 104

12.4. SINDROM DEBELIH KRAVA................................................................................................... 105

12.5. MLIJEČNA GROZNICA ......................................................................................................... 105

12.6. FIZIOLOŠKI EDEM VIMENA KRAVA I JUNICA (OTOK VIMENA) .................................................... 105

12.7. KETOZA ............................................................................................................................ 106

13. UPRAVLJANJE REPRODUKCIJOM ...................................................................................... 109

13.1. ESTRUS ............................................................................................................................ 109

13.2. TOP 10 SAVJETA ZA OTKRIVANJE ESTRUSA .......................................................................... 110

14. HIGIJENA ................................................................................................................................ 112

15. MUŽA I MUZNI UREĐAJI ....................................................................................................... 113

15.1. PRAVILNA MUŽA ................................................................................................................. 116

15.2. STANDARDI EU U PROIZVODNJI MLIJEKA ............................................................................. 117

16. REGISTAR ŽIVOTINJA NA IMANJU: ..................................................................................... 121

17. DNEVNIK LIJEČENJA I UGINUĆA ŽIVOTINJA: .................................................................... 122

18. MEHANIZACIJA NA FARMI .................................................................................................... 123

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana iii

19. KORIŠTENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE ............................................................... 126

20. UDRUŽIVANJE ....................................................................................................................... 128

21. UPRAVNIK (NOSILAC POLJOPRIVREDNOG GAZDINSTVA) ............................................. 130

22. ULOGA OTKUPNE STANICE (SABIRNOG MJESTA) ........................................................... 132

23. TRANSPORT .......................................................................................................................... 134

24. PRERAĐIVAČ – MLJEKARA .................................................................................................. 135

PRILOG 1: OBROCI ZA MUZNE KRAVE - FORMULISAO ROY E. CHAPIN, PROF. DR., NUTRICIONIST, USA ......................................................................................................................... 136

PRILOG 2: EVIDENCIJE NA FARMI .................................................................................................. 163

LITERATURA ...................................................................................................................................... 168

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

1. Uvod

Proizvođači mlijeka u Bosni i Hercegovini imaju veliko iskustvo i znanje u upravljanju

vlastitim gazdinstvima, ipak kod jednog dijela proizvođača još uvijek ima dovoljno prostora i

za organizacijsko-tehnološko unaprjeđenje proizvodnje.

Danas je to sve više uže specijalizovana proizvodnja pojedinih farmi sa akcentom na

ukrupnjavanje stada i na poboljšanje genetskih karakteristika krava, odnosno, maksimalno

iskorištenje potencijalnih resursa jedne farme, smanjenje troškova i povećanje profitabilnosti.

Od ekstenzivne proizvodnje i malih porodičnih farmi, sa jačim razvojem mljekarske

industrije, veoma brzo su nastajale farme koje su prerastale u uže specijalizovane farme za

proizvodnju sirovog mlijeka. Sa sve većim zahtjevima mljekarske industrije u smislu

kvaliteta i sa podizanjem nivoa zahtjeva potrošača, neminovno je dolazilo i do poboljšanja

kvaliteta sirovog mlijeka, podizanja nivoa znanja samih farmera, poboljšanja genetskih

predispozicija grla, poboljšanja uslova u smislu smještaja krava, itd.

Sa razvojem mljekarske industrije neminovno je i poboljšanje produkcije mlijeka kako po

farmi tako i po kravi, pa primjera radi ukoliko je u periodu od prije dvadesetak godina kod

holstein krava dobra proizvodnja podrazumjevala proizvodnju od oko 6.000 litara, danas se

dobrom proizvodnjom može tumačiti samo proizvodnja koja je preko 8.000 litara, u

suprotnom profitabilnost je jednostavno nemoguća.

Na osnovu naprijed navedenih podataka očigledno je da prostor u smislu profitabilnosti ostaje

sve manji, pa je jednostavno neophodno puno raditi na smanjenju ukupnih troškova i

povećanju proizvodnje mlijeka po kravi, a što svakako podrazumjeva i preventivno

djelovanje na sve moguće potencijalne probleme.

U mljekarskoj proizvodnji, postoji veoma mnogo problema, troškova i upravljačkih faktora

koji utiču na uspjeh ili neuspjeh jedne farme.

Takođe je potrebno dodatno unaprijediti sabiranje i transport mlijeka, te rad samih mljekara.

Osnovni ciljevi su:

definisati najbolje farmske uslove u proizvodnji mlijeka;

osigurati sistem evidencije i praćenja na farmi radi osiguravanja zdravstvene

ispravnosti i kvaliteta u proizvodnji mlijeka uz konstantno poboljšavanje

proizvodnih uslova;

Osiguranja zdravstvene ispravnosti i kvaliteta mlijeka odražava aktualne zahtjeve svih

sudionika u lancu proizvodnje i potrošnje mlijeka po pitanju transparentnosti uslova i načina

držanja krava.

Proizvođači svježeg sirovog mlijeka moraju biti svjesni uspostave potpune slijedljivosti

goveda na svojim farmama. Osnovni sistem za osiguranje identifikacije i slijedljivosti stoke

je jedinstveni sistem označavanja i registracije goveda, ovaca i koza te registracije njihova

premještanja – Agencija za označavanje životinja BiH – Banja Luka. Svi akteri u lancu su

važni.

Dosadašnja svjetska iskustva u mljekarskoj proizvodnji nam ukazuju da je nekoliko

preduslova, najbitnije za dugoročni uspjeh u mljekarstvu, odnosno proizvodnji sirovog

mlijeka i to:

1) Dobar dugoročni plan – neophodno je dobro osmisliti plan, koji će pomoći da se u

određenom poslu zacrtaju dugoročni ciljevi, kao i da se postignu željeni rezultati;

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 2

2) Kvalitetna njega krava – kako god funkcionisala farma, krave su te, koje će plaćati

račune. Ukoliko se na farmi sprovede dobra reprodukcija, obnavljanje stada, dobra

preventiva zdravstvenog stanja i kvalitetna ishrana na visokom nivou, tada će biti i

dobre proizvodnje mlijeka;

3) Upravljački tim farme – čak i manje farme zahtjevaju zalaganje više od jednog

čovjeka. Bitno je shvatiti, da tim nije skup individualaca, koji odvojeno rade pod

direktivama jednog šefa. Tim bi, u suštini, trebao da bude skup individualaca koji

zauzimaju pozicije koje odgovaraju njihovim talentima, odgovarajuće obučenim i

osposobljenim za svoj posao. Ne treba zaboraviti da tim uključuje i osobe koje nisu

zaposlene na farmi, već funkcionišu kao spoljni saradnici (veterinari, agronomi,

računovođe, nutricionisti, serviseri, dobavljači, ...). Ciljeve i očekivanja od navedenih

saradnika, takođe treba postaviti i u kontinuitetu preispitivati.

4) Efikasno ulaganje kapitala - malim farmerima je sve teže da opstanu i održe korak u

profitabilnoj proizvodnji sirovog mlijeka. Sa ukrupnjavanjem farmi, neophodno je

pažljivo investirati u dalji razvoj posla u mljekarskom sektoru, radi stabilnosti i

kvaliteta poslovanja.

5) Informacioni sistem – radi što kvalitetnijeg praćenja troškova proizvodnje, promjena

na farmi, selekcijskih i veterinarskih mjera i profitabilnosti poslovanja neophodno je

uključiti se u nove tehnologije i tehnološka dostignuća. Informacioni sistemi su nešto

što će svakako olakšati i ubrzati praćenje efikasnosti poslovanja i sumiranje krajnjih

rezultata.

6) Kvalitetan tržišni plan i plasman sigurnom kupcu – u vremenu kada je prisutna

potpuna nestabilnost cijena mlijeka, nesigurnost u otkupu mlijeka, neophodno je naći

pouzdane i sigurne partnere sa kojima će se u kontinuitetu raditi na poboljšanju

partnerskih odnosa i sa kojim će biti prisutna potpuna sigurnost u smislu dugoročnog

poslovanja i daljeg razvoja posla.

Lanac proizvodnje, prerade i distribucije mlijeka u Bosni i Hercegovini od polja do stola

uključuje slijedeće faze u ovom lancu:

1. proizvodnja hrane za krave,

2. proizvodnja svježeg sirovog mlijeka (zoohigijena i zootehnika),

3. transport svježeg sirovog mlijeka,

4. prerada mlijeka,

5. pakovanje,

6. distribucija,

7. maloprodaja i

8. potrošač.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

2. Upravljanje farmom

Upravljanje farmom je veoma bitno za uspješnu poljoprivrednu proizvodnju, jer je

farma/proizvodno gazdinstvo biznis i mora biti profitabilna kako bi opstala i obezbjedila

dobar standard života porodici koja na njoj živi, a koncentriše se na poslovne djelatnosti koje

su uključene u proizvodnju na farmi i analizu tih aktivnosti sa naglaskom na efikasnost.

Najveći uticaj na uspješnost i profitabilnost jedne farme ima upravljanje ili menadžment

farme što podrazumjeva osmišljeno vođenje tehničko-tehnološkog i organizacijskog procesa

proizvodnje.

Da bi ostvarili pozitivne rezultate u poslovanju na svojim poljoprivrednim gazdinstvima

poljoprivrednici danas moraju da posvećuju značajan dio vremena razvijanju vještina kao što

su poslovno odlučivanje i mendžment gazdinstvom.

Najveći broj poljoprivrednih proizvođača se uglavnom koncentriše na sam proces

proizvodnje a ne na planiranje proizvodnje, vođenje evidencije prihoda i rashoda, kontrolu

troškova, izradu kalkulacije proizvodnje i upravljanju rizikom od negativnih poslovnih

rezultata. Ovakav pristup je možda bio dovoljan u periodu visokih cijena poljoprivrednih

proizvoda, ali u današnjem vremenu globalizacije tržišta, jake konkurencije, jakih kompanija

i brendova, visokih troškova proizvodnje, potrebno je promjeniti tradicionalni pristup vođenja

ekonomije ruralnog gazdinstva i prijeći na potpuno nov pristup.

Planiranje, evidentiranje, kontrola troškova, izrada kalkulacije proizvodnje su procesi koji su

neophodni elementi novog pristupa u upravljanju poljoprivrednim gazdinstvom. Razlog za

primjenu ovog pristupa je posljedica novog doživljaja poljoprivrede kao znatno dinamičnije

djelatnosti u poređenju sa poljoprivredom sa kraja prošlog vijeka.

Činjenice kao što su savremena mehanizacija, promjene obima proizvodnje, usvajanje novih

tehnologija, izbor tržišnih alternativa i povećani poslovni rizici novi su problemi s kojima se

poljoprivrednici moraju suočiti, ali isto tako predstavljaju i nove mogućnosti u upravljanju

gazdinstvom.

Finansijski učinci proizvodnje na farmi direktno su povezani sa načinom upravljanja -

menadžmenta koji mora biti primjeren tipu i vrsti proizvodnje na farmi.

Upravljanje farmom/proizvodnim gazdinstvom, predstavlja donošenje odluka radi

povećanja profita, najbolji mogući način upotrebe postojećih resursa, ostvarivanje ciljeva

poljoprivrednika/vlasnika i realizaciju posla na najprofitabilniji način.

Upravljanje poljoprivrednim gazdinstvom je u mnogim aspektima, slično upravljanju

procesima kao i u ostalim djelatnostima. Ono što izdvaja upravljanje poljoprivrednim

gazdinstvom od ostalih poslovnih poduhvata je vrsta dnevnih obaveza. Obaveze se razlikuju

i među poljoprivrednim gazdinstvima u zavisnosti od vrste poljoprivredne proizvodnje.

Poslovni zadaci u vezi sa upravljanjem farmom krava će biti nešto drugačiji od zadataka

vezanih za rad na poljoprivrednom gazdinstvu na kome je voćarstvo dominantan oblik

proizvodnje. Isto tako postoji i razlika u upravljanju velikim farmama i malim

poljoprivrednim gazdinstvom.

Upravljanje velikim farmama će se oslanjati u najvećoj mjeri na primjenu savremene

trehnologije u proizvodnji i upravljanju, kao i eksternom menadžment strukturom, dok se

mala gazdinstva oslanjanju u najvećoj mjeri na upravljanje radnom snagom, troškovima i

menadžment strukturom koju u najvećem broju slučajeva čine članovi poljoprivrednog

gazdinstva.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 4

Vlasnik poljoprivrednog gazdinstva ili član tog gazdinstva može primjenom ovog pristupa,

metodama održive poljoprivrede i dobre poljoprivredne prakse da donosi i sprovodi odluke u

oblasti planiranja, organizovanja, funkcionisanja i analize poljoprivredne proizvodnje na

ruralnom gazdinstvu u cilju ostvarivanja:

maksimalnog profita u proizvodnji,

unaprjeđenja efikasnosti proizvodnje,

smanjenje troškova proizvodnje,

racionalnog korištenja inputa u proizvodnji.

Menadžment u poljoprivredi se dijeli u dvije kategorije:

I. Strateški menadžment

II. Operativni menadžment

Strateški menadžment je značajan za dugoročno poslovanje i plansko vođenje ekonomije

poljoprivrednog gazdinstva. Predstavlja donošenje poslovnih odluka od značaja za buduće

poslovanje poljoprivrednog gazdinstva. Donošenje strateških odluka na poljoprivrednim

gazdinstvima se uglavnom zasniva na određivanju strukture proizvodnje u narednom periodu.

U poljoprivredi, za razliku od drugih privrednih grana nije lako i brzo mjenjati strukturu

proizvodnje zbog čega je i odgovornost menadžmenta, odnosno nosioca poljoprivrednog

gazdinstva koji donosi odluke veoma velika. U nekim sektorima poljoprivrede, kao što je

voćarstvo ili vinogradarstvo, ciklus proizvodnje je dugoročan, pa je za preorijentisanje

proizvodnje prema tržišnoj tražnji u kraćem roku nemoguće. Zato su i strateške odluke

nosioca gazdinstva, odnosno poljoprivrednog prozvođača koji je ujedno i menadžer, bitne za

dugoročno pozitivno ekonomsko poslovanje poljoprivrednog gazdinstva. Donošenje

strateških odluka zahtjeva od menadžera gazdinstva definisanje vizije i misije gazdinstva,

poslovnih ciljeva, analizu raspoloživih resursa, analizu okruženja i odlučivanje o strategiji

proizvodnje (strukturi, obimu, plasmanu proizvodnje,...).

Operativne odluke se donose na kraći vremenski period od strateških odluka. Donošenje

odluka na poljoprivrednom gazdinstvu treba da se zasniva na evidentiranju koje treba da

kontroliše upotrebu resursa i da se njima upravlja.

Da bi u svakom trenutku znao kuda ide njegov biznis, proizvođač (menadžer) mora da ima

jasnu sliku o svojoj trenutnoj poziciji.

Osnovni razlozi vođenja evidencije na farmama su:

Poređenje sa predhodnim godinama i sa drugim sličnim gazdinstvima;

Da se olakša planiranje budućih aktivnosti i donošenje pravih poslovnih odluka;

Da se izmjeri finansijski uspjeh u poslovanju gazdinstva.

Vođenje evidencije na nekom poljoprivrednom gazdinstvu može biti od koristi pri donošenju

ispravnih odluka u zavisnosti da li su podaci tačni. Svako gazdinstvo (farma) je jedinstveno i

specifično, kako u pogledu resursa kojima raspolaže, tako i u pogledu sposobnosti onoga ko

donosi poslovne odluke.

U praksi se često dešava da farmeri koji vode knjigovodstvo precjene prihode svoje farme i

podcjene ukupne troškove (troškove proizvodnje i troškove života članova farme). U

ovakvim situacijama sve odluke koje budu donijete na osnovu ovih evidencija biće pogrešne i

mogu ostaviti dugoročne posljedice na poslovanje farme.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 5

Pogrešne odluke koje mogu biti donijete na ovaj način u poljoprivredi se prije svega odnose

na strukturu proizvodnje (pogrešan odabir linija proizvodnje), šta proizvoditi, koje inpute

koristiti, koliko koristiti pojedine inpute, koje oblike finansiranja koristiti, kako i gdje prodati

proizvode. Jednom formirane odluke treba kontinuirano analizirati i eventualno korigovati

ukoliko to zahtjevaju važeći tržišni uslovi.

Razlozi zbog kojih su odluke podložne analizi i korekcijama su prije svega kretanje tržišnih

cijena koje može biti mjesečno, nedjeljno, dnevno. Zavisno je od mnogih faktora: od

klimatskih uslova, agrarne politike, odnosu uvoza i izvoza kao i od ostalih faktora koji utiču

na ponudu i potražnju nekog poljoprivrednog proizvoda.

Drugi faktor koji u velikoj meri utiče na korekciju odluka su: razvoj novih sorata, sredstava

za zaštitu bilja, dopuna stočnoj hrani, savremenija mehanizacija, alati i priključne mašine.

Promjene koje se odnose na pojavu novih zakona u poljoprivredi, zaštiti životne sredine,

uredbe, zakoni, takođe mogu uticati na korekciju unaprijed donešenih odluka.

Na osnovu karakteristika odluka koje poljoprivredni proizvođač/menadžer na

poljoprivrednom gazdinstvu mora da donese, definišu se i karakteristike menadžera

poljoprivrednog gazdinstva:

> Sposobnost da organizuje i izvršava zadatke i ciljeve koje postavlja u dogovoru sa

članovima svog domaćinstva,

> Dobro razumije agrotehnološke i ekonomske aspekte proizvodnje i prodaje

poljoprivrednih proizvoda,

> Sposobnost da komunicira sa okruženjem kako bi obezbjedio kvalitetne informacije

neophodne za poslovanje i

> Da na bazi prikupljenih informacija donosi kvalitetne odluke u poslovanju.

Tri osnovne funkcije u procesu upravljanja farmom su:

> planiranje,

> primjena (implementacija) i

> kontrola.

Najvažnija funkcija je planiranje, kojom se vrši izbor aktivnosti, politike ili postupaka

djelovanja.

Postavljanje ciljeva, identifikacija resursa, alociranje resursa za ostvarivanje ciljeva i

donošenje dugoročnih i kratkoročnih odluka su osnovni elementi funkcije planiranja.

Funkcija implementacije/primjene podrazumjeva nabavku resursa, kako bi se plan ostvario,

nadgledanje procesa i opštu koordinaciju u toku primjene.

Nadgledanje rezultata, vođenje evidencije/podataka, poređenje rezultata sa standardom i

preduzimanje korektivnih mjera ili aktivnosti ukoliko je potrebno, su osnovni elementi

funkcije kontrole u samom procesu upravljanja farmom.

Da bi bili u stanju da upravljamo nečim moramo biti u stanju da to izmjerimo.

Upravnici - manadžeri farmi trebaju, osim u područjima poslovanja farme, imati znanje i

vještine u brojnim drugim područjima, uključujući razne aspekte stočarstva, ratarstva,

upravljanja ljudskim potencijalima, upravljanja hranidbom, informacijama, vođenja

evidencija i analiza, kao i rješavanja problema i donošenja odluka iz tih domena (Benson,

2002).

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 6

Proizvođači mlijeka kod nas i u svijetu suočavaju se s važnim pitanjima vezanim za

poboljšanje efikasnosti, snižavanje troškova i povećanje proizvodnosti, dok istovremeno

postaju svjesni i pitanja vezanih za ekologiju-okoliš, dobrobit životinja i sigurnost hrane.

Svrha i upotreba redovne i pravilno vođene evidencije/ podataka na farmi pokazuje ocjenu

finansijske situacije (profit na osnovu bilansa uspjeha i finansijsko stanje na osnovu bilansa

stanja), pruža mogućnost analize čitave djelatnosti (da li je djelatnost profitabilna, koliko je

zdravo finansijsko stanje, šta se može naučiti i koristiti u budućem odlučivanju), omogućava

lakši pristup finansijama (pozajmljivači zahtjevaju finansijske podatke, dobra evidencija

povećava šanse za dobijanje sredstava, kredita i sl.), kao i ocjenu pojedinačnih linija

proizvodnje (koje proizvodne linije su profitabilne i usmjeravanje resursa prema

profitabilnim linijama) i na kraju, olakšava analizu investicija (evidencija obezbjeđuje

informacije neophodne za izvođenje investicione analize).

Kod vođenja evidencije/podataka potrebno je od podataka pratiti:

1. Finansijske podatke (prihod i rashodi, podaci o zajmovima, podaci o kreditima,

zalihe/ inventar, amortizacija)

2. Proizvodne podatke (linija proizvodnje, đubrivo, pesticidi, sjeme, stoka, stočna hrana,

veterinarske usluge, radna snaga, marketing, prinos)

3. Podaci o domaćinstvu (plan troškova, troškovi života porodice).

Vođenje evidencije/podataka je u funkciji izračunavanja bilansa stanja i bilansa uspjeha, koji

na kraju pokazuju profitabilnost farme/proizvodnog gazdinstva.

Upravljanje farmom muznih grla sadrži nekoliko načina za ukupno funkcionisanje i stvaranje

profita:

1. proizvodnja krme i korištenje poljoprivrednih površina,

2. smještaj stoke,

3. hranidba,

4. reprodukcija,

5. muža i manipulacija mlijekom,

6. kontrola proizvodnje,

7. ekonomsko i financijsko poslovanje,

8. zaštita zdravlja životinja,

9. ekologija,

10. ostalo.

Za dobar menadžment stada neophodno je da se obrati pažnja na slijedeće:

> da postoji pouzdan identifikacioni sistem stada,

> da se svakodnevno prate osnovni podaci o stadu, proizvodnji mlijeka i o reprodukciji,

> da se uvijek obraća pažnja na sastav obroka radi optimalne proizvodnje mlijeka,

> da se izabere odgovarajući način vođenja evidencije – kompjuterski programi ili sveska,

> da se svakodnevno prave i prate liste neophodnih dnevnih aktivnosti,

> da se vrši procjena i upoređivanje proizvodnih rezultata sa optimalnim parametrima stada,

> da se uvjek obraća pažnja na ekonomske aspekte vođenja farme.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 7

Postoji velika različitost sistema proizvodnje mlijeka, uključujući veličinu farme i stada,

uzgoj, ishranu, tip staje i sistem muže.

Procjena dugoročne isplativosti i konkurentnosti uključuje proizvodne i financijske rezultate

očekujući kod nekog tipa farme razmjernu konkurentnost tehnologije.

Mogu se uočiti široke varijacije u rezultatima sličnih vrsta farma, ali i između različitih

tipova farma te farma smještenih u različitim područjima.

Prema istraživanju Stručnog centra za upravljanje farmom i prijenos znanja te Instituta za

stočarstvo u istraživačkom centru u Wageningenu u Holandiji (Grip, 2003), redoslijed

važnosti u upravljanju farmom je sljedeći:

1. najznačajnija je ishrana,

2. ekonomika farme,

3. upravljanje travnjaka i proizvodnjom kabaste hrane,

4. zdravlje životinja,

5. muža,

6. upravljanje minerala,

7. uzgoj podmlatka,

8. organizacija radne snage,

9. uzgoj i selekcija,

10. mehanizacija.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

3. Kalkulacija poljoprivredne proizvodnje

Ostvarivanje dohodka osnovni je cilj poslovanja poljoprivrednog gazdinstva, koji zavisi od

niza činilaca proizvodnog procesa. Da bi se utvrdila visina dohotka odnosno profita, koji

predstavlja mjerilo efikasnosti korištenja resursa za proizvodnju određene količine proizvoda

(outputa) na poljoprivrednom gazdinstvu, potrebno je napraviti ekonomsku analizu rezultata

svake pojedinačne proizvodnje i poslovanja poljoprivrednog gazdinstva u cjelini. Osnova za

to jesu kalkulacije prihoda i troškova proizvodnje u čijoj je strukturi potrebno odrediti

proizvodne rezultate (prinose i prihode) i troškove odnosno inpute, izražene količinski za

svaku pojedinačnu proizvodnju. Specijalizacija poljoprivredne proizvodnje uglavnom je na

niskom nivou pa u procesu sagledavanja ekonomije ruralnih gazdinstava treba uzeti u obzir

ekonomsku isplativost različitih vidova proizvodnje kojima se bave gazdinstva u ruralnim

sredinama.

Ukupna neto dobit u poljoprivrednoj proizvodnji na jednom gazdinstvu se može odrediti kada

se od ukupnih prihoda odbiju varijabilni i fiksni troškovi.

Poljoprivredni proizvođači ne mogu da utiču na cjenu proizvoda na tržištu, ali mogu u

znatnoj mjeri da utiču na cjenu koštanja svojih proizvoda i veličinu troškova u proizvodnji

poljoprivrednih proizvoda.

U strukturi troškova poljoprivredne proizvodnje javljaju se varijabilni i fiksni troškovi.

Varijabilni troškovi povezani su sa određenom vrstom proizvodnje i variraju zavisno od

obimu proizvodnje. Ne javljaju se ako se ništa ne proizvodi pa se mogu tačno utvrditi.

Fiksni troškovi u poljoprivrednoj proizvodnji odnose se na kompletnu poljoprivrednu

proizvodnju. Stalni su i u proizvodnji prisutni duži period i ne zavise od vrste i obima

proizvodnje.

Kao rezultat analize različitih vrsta poljoprivredne proizvodnje, poljoprivredni proizvođači i

njihovi članovi gazdinstva moraju da dobiju odgovor na neka od slijedećih pitanja i da usvoje

neke od osnovnih analitičkih i planskih instrumenata kako bi gazdinstvo poslovalo

profitabilno:

> Da li je ovo efikasan sistem poljoprivredne proizvodnje?

> Koja je od proizvodnji isplativa?

> Koju proizvodnju eliminisati iz strukture?

> Da li se fokusirati na samo jedan vid proizvodnje?

> Da li je prihod dovoljno veliki da obezbjedi normalne uslove egzistencije za članove

gazdinstva?

> Da li postoje i koliko su veliki rizici u u poslovanju gazdinstva?

> Da li struktura poljoprivrednog zemljišta omogućava specijalizaciju proizvodnje?

> Da li postoji adekvatan sistem za dobijanje informacije o upravljanju i monitoringu

poslovanja poljoprivrednog gazdinstva?

Dobra finansijska analiza proizvodnje ne garantuje uspjeh, ali definitivno poboljšava šanse za

pozitivno poslovanje jednog poljoprivrednog gazdinstva.

Poljoprivredna proizvodnja predstavlja složen proces koji zahtjeva svakodnevno donošenje

bitnih odluka, a da bi odluke bile pravovremene i ispravne moraju se planirati troškovi i

predvidjeti rezultati na kraju procesa proizvodnje po svakoj od proizvodnih linija.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 9

3.1. Kalkulacija proizvodnje mlijeka – Simental

Proizvodni vijek: 6 godina

Ukupno telad/kravi: 0,9

Zimsku obrok: 210 dana

Ljetni obrok: 155 dana

Obnova stada: vlastite junice

Kvalitet mlijeka: % mm___________, % protein_________

Klasa kvaliteta:

Broj izlučenih grla/kravi: 0,17

Cijena mlijeka:_____KM/lit.

Naziv Vrijednost KM

Proizvodnja mlijeka lit/grlo

Prihod od prodaje mlijeka

Izlučena krava (17%)

Tele

UKUPAN PRIHOD

Troškovi ishrane

Veterinarski troškovi

Troškovi uzgoja (junica) (17%)

Ostali troškovi

UKUPNI TROŠKOVI

PROFIT (Prihodi – Troškovi)

Tehnologija ishrane:

Vrsta Jedinična cijena

Količina (kg; lit.)

Vrijednost KM

Kukuruzna silaža

Travna silaža

Sjenaža

Sijeno

Paša

Koncentrat

Mlijeko

Mliječna zamjenica

Starter za telad

Smjesa za telad

UKUPNO

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 10

3.2. Kalkulacija proizvodnje mlijeka – Holstein

Proizvodni vijek: 4 godina

Ukupno telad/kravi: 0,9

Zimsku obrok: 210 dana

Ljetni obrok: 155 dana

Obnova stada: vlastite junice

Kvalitet mlijeka: % mm___________, % protein_________

Klasa kvaliteta:

Broj izlučenih grla/kravi: 0,25

Cijena mlijeka:_____KM/lit.

Naziv Vrijednost KM

Proizvodnja mlijeka lit/grlo

Prihod od prodaje mlijeka

Izlučena krava (25%)

Tele

UKUPAN PRIHOD

Troškovi ishrane

Veterinarski troškovi

Troškovi uzgoja (junica) (25%)

Ostali troškovi

UKUPNI TROŠKOVI

PROFIT (Prihodi – Troškovi)

Tehnologija ishrane:

Vrsta Jedinična cijena

Količina (kg; lit.)

Vrijednost KM

Kukuruzna silaža

Travna silaža

Sjenaža

Sijeno

Paša

Koncentrat

Mlijeko

Mliječna zamjenica

Starter za telad

Smjesa za telad

UKUPNO

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 11

3.3. Kalkulacija proizvodnje u ratarstvu

Repromaterijal Vrsta Količina kg Cijena po kg Ukupna cijena

Stajsko đubrivo

Mineralno đubrivo u osnovnoj obradi

Mineralno đubrivo predsjetveno

I prihrana

II prihrana

Sjeme

Herbicidi

Fungicidi

Insekticidi

UKUPNO REPROMATERIJAL

Razbacivanje stajnjaka

Razbacivanje min. đubriva

Oranje

Tanjiranje

Drljanje

Frezanje

Sjetva

Valjanje

Prskanje herbicidom

Prskanje fungicidom

Prskanje isekticidom

Kultivacija

I prihrana

II prihrana

Kosidba I otkos

II otkos

III otkos

IV otkos

Žetva

Siliranje

Presanje

Berba

Vađenje

Uvrećavanje

Prijevoz

Ručna radna snaga

UKUPNO RADOVI

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 12

Repromaterijal Vrsta Količina kg Cijena po kg Ukupna cijena

Sušenje

Osiguranje

Obaveze (zakupnina)

Tekuće održavanje

Amortizacija

Kamate

UKUPNO OSTALI TROŠKOVI

UKUPNO TROŠKOVI

UKUPAN PRIHOD (prinos kg/Ha x prodajna cijena po kg)

TROŠKOVI (repromaterijal + radovi + ostali troškovi)

DOBIT (ukupan prihod – troškovi)

PROIZVODNA CIJENA PO KG (troškovi proizvodnje/prinos kg)

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

4. Upravljanje rizicima u poljoprivredi

Sastavni dio poslovanja poljoprivrednog gazdinstva su i rizici. Usljed specifičnog karaktera

poljoprivredne proizvodnje, globalizacije i liberalizacije tržišta, tranzicionih i integracijskih

procesa, klimatskih promjena, političkih promjena, tržišnih promjena, potreba uspostavljanja

upravljanja rizikom na poljoprivrednim gazdinstvima je važan dio upravljanja poslovanja

gazdinstvom.

Upravljanje rizikom je postupak predviđanja, identifikovanja, i ublažavanje posljedica

rizika nastalog tokom proizvodnog procesa na poljoprivrednom gazdinstvu.

Izvori rizika su mnogobrojni, ali se njihova podjela sa stanovišta poljoprivrednog

proizvođača može izvršiti na:

> rizik u pogledu veličine prinosa (količine i kvaliteta sirovog mlijeka) i

> rizik u pogledu cijena na tržištu poljoprivrednih proizvoda.

Navedeni rizici predstavljaju sumarni rezultat dosta širih izvora rizika koji mogu biti

različitog karaktera i porjekla kao što su:

> klimatske promjene (nestabilnost klime, poplava, suša, grad),

> cijene inputa za proizvodnju,

> ekološki rizici (zagađenja vode, zemlje i vazduha, smanjivanje biodiverziteta),

> opadanje plodnosti zemljišta i njegova erozija (kao posljedica intenzivnog korištenja

vještačkih đubriva i klimatskih promjena),

> zdravstveno stanje stada,

> finansijski rizici (nesigurnost i neraspoloživost izvora finansijskih sredstava za

finansiranje proizvodnje, visoke kamatne stope na kredite, neostvarivanje planiranih

prihoda od proizvodnje)

Smanjivanje rizika u poljoprivrednoj proizvodnji može se izvesti na više načina, što u

najvećoj mjeri zavisi od plodnosti zemljišta i klimatskih uslova, strukture poljoprivredne

proizvodnje (prosječne veličine posjeda i procenta zaposlenih u poljoprivredi, stanja

mehanizacije, obučenosti radne snage), genetskog potencijala proizvodnje, poljoprivredne

politike i uloge poljoprivrede u ukupnoj privredi neke zemlje, kao i niza drugih uslova.

Za individualne poljoprivredne proizvođače postoje niz metoda za smanjivanje rizika:

> korištenje državnih subvencija za zasnivanje i unaprjeđenje proizvodnje (podsticaji za

podizanje novih zasada, zasnivanje novog stada, unaprjeđenje infrastrukture na

gazdinstvu, subvencionisanje osiguranja usjeva od štete, kupovina nove mehanizacije,..)

> finansijski instrumenti (korištenjem namjenskih subvencionisanih poljoprivrednih kredita,

osiguranje usjeva od šteta, ugovaranjem otkupa proizvoda prije početka proizvodnje,

stvaranje mogućnosti odložene prodaje - izgradnjom hladnjača i skladišta i prodajom u

trenutku visokih tržišnih cijena proizvoda, prilagođavanjem asortimana zahtjevima

tržišta,..)

> diverzifikacija proizvodnje na gazdinstvu ima više prednosti kao metod u sprječavanju i

ublažavanju rizika u poljoprivrednoj proizvodnji. Prije svega, smanjuje se rizik od uticaja

nepovoljnih klimatskih uslova jer različite biljne kulture različito podnose nepovoljne

klimatske uslove, ublažava se rizik od nepovoljne tražnje za pojedinim proizvodima i

povoljno utiče na očuvanje plodnosti zemljišta i biodiverzitita.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 14

> integrisanje primarne proizvodnje unutar ukupnog lanca hrane (snažnije proizvodno,

interesno i vlasničko povezivanje poljoprivrede, kao primarne proizvodnje hrane, sa

prerađivačkim sektorom)

> udruživanje poljoprivrednika (udruživanje poljoprivrednih proizvođača u zadruge,

asocijacije i udruženja radi zajedničkog nastupa i zaštite na tržištu)

Primjenom ovih metoda u znatnoj mjeri se umanjuju rizici koji mogu dovesti do negativnih

ekonomskih efekata u poljoprivrednoj proizvodnji poljoprivrednog gazdinstva.

Izvori rizika na govedarskoj farmi su mnogobrojni, posebno na proizvodnom i tehničkom

nivou. Samim izborom rase i proizvodnom orijentacijom farme – meso ili/i mlijeko usmjerili

smo farmu na jedan određen vid rizika.

Organizacija farme, način držanja stoke, način i struktura korištenja oranica za proizvodnju

vlastite stočne hrane novi su izvor rizika.

Kod držanja stoke, kao živog materijala takođe postoje rizici zdravlja, reprodukcije i prirasta

koji nas mogu udaljiti od povoljnog stepena iskorištenja proizvodnog potencijala rase.

Slično je i u proizvodnji stočne hrane. Loše vremenske prilike, neodgovarajuća priprema

sjetve i njega krmnih kultura, kao i pojava bolesti i štetočina osnovni su proizvodni rizik. Na

vrijeme se ne može direktno uticati, nego se samo prate vremenske prognoze i po prosječnim

vremenskim prilikama odabere vrsta i sortiment neke krmne kulture, ali na druge proizvodne

izvore rizika menadžer može djelovati tehničkim zahvatima.

Cijene i tržišni rizici su druga kategorija izvora rizika u govedarstvu. U poljoprivredi je

većina cijena inputa, a tako i gotovih proizvoda, unaprijed određena, jer svako društvo nastoji

svojim građanima osigurati što jeftiniji izvor hrane. S druge strane vladina politika podržava

poljoprivredne proizvođače kako bi opstali u uslovima niskih prodajnih cijena svojih

proizvoda.

Ekonomijom vlada glavni zakon oskudice kapaciteta (resursa), pa se prije potroše izvori

državnih subvencija, nego što se zadovolje apetiti građana za jeftinom hranom. Tako se

stvara novi oblik rizika za rukovodioce govedarskim farmama – tržišni rizik. S druge strane,

govedari mogu okrenuti tržište na svoj račun, proizvodeći autohtone govedarske proizvode i

proizvode dodane vrijednosti kako bi iskoristili tržište u svoju korist.

Financijski rizik ima posebno veliku važnost kod zaduživanja farme. Porast kamatne stope,

mogućnost odgode ili zamjene kredita, kao i ograničena dostupnost kredita direktno djeluju

na financijski rizik. Rizik financijske strane govedarske proizvodnje je nešto na šta su naši

proizvođači već navikli da im se događa, ali nisu skloni koristiti tehnike (alate) za

umanjivanje, odnosno ublažavanje njegovih posljedica. Praćenje financijskih izvještaja o

poslovanju farme, kao i analiza financijskih pokazatelja nije nešto čemu su skloni naši

rukovodioci govedarskih farmi, ali ti alati će što dalje, u sve većoj mjeri morati biti korišteni

za upravljanje govedarskom farmom i rizicima njenog poslovanja. Redovno konsultovanje

financijskih izvještaja i pokazatelja za operativne (kratkoročne), ali i strateške (dugoročne)

odluke morat će biti stil upravljanja kako na velikim, tako i na malim govedarskim farmama.

Zakoni o porezu, propisi za uzgoj životinja, upotrebu pesticide i lijekova za životinje, pravila

za odlaganje otpada, kao i visina cijena ili pomoći dohotku su primjeri vladinih odluka koje

mogu imati veliki uticaj na poslovanje govedarske farme. Pravni rizik odnosi se na

ugovaranje pojedinih područja i aktivnosti poslovanja farme koja trebaju biti kvalitetni kako

bi njihov uticaj na konačni uspjeh poslovanja bio što manji. Važno je pravno pokriti

ugovaranje korištenja iznajmljenog zemljišta, mašina i radnika. Isto tako, treba regulisati

obaveze usluga za farmu, ali i plasmana proizvodnje farme.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 15

Lični rizik ili rizik ljudskih potencijala domaćinstva je poslednji tip rizika. Odnosi se na

sigurnosna pitanja same farme, koja se pokrivaju osiguranjem usjeva i stoke, te objekata i

opreme. Sa stanovišta ljudskih potencijala tu spada i životno osiguranje upravnika farme i

članova domaćinstva koji se koriste kao radna snaga na farmi.

Vlasnici govedarskih farmi najčešće pod pojmom upravljanja rizikom podrazumjevaju

predviđanje financijskih rizika u budućem poslovanju, te odnose troškova i koristi opcija u

poslovanju, posebno s obzirom na unaprjed ugovaranje proizvodnje krme na farmi, kao i

prodaju gotovih proizvoda – mlijeka, prerađevina mlijeka i teladi.

Upravljanje rizicima sadrži niz parametara. Potrebno je analizirati izvore rizika i nesigurnosti

u poslovanju. Definisati svoje stavove kao rukovodioca farmom o sposobnostima i

mogućnostima, ne izbjegavanja rizika, nego efikasnog poslovanja u uslovima rizika.

Nekad se u što većoj meri rizike nastojalo izbjeći ili vjerovatnoću njihove pojave značajno

smanjiti. Danas se menadžeri farme edukuju kako da žive s rizikom.

Za proizvodni rizik govedarske farme osnovna strategija je upravljanje proizvodnim

potencijalom osnovnog stada, što znači veće iskorištenje proizvodnih mogućnosti rase,

približavanje normativima savremene proizvodnje po koeficijentu teljenja, dužini laktacije,

prirastu teladi, te proizvodnji mlijeka po jednom grlu.

Ponekad na zdravlje životinja ne možemo uticati, pa se kao tehnika smanjenja ili otklanjanja

rizika koristi osiguranje životinja. Isto tako osiguranjem usjeva se nastoji eliminisati uticaj

vremenskih nepogoda na osiguranje dovoljno stočne hrane za farmu.

Kao strategija upravljanja proizvodnim rizikom se predlaže i više proizvodnih ciljeva farme,

što znači kombinovanje mesne i mliječne komponente, ali i dodatna prerada osnovnog

proizvoda na farmi.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

5. Dobra Farmerska Praksa U Proizvodnji Mlijeka

Ne smijemo zaboraviti da sigurnost hrane počinje na farmi, te da je osnov

proizvodnje bezbijedne hrane – PRIMARNA PROIZVODNJA.

Poslovna djelatnost farmera je proizvodnja hrane. Oni imaju za cilj da osiguraju da sigurnost

i kvalitet njihovog sirovog mlijeka zadovolji najveća očekivanja prehrambene industrije i

potrošača.

Prakse na farmi takođe bi trebale osigurati da je mlijeko proizvedeno od zdravih životinja u

prihvatljivim uslovima za životinje i u ravnoteži sa lokalnim okruženjem.

Sveobuhvatna načela koja se primjenjuju na proizvodnju, preradu i postupanje sa ukupnom

količinom mlijeka i svim mliječnim proizvodima su:

> Od proizvodnje sirovog mlijeka do momenta konzumiranja, svi mliječni proizvodi treba

da budu podvrgnuti kombinaciji kontrolnih mjera. Zajedno ove mjere (dobre

poljoprivredne prakse – GAP, dobre proizvodne prakse – GMP, dobre higijenske prakse -

GHP) treba da zadovolje odgovarajući nivo zaštite javnog zdravstva.

Vodeći ciljevi za dobre farmerske prakse u proizvodnji mlijeka

GLAVNI CILJ - Proizvodnja mlijeka na farmi mora osigurati da se mlijeko proizvodi od zdravih životinja u okviru opšte prihvaćenih uslova

Zdravlje životinja

Higijena muže

Hrana i voda za životinje

Briga o životinjama

Životinje koje proizvode mlijeko treba da budu zdrave i efektivan program zdravstvene zaštite treba da

je u primjeni

Mlijeko će biti skupljeno i čuvano u higijenskim uslovima. Oprema koja se koristi za sakupljanje i čuvanje mlijeka bit će odgovarajuća i dobro

održavana.

Životinje treba hraniti i napajati produktima koji su odgovarajućeg kvaliteta i sigurnosti

Životinje treba da se čuvaju prema slijedećim principima: 1. Oslobođene gladi i žeđi 2. Oslobođene neudobnosti 3. Oslobođene bola, povrede i bolesti 4. Oslobođene straha 5. Sloboda da ispoljavaju uobičajene metode ponašanja

Okoliš

Proizvodnjom mlijeka treba upravljati u skladu sa lokalnim okolišem koji postoji oko farme

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 17

> Dobre higijenske prakse - GHP treba da budu primijenjene kroz lanac proizvodnje i

prerade tako da mlijeko i mliječni proizvodi budu sigurni za namjenjenu upotrebu.

> Kad god odgovara, higijenske prakse koje se odnose na mlijeko i mliječne proizvode

treba da se primjene tako što će slijediti Aneks Kodeksa - Preporučeni međunarodni

kodeks praksi – opći principi higijene hrane.

> GAP/GMP zajedno treba da budu efektivni.

> Svi farmeri iz mliječne industrije, dobavljači za farmere iz mliječne industrije, prevoznici

mlijeka, proizvođači mliječnih proizvoda i hrane, distributeri i maloprodaja treba da budu

dio integrisanog sistema za upravljanje sigurnosti hrane i osiguranja kvaliteta. Dobre

poljoprivredne prakse podupiru plasman sigurnih mliječnih proizvoda baziranih na

garantovanom kvalitetu.

Uloga farmera koji se bave proizvodnjom mlijeka je da osiguraju da se dobre

poljoprivredne, higijenske i prakse za uzgoj životinja primjenjuj na nivou farme.

Fokus bi trebao biti na sprečavanju problema (uključujući bolesti životinja) umjesto na

rješavanju problema nakon što se dogodi.

Dobre prakse u proizvodnji mlijeka treba da doprinesu garanciji da su mlijeko i mliječni

proizvodi sigurni i primjereni za svoju namjenjenu upotrebu.

Koje uslove je potrebno da farmer zadovolji:

> Imati zdrave životinje na svom imanju

> Proizvoditi zdravstveno ispravno i kvalitetno mlijeko

Vodeći cilj za dobru praksu u mljekarstvu je da bi mlijeko trebalo biti proizvedeno na farmi

od zdravih životinja u okviru opšte prihvatljivih uslova. Da bi se ovo ostvarilo, proizvođači

treba da primjene dobru poljoprivrednu praksu - GAP u sljedećim oblastima:

> Zdravlje životinja;

> Higijena muže;

> Hrana i voda za životinje;

> Briga o životinjama (dobrobit životinja); i

> Okoliš.

Za neka od ovih područja postoje kontrolne tačke koje treba pratiti da bi se postigli definisani

ciljevi.

Dobra poljoprivredna praksa - GAP također znači da farmeri u mljekarskoj industriji treba da

osiguraju da se vode odgovarajuće evidencije, posebno one koje omogućavaju adekvatnu

sljedljivost:

> Korištenja poljoprivrednih i veterinarskih hemikalija;

> Nabavke i korištenja hrane za životinje; i

> Jedinstvene identifikacije individualnih životinja.

Takođe bi trebalo voditi evidenciju o:

> temperaturama skladištenja mlijeka (kad bude dostupno),

> veterinarskim i medicinskim tretmanima individualnih životinja.

Vlasnik mljekarske farme trebao bi takođe da se pobrine da osobe koje obavljaju i nadgledaju

mljekarske aktivnosti i koje upravljaju mljekarskim gazdinstvima imaju vještine za:

> stočarstvo;

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 18

> higijensku mužu životinja;

> davanje veterinarskih lijekova;

> aktivnosti koje se poduzimaju na farmi u pogledu sigurnosti i higijene hrane; i

> zdravstvene i sigurnosne prakse koje se odnose na operatere na mljekarskim farmama.

> Takođe su potrebne odgovarajuće mjere da bi se održale ove vještine putem stalne obuke.

5.1. Pravilnik o kvalitetu svježeg sirovog mlijeka

Sl. glasnik BiH br. 21 od 22. marta 2011. godine

Član 4. (Osnovni standardi kvaliteta sirovog mlijeka)

Sirovo mlijeko mora zadovoljavati sljedeće standarde kvaliteta:

a) da sadrži najmanje 3,2 % mliječne masti;

b) da sadrži najmanje 2,8 % proteina;

c) da sadrži najmanje 8,5 % suhe materije bez masti;

d) da mu je gustoća od 1,028 do 1,034 g/cm3 na temperaturi od 20°C;

e) da mu je stepen kiselosti od 6,6 do 6,8°SH, a pH vrijednost od 6,4 do 6,8;

f) da mu tačka smrzavanja nije viša od - 0,520°C;

g) da mu je rezultat alkoholne probe s 72% etilnim alkoholom negativan.

Član 8. (Kriteriji za sirovo mlijeko)

(1) Subjekti u poslovanju s mlijekom moraju osigurati da sirovo mlijeko zadovoljava kriterije

navedene u Tabeli 1. Ovog člana:

Tabela 1.

Vrsta mlijeka Broj mikroorganizama na 30°C ( u 1 ml) Broj somatskih ćelija (u 1 ml)

Kravlje < 100.000 (*) < 400.000 (**)

Ovčije i kozije < 1.500.000 (*)

(*) Geometrijski prosjek u toku dvomjesečnog perioda, s najmanje dva uzorka mjesečno.

(**) Geometrijski prosjek u toku tromjesečnog perioda, s najmanje jednim uzorkom

mjesečno, osim ako nadležni organ ne odredi neku drugu metodologiju koja ima u vidu

organoleptička odstupanja u proizvodnim količinama.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

6. Proizvodnja hrane za krave

Za svaku novu sezonu sjetve treba:

> planirati površine u skladu s brojem grla u staji (silaža, sjenaža),

> tražiti specijalističke preporuke za proizvodnju krme,

> planirati veće kapacitete zbog klimatskih promjena,

> prilagoditi odabir kulture geografskim i klimatskim uslovima (npr. lucerka),

> korisiti dvije žetve godišnje (npr. ozimi stočni grašak i kukuruz za silažu),

> primjenjivati plodored,

> voditi računa o upotrebi mineralnih i organskih đubriva (stajnjak Nitratna direktiva),

> voditi računa o upotrebi pesticida,

> koristiti usluge u mehanizaciji,

> voditi evidenciju biljne proizvodnje po parcelama.

Zapamtite: osnov ishrane muznih krava je kvalitetna kabasta hrana – silaža, sjenaža,

sijeno. Nikada koncentrat nemože nadomjestiti nedostatke kvaliteta kabaste hrane.

Jedan od bitnih faktora koji utiču na stabilnost i produktivnost u stočarskoj proizvodnji

upravo je stabilna proizvodnja stočne hrane, tj. pravilno riješena krmna baza. U takvim

uslovima gajenja krmnog bilja, proizvodnja mora biti adekvatno zastupljena i prilagođena

uslovima sredine.

Prevelika ulaganja u proizvodnju krmnog bilja, tj. stočne hrane, mogu uticati na rentabilnost

stočarske proizvodnje i s tim u vezi na cijenu stočarskih proizvoda. Upravo iz tog razloga

proizvodnja krmnog bilja mora biti prilagođena uslovima sredine, gdje se mora voditi računa

o izboru krmnih kultura, načinu gajenja i iskorištavanja. Novija naučna saznanja u

proizvodnji kabaste stočne hrane na oranicama daju mogućnost jeftinije i kvalitetnije

proizvodnje krmnog bilja.

Proizvodnja stočne hrane, u uslovima intenzivne stočarske proizvodnje, treba da se zasniva

na principu maksimalnog korištenja prirodnih resursa, u prvom redu, zemljišta, vode i

sunčeve energije. Osnovni cilj ovakvog koncepta proizvodnje je proizvodnja dovoljnih

količina kabaste i koncentrovane hrane koja, sem mineralno vitaminskih dodataka, može da

podmiri potrebe farme u stočnoj hrani. Kabasta hraniva podmiruju se uglavnom iz silaže,

sijena i sjenaže lucerke i travnodjetelinskih smjesa sijanih na livadama, silaže biljke

kukuruza i hraniva iz sistema zelenog konvejera.

Karakteristika mliječnih životinja je da im osnovni dio obroka čine voluminozna krmiva te da

izborom načina držanja i hranidbe mogu egzistirati i kao pašne životinje. Ta činjenica

postavlja pred proizvodnju mlijeka i svakoga proizvođača potrebu posjedovanja određenih

oraničnih i pašnjačkih površina, na kojim se organizuje proizvodnja svježe i konzervirane

voluminozne krme.

U uslovima intenzivne proizvodnje mlijeka potrebno je predvidjeti oko 1 ha/UG (uslovno

grlo = 500 kg). Prema stručnim mišljenjima, taj način gospodarenja zemljom višeznačno je

pozitivno. Na taj način farmer proizvodi dovoljne količine krme primjerenog kvaliteta,

pravilno se održava plodored zemljišta, na ekološki prihvatljiv način je rješavanje stajnjaka -

zaoravanjem na oraničnim površinama, i potpunije iskorištenje mašina i radne snage na

farmi.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 20

Proizvodnja krmnog bilja najbolje spaja biljnu i stočarsku proizvodnju, te iz tog razloga može

dati najveći doprinos u proizvodnji zdravstveno ispravne hrane uz ujedno očuvanje prirodne

sredine.

Poznavanje i gajenje krmnog bilja ima višestruki značaj, što se ogleda u slijedećem:

> Neposredno korištenje vegetacionih faktora, posebno sunčeve svjetlosti i njenog

pretvaranja u raznolike proizvode u stočnoj hrani, prvenstveno bjelančevina, šećera i dr.,

koje se može direktno ili prerađeno koristiti u ishrani stoke,

> Krmno bilje čini posebnu grupu koje se isključivo ili na pogodan način gaje za

proizvodnju stočne hrane, predstavljaju glavnu agrobiocenotsku vezu između biljne i

stočarske proizvodnje. Intenzivno stočarstvo dobiva dovoljno kvalitetne hrane, a biljna

proizvodnja dobiva stajsko đubrivo i posebno povoljan uticaj na plodnost i opšte povoljno

stanje zemljišta u sistemu rotacije njivskih usjeva.

> Zahtjevi krmnog bilja prema uslovima uspijevanja su relativno skromni u odnosu na

druge njivske okopavine, povrtno i drugo bilje, odnosno to uslovljava sam način gajenja i

korištenja krmnih kultura.

> Krmne biljke imaju svojstva da svojim osobinama tokom razvoja ili specifičnim načinima

gajenja popravljaju fizičke, hemijske i biološke osobine zemljišta.

> Krmne biljke se većinom gaje u gustim sklopovima i imaju ulogu u zaštiti zemljišta od

erozije, naročito na nagibima i pjeskovitim zemljištima.

> Veliki broj krmnih biljaka služe kao dobra pčelinja paša i proizvodnju meda.

> Posmatrano sa ekonomskog aspekta, proizvodnja organske materije preko krmnih biljaka

je znatno jeftinija u odnosu na druge oblike proizvodnje.

> Efekat primjene mineralnih đubriva skoro je najveći u travnjačkoj proizvodnji, jer trave

najefektnije reaguju na đubriva povećanjem prinosa i poboljšanjem kvaliteta.

Siliranje je rasprostranjen postupak konzerviranja stočne hrane. Krajem 19. vijeka siliranje

stočne hrane počelo je u SAD i zamljama zapadne Europe. Nešto kasnije, na bazi stečenih

iskustava u pripremanju silaže, u praksu se uvodi i tehnologija pripreme sjenaže.

Razlog širenja tehnologije siliranje je u činjenici da ovaj postupak konzerviranja stočne hrane

omogućuje ubiranje biljaka u optimalnoj fazi razvoja, koje životinje efikasnije koriste i

pretvaraju u mlijeko i meso. Osim toga postupak pripreme silaže i sjenaže danas je potpuno

mehanizovan, što omogućuje ubiranje biljaka u optimalnoj fazi te je na taj način manje

ovisan o vremenskim uslovima, i angažiranost ljudske radne snage je svedena na minimum.

Utvrdilo se, da samo sa prelaskom na ovaj način spremanja i skladištenja voluminozne hrane,

da se podigla intenzivnost proizvodnje za više od jedne trećine. Znači na istim površinama

proizvodi se značajno više bjelančevina i ukupne energije. Ovo je rezultat umanjenih gubitka

hranjivih materija u poređenju sa sušenjem sijena na tlu (disimilacija mikroorganizma,

ispiranje padavinama, usitnjavanje mašina,..).

Interes u proizvodnji jeste koliko ćemo dobiti mlijeka ili mesa sa jedinice površine, a na to

najveći utjecaj ima kvalitet silaže i sjenaže.

Razlog širenja tehnologije siliranje je u činjenici da ovaj postupak konzerviranja stočne hrane

omogućuje ubiranje biljaka u optimalnoj fazi razvoja, koje životinje efikasnije koriste i

pretvaraju u mlijeko i meso. Osim toga korištenje silaže i sjenaže u ishrani obezbijeđuje

stabilnost sastava obroka, u dužem vremenskom periodu, što doprinosi kvalitetu ishrane,

jeftinijoj i većoj proizvodnji mesa i mlijeka. Danas je ovaj proces pripremanja silaže i sjenaže

potpuno mehanizovan.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 21

Pripremanje silaže i sjenaže, kao postupka konzerviranja stočne hrane, danas u svijetu ima

široku primjenu.

U našoj zemlji silaža, a pogotovo sjenaža, se još uvijek nedovoljno koriste.

Osnovni razlozi su usitnjenost parcela za proizvodnju i nedostatak adekvatne mehanizacije.

Veći poljoprivredni proizvođači, lakše i brže shvataju značaj silaže i sjenaže zbog čega ih, u

većoj mjeri počinju koristiti u ishrani životinja na svojim farmama.

Sijeno sadrži 85 do 88 % suhe tvari.

Sjenaža sadrži 45 do 55 % suhe tvari.

Silaža sadrži 30 do 35 % suhe tvari.

6.1. Sijeno

Sijeno nastaje sušenjem zelene voluminozne krme do standardne vlažnosti (12-15%), pri

kojoj može sačuvati hranjivu vrijednost i kvalitet kroz duže vrijeme, do njegove upotrebe. S

obzirom na vrstu biljnoga materijala u hranidbi životinja, najčešće se priprema sijeno

livadnih trava, sijeno višegodišnjih leguminoza i sijeno DTS-a. Inače, sijeno je moguće

spremiti i od strnih žitarica. Od svih biljnih vrsta od kojih se sijeno sprema, sijeno

leguminoza ima prioritet, kako u prinosu po jedinici površine, tako i po hranjivoj vrijednosti

istoga.

Treba reći da sušenjem ne nastaju samo promjene u količini vode sušene biljke, već se i

značajno mijenja kvaliteta te udio pojedinih hranjivih materija – nastaju gubici. Od košnje i

svih postupaka manipulacije zelenim krmivom do postizanja forme sijena, važno je pravilno

odrediti vrijeme košnje, vrijeme okretanja, sakupljanja i prešanja, kako bi se sačuvao list –

najvrjedniji dio. U potrebi proizvodnje što kvalitetnijega sijena, za ravnomjerniji i brži način

sušenja zelene krme predviđa se koristiti kosilica s gnječilicom, a zbojeve rastresati po cijeloj

površini odmah nakon košnje.

Za proizvodnju kvalitetnoga sijena preporučljivo je koristiti kombinovani način; dijelom

sušenje na tlu (do vlažnosti od 40-50%), uz dosušivanje u sjenicima. Hemijski je sastav i

hranjiva vrijednost sijena promjenjiva i posebno izražena kod sijena livadnih trava.

Energetska vrijednost sijena leguminoza i sijena livadnih trava uglavnom je slična i iznosi 0,5

HJ/kg (odgovara potrebi stvaranja 1 kg mlijeka). Bjelančevinasta vrijednost nešto je

izraženija u korist sijena leguminoza (12-16%) od sijena livadnog (7-9%). Nadalje, sijeno je

dobar izvor vitamina, naročito provitamina vitamina A, β-karotena te vitamina D, što ovisi o

načinu sušenja. Sijeno sušeno umjetnim putem bogato je β-karotenom (70-100 mg/kg), dok

sušenjem sijena na tlu sunčeve UV-zrake aktiviraju sintezu vitamina D. Suha voluminozna

krmiva - sijeno predstavlja osnovnu hranu za preživare i konje u zimskim mjesecima.

Mliječne krave sijeno mogu konzumirati do 2% svoje tjelesne mase, ali u praktičnim se

uslovima kreće od 4-6 kg/dan, a kod mliječnih koza i ovaca sijeno je uključeno u obrok od 1-

2 kg. Na manjim seoskim imanjima sijeno leguminoza još je uvijek često i jedini izvor

bjelančevina u obroku. Kvalitetno livadno sijeno vrlo je dobro dijetetsko krmivo, s

pozitivnim učinkom na proces probave, i vrlo je pogodno za razvijanje probavne funkcije

predželudaca teladi. Laksativan učinak pokazuje i kod krava prvih dana nakon telenja. Sijeno

je preživarima neophodno i kao stalan izvor minimalne količine sirove vlaknine, što u

kombinaciji duljega žvakanja (preživanja) stvara veću količinu poželjne octene kiseline.

Octena kiselina ima, inače, stimulativan učinak na kvalitet mlijeka, i to u smislu povećavanja

masnoće mlijeka.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 22

6.2. Silaža

Siliranje je specifičan način konzerviranja stočne hrane, pri čemu se u biljnoj masi zadržava

izvorni prirodni oblik i hranjiva vrijednost. Stvaranjem poželjnih uslova, u siliranome se

materijalu provocira razmnožavanje bakterija mliječno-kiseloga vrenja, koje, koristeći

jednostavne šećere, stvaraju mliječnu kiselinu, a ta, snižavajući pH-vrijednost, konzervira

biljni materijal. Na pitanje zašto konzervirati siliranjem, dajemo sljedeće objašnjenje. Silaža

je u današnjoj intenzivnoj proizvodnji mlijeka osnovno krmivo. Od brojnih prednosti ističe se

povoljna cijena zbog malih gubitaka u pripremi, zatim povoljan ukus i laksativan učinak na

probavne organe, kao i stimulativan učinak na mliječnu žlijezdu i lučenje mlijeka.

6.2.1. Kako se pravilno provodi postupak siliranja?

Prilikom izvođenja procesa siliranja važno je ispuniti uslove za razvoj poželjnih

konzervirajućih bakterija, a s njima se, posredno, koči razvoj nepoželjnih mikroorganizama.

Da bi neki svježi materijal mogao prevreti u silažu potrebno je da ima dovoljno

lakoprobavljivih ugljikohidrata u biljci – šećera, koji su hrana mliječno-kiselim bakterijama.

Potrebnu količinu tih hranjivih tvari imaju žitarice, sočna krmiva (korjenjače, kupusnjače).

Druga se krmiva mogu silirati nakon provenjavanja ili uz dodatak konzervansa. Sljedeći

uslov je da nabijanjem siliranoga materijala istisnemo zrak i postignemo anaerobno stanje. Iz

ta dva uslova proističe treći, a to je postići poželjnu pH-vrijednost siliranoga materijala 3,8-

4,2. Dostatnom količinom šećera i anaerobno stanje potaknut će brz i buran razvoj mliječno-

kiselih bakterija, koje, stvaranjem mliječne kiseline, snižavaju pH-vrijednost siliranoga

krmiva do poželjnih vrijednosti.

Za uspješno siliranje treba voditi računa i o temperaturi, koja se u siliranome materijalu treba

kretati 20-35ºC. Vlažnost materijala, kao peti uslov, treba biti kod voluminoznih krmiva 65-

70%, a kod koncentriranih od 28-35%. Suhi materijal slabije se nabija i slabijim intenzitetom

fermentira, a prevlažni izraženije naginje k octenoj fermentaciji i pojačava gubitke hranjivih

tvari pri gaženju iste. U praktičnim uslovim najčešće su silaže kukuruza; cijela biljka, zrna,

zrna s klipom. Silaže se mogu pripremiti kombiniranjem više krmiva te se nazivaju sendvič-

silaže. Specifičan oblik siliranja primjenjuje se kod DTS-a i višegodišnjih leguminoza, uz

prethodno provenjavanje zelene mase do vlažnosti od 30 do 35% konzervira se u obliku

travne silaže. Vrijeme siliranja do momenta izuzimanja silaže i hranjenja životinja vremenski

traje između 5 i 6 sedmica. Isto vrijedi i za sjenažu. Tokom vremena skladištenja potrebno je

primijeniti i kvalitetno pokrivanje siliranoga materijala i na taj nači spriječiti kvarenje silaže.

Prije upotrebe silaže kao krmiva u hranidbi životinja provodi se ocjena hranjive i zdravstvene

vrijednosti. Ocjena se vrši klasičnom hemijskom analizom prema udjelu hranjivih tvari te

odnosu i koncentraciji kiselina u silaži. Drugi način ocjene koji može izvršiti svaki

proizvođač na svojoj silaži je organoleptička analiza. Tom se analizom opisuje kvaliteta

silaže na osnovi boje, okusa i konzistencije siliranoga krmiva. Dobra se silaža karakterizira

po boji koja je slična izvornome materijalu, po mirisu blago kiselkastome (lagano

aromatičan), uz prepoznatljivu i očuvanu strukturu siliranoga materijala.

Odrasla goveda, ovaca i koza inače vrlo dobro koriste sve vrste silaža, a najviše je zastupljena

u obrocima mliječnih kategorija. Optimalna količina silaže zelenih voluminoznih krmiva u

obrocima mliječnih krava je 5-7 kg/100 kg tjelesne mase životinje, odnosno od 20-35 kg za

krave, a kod koza i ovaca u staji 3 kg silaže na 100 kg tjelesne mase. Poznato je da silaža

povoljno djeluje na rad mliječne žlijezde, ali zbog specifičnoga mirisa silaže, koji može

prenijeti na mlijeko, silaža se preporučuje davati nakon muže.

6.2.2. Prednosti i nedostaci silaže

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 23

Prednosti silaže su:

> korištenje silaže omogućuje stabilan sastav obroka u dužem vremenskom periodu što

doprinosi kvalitetu ishrane i većoj proizvodnji mesa i mlijeka,

> biljke se ubiru u optimalnoj fazi razvoja, životinje ih efikasnije pretvaraju u mlijeko i

meso što doprinosi bržem kruženju organske materije i zaštiti životne sredine,

> siliranje zelenih biljaka smanjuje gubitke u hranivim materijama (ugljenim hidratima,

proteinima, vitaminima i mineralnim materijama) u odnosu na pripremanje sijena. U

prosječnim uslovima pripremanja sijena gubi se najčešće oko 30 % suhe materije a pri

lošim vremenskim uvjetima i znatno više. U uslovima dobro izvedenog procesa siliranja

svi gubici rijetko prelaze 10 %,

> silirati se mogu biljke koje daju visoke prinose zelene mase, a nisu pogodne za pripremu

sijena – kukuruz, sirak, lucerka ili livadske trave u kišnim periodima godine i sl.,

> siliranje omogućava bolje korištenje zemljišta sa 2 do 3 žetve godišnje uz visoke prinose

zelene mase, gajenjem biljaka u sistemu „ozimi ili jari krmni usjev + silažni kukuruz” ili

„ječam i pšenica + postrni kukuruz sa kraćom vegetacijom”,

> siliranje kao tehnološki proces pripremanja stočne hrane može se izvoditi i po oblačnom i

prohladnom vremenu,

> mliječna kiselina doprinosi smanjenju štetnih nitrata, koji se akumuliraju u biljkama

zahvaćenih sušom i onim koje su đubrene prekomjernom dozom mineralnog azotnog

đubriva,

> silirati se mogu sporedni proizvodi biljne proizvodnje (glave i liske šećerne repe,

kukuruzovina, slama) i industrijske prerade (sirovi rezanci šećerne repe) i dr. , čime je

omogućeno bolje iskorištavanje ovih resursa u ishrani domaćih životinja, smanjivanje

površina pod krmnim biljem i troškova ishrane,

> silirana hrana za skladištenje zahitjeva manju zapreminu smještajnog prostora nego u

suhom stanju: m³ sijena mase 70 kg sadrži oko 60 kg suhe materije, a m³ silaže biljke

kukuruza ili lucerke mase 550 do 600 kg imaju oko 180 kg suhe materije,

> dobro spremljena silaža, primjenom savremene tehnologije i najvažnijih principa siliranja

u dobrom silo objektu, može se uspješno čuvati 5 do 6 godina,

> tehnološki proces je mehanizovan i omogućuje racionalno korištenje mehanizacije,

> isključuje potrebu sušenja vlažnih hraniva i potrošnju energije,

> ranijim ubiranjem biljaka manje su štete od glodara i štede sredstva za njihovo suzbijanje

i uništavanje

Nedostaci silaže su:

> nije interesantna tržištu jer joj se teško određuje cijena,

> zbog lakog kvarenja, ne podnosi transport na veću udaljenost,

> povećanje vlažnosti u silaži opterećuje troškove transporta,

6.3. Sjenaža

Sjenaža je specifična vrsta silaže, dobivena siliranjem svježe zelenih provenutih trava, DTS-a

ili leguminoza, pri vlažnosti od 45-60%. Mada je po obliku slična dijelom sijenu, a dijelom

silaži, po čemu se još zove „silirano sijeno“, u hranjivoj vrijednosti sjenaža nadilazi oba

načina konzerviranja. U sjenaži se zadržava gotovo izvorna hranjiva vrijednost zelenoga

krmiva, a zbog pravilnijeg odnosa vode i suhe tvari, sjenaža ima bolju ješnost od sijena i

silaže. Kao prednost u proizvodnji sjenaže navodi se i manji utjecaj nepovoljnih vremenskih

prilika na spremanje te vrste konzervirane krme, budući da se proces odvija znatno brže nego

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 24

pri sušenju sijena. Ključni element u pripremi sjenaže zelenih voluminoznih krmiva je u

provenjavanju košene zelene mase, pri čemu preostala voda u siliranoj masi nije dostupna

mikroorganizmima te nema niti izraženih procesa fermentacije kao kod silaže. Zbog toga je

koncentracija organskih kiselina niža, a pH sjenaže znatno viši nego kod silaže. Pri toj

vlažnosti (50-60%) onemogućen je rad truležnih bakterija, ali ne i plijesni kao aeroba, zbog

čega se i kod sjenaže trebaju postići anaerobni uslovi. U sjenaži se kao konzervans, uz

organske kiseline, javlja i ugljični dioksid, nastao kao proizvod disanja stanice biljnoga

materijala. Pri stabilnim vremenskim prilikama provenjavanje traje oko 6-8 sati, a potom se

biljna masa sjecka na dužinu 5-8 cm i odvozi u silos. Nepovoljne vremenske prilike

(padavine) mogu negativno uticati na provenjavanje te je u tim slučajevima preporučljivo

koristiti aditive-konzervanse. Za spremanje sjenaže koristili su hermetički zatvoreni silo-

tornjevi, a u novije vrijeme sve učestalije se sjenaža sprema u plastične rolo i kvadratne bale

ili silo-kobasice. Kvalitetna sjenaža ima žućkasto i smeđe-zelenu boju, ugodan kiselkasti

miris, stabilnu nepromijenjenu teksturu materijala. Kiselost sjenaže kreće se pH 4-5, a

optimalna vrijednost pH je 4-4,5. Sjenaža trava i leguminoza treba imati energetsku

vrijednost 5-6 NEL MJ/ kg ST (0,78 HJ), sirovih bjelančevina 160 gr/kg ST, 7 gr Ca, 1 gr P i

40 gr karotena. Sjenaža je visokokvalitetno voluminozno krmivo u hrani domaćih životinja, a

najpogodnije u hrani preživara i biljojeda, kod kojih može zamijeniti sijeno, a primjenjuje se

kao komponenta osnovnoga krmiva. Mliječne krave dnevno mogu konzumirati do 20 kg

sjenaže, a za koze i ovce preporučuje se u količini od 4-6 kg.

6.3.1. Prednosti i nedostaci sjenaže

Prednosti sjenaže su:

> kvalitet provenute zelene mase je očuvan i zato je hraniva vrijednost sjenaže

najpribližnija zelenoj masi od koje je pripremljena,

> gubici najkvalitetnijih dijelova biljaka (lišća) sa najvećom kencentracijom hranivih

sastojaka (proteina i beta karotina) su minimalni,

> proces proizvodnje sjenaže je potpuno mehanizovan: košenje i gnjiječenje, sjeckanje,

utovar i transport, istovar i pakovanje, gaženje – sabijanje, izuzimanje sjenaže,

> povećana je produktivnost u humanizacija radnog procesa, smanjen je obim žetvenih

radova. Vrijeme za pripremu sjenaže je skraćeno za 60 % po toni suhe materije, u odnosu

na proizvodnju baliranog sijena,

> idealno vrijeme za postupak spremanja sjenaže jeste kasno popodne ili do večeri i noću,

kada se dobije najbolja sjenaža, a vrijeme je najprijatnije za rad radnika,

> korištenjem dobro pripremljene i kvalitetne sjenaže nekonzumirani ostaci su minimalni, a

pri korštenju sijena nekonzumirani ostaci su 8 do 10 % od uskladištene količine suhe

materije,

> u sjenaži je očuvan visok procenat proteina što omogućuje manje izdatke za kupovinu

koncentrovanih i proteinskih hraniva,

> kvalitetna sjenaža lucerke sadrži 20 do 24 % ukupnih proteina u suhoj materiji, dok sijeno

pripremljeno od istog kvaliteta lucerke sadrži 16 do 18 % ukupnih proteina u suhoj

materiji a nekad i manje,

> zbog učestalih kiša u vrijeme prvog otkosa sijena gubici u hranivim materijama, naročito

u proteinima i beta karotinu, su veliki što daje znatne prednosti pripremi sjenaže u odnosu

na sijeno,

> sjenaža ubrzava regeneraciju biljne mase jer je skraćeno vrijeme od kosidbe do

prikupljanja provenute biljne mase što povoljno utiče na povećanje prinosa hranivih

materija po jedinici površine,

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 25

> u sjenaži nema prašine, a u baliranom sijenu ima,

> prostor za skladištenje je manji u odnosu na prostor potreban za pripremu sijena.

Nedostaci sjenaže su:

> nije interesantna tržištu jer joj se teško određuje cijena,

> zbog lakog kvarenja ne podnosi transport na veće udaljenosti

> povećana vlažnost u sjenaži opterećuje troškove transporta.

Prednosti sjenaže u odnosu na silažu su:

> pripremom sjenaže smanjuju se gubici organske materije,

> sjenaža sadrži približno dva puta više suhe materije što obezbijeđuje veći obim

konzumiranja suhe materije u odnosu na silažu,

> izbjegava se neprijatan miris koji često nastaje siliranjem leguminoza sa povećanim

sadržajem vlage,

> dobro pripremljena sjenaža ima prijatan miris koji doprinosi boljem ukusu i konzumiranju

hrane,

> sjenažiranjem se sprečava cijeđenje sokova iz silosa, karakteristično za siliranje, koje

povećava gubitke u hranivim materijama, privlači muhe i zagađuje sredinu,

> zamrzavanje sjenaže je znatno manje jer ima manji sadržaj vlage u odnosu na silažu,

> korištenje sjenaže smanjuje transportne, manipulativne i druge troškove gazdinstva,

6.4. Pogodnosti biljaka za pripremu silaže i sjenaže

Sa aspekta pogodnosti biljaka za siliranje mogu se podijeliti u tri grupe:

> koje se lako siliraju

> teže se same siliraju

> nemogu same da se siliraju

I Grupa II Grupa III Grupa

Lako se siliraju Teže se same siliraju Ne mogu same da se siliraju

› kukuruzna biljka

› prekrupa vlažnog klipa ili zrna kukuruza

› sirak

› sirovi rezanac šećerne repe

› glave i list šećerne repe

› pšenica

› ječam

› tritikale

› suncokret

› lucerka

› trave

› travno-leguminozne smješe

› inkarnatska djetelina

› crvena djetelina

› lupina

› kombinacija biljaka I i II grupe

› soja

› grašak

› grahorica

› perko

› uljana repica

› stočni kelj

› sirovi pivski trop

6.5. Faktori koji utiču na kvalitet silaže i sjenaže

Od višegodišnjih leguminoza (lucerka, crvena djetelina, žuti zvjezdan) i jednogodišnjih

leguminoza (ozimi i jari stočni grašak, grahorica) i mješavina trava i leguminoza sa sijanih

livada i pašnjaka, teško se može pripremiti silaža dobrog kvaliteta. Osnovni razlozi za to su:

> povećan sadržaj proteina,

> nedovoljna količina u vodi rastvorljivih šećera,

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 26

> mali sadržaj suhe materije u biljkama što otežava aktivnost mliječno-kiselinskih bakterija.

Uspješno konzervisanje zelenih biljaka koje se teško siliraju fermenatcijom mliječno-

kiselinskog tipa, može se obezbijediti provenjavanjem. Na ovaj način se povećava količina

suhe materije i lako rastvorljivih ugljenih hidrata i time stvaraju povoljni uslovi za

proizvodnju kvalitetne sjenaže.

Dakle sjenaža je konzervisana kabasta stočna hrana od zelenih biljaka, dobijena

kombinacijom provenjavanja i siliranja. Zbog toga ona posjeduje znatne prednosti u odnosu

na oba spomenuta načina konzervisanja kabaste stočne hrane sa livada i pašnjaka. To znači

da se priprema sjenaže sastoji u siliranju prethodno provenute mase sa suhom materijom od

40 do 60 %. Preostala količina vode u biljkama čvrsto je vezana u ćelijama i bakterije je teže

koriste za svoje aktivnosti. Međutim voda u ćelijama biljaka dostupna je plijesnima jer je

njihova sposobnost upijanja vode znatno veća. Plijesni su mikrorganizmi koji se uspješno

razvijaju u prisustvu vazduha. Iz tog razloga je potrebno da se iz provenute mase u prostoru

za sjenažiranje maksimalno istisne vazduh. U tom slučaju u sjenaži neće doći do razlaganja i

gubitka proteina zbog čega se sjenaža, po svojoj hranivoj i biološkoj vrijednosti, približava

zelenoj hrani.

6.5.1. Faza razvoja biljaka

Najpovoljniji momenat za siliranje biljke kukuruza je faza voštane zrelosti zrna. Tada je

prosječna zastupljenost suhe materije u biljci 30 do 35 %, a udio klipa u masi cijele biljke je

do 40 %.

Optimalno vrijeme za košenje lucerke za pripremu silaže ili sjenaže je faza pred cvjetanje ili

najkasinije do 10 % iscvjetalih biljaka. Poslije ove faze, količina svarljivih hranivih materija

opada za oko 1 % za svaka slijedeća dva dana. Osim toga pogoršava se odnos između lišća i

stabljike (listove sadrže oko 75 % ukupne proteinske vrijednosti biljke) i time znatno opada

kvalitet silaže ili sjenaže. Ranijim košenjem može se ostvariti jedan otkos više u toku jedne

vegetacione sezone, što može nadoknaditi smanjen prinos po otkosu. U cilju brže

regeneracije biljne mase lecerku treba kositi relativno visoko, čak i do 15 cm iznad površine

zemlje. Na ovoj visini kosidbe masa brže provenjava.

Crvenu djetelinu i žuti zvjezdan treba kositi u početnoj fazi pupanja.

Trave sijanih livada kositi u ranoj fazi vlatanja.

6.5.2. Suha materija

Najvažniji faktor za proizvodnju kvalitetne silaže je sadržaj suhe materije zelene mase.

Najkvalitetnija silaža, od kabastih hraniva, se dobije ako je sadržaj suhe materije od 30 do 35

%. Dozvoljavaju se i šire granice sadržaja suhe materije od 25 do 35 %, ukoliko postoje

objektivni razlozi (nedostatak tehničkih sredstava u vremenu siliranja, loše vremenske prilike

i sl.) Pri siliranju prekrupljenog vlažnog zrna ili klipa kukuruza, za razliku od kabastih

hraniva, sadržaj suhe materija treba da je 65 do 75 %. Povećana vlažnost, odnosno

nedovoljan sadržaj suhe materije, je nepoželjan jer otežava aktivnost mliječno-kiselih

bakterija, a znatno pospješuje aktivnost bakterija koje podstiču stvaranje buterne kiseline.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 27

Uticaj suhe materije na produkciju masnih kiselina

0

2

4

6

8

10

12

14

mliječna kiselina

sirćetna kiselina

buterna kiselina

ukupno kiselina

16 20 32 40 48 52

SUHA MATERIJA %

Sa

drž

aj

kis

elin

a u

hra

niv

u ,

%

Optimalna suha materija za pripremu sjenaže postiže se provenjavanjem biljaka. To je

najznačajnija faza u pripremi sjenaže. Radi efikasnijeg provenjavanja poželjno je da se

košenje obavlja kombajnom koji istovremeno kosi, gniječi i slaže otkose. Na taj način

skraćuje se vrijeme provenjavanja i smanjuje gubitak u lišću i hranivim materijama. Sadržaj

suhe materije u provenutom materijalu treba da je 40 do 60 %.

Da bi se obezbjedila sigurnost u radu, sa prikupljanjem i sjeckanjem provenute mase treba

otpočeti ranije, kada je masa prosušena na oko 40 % suhe materije. Kasnije partije su obično

suše ali će tako pripremljena sjenaža, u prosjeku, sadržavati oko 50 % suhe materije. Ukoliko

se čeka da se postigne idealnih 50 % suhe materije, u momentu ubacivanja mase u silos,

većina mase biće previše suha, što če otežavati sabijanje odnosno izazvati njeno zagrijavanje

i oštećenje materijala.

Nevalja silirati suviše zelen materijal jer tada se cijede sokovi koji sa sobom odnose

najkvalitetnije sastojke. Siliranje previše suhog materijala nije dobro. Zbog ogrubjelosti,

takav materijal je teško sabijati i istisnuti vazduh, a silaža je, zbog povećanog sadržaja sirovih

vlakana, teško svarljiva, slabije se konzumira i ima manji stepen iskorištenja.

Ukoliko vremenske neprilike onemoguće pravovremeno košenje, zbog čega je materijal pri

kosidbi suviše suh, poželjan sadržaj suhe materije može se postići miješanjem suhih i vlažnih

biljaka (zelene lucerke, zelene trave, sirovi rezanci itd.). Međusobni odnos suvlje i

visokovlažne kompopnente može se utvrditi pomoću pirsonovog kvadrata.

Pirsonov kvadrat

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 28

Proračun suhe materije u miješanoj silaži od zelene lucerke i biljke kukuruza

Primjer: ako želimo da dobijemo kombinovanu silažu od cijele biljke kukuruza i zelene

lucerke, u sredini kvadrata upišemo željeni sadržaj suhe materije u silaži (30%). Na lijevoj

strani kvadrata u gornjem uglu upiše se sadržaj suhe materije u zelenoj lucerki (20 %), a u

donjem uglu sadržaj suhe materije u cijeloj biljci kukuruza (45 %). Oduzimanjem manjih

brojeva od većih dobije se potrebna srazmjera međusobnog udjela ovih komponenti. U ovom

slučaju učešće zelene lucerke će iznositi 15 dijelova ili 60 %, a cijele biljke kukuruza 10

dijelova ili 40 % ukupne mase. Na taj način obezbjediće se uslov da miješana silaža ima 30 %

suhe materije.

6.5.3. Šećerni minimum

Količina lako rastvorljivih šećera u siliranom materijalu, koji u prisustvu mliječno-kiselinskih

bakterija omogućuju kvalitetnu fermentaciju i dovoljnu produkciju mliječne kiseline (čime se

sprječava njeno kvarenje) naziva se šećerni minimum. Silirani materijal treba da sadrži 6 do 9

% šećera u odnosu na suhu materiju. Kada se siliraju biljke sa većim sadržajem proteina,

količina šećera treba da je veća. Ako se siliraju suviše mlade biljke, sadržaj šećera treba da

iznosi do 15 % (sa provenjavanjem biljaka oko 7 %). Za uspješno siliranje sadržaj proteina ne

smije da bude iznad 15 % u suhoj materiji, a odnos šećera i proteina ispod 0,7.

6.5.4. Sabijanje zelene mase

Siliranje je složen biohemijski proces koji se odvija bez prisustva vazduha. Djelovanjem

enzima bakterija i enzima biljnog tkiva razlažu se u vodi rastvorljivi šećeri. Njihovom

fermentacijom u prisustvu mliječno-kiselinskih bakterija stvara se mliječna kiselina. Zato

treba istisnuti vazduh iz materijala koji se silira. Treba spriječiti i njegovo ponovno prodiranje

što se postiže nepropustljivim zidovima silo-objekta i pažljivim pokrivanjem spremljene

silaže. Ukoliko se to ne učini razviće se plijesni i kvasci koji će prouzrokovati kvarenje i

velike gubitke u hranivim materijama. Najbolje sabijanje mase za siliranje se obavlja

traktorima točkašima. Oni imaju veći pritisak po jedinici površine. Sabijanje mase treba da se

odvija neprekidno do završetka punjenja silosa. Dobra sabijenost se postiže gaženjem 4 do 5

minuta po toni silaže sa 5.800 kg teškim traktorom u sloju debljine 12 cm. Ono treba da se

nastavi i kada se završi punjenje silosa i narednih 10 do 12 sati. Na taj način se zadnji sloj

dobro sabije što je veoma važno da bi se sprječio prodor vazduha u masu. Prije zatvaranja

silosa treba izvrštiti definitivno oblikovanje, izvlačenje linija koje dolaze u kontakt sa

spoljnom sredinom. Ona na sredini silosa mora biti najuzdignutija. Iza toga slijedi intenzivno

gaženje – peglanje završnog sloja silaže ili sjenaže. Stepen sabijenosti treba kontrolisati

krećući se po cijeloj površini, od kraja do kraja silosa i posebno uz same krajeve. Pri tome

30 %

Zelena lucerka 20 % SM

Biljka kukuruza 45 %

SM

15 dijelova – 60 %

10 dijelova – 40 %

UKUPNO 25 DIJELOVA – 100 %

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 29

treba paziti da li đon cipele ili peta cipele propada u masu, ako dio cipele propada u masu, to

ukazuje da sabijanje nije dovoljno.Zbog boljeg sabijanja, zidove silosa sa unutrašnje strane,

treba podizati iskošeno, a ne vertikalno.

a) pravilno podignut b ) nepravilno podignut zid silosa zid silosa

6.5.5. Veličina sjeckanja (dužina odrezaka)

Optimalna dužina odrezaka omogućuje potpunije gaženje a time i bolje istiskivanje vazduha

iz siliranog materijala.

Veličina sjeckanja travne silaže

Masa u otkosu koja se koristi za pripremu sjenaže provenuta do nivoa suhe materije 40 do 60

% skuplja se pomoću kombajna, sjecka i ubacuje u samoistovarnu prikolicu. Ako je masa u

popodvenim satima suvlja nego što treba potrebno je odložiti sjeckanje i utovar za sijedeći

dan, rano ujutro kada će rosa navlažiti masu. Dobro isjeckana masa omogućuje lakše

transportovanje, teža je po jedinici zapremine, bolje se sabija, ujednačenija je i ukusnija,

životinje je radije konzumiraju. Najpoželjnija dužina sjeckanja materijala za pripremanje

sjenaže je 5 do 6 cm a za spremanje silaže kukuruza 1 do 1,5 cm. Tako isjeckana masa teža je

po jedinici zapremine za 10 % u odnosu na materijal čija je dužina odreska 2 cm. Noževi za

sjeckanje moraju biti oštri i postavljeni uz rubnu ploču. Istrošena rubna ploča loše sjecka

materijal i povećava utrošak energije. Sjeckanje trave za silažna 5 – 6 cm zbog strukture

kabaste krme.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 30

Veličina sjeckanja za kukuruznu silažu 1 – 1,5 cm

6.5.6. Temperatura siliranja

U zavisnosti od temperature koja se stvara u procesu siliranja mogu se razlikovati 3 postupka

siliranja: hladni, topli i prelazni postupak.

Hladni postupak siliranja – Ovo je najvažniji postupak siliranja. Sjeckana masa se odmah

intenzivno sabija pri čemu se stvaraju anaerobni uslovi (bez prisustva vazduha). U takvoj

silaži intenzitet oksidacionih procesa je smanjen uslijed čega temperatura ne prelazi 30ºC, što

povoljno utiče na smanjenje gubitka hranivih materija.

Topli postupak siliranja – ovaj postupak je najmanje poželjan. Nastaje kada se sjeckana masa

slabo sabija zbog čega ostaje mnogo vazduha u materijalu. U prisustvu vazduha oksidacioni

procesi su intenzivni i uslijed njih se stvara temperatura preko 45ºC. Pri ovoj temperaturi

silirane mase djelimično sagorijeva organska materija uslijed čega nastaju povećani gubici.

Dolazi do hemijskih reakcija u kojima međusobno stupaju u reakciju određene frakcije

ugljenih hidrata i proteina. Kao rezultat toga nastaju jedinjenja koja imaju umanjenu

svarljivost. Nakon završetka mliječno-kiselinskog vrenja ova silaža ima tamno-smeđu boju,

životinje je konzumiraju, ali je njena hraniva vrijednost znatno smanjena.

Prelazni postupak siliranja – ovaj postupak je najčešće u primjeni. Nepotpunim sabijanjem i

istiskivanjem vazduha nastaju oksidacioni procesi uslijed kojih se stvara temperatura između

30 i 45ºC. Prelazni postupak siliranja nije povoljan jer su gubici u hranivim materijama

povećani, ali je povoljniji u odnosu na topli postupak.

0

100

200

300

400

500

600

700

800

1 2 3 4 5 6 7

60º C

37º C

19º C

Mli

ječn

a k

iseli

na

mg

/10

0m

l

DANI POSLIJE SILIRANJA

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 31

Uticaj temperature siliranja na produkciju mliječne kiseline

6.5.7. Vremenski uslovi

Sve operacije siliranja najbolje je obaviti po suhom, ali ne mnogo toplom vremenu.

Optimalna temperatura siliranja je 20 do 25ºC. Suviše visoke temperature brzo isušuju zelenu

masu. Po kišnom vremenu unosi se blato u silos i na taj način vrši kontaminacija silaže.

6.5.8. Brzina siliranja

Brzina siliranja doprinosi kvalitetu silaže na taj način što se dobija njen ujednačen kvalitet u

svim djelovima silosa. Pri bržem siliranju smanjuju se gubici usijed kvarenja površinskih

dijelova nastalih zbog prekida u siliranju. Najbolja silaža se dobije ako se silos napuni, dobro

ugazi i pokrije najviše u roku 2 do 3 dana.

Brzina punjenja silosa je važan faktor u sprječavanju ulaženja vazduha u materijal. Zbog toga

je veoma bitno usaglasiti brzinu pristizanja mase u silos sa mogućnošću gaženja. U slučaju

prekida siliranja iz bilo kojih razloga, a najčešće zbog kiše, potrebno je silos pokriti

plastičnom folijom. Silos se mora napuniti tako da materijal koji se silira mora da bude za 30

do 35 cm iznad vrha stranica silosa. Silirani materijal sabija se pod uticajem sopstvene mase

za oko 15 do 20 % od visine dostignute na dan prestanka siliranja.

6.5.9. Slaganje zelene mase

Slaganje zelene mase je vrlo važna radna operacija koju treba imati u vidu sa stanovišta

potpunijeg korištenja kapaciteta silosa i boljeg kvaliteta silaže. Nekvalitetnim slaganjem

mase mogu da nastanu udubljenja – korita – koja prihvataju atmosferske padavine, koje

prodiru u dublje slojeve silirane mase i utiču na pogoršanje kvaliteta silaže i povećanje

gubitaka.

Kvalitetno i neprestano slaganje prispjele zelene ili provenute mase u silosu omogućuje

kvalitetnije i lakše gašenje a time i uštede u gorivu.

Pravilno punjenje silo jame

Zid silosa

Plastična folija

I dan

II dan

III dan

Dužni presjek silosa, u fazi punjenja na principu „kose ravni“

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 32

Masu je potrebno ravnomjerno rasporediti po silosu - raspoređivanje mase ručno

Masu je potrebno ravnomjerno rasporediti po silosu -raspoređivanje mase traktorom

6.5.10. Pokrivanje silosa

Pokrivanje silosa plastičnim folijama sprečava pristup vazduha i vode (kiša i snijeg).

Plastična folija mora se dobro zategnuti i opteretiti je starim gumama, daskama, džakovima

napunjeni pjeskom i dr. Opterećivanje folije može se obaviti zelenom masom, sirovim

rezancima šećerne repe, stajnjakom i drugim manje vrijednim materijalom. Debljina

materijala za pritiskanje folije treba da bude oko 15 cm..

Za ovu namjenu najčešće se upotrebljavaju folije debljine 0,15 do 0,20 mm.

Mogu se koristiti i deblje plastične folije, preko 0,20 mm, koje zbog veće cijene treba koristiti

2 do 3 godine. Prekrivanjem silaže plastičnom folijom mogu se smanjiti gubici na minimum,

odnosno svega nekoliko procenata. Ako se folijom pažljivo rukuje, ona se može koristiti više

godina. Folija se postavlja po dnu i sa strane silosa prije početka punjenja, a na kraju se dvije

strane folije jednostavno preklope na sredini, umotaju jedna u drugu i zalijepe. Za zaštitu od

izmrzavanja mase, preko silosa potrebno je nabacati sloj slame ili sloj zemlje. Silos se može

nadkriti nadstrešnicom da spriječi ulazak padavina, i dejstvo sunčevih zraka koji nepovoljno

utiču na proces siliranja i očuvanja silaže u toku korištenja. Ona omogućuje bolje uvjete za

rad oko silosa a posebno pri uzimanju silaže ili sjenaže. Nadstrešnica može biti u obliku šupe

ili sjenjaka.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 33

Presjek silosa prije Presjek silosa pokrivanja folijom poslije pokrivanja folijom

6.5.11. Silo – objekti

Silo objekti treba da onemoguće pristup vazduha silaži i sjenaži i na taj način omoguće

kvalitetnu fermentaciju i spriječe mogućnost naknadne fermentacije. Silo – objekti moraju da

budu obezbijeđeni od mogućnosti pristupa podzemnih voda, sakupljanja i prodiranja

površinskog vodenog taloga.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

7. Opšte osnove tehnologije biljne proizvodnje

7.1. Plodored (plodosmjena)

Pod plodoredom podrazumjevamo jednu od važnih agrotehničkih mjera, koja povezuje sve

ostale u jedan međuzavisan sistem u kome svaka gajena biljka postiže najbolji efekat.

Plodored se može definisati i kao raspored gajenih biljaka u vremenu i prostoru. Raspored

gajenih biljnih vrsta putem plodoreda je čvrst i usjevi se po tom rasporedu smjenjuju iz

godine u godinu prateći svako polje (njivu). Klasičan plodored, nastao je sa saznanjem da

gajenje iste biljne vrste u toku više godina na istom zemljištu (monokultura) dovodi do:

> narušavanja strukture i plodnosti zemljišta, jer se hraniva iz zemljišta koriste jednostrano,

uvijek ista i iz istog sloja,

> nagomilavanje korovske flore, bolesti i biljnih štetočina.

U takvim okolnostima prinosi su se stalno smanjivali, a i opadao je i kvalitet proizvoda. Zbog

toga se moralo pribjeći gajenju biljaka po sistemu smjenjivanja usjeva, odnosno plodoreda.

Ne treba težiti ka stvaranju krutog rasporeda plodoreda po svaku cijenu ali je jako važno

voditi računa o plodosmjeni, odnosno smjenjivanju usjeva. Prilikom planiranja plodoreda

treba voditi računa da svaka gajena biljka ima povoljan predusjev. Odnosno treba voditi

računa da to budu različite biljne vrste i da omogućavaju blagovremenu obradu zemljišta za

naredni usjev. Tip plodoreda određuju biljne vrste koje u njemu učestvuju. Ako učestvuju

samo krmne biljke, onda je to krmni plodored, a ukoliko se međusobno smjenjuju ratarske i

povrtarske biljke, to je onda ratarsko-povrtarski plodored.

Tabela. Šestopoljni ratarsko-krmni plodored

God.

proiz.

Proizvodno polje

1 2 3 4 5 6

1 Pšenica Lucerka ili vještačka livada

Lucerka ili vještačka livada

Lucerka ili vještačka livada

Lucerka ili vještačka livada

Kukuruz

2 Lucerka ili vještačka livada

Lucerka ili vještačka livada

Lucerka ili vještačka livada

Lucerka ili vještačka livada

Kukuruz Pšenica

3 Lucerka ili vještačka livada

Lucerka ili vještačka livada

Lucerka ili vještačka livada

Kukuruz Pšenica Lucerka ili vještačka livada

4 Lucerka ili vještačka livada

Lucerka ili vještačka livada

Kukuruz Pšenica Lucerka ili vještačka livada

Lucerka ili vještačka livada

5 Lucerka ili vještačka livada

Kukuruz Pšenica Lucerka ili vještačka livada

Lucerka ili vještačka livada

Lucerka ili vještačka livada

6 Kukuruz Pšenica Lucerka ili vještačka livada

Lucerka ili vještačka livada

Lucerka ili vještačka livada

Lucerka ili vještačka livada

7.2. Obrada zemljišta

Obrada zemljišta ima važnu ulogu u tehnologiji biljne proizvodnje. Cilj agrotehničkih mjera

je da se oranični sloj zemljišta dovede u povoljno stanje kako bi se usjev mogao dobro

razvijati, odnosno da se stvori što više prostora za lako širenje korijena. Ukoliko je prostor u

kome se korijen može razvijati veći, utoliko će biljka u njemu naći više hrane. Cilj

obrađivanja je i da se hraniva u zemljištu učine dostupnim korjenovom sistemu biljaka, što se

postiže samo ako oranica ima optimalne količine vlage i vazduha.. Da bi vazduha i vode bilo

dovoljno, oranica se mora obrađivati tako da dok biljke rastu, bude što rastresitija.

Ispunjavanjem ovih uslova stvara se povoljna sredina za snažan razvoj mikroflore u

zemljištu, bez koje se ne može pripremiti dovoljno hrane za biljke.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 35

Prema vremenu i načinu obrađivanja zemljišta razlikujemo osnovnu i dopunsku odnosno

površinsku pripremu zemljišta.

7.2.1. Osnovna obrada zemljišta

Duboko jesenje (zimsko) oranje. Nazivamo ga još osnovnim, i ovim oranjem treba oranični

sloj prevrnuti i što više zemlje izložiti uticaju vazduha i mraza. Ukoliko je brazda dublja (35

do 40 cm), više će zemlje biti usitnjeno i ratsreseno, čime se daje više mjesta, hrane i vlage

korijenu. Dubokim oranjem vlaga se u toku zimskog perioda nagomilava u zemljištu.

Dubokim jesenjim oranjem najbolje se brani zemljište od suše. U ljetno vrijeme, kada

nastupe sušni i topli dani, korijen će uvijek više naći vlage u duboko jesenjem uzoranom

zemljištu. Dobro poorana njiva u proljeće se brže prosuši. Pa se na njoj mogu blagovremeno

obaviti pripreme za sjetvu ranih biljaka.

Sa dubokim jesenjim oranjem treba početi koliko je god moguće ranije, da bi se iskoristila

topla i rana jesen. Duboko uzorano zemljište, ako je ravno, može se ostaviti preko zime u

gruboj brazdi, ali se može i potanjirati.

Proljećno oranje. Pravilo je da se njive i bašte uglavnom u jesen duboko uzorane, jer se

oranjem u proljeće gubi mnogo više zemljišne vlage, pošto se na površinu iznose donji

vlažni slojevi, a vlaga lako isparava. Od ovoga se može odstupiti ako vremenski uslovi nisu

dozvolili oranje u jesen, ili ako je zemljište sa većim nagibom (zbog erozije). Uzoranu

površinu u proljeće treba što prije podrljati kako bi se gubljenje vlage svelo na što manju

mjeru. Sve do sjetve zemljište se može obrađivati drljačama ili sjetvospremačem.

Ljetno oranje. Poslije skidanje prvog usjeva odmah se treba izvesti jedno plitko oranje (15 do

20 cm).

7.2.2. Dopunska obrada – površinska priprema zemljišta

Površinskom pripremom stvara se rastresit površinski sloj zemljišta, pogodan za uspješno

nicanje sjemena biljaka i suzbijanje korova. Neposredna obrada zemljišta za ranu biljnu

proizvodnju sastoji se od tanjiranja (koje se sve više izbacuje), drljanja ili kultiviranja

površinskog sloja zemljišta na dubinu od 8 do 10 cm, to danas sve radi sjetvospremač. Broj

operacija zavisi od stanja zemljišta. Što je zemljište zbijenije i jače zakorovljeno onda treba

biti više operacija. Svaku operaciju treba obaviti u suprotnom smjeru od prethodne. Za sjetvu

krmnog bilja, sitno sjeme, veoma je bitno dobro pripremiti sjetveni sloj.

7.3. Vrste đubriva i njihova primjena

7.3.1. Organska đubriva

Stajnjak može biti različitog kvaliteta, što zavisi od vrste stoke od koje potiče, od kvaliteta

prostirke i uslova pod kojima je stajnjak skladišten. Najkvalitetnijim se smatra konjski

stajnjak, a zatim ovčiji, živinski, goveđi, pa svinjski. Najviše se koristi goveđi stajnjak.

U literaturi se mogu naći podaci o sastavu stajnjaka, u prosjeku stajnjak sadrži 0,45 azota,

0,3% fosfora, 0,5% kalija i 0,5% kalcija. Azot se iskorištava 25 do 30%, fosfor 25 do 30% i

kalij 60 do 80%.

Razlaganje stajnjaka i njegovo hranivo djelovanje traje do četiri godine. U prvoj godini biljke

iskorite oko 50%, u drugoj oko 25%, u trećoj oko 15% i u četvrtoj oko 10% hranivih

materija.

Svjež, slamast ili poluzgoreo stajnjak zaorava se obavezno u jesen, a dobro razloženi može i

u proljeće.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 36

Norme đubrenja stajnjakom zavise od tipa zemljišta, odnosno stanja hranivih materija u

oraničnom sloju i od planiranog prinosa gajenih biljaka. U praksi se smatra da je rasturanje

10 do 20 t/ha stajnjaka niska norma đubrenja, 30 do 40 t/ha srednja i 50 do 60 t/ha visoka

norma, Sve ovo zavisi od stanja hranivih materija u zemljištu.

Osoka je tečni dio izlučevina domaćih životinja i koristi se kao azotno đubrivo nakon

fermentacije. Treba je rasturiti pred površinsku pripremu zemljišta. Ne preporučuje se za

prihranjivanje ratarsko-povrtarskih biljaka, već samo livada i pašnjaka. Osoka je deficitarna u

fosforu.

7.3.2. Mineralna (vještačka) đubriva

Visoki prinosi u biljnoj proizvodnji ne mogu se ostvariti ako se usjevima ne obezbijede

dovoljne količine hranivih materija u lako pristupačnom obliku, a to se postiže sa mineralnim

đubrivima.

Primjenu mineralnih đubriva treba postaviti tako da se ona bazira na hemijskim analizama

plodnosti zemljišta, kojima se odrede optimalne količine mineralnih đubriva. U tom slučaju

mogu se očekivati samo povoljni rezultati.

Azotna đubriva.

Azot (N) je važana element, jer čini sastavni dio aminokiselina koje izgrađuju bjelančevine.

Nedostatak azota manifestuje se u slabom porastu biljke, listovi ostaju sitni, bljedozelene

boje, a prinosi su manji. Nasuprot tome prevelika količina azota produžava vegetaciju,

izaziva previše bujan rast stabla i lista, usporava sazrijevanje plodova i smanjuje kvalitet

jestivog dijela biljke, te može sadržati štetan azot u nitratnom, nitritnom i amidnom obliku.

Azotna đubriva mogu biti kisele reakcije, kao što su amonijum-sulfat ((NH4)2SO4),

amonijum-nitrat (NH4NO3) i amonijum-fosfat ((NH4)2HPO4) - ova đubriva treba koristiti

na zemljištima alkalne reakcije. Međutim azotna đubriva alkalne reakcije poželjno je koristiti

na kiselim zemljištima a to su: natrijum-nitrat (NaNO3), kalijum-nitrat (KNO3), i kalcijum-

nitrat (Ca(NO3)2).

U proizvodnji krmnih biljaka od azotnih đubriva najčešće se koristi KAN i UREA

(karbamid).

KAN – krečni amonijum-nitrat, sadrži 270 grama azota i 200 grama kreča u kilogramu

đubriva. Sadrži azot u dva oblika – nitratnom, koji se lako rastvara i brzo djeluje i

amonijačnom – koji usporenije djeluje, što omogućava ravnomjernu ishranu gajenih biljaka

azotom duže vrijeme. Druga komponenta kalcijum (krečnjak), povoljno djeluje na osobine

zemljišta, naročito kiselih. Pored toga biljke kalcijum usvajaju kao hranivo. Ovo đubrivo se

uglavnom primjenjuje predsjetveno, sa sjetvom ili u prihrani.

UREA (karbamid) – je najkoncentrovanije azotno đubrivo jer sadrži 460 grama azota u

kilogramu đubriva. Ovo đubrivo može se unositi predsjetveno, sa sjetvom ili u prihrani

usjeva. Pored upotrebe u čvrstom stanju karbamid se rastvoren u vodi može koristiti zajedno

sa navodnjavanjem. Urea je jedino azotno đubrivo kojim se usjevi mogu i prihranjivati preko

lista – folijarno, u blagom rastvoru.

NAPOMENA – Azotna đubriva se primjenjuju onda kada ga gajena biljka treba. Azotna

đubriva se lako ispiru.

Štetnost nitrata i nitrita u stočnoj krmi

Nitrati su prirodni prethodnici stvaranja biljnih proteina i imaju veoma značajnu ulogu u

procesu biljaka. Pojava nitrata i nitrita u stočnoj hrani može da izazove hroničnu toksikozu

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 37

naročito kod goveda, a nešto manje kod drugih preživara. Ovaj problem se javlja kod

pretjerane upotrebe azotnih đubriva, naročito ako nije dobro podešen odnos azota sa fosforom

i kalijem. Pored toga, na povećanu toksičnost biljne hrane može dobrim dijelom uticati velika

suša u toku vegetacije koja usporava normalan razvoj biljaka, a naročito ako se takvom stanju

pridruže jači napadi bolesti. U tom slučaju biljke slabo rastu i razvijaju ubrzano sazrijevanje i

u sebi sadrže više neorganskog azota u vidu nitrata i nitrita. Kada se takva hrana nađe u

buragu preživara nitrati se pretvaraju u nitrite, a ovi nadalje produkuju amonijak. Trovanje

grla stoke se javlja kada je brzina pretvaranja nitrata u nitrite veća od brzine formiranja

amonijaka. Tada je ovaj proces nesinhronizovan i dolazi do akumuliranja nitrata u buragu i

dolazi do njihove apsorpcije odnosno uključivanja u krvotok, te vezivanja nitrita u

hemoglobin pri čemu se formira methemoglobin. Ovo kod goveda uzrokuje tromost, mišićnu

spazmu, ubrzani puls i disanje, teturanje. U subkliničkim slučajevima dolazi do opadanja

mliječnosti krava, a kod visokogravidnih do pobačaja, a u težim slučajevima trovanja dolazi

do uginuća životinja.

Ukoliko je u stočnom obroku sadržaj nitrata i nitrita umjereno visok, konverzija betakarotina

u vitamin A može da se pogorša, a s druge strane vrlo visok taj sadržaj može da izazove

trovanje nitritima. Metabolizam betakarotina kog goveda se razlikuje od onog kod drugih

vrsta stoke (ovce, koze, svinje), jer se sav betakarotin ne pretvara u vitamin A. Dio

betakarotina ostaje u krvnom serumu i tkivima potpuno nepromijenjen. Ova specifična

razlika doprinosi pojavi deficita vitamina A kod novorođene teladi.

Fosforna đubriva

Fosfor (P) ulazi u građu veoma važnih jedinjenja u ćelijama svih živih bića. Utiče na

normalan rast, cvjetanje, plodonošenje i sazrijevanje plodova. U nedostatku fosfora smanjuje

se rast, cvjetanje, plodonošenje, listovi su sitniji i dobijaju crvenkastoljubičaste pjege.

Fosfor je slabo rastvorljiv i nepokretan element. Kada se unese u zemljište, brzo se veže za

čestice gline. Da bi ga biljka iskoristila, treba njen korijen da dođe u u dodir sa tim česticama.

Kako se to ne može apsolutno ostvariti, biljke od raspoloživih količina fosfora u zemljištu

uzimaju manji dio, te je potrebno da ga u zemljištu ima u većim količinama. Najpoznatije

fosforno đubrivo je SUPERFOSFAT. Obzirom da se slabije kreće u zemljištu, unosi se pod

osnovnu obradu zemljišta ili predsjetveno.

Kalijeva đubriva

Kalij (K) ulazi u sastav biljnih tkiva, naročito njenih mladih dijelova. Bitan je za formiranje

vegetativnih dijelova i plodova. Smanjuje transpiraciju i povećava otpornost prema biljnim

bolestima. U nedostatku kalija usporava se porast biljke, listovi se uvijaju, a na vrhu i ivicama

postaju smeđe boje. Kalij igra važnu ulogu u obrazovanju ugljenih hidrata, bjelančevina i

diobi ćelija.

Kalijeva đubriva se u trgovini javljaju u obliku soli. Slabije se kreće u zemljišti u unosi se

pod osnovnu obradu ili predsjetveno.

NAPOMENA - Konkretno, za kalij (K) je poznato da povećanim sadržajem u krmi negativno

utiče na zdravlje životinja, posebno ima uticaj na plodnost kod muznih krava. Iz tog razloga

sadžaju kalija u krmi treba posvetiti posebnu pažnju. Najveći problem je povećanje sadržaja

kalija u krmi kod zasušenih krava, 3 do 4 sedmice prije telenja (neprimjerena katjonska-

anjonska razlika), koji može lako uzrokovati postporođajnu groznicu i druge zdravstvene

probleme.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 38

Složena (kompleksna) mineralna đubriva

Složena đubriva sadrže dva ili tri biogena elementa (NPK). Odnos hranivih materija u

složenim đubrivima može biti različit. Procentualno učešće pojedinih hraniva može se vidjeti

na ambalaži đubriva, npr. NPK 7:20:30, to znači da u jednom kilogramu đubriva ima 70

grama azota, 200 grama fosfora i 300 grama kalija.

Folijarna mineralna đubriva

To su mineralna đubriva jačih koncentracija, obogaćena mikroelementima koja se u obliku

rastvora prskanjem nanose na lisnu masu gajenih biljaka, preko kojih elementi ulaze u biljku.

Ovaj način doziranja mineralnih đubriva može biti samo dopunski (korektivni) a nikako

osnovni.

7.4. Sjeme i sjetva

7.4.1. Sjeme

Sjeme predstavlja biljku koja se nalazi u latentnom stanju sve dok se ne obezbjede potrebni

uslovi (vlaga, vazduh i toplota) za nicanje, formiranje aktivne biljke. Sjeme po spoljnem

izgledu može da bude okruglo, bubrežasto, klinasto, spljošteno i sl. Površina sjemena može

biti glatka ili naborana. Boja i krupnoća sjemena može biti različita. Krupnoća sjemena

izražava se apsolutnom masom – masa 1.000 sjemenki.

Sjeme može biti stavljeno u promet ako ispunjava zakonom propisane uslove.

Dobro sjeme mora biti čisto, zdravo, dobre klijavosti, normalno razvijeno, zaprašeno

hemijskim sredstvima protiv bolesti i štetočina, da pripada istoj sorti, odnosno hibridu i da je

u dobroj i atestiranoj ambalaži. Sjeme u prometu treba da prate dokumenta: deklaracija o

kvalitetu (čistoća, klijavost, zdravstveno stanje) i aprobaciono uvjerenje (kontrolisana sortna

čistoća).

Sortno sjeme se razvrstava u slijedeće kategorije: super elita (SE), elita (E), original, prva i

druga sortna reprodukcija. Hibridi mogu biti: sortni, linijski, sortno-linijski, prosti (ukrštene

dvije linije, sorte) i složeni (ukrštena dva prosta hibrida, odnosno prost hibrid i linija tj. sorta).

Hibridno sjeme daje i do 50% veći prinos u odnosu na sortno, ali njegova proizvodnja je

znatno složenija i skuplja.

7.4.2. Sjetva

Razlikujemo više vrsta i načina gajenja biljaka:

> glavni usjev, od koga se u jednoj poljoprivrednoj godini sa jedne površine dobije jedna

žetva,

> naknadni usjev. Ako se poslije žetve jednog usjeva, najčešće ozimi krmni međuusjevi,

zasnuje drugi i donosi narednu žetvu,

> postrni usjev, je onaj koji se zasniva poslije žetve strnih žita (pšenica, raž, ječam, zob,

tritikale) i donosi rod u istoj godini,

> ozimi međuusjevi, zasnivaju se krajem ljeta ili početkom jeseni, a dospijevaju za žetvu

rano u proljeće,

> podusjevi, su biljke čije se sjeme usijava u drugi već razvijeni usjev,

> zeleni konvejer, sastoji se u gajenju različitih biljaka sa različitim rokom sjetve i

sukcesivnim pristizanjem krmnih biljaka u toku dužeg dijela godine.

Sjetva je polaganje sjemena u zemljište, a sadnja je polaganje krtola, lukovica, reznica, rasada

i sl.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 39

Vrijeme sjetve – Prilikom određivanja vremena sjetve mora se voditi računa o planiranoj

dinamici pristizanja proizvoda, o uslovima proizvodnje, zahtijevima gajenih biljaka prema

spoljnim uslovima i mogućnosti dinamike prerade proizvoda.

Načini sjetve – Sjetva može biti ručna i mašinska. Ručna sjetva se izvodi na manjim

površinama. Mašinski način sjetve podrazumjeva korištenje sijačica i koristi se na većim

površinama. Postoji veliki broj tipova sijačica, ali danas se sve više koriste pneumatske

sijačice zbog dobrog rasporeda sjemena prilikom sjetve.

Dubina sjetve – Zavisi u prvom redu od krupnoće sjemena, energije klijanja, od tipa,

vlažnosti i strukture pripremljenog zemljišta. Krupnije sjeme sije se dublje, a sitnije pliće. Na

lakšim zemljištima sjetva može biti dublja nego na težim i zbijenim zemljištima. Količina

sjemena zavisi od kvaliteta, krupnoće, vremena i gustine sjetve.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

8. Zoohigijena i zootehnika

Prema Websteru (1987), dobrobit i smještaj trebaju da ispune sljedeće funkcije:

1) Slobodu od gladi i loše ishrane: prema tome domaće životinje ne smiju gladovati,

hrana koja im se daje mora biti zdravstveno ispravna i ukusna, to jest da konzumiranje

hrane nije posljedica velike gladi životinja, već normalnih fizioloških potreba. Pored

toga, treba obezbijediti dovoljne količine pitke vode.

2) Slobodu od temperaturnih i fizičkih tegoba (neudobnosti): Objekti u kojima se

drže životinje trebaju omogućiti životinjama zaštitu od spoljašnjih uticaja, a prije

svega od izrazito niskih i visokih temperatura. Objekti trebaju biti izgrađeni tako da

omoguće osnovni komodit životinjama koje se drže u njima, da životinje imaju

dovoljno mjesta za odmor, za ishranu, nuždu.

3) Slobodu što prirodnijeg ponašanja: životinje trebaju normalno da ispoljavaju svoje

prirodne potrebe.

4) Slobodu od bolesti i povreda: Higijena u štalama se mora redovno održavati,

mogućnosti širenja nekih bolesti i infekcija treba onemogućiti, ili bar svesti na

minimum. U objektima ne smije biti oštrih ivica, rupa u podu, neadekvatnih stepenica

i drugo, na čemu bi se životinje mogle ozlijediti.

5) Slobodu od straha. Sa životinjama se ne smije ophoditi na loš način, koji bi

uzrokovao trajan stres. Taj faktor je veoma važan što se tiče cjelokupne reprodukcije,

ishrane i proizvodnje. Strah može biti izazvan i među samim kravama, kada se pojave

agresivnija grla u stadu. U tom slučaju je najbolje takva grla izlučiti iz stada, jer u

dugoročnom periodu njihovo ponašanje utiče na smanjenje prihoda, bez obzira kolika

je proizvodnja samog grla.

Prema Lee-ju (1965) postoje 3 grupe različitih faktora, koji zajedno stvaraju proizvodnu sliku

svake životinje, a to su:

a) Faktori okoline: temperatura (T), relativna vlažnost vazduha RV, kretanje vazduha,

radijacija i padavine.

b) Osobine životinje: vrsta, uzrast, pol, rasa, stanje prometa materija (metabolizam),

krzno, sposobnost aklimatizacije, ishrana, hidratacija, zdravstveno stanje životinje i

individualna prilagodljivost.

c) Proizvodni faktori: proizvodnja, rast i razvoj, reprodukcija, fiziološka stabilnost i

patološki faktori.

8.1. Objekti za smještaj

Koristiti modernu tehnologiju gdje god je to moguće kao što su:

> slobodni način držanja krava,

> izmuzišta,

> sistem ishrane po volji,

> s minimalnim ulaganjima i smanjivanjem ljudskog fizičkog rada na minimum,

> nove objekte smještati na krajevima sela gdje postoji mogućnost okrupnjavanja

poljoprivrednih površina i organizovanje pregonske ispaše,

> držati krave u suhostaju odvojeno od onih u laktaciji,

> držati bolesne krave odvojeno od onih u laktaciji,

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 41

> te gdje je moguće grupisati krave po fazama laktacije.

KLIMU U ŠTALI, PRILAGODITI KRAVI, A KLIMU U KUĆI, PRILAGODITI

ČOVJEKU

Ukratko rečeno, dobro napravljena štala treba da obezbijedi sljedeće:

> nizak nivo čestica u vazduhu (prašine, tara od sijena, itd),

> optimalnu vlažnost i temperaturu vazduha,

> dovoljnu količinu svjetla,

> stalan dotok svježeg vazduha.

Temperaturne zone za goveda

Kategorija stoke Niska t ºC Optimalna t ºC Visoka t ºC

Tovne rase -18 do -10 - 10 do 20 20 do 27

Mliječne rase (do 22 kg/dan) - 26 do - 2 - 22 do 22 22 do 28

Mliječne rase (40 kg/dan) - 30 do - 6 - 6 do 20 20 do 26

U tabeli su prikazane gornje i donje temperaturne granice iznad odnosno ispod kojih

temperatura može imati uticaj na zdravstveno stanje životinja ili proizvodnju, te optimalne

temperature za pojedine kategorije europskih rasa goveda.

Na većini manjih gazdinstava, kako u Bosni i Hecegovini, tako i u regionu, uzgajivač

temperaturu štale u zimskom periodu prilagođava svojim potrebama. Međutim, ako je njemu

hladno na nekih -5 do -10°C, ne mora značiti da je to za krave previše niska temperatura. U

takvim slučajevima, dosta naših uzgajivača zatvori svaki dovod vazduha i zraka do

unutrašnjosti štale. Povećava se vlažnost u štali, krave se znoje i tu se stvaraju problemi (npr.

respiratorne bolesti, bolja sredina za razvoj različitih mikroorganizama - veća podložnost

infekcijama rana, mastitis itd). Treba znati da goveda imaju arktičko porijeklo.

Uticaj temperature na konzumiranje hrane i proizvodnju mlijeka

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 42

Tabela očekivanih promjena unosa suhe materije, proizvodnje mlijeka i potrebama za vodom s obzirom na povećanje temperature okoline.

Temperatura Očekivane promjene

Unos suhe materije Proizvodnja mlijeka kg. Potrošnja voda lit.

20º 18,19 27 68,14

25º 17,69 25 73,82

30º 16,92 23 79,12

35º 16,69 18 120

40º 10,21 12 106

TEMPERATURNO HUMIDNI INDEX - THI

Kada su

krave u

stanju stresa

od visokih

temperatura,

njihova

ishrana i

uslovi u

buragu se

mijenjaju, a

to utiče na

proizvodnju

mlijeka i

efikasnost

ishrane

(smanjuje se

unos suhe

materije).

CILJ –

neutralna

zona

temperature

za krave,

između 5º C

i 20º C i

neutralni

index

temperature

i vlažnosti

(THI ispod

68)

RELATIVNA VLAŽNOST

T

E

M

P

E

R

A

T

U

R

A

25% 30% 35% 40% 45% 50% 55% 60% 65% 70% 75% 80% 85%

38

º

83 84 85 86 87 88 90 91 92 93 94 95 97

37

º

82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 93 94 95

36

º

81 81 82 83 85 86 87 88 89 90 91 92 93

34

º

79 80 82 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91

33

º

77 79 80 81 82 83 84 85 85 86 87 88 89

32

º

77 78 79 79 80 81 82 83 84 85 86 86 87

31

º

76 76 77 78 79 80 81 81 82 83 84 85 86

30

º

74 75 76 77 78 78 79 80 81 81 82 83 84

29

º

73 74 75 75 76 77 78 78 79 80 80 81 82

28

º

72 73 73 74 75 75 76 77 77 78 79 79 80

27

º

72 72 72 73 73 74 75 75 76 76 77 78 78

26

º

70 70 71 71 72 73 73 74 74 75 75 76 76

24

º

68 69 70 70 71 71 72 72 73 73 74 74 75

23

º

67 67 68 68 68 69 69 70 70 71 71 71 72

22

º

66 67 67 67 68 68 69 69 69 70 70 70 71

Uticaj stresa od visokih temperatura na performanse mliječnih krava u laktaciji

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 43

< 68

Normalno

68 - 71

Početak stresa

72 - 79

Blago umjereni stres

80 - 89

Umjereno jaki stres

90 - 99

Jaki stres

Temperatura /

Relativna vlažnost

22 º / 45% 26 º / 45% 30 º / 60% 34 º / 80%

Trajanje (sati/dan) 4 9 12

Nije mjereno Gubitak mlijeka

(kg/h)

0,283 0,303 0,322

Gubitak mlijeka

(kg/kravi/dan)

1,1 2,7 3,9

ZNAKOVI TOPLOTNOG STRESA:

Nekoliko znakova je lako uočljivo, posebno je to smanjenje proizvodnje mlijeka i

letargično ponašanje krava.

Početni znakovi su ubrzano disanje, pojačano znojenje, smanjenje proizvodnje mlijeka za

10%, smanjenje konzumacije hrane za 10%.

Povećanjem THI-a dolazi do izrazitog smanjenja proizvodnje mlijeka (iznad 25%) uz

smanjenje konzumacije hrane, ali i povećanje temperature tijela.

U najkritičnijoj fazi životinje pokazuju jasne znakove toplotnog stresa – otvorena usta s

glasnim dahtanjem i isplaženim jezikom.

Obično kombinacija temperature i vlage koja se izražava kroz THI u zoni opasnosti

pogađa krave s visokom proizvodnjom mlijeka. U ekstremnim slučajevima krave mogu i

uginuti posebno ako je visok THI u kombinaciji s nekom bolesti ili npr. telenjem.

Krave s visokom proizvodnjom pokazuju znakove toplotnog stresa jer visoka proizvodnja

je vezana i uz veću proizvodnju topline koje se one moraju riješiti.

Smanjenje proizvodnje mlijeka proizlazi iz smanjenog unosa hrane.

PREPORUKE:

Osigurati dovoljnu količinu

svježe pitke vode (povećan

unos vode i do 30%),

provjeriti sastav obroka i

obezbjediti optimalnu

količinu minerala i povećati

nivo energije.

Osigurati ventilaciju i

hlađenje vazduha u

objektima gdje krave

borave, hrane se i muzu.

Kombinacija strujanja

vazduha, hlada i neophodne

količine vode.

8.2. Skladištenje hrane

Prilagoditi silose kapacitetima staje (potrebama). Na farmi uvijek moraju biti dovoljne

količine hrane i vode kako bi životinje bile dobrog zdravlja, kao i sa stajališta dobrobiti

životinja.

Hrana za životinje mora se skladištiti odvojeno od hemijskih sredstava. Prostori za

skladištenje i kontejneri moraju se držati čistim i suhim i moraju se primjenjivati

odgovarajuće mjere za kontrolu štetočina kada je to potrebno.

Prostori za skladištenje i kontejneri moraju redovno da se čiste kako bi se izbjegla nepotrebna

unakrsna kontaminacija.

Sjeme se mora skladištiti na odgovarajući način tako da ne bude dostupno životinjama.

Hrana za životinje sa dodatkom lijekova ili hrana bez dodatih lijekova, kao i hrana

namjenjena različitim kategorijama ili vrstama životinja mora se skladištiti tako da se

izbjegne rizik od hranjenja životinja kojima ta hrana nije namjenjena.

Prerađena hrana za životinje mora biti odvojena od neprerađenih materijala i aditiva za hranu

za životinje kako bi se izbjegla svaka unakrsna kontaminacija prerađene hrane za životinje;

moraju se koristiti odgovarajući ambalažni materijali.

Hrana za životinje mora se skladištiti i transportovati u odgovarajućim kontejnerima. Oni se

moraju čuvati na za to određenim i pripremljenim mjestima, koja se održavaju kako bi se

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 44

obezbjedili valjani uslovi skladištenja, a kojima pristup imaju jedino lica za to ovlaštena od

strane subjekta u poslovanju hranom za životinje.

Hrana za životinje se mora skladištiti i transportovati na način koji omogućava laku

identifikaciju i izbjegavanje svake zamjene ili unakrsne kontaminacije, ali i sprječavanje

njenog kvarenja.

Kontejneri i oprema koja se koristi za transport, skladištenje, prenos, rukovanje i mjerenje

hrane za životinje moraju da se održavaju čistim. Moraju se uvesti programi čišćenja, a

količina ostataka deterdženata i dezinfekcionih sredstava se mora svesti na minimum.

Svako kvarenje hrane mora biti svedeno na minimum i mora biti ustanovljena kontrola

pojave štetnih organizama.

Kada je potrebno, temperature se moraju održavati na odgovarajućem nivou kako bi se

izbjegla kondenzacija i kvarenje.

U jedan metar kubni stane:

> Sijena rinfuznog 60 – 80 kg

> Sijena baliranog 300 kg

> Kukuruzne silaže 700 – 800 kg

> Silaže trave 550 – 650 kg

> Svježeg stajnjaka 300 – 400 kg

> Osoke 1.000 lit.

> Starog stajnjaka 1.000 – 1.500 kg

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

9. Upravljanje ishranom

9.1. Specifičnosti ishrane krava

Želudac krave, kao i ostalih preživara, sastoji se od tri predželuca (burag, mrežavac i listavac)

i pravog želuca (sirište). Ovako složen želudac ima za cilj da uspori prolaz hrane kroz organe

za varenje da bi mikroorganizmi razložili one dijelove hrane koje životinja nemože svojim

fermentima.

U ishrani krava kao i ostalih preživara, karakteristične su dvije faze razlaganja i varenja

hrane. U prvoj, mikroorganizmi koji su nastanjeni u buragu i mrežavcu vrše razlaganje većeg

dijela hrane koja se tu nalazi, a u drugoj fazi krava u sirištu i tankim crijevima vari

mikroorganizme i ostatak hrane.

Zbog građe organa za varenje i same fiziologije varenja, ishranu krava treba zasnivati na

kabastim hranivima, jer celuloza iz biljaka predstavlja značajan izvor energije. Organi za

varenje preživara ne stvaraju fermente (enzime) za razlaganje celuloznih vlakana ali zaot

stvaraju mikroorganizmi koji žive i razmnožavaju se u buragu.

Koncentrovana hraniva treba da se koriste samo kao dopuna, za korekciju hranljive

vrijednosti kabastih krmiva, odnosno do ukupnih potreba krave u hranjivim materijama.

U vremenu od jednog do drugog telenja, krava prolazi kroz nekoliko fizioloških faza i to:

faza zasušenosti, faza rane laktacije, faza srednje laktacije i faza završne laktacije. Sve ove

faze značajno se razlikuju u pogledu potreba krave u energiji i ostalim hranljivim

materijama. Takođe potreban je i odgovarajući odnos kabastih i koncentrovanih hraniva u

dnevnom obroku krave. Hranu po količini i kvalitetu treba prilagoditi građi i funkciji organa

za varenje i potrebama krava u određenoj fazi proizvodnog ciklusa.

U pogledu efikasnosti iskorištavanja hrane, krave pored kabastih hraniva koje dobro

iskorištava, takođe efikasno iskorištava i koncentrovana hraniva, kao što su zrna različitih

žitarica, uljane sačme i razna sočna hraniva.

Među domaćim životinjama krava predstavlja najvećeg proizvođača proteina visoke biološke

vrijednosti za ishranu ljudi, izraženo količinom mesa i mlijeka, proizvedenih u toku jedne

godine.

Poznato je da krave visoke mliječnosti unijetom hranom teško mogu da obezbjede energiju za

više od 35 litara mlijeka dnevno. Zbog toga ovakve krave u prvih deset nedjelja laktacije prati

gubitak tjelesne mase. Manjak unijete energije kroz oborke kod ovakvih krava dovodi do

pojave neplodnosti, tzv. gladnog steriliteta. Neplodnost krava u polovini slučajeva nastaje

zbog oskudne ishrane, lošeg držanja, oslabljenog hormonalnog sistema i infekcije

reproduktivnih organa (materice i vagine).

Gubitak tjelesne mase u toku telenja kod krava može da iznosi od 60-70 kg, od čega na tele

otpada 40-50 kg. U toku faze rane laktacije, prvih 60.70 dana po telenju, gubitak mase ne bi

smio biti veći od 30 kg. Izgubljene kilograme, odnosno kondiciju krave, obavezno treba

popraviti u toku srednje i završne laktacije, nikako u periodu zasušenja, kada krava slabije

iskorištava energiju i ostale hranive materije iz hrane. Ako se ovo obezbjedi kravama, one će

imati normalnu plodnost i proizvodnju, a samim tim i duži vijek iskorištavanja.

Probavni sistem krave

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 46

Probavni trakt i probava kodpreživara

Pojednostavljena shema probave od koje zavisi sastav mlijeka

HRANIVO U

HRANI

U BURAGU U TANKOM

CRIJEVO

(JETRI)

U MLIJEKU

CELULOZA I

HEMICELULOZA

ŠEĆERI I

FRUKTOZANI

MASTI

NERAZGRADIVE

BJELANČEVINE

RAZGRADIVE

BJELANČVENINE

NERAZGRADIV

SKROB

RAZGRADIV

SKROB

PEKTINI

SIRĆETNA

(OCTENA)

KISELINA

BUTERNA

(MASLAČNA)

KISELINA

MIKROBNE

BJELANČEVINE

PROPIONSKA

KISELINA

MASNE KISELINE

AMINOKISELINE

GLUKOZA

MLIJEČNA MAST

BJELANČEVINE

U MLIJEKU

LAKTOZA

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 47

Za preživare je značajan sistem predželudaca koji je jedinstven. U tom djelu hranu vare

mikroorganizmi i u burag izlučuju uglavnome tri organske kiseline:

> propionsku,

> sirćetnu (octenu),

> buternu (maslačnu).

Kiseline se resorbuju i preko krvi stižu do jetra gdje ulaze u daljnje hemijske procese.

Propionska kiselina pretvara se u glukozu i ta dalje u laktozu ili mliječni šečer, sirćetna

kiselina i buterna pretvoraju se u mast. Od sirišta dalje probava ide istim načinom kao kod

životinja sa jednodjelnim želucem i u nas.

Kod hranjenja preživara moramo imati na umu, da ne hranimo njih već mikroorganizme koji

žive u buragu.

Kiseline koje izlučuju u burag snižavaju pH (kiselost), a kada preživaju vlaknastu hranu

(prave loptice koje ponovno vrate u usta) natapaju ju ih sa slinom (pljuvačka) koja je bazična

i neutralizira kiselinu.

Sastav mlijeka

VODA 87,2 – 90,4%

MAST 2,5 – 6,0%

PROTEIN 2,7 – 4,8%

LAKTOZA 4,6 – 5,2%

MINERALI 0,6 – 0,8%

UKUPNO SUHE MATERIJE 9,3 – 17,8

Dnevne energetske potrebe za proizvodnju mlijeka umnožak su količine mlijeka i količine

energije u sastojcima mlijeka.

NEL (MJ/d) = M x (0,0388 x M.M + 0,0228 X P + 0,0165 X L) NEL – neto energija za laktaciju potrebna za dnevnu proizvodnju mlijeka (MJ/d)

M – dnevna proizvodnja mlijeka (kg/d)

M.M. – mliječna mast (g/kg)

0,0388 – sadržaj energije u (MJ) u 1 g mliječne masti

P – protein mlijeka (g/kg)

0,0228 – sadržaj energije (MJ) u 1 g proteina mlijeka

L – laktoza ili mliječni šećer (g/kg)

0,0165 – sadržaj energije (MJ) u 1 g laktoze

Sadržaj masti najaviše određuje energetske potrebe krave za sintezu 1 kg mlijeka. Za mlijeko

sadržaja 4% masnoće, krava treba 3,25 MJ neto energije.

Potrebe NEL po kg mlijeka različite masnoće

Sadržaj masti 2,8 3,0 3,2 3,4 3,5 3,7 3,9 4,0 4,2 4,5

NEL (MJ/kg) 2,77 2,85 2,93 3,01 3,05 3,13 3,21 3,25 3,34 3,46

Sadržaj proteina u mlijeku određuje potrebnu količinu metaboličkog proteina. Za sintezu kg

mlijeka sa 3,4% proteina potrebna su 53 grama metaboličkog proteina

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 48

Potrebne metaboličkog proteina po kg mlijeka različitog sadržaja proteina

Mliječni protein (g/kg) u mlijeku 28 30 32 34

Potrebna količina mteaboličkog proteina (g/kg) 44 47 50 53

Sadržaj proteina manje varira nego sadržaj masti u mlijeku, premda dostupnost sirovina

može ograničiti njegovu sintezu u mliječnoj žlijezdi. Uopšteno govoreći, proizvodnja

mliječnog proteina visoko je povezana sa sadržajem energije u obroku. Naime mliječni

protein sintetizuje se iz aminokiselina koje najvećim dijelom (60-80%) potiču od mikroba

buraga, a oni će stvoriti to više aminokiselina što obrok sadrži više energije (skrob). U

prosjeku nastane 150 grama mikrobnog proteina po kg organske materije obroka koju pojedu

mikrobi. Krava može pojesti u prosjeku 19,5 kg suhe materije ili 18 kg organske materije, od

ove količine mikrobi pojedu 60% ili 10,8 kg pa mogu stvoriti 1.620 grama mikrobnog

proteina u kojem je 80% aminokiselina koje se u crijevima probave 80% pa u metabolizam

krave uđe 1.036 grama aminokiselina (1.620 x 0,8 x 0,8).

Za sintezu 1 kg mlijeka sa 3,4% proteina potrebna su 53 grama metaboličkog proteina, pa iz

1.036 grama aminokisleina moše nastati 20 kg/dan mlijeka. Iz ovog se vidi da visoko

mliječne krave nemogu dobiti dovoljno aminokisleina iz mikroba pa se moraju hraniti

povećanim količinama aminokiselina koje potiču iz proteina hrane koji je zaštićen od

mikrobne razgradnje u buragu, a naziva se još „bypass“ protektirani ili zaštićeni protein.

Sadržaj laktoze je prilično ujednačen i sposobnost krave da sintetizuje laktozu određuje

mliječnost krava. Laktoza se stvara iz propionske kiseline nastale fermentacijom skroba

(žitarice) u buragu, rezistentnog skroba (skrob koji izbjegne razgradnju u buragu),

aminokiselina koje nisu iskorištene za sintezu proteina mlijeka, glicerola oslobođenog

razgradnjom tjelesne mase ili dodatog u hranu, te propilen glikola ili propionata takođe

dodanog kroz hranu.

Posebno je puno (6,1 MJ/kg) neto energije i metaboličkih proteina (210 g/kg) potrebno za

sintezu kolostruma, što je jedan od uzroka negativne bilanse energije u krava nakon telenja.

Najbolji je sastav prvog mlijeka ili kolostruma sa visokim sadržajem mliječne masti (6,4%) i

posebno proteina (14,6%). Međutim njihova koncentracija naglo opada do 7. dana – protein,

odnosno do 21. dana - masti laktacije. Veće opadanje masti je do 75. dana laktacija, a zatim

blago opada sve do 195. dana te umjereno raste do kraja laktacije.

Sadržaj proteina opada, a laktoza raste od 15. do 45. dana laktacije.

U pravilu sa porastom mliječnosti opada procenat masti i proteina, a raste procenat laktoze u

mlijeku.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 49

Promjene sastava mlijeka u prve tri sedmice nakon teljenja

0

1

2

3

4

5

6

7

0

2

4

6

8

10

12

14

16

1 7 14 21

% m

ast

i, l

ak

toze

% p

rote

ina

Dana laktacije

Protein Mast Laktoza

Međutim kako mlijeko sadrži više masti nego proteina i njihov se procenat istovremeno

mijenja tokom laktacije, odnos procenta masti i proteina u mlijeku prilično je stalan 1,25 –

1,35 u zdravih krava.

Promjena ovog odnosa upućuje na nepravilnu ishranu i bolesti. Jednak ili viši sadržaj proteina

od masti pokazatelj je manjka vlakana, a viška skroba u obroku. Previsok odnos masti i

prtoeina > 1,5 upućuje na ketozu, a manji odnos od 1,1 upućuje na acidozu.

9.2. Uticaj različitih faktora na količinu i sastav mlijeka

Veliki broj unutrašnih (genetskih) i spoljašnjih (paragenetskih) faktora utiče, prije svega na

količinu, a isto tako i na promjenu sastava mlijeka.

Od genetskih faktora značajni su:

Uticaj rase – Količina i sastav mlijeka smatraju se rasnim odlikama, iako postoje razlike

unutar iste rase, prije svega, u količini mlijeka, a zatim i u procentu mliječne masti.

Dokazamo je da kraveHolstein rase stvorene u SAD, Kanadi i Izraelu, predstavljaju

najmliječniju rasu goveda na svijetu. Simentalska rasa i goveda u tipu simentalca dosta

zaostaju za mliječnošću crno-bijelih krava, ali sa druge strane, imaju dobar potencijal za

proizvodnju mesa i otpornija su od crno-bijele rase.

Ukraštanje bikova mliječnih rasa sa kravama manje mliječnosti dovodi kod potomstva do

značajnog povećanja mliječnosti. Tako se brzo može povećati mliječnost kod novostvorenih

meleza (ukrštanja).

Sastav mlijeka takođe je uslovljen rasnim odlikama krave. Pri tome se smtra da je procenat

masti obrnusto proporcionalan količini mlijeka.

Uticaj faze laktacije – Tokom laktacije količina i sastav mlijeka se mijenjaju. Pri tome

proizvodnja mlijeka pokazuje brz rast odmah nakon telenja pa do 100 do 120 dana dana

laktacije kada krava postiže maksimum u proizvodnji mlijeka. Poslije toga mliječnost opada,

po približnoj stopi od 2,5% nedjeljno, da bi se završila na oko dva mjeseca pred telenje.

Normalna ili tzv. standardna laktacija traje 305 dana, a period zasušenja 60 dana, tako da

proizvodni ciklus krave iznosi 365 dana ili jednu godinu. Međutim u praksi, laktacija traje i

kraće od 10 mjeseci, pogotovo kod krava manje mliječnosti, a može i da traje duže od godinu

dana kod krava sa visokom proizvodnjom mlijeka. Normalno se matra da krava daje najviše

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 50

mlijeka u prvih 100 dana laktacije, nešto manje u drugih 100 dana laktacije, a najmanje u

trećih 100 dana laktacije.

Zbog toga se najboljim kravama smatraju one koje postižu ne samo maksimum u dnevnoj

količini proizvedenog mlijeka, već imaju i dobru trajnost laktacije, odnosno da kroz što duži

vremenski period daju i održavaju velike količine mlijeka. Drugim riječima, dobre su one

krave kod kojih je prosječno padanje mliječnosti po nedjeljama poslije maksimuma laktacije

slabi izraženo sve do 5-og mjeseca steonosti, kada po pravilu nastupa osjetnije smanjenje

mliječnosti krava.

Promjena količine mlijeka tokom laktacije prati i promjena sastava mlijeka. Prvih dana

laktacije sastav kolostruma, značajno se razlikuje od sastava mlijeka i taj kolostralni period

traje 3 do 5 dana. Promjene sastava mlijeka kasnije pokazuju tendenciju porasta u pogledu

zastupljenosti mliječne masti, zatim proteina, a time i ukupne suhe materije u mlijeku.

Količina laktoze i mineralnih materija slabije se mijenja tokom laktacije.

Uticaj estrusa, steonosti i zdravlja krava – Opšte je uvjerenje da krave koje se nalaze u

estrusu značajno smanjuju količinu mlijeka, uz jednovremeni porast sadržaja mliječne masti.

Međutim, prema nekim ispitivanjima, ne pokazuju sve krave u estrusu iste osobine.

Smatra se da steonost do petog mjeseca nema uticaja na promjene sastava mlijeka ili je taj

uticaj beznačajan. Poslije tog perioda steonosti jače je izražen pad proizvodnje mlijeka sa

nešto povećanom zastupljenošću masti i drugih sastojaka mlijeka.

Opšte zdravstveno stanje krava ima poseban uticaj na proizvodnju i sastav mlijeka. Različite

bolesti utiču, kako na konzumiranje i iskorištavanje hrane, tako i na opšte životne funkcije

krave, a time i na količinu i sastav mlijeka. Poseban neželjen uticaj na proizvodnju mlijeka i

sastav mlijeka imaju različita oboljenja vimena krava.

Uticaj starosti i veličine krave – Dobro je poznato da krave značajno povećavaju mliječnost

do 5 godina života, odnosno tokom prve tri laktacije. Poslije pete godine života, do približno

psme ili devete godine, povećanje je neznatno ili mliječnost stagnira, a zatim počinje znatnije

da opada, da bi u petnaestoj godini mliječnost krava bila na nivou prvotelki. Razumljivo je da

na dužinu života krava posebno utiče i normalno razmnožavanje, odnosno reprodukcija.

Upravo zbog steriliteta i različitih drugih oboljenja, kao što su oboljenja papaka, nogu,

digestivnog trakta i bolesti vimena, veliki broj krava se rano izlučuje iz priploda.

Kada je u pitanju starost junica i prvi pripust, danas se preporučuje da se junice krupnih

mliječnih rasa prvi put osjemenjavaju u uzrastu 14-16 mjeseci, sa prosječnom tjelesnom

masom 370-380 kg i da se prvi put tele u uzrastu od oko dvije godine.

Kada je u pitanju veličina krave, utvrđeno je da krave većih okvira, odnosno većeg formata

iste rase, daju veću količinu mlijeka od krava manjeg formata.

Od paragenetskih faktora značajni su:

Uticaj ishrane – Od svih faktora spoljašnje sredine, po svom značaju, na prvom mjestu

dolazi ishrana, Uticaj ishrane u prvim nedjeljama laktacije, kao i na kraju laktacionog

perioda, znatno je manji nego u srednjem dijelu laktacije. Proivzodnja mlijeka u srednjem

dijelu laktacije u direktnoj je zavisnosti od ishrane.

Na količinu i satava mlijeka može se uticati sastavom obroka, to jest pravilnim odnosom

kabaste i koncentrovane hrane u obroku, zatim količinom, odnosno nivoom ishrane, i vrstom

i kvalitetom kako kabaste, tako i koncentrovane hrane.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 51

Nedovoljnom ishranom krava muzara smanjiće se njihova mliječnost. Obično obroci koji

dovode do povećanja mliječnosti, skoro redovno dovode do opadanja sadržaja mliječen

masti.

Hranjenje krava sa manjim količinama kabastih hraniva u obroku, a sa većim udjelom

koncentrata, dovešće do povećanja količine mliojeka, ali će opasti sadržaj mliječne masti. Da

ne bi do ovoga došlo, kravi koja proizvodi mlijeko treba na svakih 100 kg tjelesne mase dati

najmanje 0,8-1 kg dobrog sijena u dnevnom obroku.

Različite vrste mikroorganizama u buragu krava vrše razgradnju celuloznih vlakana iz sijena,

odakle se stvara sirćetna kiselina, koja dalje služi za sintezu mliječne masti u vimenu krava.

Kako ne bi došlo do smanjenja sadržaja mliječne masti u mlijeku, potrebno je da u suhoj

materiji obroka krava bude najmanje 16-18% sirove celuloze.

Da bi se zadovoljile velike potrebe u energiji, u ishrani krava visoke mliječnosti neophodna je

upotreba povećanih količina odgovarajućih smjesa koncentrata. Ali pri ovakvoj ishrani opet

je teško obezbjediti odgovarajući nivo celuloze u suhoj materiji obroka, što može negativno

djelovati na procenat masti u mlijeku. Da bi to izbjegli preporučuje se davanje koncentrata u

više navrata dnevno u manjim količinama, ili uključivanje u obrok različitih pufera, kao što

su magnezijum oksid, magnezijum karbonat, natrijum bikarbonat (soda) i drugi. Vrlo je bitno

da odnos suhe materijeu obroku iz kabaste hrane i koncentrovane hrane bude 60 : 40%.

Opšte je poznato da pojedina hraniva mogu manje ili više uticati na proizvodnju i sastav

mlijeka. Tako krave daju više mlijeka kad se hrane zelenom hranom nego kada je ta ista

hrana na bilo koji način konzervirana (silaža, sijeno). Čak i više daju mlijeka ako su na paši

nego da im se ta ista zelena masa pokosi i da iz jasala. S druge strane, poznato je da ispaša

mlade i sočne trave dovodi do opadanja sadržaja mliječne masti u mlijeku. Slično je i sa

davanjem većine sočnih hraniva u većim količinama, kao što su razne vrste repa, glave i lišće

šećerne repe, svježi rezanci šećerne repe, svježi pivski trop i dr.

Bitan uticaj na iskorištavanje hrane, sam tok fermentativnih procesa u buragu, proizvodnju

mlijeka i procenat mliječne masti i bjelančevina, ima privikavanje krava na promjenu tipa

obroka. Otuda je vrlo važno da prelaz sa jednog tipa obroka na drugi bude postepen, naročito

pri prelasku suhe hrane na sočnu zelenu hranu. Ovo iz razloga da bi se mikroflora buraga

prilagodila novom sastavu obroka.

Ako se krave nalaze u dobroj kondiciji, u prva dva mjeseca laktacije proizvodiće mlijeko sa

većim sadržajem masti od onih krava koje su u lošijoj kondiciji. Kada se krave hrane većim

kolčinama stočne repe, lišćem i glavama šećerne repe, uljanom repicom, stočnim keljom,

može doći do promjene ukusa i mirisa mlijeka. Takođe i neke vrste silaža mogu nepovoljno

uticati na kvalitet mlijeka. Zbog toga, razmak između hranjenja ovakvim hranivima i muže

treba da bude duži od 6 sati, što znači da ovakvim hranivima krave treba hraniti poslije muže.

Jedan od najkritičnijh perioda u ishrani krave je vrijeme nakon telenja. Veoma je teško

postići da krave visoke mliječnosti odmah iza telenja konzumiraju dovoljne količine hrane,

da bi obezbjedile potrebnu energiju za proizvodnju mlijeka. Poslijedica toga je da krave u

tom periodu gube tjelesnu masu. Iz tih razloga preporuka je da se počev od dvije do tri

nedjelje prije telenja, kravama postepeno povećava količina koncentrata u obroku dok ne

dostigne 5-6 kg u vrijeme telenja, odnosno 1% tjelesne mase.

Uticaj dužine perioda zasušenja – Za svaku kravu poslije laktacije potreban je period

zasušenosti u trajanju od oko 60 dana. U ovom periodu se obnavljaju ćelije mliječne žlijezde i

vime se priprema za slijedeću laktaciju. Ako je period zasušenosti kratak, u narednoj laktaciji

može se očekivati manja proizvodnja mlijeka za oko 25-35%.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 52

Uticaj kondicije krava u vrijeme telenja – Krave koje su loše i nepravilno hranjene i u

vrijeme telenja se nađu u lošoj kondiciji od potrebne, proizvodiće manje mlijeka od krava

koje se nalaze u normalnoj kondiciji. Ako su krave previše debele, imaće za poslijedicu

takođe smanjenu proizvodnju mlijeka.

Uticaj broja muža u toku dana – O uticaju muže na količinu i sastav mlijeka može se

govoriti sa više aspekata:

> količina i sastav mlijeka se mijenjaju tokom muže,

> količina i sastav mlijeka nisu isti u svim četvrtima vimena,

> količina i sastav mlijeka razlikuju se po mužama.

Na početku muže procenat masti u mlijeku je vrlo nizak i iznosi 1-2%. Poslije toga količina

mlijeka opada, a procenat masti u mlijeku raste tako da na kraju muže može da iznosi i do

9%, što jasno govori o značaju potpunog izmuzanja vimena.

Takođe je poznato da krave daju više mlijeka iz zadnjih četvrti vimena nego iz prednjih.

Razlike između lijeve i desne četvrti vimena su neznatne, osim u slučaju oštećenja vimena.

Broj muža u toku dana utiče na ukupnu dnevnu količinu mlijeka, a samim tim i na količinu

mlijeka u laktaciji. Procenat mliječne masti i drugih sastojaka takođe se mijenja po mužama.

Pri uobičajenoj dvokratnoj muži, krave više mlijeka daju pri jutarnjoj nego pri večernjoj

muži, s tim što je procenat masti i suhe materije bez masti u jutarnjem mlijeku nešto niži nego

u večernjem.

Smatra se da povećanjem broja muža raste i količina namuženog mlijeka. Tako pri trokratnoj

muži je količina mlijeka veća za 15-20% nego u dvaokratnoj muži. Razlog je u tome što već

osam časova nakon muže mlijeko vrši veliki pritisak na alveole vimena i smanjuje se lučenje

mlijeka u vime. Po drugoj teoriji, proteini mlijeka u dodiru sa ćelijama vimena smanjuju

lučenje mlijeka. To upućuje na zaključak da visoko proizvodne krave treba musti tri puta

dnevno.

Uticaj spoljašnje temperature – Neodgovarajuća temperatura i vlažnosz vazduha negativno

se odražavaju, kako na količinu tako i na sastav mlijeka. Smatra se da je maksimalna

temperatura za uspješnu proizvodnju mlijeka koja odgovara kravama od 24 do 25° C. Ako

krave proizvode mlijeko u ambijentu gdje je temperatura iznad navedene doći će do

smanjenja proizvodnje mlijeka. Ukoliko je temperatura iznad 35° C i ako traje duže vremena,

pored pada proizvodnje mlijeka doći će do značajnijeg pada sadržaja masti u mlijeku.

Uzrok navedenim pojavama leži vjerovatno u smanjenju konzumiranja hrane na visokim

temperaturama, pa u takvim slučajevima krave treba hraniti noću. Takođe i niske

temperature, ispod -4° C mogu dovesti do pada proizvodnje mlijeka.

Smatra se da i neodgovarajuća relativna vlažnost vazduha, ako je iznad 75%, može imati

negativan uticaj na proizvodnju i sastav mlijeka čak i veći nego visoke temperature.

Vezano za temperaturne uslove i vlažnost vazduha javlja se i uticaj godišnjih doba na

proizvodnju i sastav mlijeka.

9.3. Masti u mlijeku

Sadržaj masti u mlijeku je ovisan od mnogobrojnih faktora. Faktori koji najviše utiču na

sadržaj masti u mlijeku su:

> pasmina,

> ishrana,

> stadij laktacije,

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 53

> starost krava,

> vrijeme (temperature i dr.),

> frekvencija muže,

> zdravstveno stanje vimena i dr.

Sa stanovišta ishrane najveći uticaj na sadržaj masti u mlijeku ima opskrbljenost sa

energijom, bijelančevinama i udio strukturnih vlakana u obroku.

Izvori mliječne masti

Masti u mlijeku nastaju prije svega iz sirćetne kiseline koja nastaje probavljanjem strukturnih

ugljikohidrata u buragu. Od kiselina koje nastaju u buragu, takođe uticaj na stvaranje

mliječne masti ima buterna kiselina, međutim propionska kiselina pri stvaranju masti nema

značajniji uticaj, ali propionska kiselina je značajna na stvaranje masti u mlijeku posredno,

jer utiče na hormonski sistem, odnosno utiče na mobilizaciju i nakupljanje tjelesnih masti.

Odnos između kiselina u buragu je ovisan od vrste obroka. Obroci koji sadrže veliku količinu

strukturnih ugljikohidrata (celuloza, hemiceluloza) utiču na veće stvaranje sirćetne kiseline.

Kod ovakvih obroka primjećuje se povećan sadržaj masti u mlijeku, nego kod obroka sa

većom količinom koncentrata za koje je značajan veći udio propionske kiseline. Obroci koji

sadrže veću količinu šećera (krmna repa) uzrokuju stvaranje buterne kiseline, te je za te

obroke takođe značajan veći sadržaj masti u mlijeku. U obroku za muzne krave je obično

malo masti (manje od 5%). Iako se masti iz krme probavljaju i ugrađuju u mliječne masti

značajno ne utiču na sadržaj masti u mlijeku. Izuzetak su obroci koji sadrže veću količinu

zaštićenih masti (masti koje se ne probave u buragu nego u tankom crijevu).

Značajan izvor masti u mlijeku su masti koje se crpe iz tjelesnih rezervi. Kod krava koje

prekomjerno crpe tjelesne rezerve nakon telenja, sadržaj masti u mlijeku je povećan.

Problemi povezani sa manjim ili prevelikim sadržajem masti u mlijeku

Donja fiziološka granica sadržaja masti je 3%, a gornja 5% (značajno zavisi od pasmine).

Manji sadržaj masti u mlijeku nije poželjan, jer je i tržna vrijednost mlijeka manja u odnosu

na mlijeko sa normalnim sadržajem masti. Pored toga manji sadržaj masti u mlijeku je

pokazatelj problema u probavi.

Kod krava sa manjim sadržajem masti u mlijeku takođe možemo da očekujemo i slijedeće

probleme:

> zakiseljavanje buraga (acidoza),

> oštečenje sluznice buraga i oštečenja jetre (ognojci),

> dislokacija sirišta,

> slabija otpornost na mikotoksine u krmi,

> manja sposobnost konzumiranja krme,

> oboljenje papaka.

Ovi problemi po pravilu prouzrokuju veće proizvodne štete nego manji sadržaj masti u

mlijeku. Iznimno je manji sadržaj masti u mlijeku poslijedica pothranjenosti krava. To su

uglavnom krave koje su slabo hranjenje i krave koje se udebljaju u zasušenju.

Pažnju moramo posvetiti i prevelikom sadržaju masti u mlijeku. Na početku laktacije veliki

sadržaj masti u mlijeku može biti poslijedica crpljenja tjelesnih rezervi, koja je značajna za

krave koje u skladu sa svojim genetskim potencijalom za proizvodnju mlijeka nisu dovoljno

opskrbljene energijom.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 54

Veliki sadržaj masti u mlijeku u krava nakon teljenja je pokazatelj problema u probavi i

povezan je sa:

> slabom konzumacijom hrane,

> pojavom prikrivene i izražene ketoze,

> brzim mršanjem krava,

> trajnim smanjenjem mliječnosti,

> trajnom oštećenju jetre,

> smetnjama plodnosti,

> dislokacija sirišta,

> mastitis i,

> raznim drugim infekcijama.

Gornja kritična granica sadržaja masti u mlijeku 5% je vrlo značajna za krave na početku

laktacije, odnosno nakon telenja. Pri kraju laktacije kod krava sa manjom mliječnošću sadržaj

masti u mlijeku se poveća, ali to nemora biti poslijedica probavnih smetnji.

9.4. Faktori koji utiču na sadržaj masti u mlijeku

Vlakna u obroku: Za normalnu probavu preživari trebaju dovoljno vlakana. Vlakna potiču

krave na preživanje i krave mora da preživaju najmanje 10 sati na dan. Prilikom preživanja

stvara se velika količina sline koja neutrališe kiseline u buragu i tako održava primjerenu

kiselost buraga. Ako je vlakana u obroku premalo, izlučuje se manje sline pa pH soka u

buragu opada (sadržaj buraga se zakiseljava). U odnosu na nizak pH buraga mikroorganizmi

u buragu stvaraju veću količinu propionske kiseline i manje sirćetne te se sadržaj masti u

mlijeku zbog toga smanjuje. Sva vlakna ne potiču preživanje jednako efikasno. Vlakna

nerezane krme su efikasnija od vlakana kratko rezane krme. Vlakna sijena potiču preživanje

efikasnije od vlakana silaže, vlakna provele krme su efikasnija od vlakana silaže iz ne

provenute krme.

Na odnose u buragu posebno dobro djeluje lucerka.

Odnos između voluminozne i koncentrovane krme: Manji sadržaj masti u mlijeku je

značajan za obroke koji prije svega sadrže dosta koncentrovane krme. Zbog velikog

genetskog potencijala za proizvodnju mlijeka i sa tim vezanih velikih potreba u energiji i

bjelančevinama u modernoj proizvodnji mlijeka teško je izbjeći ishranu sa većim količinama

koncentrata. Problem je još veći ako imamo voluminoznu krmu slabog kvaliteta. Dobro

probavljiva voluminozna krma ima manje strukturnih vlakana od stare krme ili slame, i u

slučaju stare krme ili slame postizanje odgovarajućih razmjera u buragu je onda lakše sa

koncentratima. Ako želimo zadovoljiti potrebe muznih krava s velikom mliječnošću,

moramo obroke sa slabom voluminoznom krmom dopuniti sa većim količinama koncentrata

nego u slučaju ishrane sa kvalitetnom voluminoznom krmom. Pri tome treba primjetiti da

veća količina koncentrata neće smanjiti sadržaj masti u mlijeku. Dopunjavanjem obroka sa

manjim količinama koncentrata može da se poveća sadržaj masti u mlijeku.

Problemi sa manjim sadržajem masti u mlijeku se obično dešavaju ako je udio koncentrovane

krme u obroku veći od 50%.

Osobine koncentrovane krme: Koncentrati po osobinama, koje utiču na sadržaj masti u

mlijeku, značajno se razlikuju. Sadržaj masti u mlijeku se smanjuje ako u koncentratu ima

skrobnih krmiva, koja brzo fermentiraju u buragu. Probavljivost u buragu skroba iz ječma,

pšenice i ovsa je veća nego skroba iz kukuruza. Zbog toga se pri ishrani sa većim količinama

kukuruza sadržaj masti manje smanjuje nego kod ishrane sa većim količinama ječma, pšenice

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 55

ili ovsa. Takođe je važna priprema zrnastih krmiva. U pogledu sadržaja masti u mlijeku grubo

mljeveno ili gnjiječeno zrno bolje je od sitno mljevenog zrna. Najbolja su krmiva koja ne

sadrže skrob (repini rezanci).

Način ishrane: Ishrana većim količinama koncentrata u dva dnevna obroka uzrokuje

smanjenje sadržaja masti u mlijeku. Kako i sa zdravstvenog aspekta tako i zbog sadržaja

masti u mlijeku krave ne bi trebale dobiti više od 2 kilograma koncentrata u jednom obroku.

Prije ishrane koncentratom krave bi trebale dobiti u obroku voluminoznu krmu. Pored toga

veliki napredak u ishrani su donijeli krmni automati, koji omogućavaju ekonomičnu podjelu

koncentrovane krme na više obroka u toku dana. Takođe korak naprijed je i upotreba TMR –

prikolica (mješaona krme). Pri ishrani koncentratima u izmuzištu ili sa krmnim automatima

lako nadziremo ishranu koncentratima a takođe i uzimanje voluminozne hrane iz jasala. Pri

ishrani sa TMR prikolicama pojava zakiseljavanja buraga je manja nego kod odvojene

ishrane sa većim količinama koncentrata i voluminozne krme.

Prebrz prelaz sa zimskog na ljetni obrok ili iz obroka sa voluminoznom krmom na

obrok sa većom količinom koncentrata: Mikroorganizmi koji probavljaju krmu u buragu,

trebaju neko vrijeme da se prilagode promjeni obroka. Brze promjene obroka prouzrokuju

probavne smetnje. To je posebno značajno na period poslije telenja, kada je povećana potreba

krava za hranivim materijama, posebno vitaminima i mineralima. Muzne krave se za ovo

pripremaju tako da im se počne sa postepenim uvođenjem koncentrovane krme približno tri

sedmice prije telenja. Počnemo sa manjim količinama koncentrovane krme, koju postepeno

povećavamo, tako da u vrijeme telenja dostignemo otprilike 1/3 količine, koju će krave dobiti

poslije telenja.

Puferske materije u obroku: Puferske materije (npr. soda bikarbona) stabiliziraju pH

vrijednost buragovog soka. Visoka pH vrijednost potiče probavu vlakana i nastajanje sirćetne

kiseline, sadržaj masti u mlijeku se radi toga povećava. Djelovanje puferskih materija je

značajno kod ishrane sa obrocima koji sadrže veće količine koncentrata.

Masti u obroku: Pri ishrani sa zaštićenim mastima koje se ne probavljaju u buragu, sadržaj

masti u mlijeku se poveća, a ishranom sa nezaštićenim masnim kiselinama u obroku sadržaj

masti u mlijeku se smanjuje. Nezaštićene masti ne blokiraju mikroroganizme u buragu koji

probavljaju celulozu, nastajanje sirćetne kiseline se zbog toga smanji a poslijedica toga je

manji sadržaj masti u mlijeku. Obrok u suhoj materiji ne bi trebalo da ima više od 5%

nezaštićenih masti.

Ishrana u vrijeme zasušenja: Obilna ishrana u zadnjem stadiju laktacije i u vrijeme

zasušenja uzrokuje pretjerano nagomilavanje tjelesnih rezervi. Zbog oslobađanja tih rezervi

se u prvoj fazi naredne laktacije poveća sadržaj masti u mlijeku. Bez obzira što je mlijeko sa

većim sadržajem masti bolje plaćeno, nagomilavanje tjelesnih rezervi na kraju laktacije i

njihovo crpljenje na početku naredne laktacije nije poželjno i može prouzrokovati probavne

smetnje. Treba napomenuti da je umjereno crpljenje tjelesnih rezervi fiziološki normalno, a to

je povezano sa manjom konzumacijom krme i velikim potrebama u energiji u periodu poslije

telenja.

Skromna ishrana u periodu poslije telenja: Čest uzrok za povećan sadržaj masti u mlijeku

je preskromna ishrana u periodu poslije telenja. Potreba visoko mliječnih krava u tom periodu

su tako velike da ih nemožemo podmiriti ni sa najboljom voluminoznom krmom. Krave crpe

tjelesne rezerve i zbog toga se sadržaj masti u mlijeku poveća. Pri ishrani kvalitetnom

voluminoznom krmom trebalo bi i povećati količinu koncentrovane krme u obroku. Pri tome

moramo biti vrlo oprezni da ne bi prouzrokovali zakiseljavanje buraga. Pored kvaliteta krme

jako je značajna i opskrbljenost krava sa energijom. Krave moraju imati kvalitetnu

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 56

voluminoznu krmu po volji svaki dan. Ako se smanji sadržaj hraniva u krmi, i nije u

srazmjeri sa potrebama krava, koristimo razne dodatke (zaštićene masne kiseline,

natrijpropionat, propilenglikol).

9.5. Bjelančevine u mlijeku

Na sadržaj bjelančevina u mlijeku utiču prije svega opskrbljenost krava sa metaboličkim

bjelančevinama, pasmina, starost i stadij laktacije. Po sadržaju bjelančevina u mlijeku se

međusobno razlikuju krave iste pasmine. Sadržaj bjelančevina u mlijeku takođe zavisi i od

sezone. U vrijeme ljetnih vrućina po pravilu se smanji sadržaj bjelančevina. Sadržaj

bjelančevina u mlijeku se smanjuje i zbog oboljenja vimena (odnos kazeina prema proteinima

surutke se smanjuje). Mikroorganizmi rastvaraju hranu i pri tome veći ili manji dio

bjelančevina u hrani, koje onda koriste za stvaranje svoje bjelančevine, se umnožavaju i ima

ih više i više. Dio bjelančevina u krmi ostaje neprobavljen i probava se nastavlja dalje u

sirištu, isto se događa sa mikroorganizmima koji su bili porinuti u donji probavni trakt sa

neprobavljenom hranom. U tankom crijevu vrši se resorpcija probavljenih bjelančevina

(aminokiseline koje sastavljaju bjelančevine) koje životinja onda upotrijebi za tvorbu

bjelančevina za sebe i za proizvodnju mlijeka. Zbog mikroorganizama u buragu preživari

mogu koristit azot za tvorbu vlastitih bjelančevina što je vidno iz sheme.

Shema - Bjelan čevine u probavnomtraktu

Ako u obroku fali lako svarljive energije (skrob) mikroorganizmi ne mogu upotrjebiti azot

zato se izlučuje iz tjela u obliku uree. U tom slučaju dolazi do gubitka bjelančevine.

BJELANČEVINE U KRMI

RAZGRADIVE (NEPOSTOJNE)

50 – 90%

NERAZGRADIVE (POSTOJNE)

10 – 50%

BJELANČEVINE

AMINOKISELINE

MIKROBNE

BJELANČEVINE

N P N

NH3

BJELANČEVINE

AMINOKISELINE

BJELANČEVINE U IZMETU

PR

ED

ŽE

LU

DC

I

SIR

IŠT

E I

CR

IJE

VO

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 57

Izvori mliječnih bjelančevina: Osnovni elementi svih bjelančevina, tako i mliječnih, su

aminokiseline. Sadržaj bjelančevina u mlijeku je zavisan od aminokiselina koje se resorbuju

u tankom crijevu, nazivamo ih metaboličkim bjelnačevinama.

Kod preživara dio bjelančevina iz krme u buragu se razgrađuje u amonijak. U tanko crijevo

prelaze samo one aminokisleine koje nisu mikrobno razgrađene u buragu. U tanko crijevo

prelaze u buragu sintetizirane mikrobne bjelačevine koje stvaraju buragovi mikroorganizmi iz

amonijaka. Sinteza mikrobnih bjelančevina u buragu se odvija ako mikroorganizmi imaju

dovoljno energije i aminokiselina iz skroba. Zato moramo kod sastavljanja obroka za muzne

krave voditi računa da se u buragu raspoloživa količina amonijaka (razgradive bjelančevine) i

energija (fermentabilna organska materija) usklađeni. Uglavnom u burag dospijevaju

nerazgradive bjelančevine krme 1/3 u buragu sintetizirane mikrobne bjelančevine a 2/3

metaboličke bjelančevine.

Neke aminokiseline za stvaranje mliječnih bjelančevina muzne krave stvaraju crpljenjem

bjelančevina iz tjelesnih rezervi.

Dio aminokiselina krave koriste za pokrivanje potreba u energiji.

Muzne krave sa velikom mliječnošću imaju velike potrebe za glukozom, i ako je manjak

glukoze u obroku, aminokiseline se koriste za stvaranje glukoze. Ako krave primjereno

obezbijedimo sa glukozom, te aminokiseline uštedimo a time povećamo sadržaj bjelančevina

u mlijeku.

Problemi povezani sa malim sadržajem bjelančevina u mlijeku: Preporučeni sadržaj

bjelančevina u mlijeku je od 3,2% do 3,8%. Iskustva pokazuju da je sadržaj bjelančevina u

mlijeku manji i kritičan poslije telenja. U to vrijeme u pogledu sadržaja bjelančevina u

mlijeku u odnosu na prosječan sadržaj cijele laktacije ne bi smio biti manji za 0,3% do 0,4%.

Povećan sadržaj bjelančevina na kraju laktacije značajno ne utiče na prosječan sadržaj cijele

laktacije. Znatno povećan sadržaj bjelančevina na kraju laktacije (više od 3,8%) u odnosu na

manji sadržaj masti u mlijeku pokazuje da su krave preobilno opskrbljene sa energijom i da

će se udebljati.

Manji sadržaj bjelančevina u mlijeku nije poželjan jer je tržišna vrijednost mlijeka sa manjim

sadržajem bjelančevina manja.

Dovoljno veliki sadržaj bjelančevina u mlijeku je prvi faktor za postizanje kriterija od 8,5%

suhe materije bez masti u mlijeku.

Manji sadržaj bjelančevina u mlijeku je pokazatelj i pothranjenosti krava i pokazuje da su

krave u pogledu njihovih potreba slabo opskrbljene metaboličkim bjelančevinama i

energijom.

9.6. Faktori koji utječu na sadržaj bjelančevina u mlijeku

Koncentrati u obroku: Koncentrovana krma osigurava dosta energije za sintezu mikrobnih

bjelančevina u buragu. Velika količina koncentrata u obroku traži bolju opskrbljenost krava

sa glukozom jer se time uštede neke aminokiseline koje bi se upotrijebile za sintezu glukoze.

Za svaki dodatni kilogram koncentrata sadržaj bjelančevina u mlijeku se poveća za 0,4%, ali

to je uredu ako količina koncentrata ne prelazi fiziološke granice. Ako je previše koncentrata

u obroku, dolazi do zakiseljavanja sadržaja buraga, manja je probavljivost voluminozne krme

i manja je konzumacija krme a time i manja sinteza mikrobnih bjelančevina u buragu.

Poslijedica je manji sadržaj bjelančevina u mlijeku.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 58

Masti u obroku: Zbog dodavanja masti u obrok po pravilu se mliječnost poveća ali se smanji

sadržaj bjelančevina u mlijeku.

Kvalitet voluminozne krme: Voluminozna krma se po sadržaju metaboličkih bjelančevina

dosta razlikuje. Krma košena u pogodnoj fazi razvoja je bolje probavljiva i iz tog razloga ima

više energije, nego krma košena kasno odnosno ostarjela krma. Paša, zelena krma i sijeno

imaju više metaboličkih bjelančevina nego silaža. Silaža od provenute krme je bolja od silaže

neuvele krme. Paša, zelena krma i sijeno, odnosno nefermentirana krma, ima u poređenju sa

silažom više bjelančevina zbog manje razgradivih bjelančevina u buragu i zbog efikasnije

sinteze mikrobnih bjelančevina u buragu.

Način ishrane: U pogledu načina ishrane moramo se držati pravila koja su opisana u

poglavlju o masti u mlijeku. Značajno je da se sadržaj buraga ne zakiseli jer se sinteza

mikrobnih bjelančevina u buragu smanji. Poželjno je da krave konzumiraju veće količine

hrane. Konzumacija hrane utiče na obezbjeđenost sa bjelančevinama neposredno (više

nerazgradivih bjelančevina i energije za sintezu mikrobnih bjelančevina u obroku) i posredno

utiče na brzinu probave krme, ako se konzumira više hrane onda se probava ubrza. Krma se

zadržava u buragu manje vremena i tako je razgradivost bjelančevina u buragu manja. Kod

brzog prolaska krme kroz probavni sistem povećava se sinteza mikrobnih bjelančevina u

buragu.

Kukuruzna silaža: Kukuruzna silaža sadrži dosta energije za sintezu mikrobnih bjelančevina

u buragu. Kod obroka sa više kukuruzne silaže veći je sadržaj bjelančevina u mlijeku nego

kod obroka sa više krme sa livada i travnjaka, i obrnuto. Veliki potencijal kukuruzne silaže

se lako iskoristi ako obrok dopunimo sa krmom koja sadrži dovoljno bjelančevina.

Krmiva koja sadrže značajno manje razgradivih bjelančevina u buragu: Bjelančevinasta

krmiva koja uključujemo u koncentrate za preživare (sojina sačma, suncokretova sačma,

repičina sačma) su u buragu razgradiva od 65% do 75%. Neka manje uobičajena krmiva

(pivski trop, pogače bundevinih sjemenki, kukuruzni gluten) je značajna manja razgradivost

bjelančevina u buragu od 30% do 60%. Uvijek se očekuje da se sa ishranom bjelančevinastim

krmivima poveća i sadržaj bjelančevina u mlijeku. Kod bjelančevinastih krmiva moguće je

razgradivost bjelančevina smanjiti sa termičko ili hemijskom obradom. Na svjetskom tržištu

moguće je nabaviti posebno obrađenu sojinu sačmu sa razgradivošću bjelančevina od 30% do

50%.

Zasićene sintetske aminokiseline: Moguće je sadržaj bjelančevina u mlijeku povećati sa

ishranom aminokiselinama koje nisu razgradive u buragu. Ovi dodaci uglavnom sadrže jednu

do dvije aminokiseline.

Ishrana zasušenih krava: Na sadržaj bjelančevina u mlijeku nakon telenja moguće je uticati

sa ishranom krava u vrijeme zasušenja. U periodu zasušenja krave obnavljaju tjelesne rezerve

bjelančevina. Te bjelančevine su dostupne kravi kasnije u vrijeme najvećih potreba. Ako su

krave u periodu zasušenja nakupile velike tjelesne rezerve masti, rezerve bjelančevina su

srazmjerno manje. Uglavnom nakon telenja krave crpe iz rezervi bjelančevina za približno

oko 3 litra mlijeka. Krave sa kratkim periodom zasušenja nemaju vremena za obnovu

tjelesnih rezervi bjelančevina te je sadržaj bjelančevina u mlijeku nakon telenja manji.

U obroke za zasušene krave moramo uključiti krmiva sa manje razgradivih bjelančevina.

Krmiva koja pobuđuju veću sintezu mikorbnih bjelančevina su uglavnom bogata energijom i

sa većom ishranom tim krmivima krave se udebljaju. Od voluminozne krme u obrok treba

uključiti pašu, zelenu krmu, sijeno i silažu od uvele krme. Travne silaže iz ne uvele krme su

manje pogodne jer je razgradivost bjelančevina kod ovakve silaže velika. Manje je pogodna

kukuruzna silaža jer je sa stanovišta energije premali sadržaj metaboličkih bjelančevina.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 59

9.7. Odnos između masti i bjelančevina u mlijeku

Kod zdravih, dobro hranjenih krava, odnos masti i bjelančevina u mlijeku je konstantan.

Preporuke su da je najbolji odnos između masti i bjelančevina od 1,1 do 1,5. Promjene u

odnosu masti i bjelančevina nastaju prije svega zbog nepravilne ishrane, bolesti ili loših

uslova okoline. Takođe odnos M/B lako se promjeni sa ishranom zaštićenim mastima i

bjelančevinama.

Problemi vezani za promjenu odnosa masti i bjelančevina u mlijeku (M/B)

Preveliki odnos M/B, veći 1,5 je poslijedica crpljena tjelesnih rezervi u prvoj fazi laktacije i

označava lošu opskrbu energijom i metaboličkim bjelančevinama.

Prevelika razmjera M/B pokazuje da su krave u odnosu na genetski potencijal proizvodnje

hranjene preskromno sa energijom i metaboličkim bjelančevinama.

Prevelik odnos M/B nakon telenja je povezan sa problemima koji su navedeni u poglavlju o

velikom sadržaju masti u mlijeku, a to su:

> mršave krave (nizak indeks tjelesne kondicije),

> pojava prikrivene i izražene ketoze,

> brzo mršanje krava,

> manja mliječnost

> trajno oštećenje jetre,

> probelmi sa plodnošću,

> dislokacija sirišta,

> mastitis, i

> razne druge infekcije.

Uzak odnos masti i bjelančevina u mlijeku, M/B manji od 1,1 je poslijedica neodgovarajuće

strukture obroka i najčešće je povezan sa večim količinama koncentrata u obroku.

Na uzak odnos M/B utiču i drugi faktori, koji uzrokuju manji sadržaj masti u mlijeku (sitno

mljevena koncentrovana krma, prebrz prelaz sa jedne vrste obroka na drugi). Faktori koji

utječu na sadržaj masti u mlijeku su opisanu u poglavlju o mastima.

Uzak odnos M/B je povezan sa slijedećim problemima:

> zakiseljavanje buraga (acidoza),

> oštećenje sluznice buraga i ognojci na jetri,

> dislokacija sirišta,

> manja sposobnost konzumacije krme,

> oboljenje papaka.

Odnos masti i bjelančevina

M : B > 1,5 : 1 KETOZA - subklinička i klinička

M : B < 1,1 : 1 ACIDOZA - zakiseljavanje buraga

M > 5 1 mjesec nakon telenja NEB - negativna energetska bilanca

B< 3,2 1 polovina laktacije NEB - negativna energetska bilanca

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 60

9.8. Laktoza u mlijeku

> Zdravo mlijeko sadrži od 4,6 - 4,8 %

> Povećan broj somatskih ćelija moguće je da smanji udio laktoze za 10-20 %

> Moguće je da mlijeko koje sadrži < 4,5 % laktoze potječe iz vimena zahvaćenog upalnim

procesima

> Infekcija vimena smanjuje dotok krvi u vime, poslijedica je smanjen sadržaj laktoze

Manje promjene u sadržaju laktoze nemaju veći praktični značaj za otkrivanje probavnih i

metaboličkih smetnji.

Jedini izvor za nastajanje laktoze je glukoza. Krave su osjetljive na pomanjkanje glukoze i

imaju manju mliječnost i sadržaj laktoze u mlijeku je manji. Sa ekonomskog aspekta sadržaj

laktoze je značajan, jer zajedno sa bjelančevinama i pepelom predstavlja suhu materiju bez

masti, koja može uticati na cijenu mlijeku kao parametar cijene.

Izvori laktoze u mlijeku: Jedini izvor laktoze u mlijeku je glukoza. Najviše glukoze nastaje

iz propionske kiseline, a jedan dio iz skroba koji se probavlja u buragu i tankom crijevu.

Jedan dio laktoze nastaje od aminokiselina /glukoneogeneza.

Uvijek se kaže da obrok koji povećava sadržaj bjelančevina u mlijeku utiče i na sadržaj

laktoze u mlijeku.

Problemi povezani sa manjim sadržajem laktoze u mlijeku: Kako je već rečeno sadržaj

laktoze u mlijeku nema veći značaj za otkrivanje probavnih i metaboličkih problema. Na

sadržaj laktoze može da utiče zdravlje vimena. Manji sadržaj laktoze povezan je sa

povećanim brojem somatskih ćelija u mlijeku. Kod sadržaja laktoze manjeg od 4,5% moramo

biti oprezni jer je moguća pojava mastitisa.

9.9. Faktori koji utječu na sadržaj laktoze u mlijeku

Koncentrati u oborku: Koncentrati u obroku povećavaju sadržaj laktoze, preko glukoze.

Zbog ishrane koncentratima se:

> Poveća nastajanje propionske kiseline u buragu, a to je najbolji izvor glukoze,

> Poveća količina skroba koja izbjegne probavu u buragu, te se probavlja u tankom crijevu i

neposredno obezbjeđuje bolju opskrbljenost sa glukozom,

> Poveća sinteza mikrobnih bjelančevina u buragu, stvaraju aminokiseline za

glukoneogenezu

Koncentrat povećava sadržaj laktoze u mlijeku prije svega ako su muzne krave zbog lošeg

kvaliteta voluminozne krme obezbjeđene sa manje energije. Takve obroke dopunimo sa

koncentratom u skladu sa normativima, i sadržaj laktoze se može povećati za približno 0,2%.

Masti u obroku: Zbog dodavanja masti u obrok može se smanjiti sadržaj laktoze u mlijeku.

9.10. Urea u mlijeku

> Normalan sadržaj 12 – 30 mg/100 ml mlijeka.

> Pokazatelj opskrbljenosti bjelančevinama i energijom.

> Iz organizma se izlučuje mlijekom i mokraćom.

> S brojem laktacija blago raste sadržaj uree.

Po sadržaju uree u mlijeku ocjenjujemo opskrbljenost mikroorganizama u buragu sa azotnim

jedinjenjima (prvenstveno amonijak). Dovoljno amonijaka u buragu je prvu uslov efikasne

probave ugljikohidrata i sintezu mikrobnih bjelančevina. Ako je previše amonijaka u buragu

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 61

to ukazuje da nepotrebno hranimo krave sa prevelikim količinama bjelančevina i time

opterećujemo probavu.

Na sadržaj uree u mlijeku direktno ili indirektno prije svega utječu:

> Mliječnost krava,

> Masa krava,

> Stadij laktacije,

> Pasmina,

> Starost krava.

Izvori uree u mlijeku: Urea u krvi, mlijeku i urinu potiče od amonijaka u buragovom soku.

Sadržaj amonijaka u buragu je ovisan od količine bjelančevina u obroku i od njihove

razgradivosti u buragu. Amonijak koji se stvara pri razgradnji bjelančevina u buragu, zbog

pomanjkanja energije u obroku mikroorganizmi u buragu nemogu koristiti za svoj rast,

prelazi u krvotok pa ga jetra pretvara u ureu. Urea se uglavnom izlučuje mokraćom, manji

dio se izlučuje sa mlijekom.

Manji dio uree stvara se iz amonijaka koji se koristi za stvaranje mataboličkih aminokiselina,

koje se koriste kao izvor energije.

Na sadržaj uree u mlijeku utiču neki drugi problemi u probavi, kao npr. skrob koji se

neprobavi u buragu i tankom crijevu, fermentira u debelom crijevu gdje se dio azota veže za

mikrobne bjelančevine. Te bjelančevine se izlučuju sa balegom. Kod ovih obroka se veći dio

azota izlučuje balegom, a manje urinom i kroz mlijeko. Pri istoj koncentraciji amonijaka u

buragovom soku kod ovakvih obroka očekujemo manji sadržaj uree u mlijeku.

Problemi povezani sa malim ili velikim sadržajem uree u mlijeku: U pogledu sadržaja

uree u mlijeku preporuka je da mlijeko sadrži od 15 do 35 mg/ml mlijeka, izraženo i

milimolovima 2,5 do 5,0 mmol/litar.

Sadržaj uree u mlijeku kod krava sa većom mliječnošću je po pravilu nešto viši nego kod

krava sa manjom mliječnošću. Preporučene vrijednosti sadržaja uree u mlijeku ovisno do

mliječnosti je prikazan u grafikonu.

Preporučeni sadržaj uree u mlijeku zavisno od dnevne mliječnosti (Izvor: Kirchgessner i sar.,

1986.)

Nizak sadržaj uree u mlijeku je pokazatelj malog sadržaja amonijaka u buragovom soku.

Indirektno nam ukazuje na probleme, koji su:

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 62

> Nepovoljni uvjeti za rast buragovih mikroorganizama – manja je probavljivost organske

materije, prije svega vlakana,

> Teže probavljanje krme u buragu – manja konzumacija krme,

> Manja sinteza mikrobnih bjelančevina u buragu.

Glavni uzrok toga je slaba opskrbljenost krava sa energijom i mikrobnim bjelančevinama.

Kod krava sa manjim sadržajem uree u mlijeku, očekujemo i manju mliječnost, manji sadržaj

masti, bjelančevina i laktoze u mlijeku.

Visok sadržaj uree u mlijeku je pokazatelj prevelikog sadržaja amonijaka u buragovom soku.

Kod krava sa većim sadržajem uree u mlijeku očekujemo slijedeće probleme:

> Krave koriste previše energije za izlučenje azota iz tijela (pretvaranje amonijaka u ureu),

> Pretvaranje amonijaka u ureu opterećuje jetru,

> Zbog velike koncentracije azota u urinu, u štali je povećan sadržaj amonijaka u zraku,

koji nije ugodan za zdravlje krava,

> Često dođe do poremećaja u reprodukciji.

U pogledu ekonomičnosti proizvodnje uzrokuje se veoma veliki problemi sa plodnošću.

Preporuka je da je najbolje osjemenjavanje krava kada je sadržaj uree u mlijeku približno 25

mg/100 ml (grafikon).

Promjena indexa osjemenjavanja u zavisnosti od sadržaja uree u mlijeku (izvor: Wenninger i

Distl, 1994.)

9.11. Faktori koji utiču na sadržaj uree u mlijeku

Osobine osnovnog obroka: Sadržaj uree u mlijeku je zavisan prije svega od sadržaja sirovih

bjelančevina u obroku. Za obroke u kojima prevladava krma sa travnjaka, je značajno veći

sadržaj uree u mlijeku, nego kod obroka sa kukuruznom silažom.

Na sadržaj uree u mlijeku takođe utiče i razgradivost bjelančevina. Kod obroka sa travnim

silažama sadržaj uree u mlijeku je veći nego kod ishrane sa sijenom.

Dopunjavanje osnovnog obroka: Sadržaj uree u mlijeku je moguće optimizirati sa

pravilnom dopunom osnovnog obroka. Obroke na bazi hraniva koja sadrže bjelančevina

(paša, zelena krma, travna silaža), uvijek dopunimo sa žitima, a obroke koji sadrže malo

bjelančevina dopunimo sa sačmom soje ili suncokreta.

Sastav koncentrata: Koncentrat utiče na sadržaj uree u mlijeku preko sadržaja bjelančevina

u koncentratu i njihove razgradivosti u buragu. Ako je u mlijeku previše uree, lako njen

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 63

sadržaj smanjimo sa smanjenjem bjelančevinastih sastojaka u koncentratu i izborom smješe,

za koje je značajna manja razgradivost bjelančevina u buragu. Pri smanjenom sadržaju uree u

mlijeku radimo obratno.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

10. Pravilna Ishrana

Pravilna ishrana životinja je nužna za dobro zdravlje životinja i za sigurnost hrane. Goveda se

uglavnom hrane travom, sjenažom, silažom i koncentratom, uz korištenje ostalih dodataka

nabavljenih na tržištu. Proizvođači mlijeka moraju biti upoznati s potrebom dodavanja

koncentrata u obroke goveda. Proizvođači mlijeka moraju osigurati govedima stalni pristup

čistoj vodi.

Smanjivanjem troškova ishrane krava značajnije raste ekonomičnost proizvodnje, najveći

uticaj na konzumaciju suhe materije (SM) ima kvalitet voluminozne hrane (temelj

racionalne proizvodnje), analizirati svaki otkos, bale obilježavati, uz stručnu pomoć pravilnije

pristupanje ishrani u najosjetljivijem periodu tranzicije (priprema krava za novu laktaciju), uz

pomoć specijalista za ishranu sastavljati obroke (izračunati hranive vrijednosti krmiva).

Obrok je količina hrane koja se daje životinji u toku 24 sata u cilju zadovoljenja njenih

potreba.

Balansiranje obroka predstavlja obezbjeđivanje hranivih materija koje ispunjavaju potrebe

životinje, kojim se obezbjeđuje održavanje njenog života, porast (kod grla koja su još u

porastu), proizvodnju (mlijeka) i reprodukciju (razvoj ploda).

Sastavljanje izbalansiranog obroka za mliječne krave sastoji se u tome da se hraniva

kombinuju u količinama koje zadovoljavaju dnevne potrebe. Izbalansiran obrok

podrazumjeva ne samo obezbjeđivanje određenih količina hranivih materija već i njihov

odnos prema njima.

Najčešće se pri sastavljanju obroka polazi od odnosa suhe materije (SM) iz kabaste i

koncentrovane hrane. Međusobni odnos kabastih i koncentrovanih hraniva u obroku za

određeni nivo proizvodnje zavisi od kvaliteta kabastih hraniva i ukupnih potreba krave u

energiji. Zbog povećanja potreba u energiji kod visoko proizvodnih krava raste i učešće

koncentrata u obroku.

Zastupljenost kabaste hrane ne bi smjela da bude manja od 40% kako se ne bi poremetila

populacija mikroorganizama u buragu i obroci koji se odvijaju njihovim djelovanjem.

Koncentrovana hraniva ne bi smjela da čine više od 60% suhe materije obroka, čak i kod

krava najveće proizvodnje.

Koriste se odgovаrаjući normаtivi kojimа se predviđаju potrebe u hrаnljivim mаterijаmа.

Potrebno je poznаvаti hrаnljivu vrijednost hrаnivа kojа će ući u sаstаv obrokа.

Pri sаstаvljаnju obrokа zа krаvu neophodno je:

> utvrditi potrebe krаve u hrаnljivim mаterijаmа,

> odrediti osnovni obrok nа bаzi kаbаste hrаne i

> utvrditi sаstаv i potrebnu količinu koncentrаtа.

U jednom stadu, posebno ako je veće, nije moguće sastavljati obrok za svaku pojedinačnu

kravu.

Nije preporučljivo da sve krave dobiju isti obrok.

Zbog toga obroci treba da budu sastavljani za pojedinačne produktivne grupe krava, kako bi

se izbjegla s jedne strane nedovoljna, a s druge strane preobilna ishrana nekih grla.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 65

Kod krava koje se drže u staji, može se gotovo potpunosti vršiti kontrola nad ishranom. Pri

držanju krava na paši kontrola u toj mjeri nije moguća, jer one slobodno konzumiraju kabastu

hranu što može znatno da varira, kako u količini tako i u kvalitetu.

U praksi je raširen postupak da se obrok krava podjeli na dva dijela:

> osnovni i

> dopunski.

Sastavljanje osnovnog obroka vrši se na bazi potreba grla u hranljivim materijama za grlo

prosječne tjelesne mase i najniže mlječnosti. Ovaj dio obroka sastoji se pretežno ili isključivo

od kabaste hrane. Grla čija je proizvodnja veća, podmiruju svoje potrebe dijelom iz osnovnog

obroka, a dijelom iz dopunskog.

Obroke krаvа trebа sаstаvljаti od kvаlitetnih kаbаstih i koncentrovаnih hrаnivа. Što je

kаbаsto hrаnivo boljeg kvаlitetа time je i potrebnа količina koncentrovаnih hrаnivа mаnjа i

obrаtno. Ekonomski je oprаvdаno dа se veći dio ukupnih potrebа podmiruje sа kаbаstom

hrаnom, pod pretpostаvkom dа je ovа jeftinijа od koncentrаtа.

Kаbаstim hrаnivimа nаjčešće nedostаju proteini i minerаlne mаterije, pа smješe koncentrаtа

trebа dа budu sаstаvljene od rаzličitih proteinskih hrаnivа (suncokretovа, sojinа sаčmа) i

rаzličitih minerаlnih i proteinskih dodаtаkа (minerаlno-vitаminski premiksi). Pošto je

hemijski sаstаv kаbаstih hrаnivа dostа promjenljiv, neophodno je mijenjаti i sаstаv smješа

koncentrаtа.

Faktori koji utiču nа proizvodnju i sаstаv mlijekа su:

1. Genetski potencijal krave (rasa)

2. Ishrana,

3. Zdravstveno stanje,

4. Uslovi držanja,

5. Menadžemnt stada

Od ovih pet faktora najvažnija je ishrana krava, a pod svakodnevnim je nadzorom farmera.

Ishrana utiče na mliječnost, plodnost, zdravlje, a lako se mijenja i predstavlja najveći

pojedinačni trošak proizvodnje.

Hrana je glavni trošak (50-70%) mliječne farme koji bitno određuje visinu i cijenu koštanja

mlijeka. Isto tako hrana najviše djeluje na mliječnost krava.

Promjene sastava obroka (udio koncentrata, kabaste hrane, varijabilnost sastava krmiva i

obroka) odgovorni su za 65% variranja u proizvedenoj količini mlijeka.

Hrana je odgovorna za dvije trećine razlika u plodnosti između farmi krava.

Obroci koji se dаju krаvаmа nа nаšim fаrmаmа često nisu zаdovoljаvаjući zbog slijedećeg:

> Kvаlitet hrаnivа nije zаdovoljаvаjući,

> Hemijski sаstаv je nаjčešće nepoznаt,

> Obroci su neizbаlаnsirаni,

> Koncentrovаnа hrаnа se dаje u neаdekvаtnim količinаmа,

> Ne poštuje se redosljed dаvаnjа hrаnivа,

> Pri promjeni obrokа životinje nemаju period prilаgođаvаnjа (dvije nedjelje).

Svаkа od nаvedenih grešаkа smаnjuje proizvodnju mljekа!

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 66

Potrebe krava za hranom podijeljene su u skladu sa fiziološkim stanjima u jednoj godini – na

laktaciju od 305 dana i suhostaj od 60 dana.

Hranidbene potrebe krava u laktaciji određene su:

> Količinom i sastavom mlijeka

> Unosom suhe materije

> Te težinom krave (kondicija)

U skladu sa različitim hranidbenim potrebama, laktacija krava dijeli se na određena

razdoblja:

> Svježe krave – dio tranzicije od teljenja do 21 dan laktacije starije krave, a 28 dana

prvotelke. Ovo razdoblje obilježava nagli i brži porast mliječnosti nego uzimanja hrane pa

su krave u negativnom bilansu energije i troše tjelesne rezerve. Prosječan obrok sastoji se

od manjeg dijela kabaste (40%) nego koncentratne krme (60%).

> Početna laktacija – od 28 dana do 100 dana nakon teljenja – vrh mliječnosti kada krava

postiže maksimalnu proizvodnju mlijeka, Prosječan obrok sastoji se od podjednakog ili

nešto većeg dijela kabastog obroka (50 do 60%) i koncentratne krme.

> Puna laktacija – od 101 dana do 200 dana – krava uzima dovoljno hrane za visoku

mliječnost koja se nastoji održati kroz cijelo ovo razdoblje. Prosječan obrok sastoji se od

većeg dijela kabaste hrane (60-70%) nego koncentratne hrane (30-40%).

> Završna laktacija – od 201 dana do 305 dana mliječnosti krava. Krava jede više hrane

nego što treba za proizvodnju mlijeka, pa se u ovom razdoblju obnavljaju tjelesne

rezerve, odnosno izgrađuje se izgubljena težina nakon teljenja – kondicija. Obrok se

sastoji od većeg dijela, više od 70% udjela kabaste hrane nego koncentrovane hrane.

> Suhostaj – je razdoblje kada je krava visoko steona (bređa) i ne proizvodi mlijeko, a traje

od zasušenja do teljenja, u prosjkeu zadnjih 60 dana steonosti.

– - Početni suhostaj – traje prvih mjesec dana ili 32 do 39 dana od zasušenja (osmi

mjesec steonosti), kada su energetske potrebe krava minimalne jer ne proizvodi

mlijeko. Krave se odmaraju i hrane se isključivo nisko energetskom kabastom hranom

koja čini najmanje 85% suhe materije obroka, a koncentrat do 15%.

– - Završni suhostaj – traje zadnjih 30 dana suhostaja, počinje 21 do 28 dana prije

teljenja i završava sa teljenjem. Krava se priprema za iduću laktaciju pa se u obrok

uvode koncentrovana hraniva koji čini 30 do 40% suhe materije obroka. Preporučuje

se dužu 28 do 32 dana završni suhostaj za krave koje nose dvojke, steone junice te

krave u suhostaju tokom ljeta.

> Tranzicija – je prijelazno razdoblje od suhostaja u laktaciju, u sredini je teljenja i

obuhvata završni suhostaj i sježe oteljene krave, a traje 21 do 28 dana prije teljenja do 21

do 28 dana nakon teljenja.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 67

Proizvodnja mlijeka, konzumacija hrane i kondicija tokom laktacije

2

2,25

2,5

2,75

3

3,25

3,5

3,75

4

4,25

4,5

0

10

20

30

40

50

60

20 40 60 80 100 120 140 160 180 200 220 240 260 280 300

Kondicija

Pro

izv

od

nja

. k

on

zum

aci

ja

(kg

/da

n)

Laktacija, dani

Proizvodnja mlijeka Konzumacija hrane Klondicija (1-5)

10.1. Konzumiranje suhe materije

U ishrani visoko mliječnih krava najteže je postići visok unos suhe materije, a on najviše

određuje proizvodnju mlijeka. Kako se 60 – 80% suhe materije obroka sastoji od

ugljikohidrata i 12 – 18% proteina, promjene u uzimanju suhe materije najviše utiču na

zadovoljenje krava energijom i proteinima, a time i na mliječnost.

Tačno predviđanje uzimanja suhe materije bitno je za sastavljanje obroka, spriječavanje

pothranjenosti (mršave) ili prehranjenosti (debele) i unaprijeđenje iskorištenja hraniva.

Pothranjenost (mršave krave) hranivima smanjuje proizvodnju i djeluje na plodnost i

zdravlje.

Debljina dovodi do porasta troškova proizvodnje, ne efikasno iskorištenje hraniva, preobilog

izlučivanja hraniva u okolinu i narušenog zdravlja.

Uzimanje hrane izražava se u kg suhe materije na dan ili u procentu od tjelesne mase krava.

Slobodni pristup hrani naziva se ad libitum ili po volji. U pravilu krave u sredini laktacije

jedu suhe materije u iznosu od 19,5 kg ili 3% od tjelesne težine krave (650 kg). Unos hrane

kod visoko mliječnih krava pri istoj težini uvijek je viši nego nisko mliječne, jer mliječnost

najviše stimuliše unos hrane.

Krave neposredno pred teljenje i nakon teljenja uvijek jedu manje (1,7% od težine) nego u

sredini laktacije.

Maksimalan unos hrane ograničavaju vlakna pa je unos visoko probavljive hrane s malo

vlakana, kao što su mlade trave i koncentrati, blizi mkasimuma (4%), a grube sa puno

vlakana (> 70%) dvostruko niži (oko 1,5%) od težine krave.

Krave će radije i više jesti obrok sastavljen od ukusne nego neukusne krme (pokvarena i

plijesniva silaža).

Kapacitet konzumiranja ili najveći dnevni unos hrane određuje dnevna mliječnost i težina

krave. Kapacitet konzumacije mijenjaju kondicija krave, sedmica laktacije, stadij steonosti i

starost krave.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 68

Faktori za izračunavanje mogućeg konzumiranja hrane

TEŽINA MLIJEČNOST KONDICIJA LAKTACIJA STEONOST STAROST

Krava Unos Mlijeka Unos Bod Unos Sedmice 1 ≥2 Sedmice Unos Mjeseci Unos

450 11,65 Suhe 0,00 0,5 3,75 1 0,66 0,74 <30 1,00 20 0,78

500 12,40 5 0,75 1,0 3,00 2 0,71 0,78 30 0,98 24 0,84

550 13,50 10 1,50 1,5 2,25 3 0,74 0,81 31 0,98 28 0,88

600 13,90 15 2,25 2,0 2,50 4 0,79 0,84 32 0,97 32 0,91

650 14,65 20 3,00 2,5 0,75 6 0,85 0,89 33 0,97 36 0,94

700 15,40 25 3,75 3,0 0,00 8 0,89 0,92 34 0,96 40 0,96

750 16,15 30 4,50 3,5 -0,75 10 0,92 0,94 35 0,94 44 0,97

800 16,90 35 5,25 4,0 -1,50 12 0,94 0,96 36 0,93 48 0,98

40 6,00 4,5 -2,25 14 0,96 0,97 37 0,91 52 0,98

45 6,75 5,0 -3,00 16 0.97 0,98 38 0,88 56 0,99

50 7,50 20 0,98 0,99 39 0,84 >60 1,0

55 8,25 24 0,99 0,99 >40 0,80

60 9,00 >24 1,00 1,00

Konzumacija suhe materije (kg/dan) = (unos po težini + unos po mlijeku + unos po kondiciji) x faktor za stadij x faktor za steonost x faktor za starost

Primjer krava teška 650 kg, mliječnosti 25 kg/dan, u kondicij 3, u punoj (>24 semdice) prvoj

laktaciji, steonosti <30 sedmica, u starosti od 30 mjeseci moći će maksimalno konzumirati

(14,65 + 3,75 + 0,00) x 1,00 x 1,00 x 0,90 = 16,56 kg suhe materije na dan.

Krave treba da dobijaju dobro izbalansirane obroke kako bi im se obezbjedile sve hranjive

materije (energija, bjelančevine, sirova vlakna, minerali i vitamini) i time omogućila

ekonomična i optimalna proizvodnja mlijeka, kvalitetnog sastava uz održavanje dobrog

zdravstvenog stanja, ali i podmirile uzdržne potrebe, potrebe za rast i reprodukciju.

Da bi se sastavio optimalna obrok, prvo bi trebalo izvršiti laboratorijsku analizu hraniva.

Za analizu hrane koristimo hemijsku analizu (Wendska analiza) po slijedećoj shemi:

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 69

Shema. Wendska analiza

Suha materija je bitna jer sve računamo preko suhe materije – prinos po hektaru (trava,

kukuruzna silaža), količinu hrane koju krava pojede itd.

Suha materija se dalje analizira na organsku (živu materiju) i anorgansku (neživu materiju).

Anorganska materija je sastavljena iz minerala koji su životinjama neophodni za normalno

funkcionisanje, i to one koje treba u velikim količinama (makroelementi - Ca, P, K, Na, Mg)

i one koje treba u malim količinama (mikroelementi - Se, Cu, Mn, Fe, itd.).

Skoro svi minerali su prisutni u različitim količinama u krmi (trava, kukuruzna silaža,

lucerka, žitarice) ali nekih nema, koje treba dodavati sa mineralno vitaminskom smjesom.

Količina minerala u krmi zavisi od toga kako je sa mineralima opskrbljeno zemljište (kiselo

zemljište ima malo Ca, malo Ca u biljki), zavisi o vrsti biljke (lucerka dosta Ca manje P,

kukuruz odnos Ca:P vrlo uski) zato treba posvetiti pažnju o odnosu Ca:P u mineralnoj

smjesi.

Organsku materiju dijelimo u materiju koja ima azota i ona koja nema azota. Materija koja

ima azota nazivamo sirove bjelančevine (proteini), a materija bez azota (energija) dijelimo na

ugljikohidrate i sirove masti.

Proteini (bjelančevine) Porast sadržaja proteina u obroku stimuliše uzimanje hrane, a time i

mliječnost krava. Uzimanje suhe materije izrazito se smanjuje ako nema dovoljno proteina u

obroku za aktivnost mikroba buraga, jer je tada znatno smanjenja probava hrane.

Visoko mliječne krave za maksimalan unos suhe materije trebaju znatno više razgradivih

proteina u obroku, minimalno 10-12%. Razgradnjom ovog nivoa proteina u obroku trebalo bi

KRMA

SUHA MATERIJA VODA

ANORGANSKA

MATERIJA

ORGANSKA

MATERIJA

MIKROELEMENTI

MAKROELEMENTI

MATERIJE KOJE

SADRŽE AZOT (N)

(SIROVE

BJELANČEVINE)

MATERIJE KOJE

NE SADRŽE

AZOT (N)

UGLJIKO HIDRATI SIROVE MASTI

SIROVA VLAKNA OSTALI UGLJIKO HIDRATI

(SKROB, ŠEĆER)

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 70

nastati 10-12 mg/dl amonijaka u buragu, što je optimalna koncentracija za aktivnost

mirkoorganizama u buragu koji razgrađuju vlakna.

Uzimanje i probava suhe materije maksimalni su ako krava dobiva obrok sa 17,5 i više

sirovog proteina u suhoj materiji. Ova koncentracija sirovog proteina treba se sastojati od

najmanje 65% razgradivog proteina koji stimuliše aktivnost bakterija u buragu, a preko nje

brzinu i visinu probave hrane.

Mast za preživare nije od značaja kao izvor energije, jer u buragu ako je ima više od 5% u

obroku poremećuje rad mikroorganizama. Kod visoke proizvodnje mast je interesantna jer

sadrži dvaputa više energije nego skrob zbog toga se upotrebljavaju zasićene masti.

Ugljikohidrati su najvažniji izvor energije za preživare. Dijele se u dve grupe:

> Sirova vlakna u koja ubrajamo celulozu i hemicelulozu. Wendska analiza obuzima i

lignin koji hemijski nije ugljikohidrat, životinja ga ne može probaviti, i čini voluminoznu

krmu neukusnom (silaža od stare kukuruzne biljke, listovi su smeđi)

> Ostali ugljikohidrati u koje ubrajamo skrob, šečer itd.

Shema - Ugljiko hidrati

Skrob kao izvor energije se razlikuje u brzini rastvaranja i u mjestu rastvaranja.

Tako razlikujemo slijedeće vrste skroba:

> Brzo razgradljiv skrob (ječam )

> Lagano razgradljiv i neopstojan (dio kukuruznog)

> Opstojan skrob (dio kukuruznog)

Brzo razgradljiv skrob mikroorganizmi brzo razgrade u buragu, lagano razgradljivog

mikroorganizmi razgrade polako, opstojnog mikroorganizmi ne mogu razgradit te

nerazgrađen putuje u donji dio probavnog trakta gde se probavlja na enzimatski način. Brzina

razgradnje i postotak postojnosti je sljedeća:

Tabela - Brzina razgradnje i procenat skroba

Skrob gr Postojni skrob % Brzina razgradnje

Kukuruz 676 42 8%/h

Ječam 561 7 24%/h

Pšenica 654 7 24%/h

Primjer, skrob iz ječma vrlo brzo mikroorganizmi razgrađuju – 24% na sat (ako damo kravi 1

kg ječma, za jedan sat 240 g če ga biti u buragu probavljenog), a vrlo mali procenat (samo

7%) ga se u buragu ne probavi. Kod kukuruznog pak je obrnuto, 42% posto skroba se u

buragu ne razgradi, a ostali razgradljiv polako se razgrađuje (8% na sat). Krave na početku

UGLJIKO HIDRATI

(ENERGIJA 65 DO 75% OBROKA)

STRUKTURNI UGLJIKO HIDRATI

- ĆELIJSKI ZIDOVI (CELULOZA,

HEMICELULOZA, PEKTINI)

NESTRUKTURNI UGLJIKO HIDRATI

(ZRNA ŽITARICA)

- SKROB

- ŠEĆERI

- FRUKTOZANI

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 71

laktacije trebaju i skrob koji se brzo razgrađuje, ali ako životinja dobija previše takvog

skroba, može doći do zakiseljavanja buraga (acidoza).

Šećer se vrlo brzo u buragu svaruje, zato treba obratiti pažnju sa ishranom hranivima na bazi

šečera (melasa).

Vlakna su kod preživara vrlo bitan izvor energije. Treba znati, da se vlakna sporo

razgrađuju, te da krava na početku laktacije ne može pokriti sve potrebe u energiji iz

vlaknaste kabaste hrane. Kabasta hrana - sirova vlakna imaju isto i funkciju preživanja koja je

kod preživara vrlo bitna.

Visok unos suhe materije kod visoko mliječnih krava potreban je od teljenja do vrha

mliječnosti, i tada se u obrok daje hrana sa minimalnom količinom vlakana, a maksimalnom

količinom lako probavljivih ugljikohidrata. Suprotno vome krave u završnoj laktaciji i

početnom suhostaju trebaju dobijati obrok sa maksimalnim količinama vlakana i minimalnim

količinama lako probavljivih ugljikohidrata ili se hraniti ograničenim količinama obroka.

Najbolje je ako obrok sadrži najmanje 17% sirovih vlakana, 19-21% kiselih detergent

vlakana i do 35% ukupnih vlakana u suhoj materiji, jer je tada najveće i najstabilnije

uzimanje hrane.

Krave u završnoj lakatciji i početkom suhostaja mogu pojesti puno više hrane od svojih

potreba pa se obrok treba sastojati od puno vlakana (do 40%) na završetku i (do 50%) u

početku suhostaja, što se postiže velikim udjelom (više od 70%) visoko vlaknaste

voluminozne hrane u oborku.

Svakih 1% ukupnih vlakana veći od 24% u hrani smanjuje unos suhe materije za 0,165 kg i

mliječnost za 0,25 kg/dan.

10.2. Šta je u kojoj hrani

Bjelančevinasta hrana – mlada ispaša (može sadržavati i do 24% sirovih proteina u suhoj

materiji), sojina sačma, suncokretova i sačma uljane repice.

Energetska hrana – kukuruzna silaža, siliran kukuruzni klip, sve žitarice.

Minerali i vitamini – mineralno vitaminske smjese

Voda je vrlo važna hrana kod krava muzara pogotovo u ljetnim mjesecima u velikim

vrućinama.

Potrebe po vodi su sljedeće:

suhostajne krave 30 – 60 l

krave do 10 l mlijeka 30 – 60 l

krave do 20 l mlijeka 70 – 100 l

junice 15 – 35 l

mesno govedo 20 – 60 l

Obrok mora biti uvijek izbalansiran što se tiče odnosa između bjelančevina i energije te

minerala. Ako poznajemo sastav krme (što se nalazi u kojoj krmi) možemo samo približno

uskladiti obrok.

Najčešče greške u ishrani krava su, u proljeće isključivo ispaša - pomanjkanje energije, u

zimi samo kukuruzna silaža – pomanjkanje bjelančevina u obroku.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 72

10.3. Hranjenje, hranidbeni prostor i ponašanje

Krave uzimaju najviše hrane kada imaju dovoljno vremena za jedenje. Jedu oko šest sati u

toku jednog dana, 9 do 13 puta, i svako jedenje traje oko 30 minuta.

Krave koje hranu imaju cijeli dan na raspolaganju proizvode 5 -7% više mlijeka od onih koje

hranu imaju na raspolaganju do osam sati dnevno.

Poželjno je da krave imaju hranu na raspolaganju najmanje 20 sati dnevno.

Pri uzimanju hrane krave je razgrću i potiskuju prema vanjskoj ivici hranidebnog hodnika, a

guranje dostiže vrh 30 minuta nakon hranjenja pa obrok treba prigurati bliže kravama 30

minuta nakon hranjenja.

Prvo se daje voluminozna hrana, a zatim koncentrat. Davanje koncentrata kravama koje su

bile bez hrane 6 sati izaziva acidozu.

Podrazumjeva se da krave treba ujutro hraniti voluminoznom krmom, a zatim energetskim

krmivima (žitarice) te proteinskim krmivima (sačma i pogača soje i dr.) ili krminim

smjesama. Krmne smjese i žitarice treba davati u količini koja u jednom hranjenju nije veća

od 2,5 do 3,0 kg.

Visoko proizvodne krave jedu više hrane, veće obroke i češće od nisko proizvodnih krava.

Krave rado jedu nakon isporuke hrane i muže pa hranu moraju imati na raspolaganju nakon

muže.

Prvotelke jedu manje hrane, ali stalniju količinu od starijih krave. Zato ih treba hraniti

odvojeno. Konzumiranje hrane postepeno raste sa starenjem krave i najveća je kod krava

starijih od 5 godina.

Dužina valova po kravi treba da bude najmanje 60 cm, a bolje 100 cm jer je tada 60% veći

razmak između krava, pa je 57% manje agresivnih napada krava. Prvotelke na valovima

dužeine 100 cm pojedu 24% više hrane. Valov treba biti tako građen da krave drže glavu

pognuto, jer tada proizvode 17% više sline.

Krave koje pate od bilo koje upale troše 10 – 12% više energije, a to je količina energije

potrebna za proizvodnju 5 kg mlijeka na dan. Bolesne krave u pravilu manje jedu ili su čak

anoreksične. Smanjenje i trajanje smanjenog unosa hrane znatno varira od bolesti do bolesti.

Najveće smanjenje unosa hrane uzrokuju slijedeće bolesti:

> oštećenja sisa,

> mastitis,

> purperalni metritis,

> ketoza,

> oštećenje skočnog zgloba,

> teška telenja,

> mliječna groznica,

> proljevi.

Uticaj mastitisa na uzimanje hrane vrlo je promjenjiv i zavisi od trajanja infekcije i vrsti

uzročnika mastitisa. Mastitis više djjeluje na mliječnost nego na uzimanje hrane, koje u

pojedinim slučajevima može biti izrazito smanjeno.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 73

10.4. Suhostaj

Optimalna dužina suhostaja je 60 dana jer kraći od 40 dana neomogućuje odmor i obnovu

vimena, dok dulji od 60 dana nedaje višu mliječnost, krave su debele (u lošoj kondiciji) i

povećava neproizvodne troškove.

Suhostaj od 60 dana omogućuje kravama 200 do 700 kg više mlijeka u nastupajućoj

laktaciji.

Neka istraživanja pokazuju da krave izrazito visoke mliječnosti (više do 45 kg/dan) mogu

imati suhostaj od 45 dana bez poslijedica po njihovu mliječnost.

Grafikon: Uticaj suhostaja na mliječnost krava

-1000

-750

-500

-250

0

250

10 20 40 60 80

Suhostaj, dana

Ra

zlik

a u

pro

izv

od

nji

mli

jek

a,

kg

Obrok u suhostaju treba biti sastavljen tako da vodi računa o određenim faktorima:

> težina steonog grla,

> rast ploda,

> kondiciji,

> apetitu i imunitetu,

> učestalosti pojave metaboličkih poremećaja,

> mastitisa nakon telenja.

Suhostaj je priprema krave za budući ishranu i proizvodnju mlijeka nakon telenja.

10.4.1. Obroci u suhostaju

Obrok steonih (bređih junica) i krava mora sadržavati hranjive materije koje osiguravaju

održavanje osnovnih funkcija organizma te pravilan razvoj steone junici i krave, ploda i

reproduktivnih organa te vimena.

Rast ploda i pridruženih tkiva (maternice, plodne ovojnice (posteljice) i tekučine (plodove

vode), najveći je 60 do 70% u zadnja 2 mjeseca (8. i 9. mjesec) steonosti. Međutim

energetske potrebe krava za rast ploda male su u odnosu na proizvodnju mlijeka i iznose isto

kao za proizvodnju 4 kg mlijeka u ranom i 6 kg mlijeka u kasnom suhostaju. Osim ploda, u

krava se obnavlja, a kod junica raste vime koje ostvari 98% alometrijskog rasta.

Neuravnotežena hrana, posebno previše ili premalo energije od potreba dovodi do smanjenog

rasta vimena i manje proozvodnje kolostruma te rađanje slabe i avitalne teladi.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 74

Kondicija – zalihe energije mjere se kao stepen debljine krava i smatra se jednim od glavnih

faktora mliječnosti i masnoće mlijeka nakon telenja. Loša kondicija (<2,75) znači da krave

nemaju dovoljno zaliha energije, što ograničava mliječnost nakon telenja, a iako debele krave

(>4) daju više mlijeka i veće masnoće, sklonije su metaboličkim smetnjama (ketoza) u

periodu nakon telenja. Zato debljina određuje količinu energije (zrna žitarica) koje će se

davati kravama tokom suhostaja. Krave moraju biti u kondicij 3 na dan telenja.

Krave u suhostaju trebale bi se kretati i hraniti odvojeno od ostalih krava. Loša kondicija

krava popravlja se na kraju laktacije a ne u suhostaju.

Apetit – steone junice i krave imaju dobar apetit na početku suhostaja a loš apetiti na kraju

suhostaja. Na početku suhostaja krave mogu pojesti i do 60% više hrane od potreba, a na

kraju suhostaja jedu 30% manje hrane od potreba.

Najveća učestalost pojave mliječne groznice, zadržavanja placente i dislokacije sirišta u

svježe oteljenjih krava u prve dvije sedmice nakon teljenja odraz su ishrane krava u periodu

prije teljenja. Dodatno se ove smetnje povezane sa manjim unosom hrane, nižom

mliječnošću, lošijom plodnošću odnosno profitabilnošću krave.

Danas su krave znatno sklonije hipokalcemiji ili manjku jonskog kalcijuma u krvi nakon

teljenja, posebno zbog visokog sadržaja kalijuma u voluminoznoj krmi.

Hipokalcemija (nizak nivo jonskog kalcijuma) se spriječava:

> održavanjem niskog nivo kalicijuma u obroku,

> hranjenjem krava obrocima sa niskim sadržajem kalijuma i natrijuma,

> dodavanjem soli katjona hlora i sumpora u obroku uoči teljenja.

Imunološki status krava je narušen tokom suhostaja. Unos vitamina A i E i drugih materija

bitnih za imunitet smanjen je zbog manjeg uzimanja hrane, ali i često hranjenja lošom

krmom. Oko polovine svih mastitisa javlja se 7 do 10 dana nakon zasušenja i uoči teljenja.

Zato se kravama daju udarne injekcije vitamina E i selena, ili vitaminizirana mineralna

smjesa za suhostaj koja u pravilu sadrži 30% više antioksidanata (vitamina E, vitamina A,

beta karotina, selena (Se), cinka (Zn), bakra (Cu) i mangana (Mn)).

Krave u suhostaju i steone junice u zadnja dva mjeseca poželjno je da se hrane na:

> dobroj paši (16% sirovih proteina, 5,8 MJ NEL u suhoj materiji)

> ograničenom količinom obroka sa umjerenom količinom koncentrata,

> po volji, obrokom sa dosta vlakana kaja razrijeđuju energetsku vrijednost obroka, primjer

i do 50% slame u obroku.

Ograničena ishrana nije dobra jer narušava dobrobiot životinja, a dugotrajne dobre ispaše

malo je na farmama u Bosni i Hercegovini.

Suhostaj u zadnja dva (8. i 9. mjesec) mjeseca steonosti dijeli se po potrebama i načinu

hranjenja na dva vrlo različita perioda:

> početni suhostaj 21 dan za steone krave i 28 dana za steone junice nakon zasušenja,

> završni suhostaj u istom trajanju (21 i 28 dana) prije teljenja pa do teljenja.

Početni suhostaj je pravi suhostaj, jer se tokom njega odmaraju i obnavljaju glavni

„proizvodni“ organi krave – bubreg, jetra i mliječna žlijezda. Nadalje, niske su dnevne

potrebe u količini energije i metaboličkih bjelančevina za rast ploda (45 kg) u početku

suhostaja (8. mjeseci steonosti) i iznosi kao za 3 do 4 kg mlijeka, a relativno je još uvijek

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 75

visok apetit koji je tek 4% manji nego u nisko steonih krava (<30 sedmica). Zato su steona

grla u ovom periodu sklona debljanju pa treba ograničiti količinu energije u obroku.

Kasni suhostaj uoči teljenja naglo rastu potrebe krava pa u 9. mjesecu iznose kao za 6,5 kg

mlijeka. Dodatne potrebe neposredno uoči teljenja (7 dana prije) uzrokuju početak sinteze

kolostruma uz istovremeno naglo i progresivno smanjenje unosa hrane (-20%). Potkraj ovog

perioda počinje prirodna mobilizacija zaliha energije koju prati porast neestrificiranih masnih

kiselina u krvi.

Ishrana samo jednim (ujednačenim) obrokom tokom cijelog suhostaja od 40 dana

rezultira smanjenjem mliječnosti krava.

Krave u početnim suhostaju mogu pojesti suhe materije u obroku u količinu koja iznosi 2%, a

u završnom suhostaju 1,8% od njihove težine. Drugim riječima krave u završnom suhostaju

jedu 20% manje hrane nego u početnom suhostaju. Potrebe količina energije i proteina krava

u suhostaju prikazane su u dnevnim količinama, a svih hranjivih materija u koncentraciji u

suhoj materiji obroka (naredne tabele).

Tabela – Uzdržne potrebe krava u suhostaju

Težina krava, kg

Uzdržne potrebe MJ/d Metabolički protein g/d

Unos suhe materije, kg/d

Slobodne u štali

Pašnjak Početni suhostaj

Završni suhostaj

500 34,2 35,7 345 10,0 9,2

550 36,3 39,9 370 20,5 9,7

600 38,5 42,7 395 11,2 10,3

650 40,6 45,6 420 11,4 10,8

Izvor: Alimentation des bovins, ovins et caprins. 2007

Tabela – energetske i proteinske potrebe ploda krave u zadnja dva mjeseca steonosti

Mjeseci Neto energija, MJ/d Metabolički protein g/d Ca P

Porodna težina teleta, kg Porodna težina teleta, kg g/d

35 45 55 35 45 55

8 mjesec 10,0 12,8 19,23 116 148 180 6,7 4,2

9 mjesec 16,4 20,7 25,0 179 227 274 9,7 5,3

Izvor: Alimentation des bovins, ovins et caprins. 2007

Tabela – Potrebna količina energije i proteina za rast steonih junica i mladih krava

Prirast, kg/d 0,25 0,5 0,75 1,0

NEL (MJ/d) 8,7 17,4 26,0 34,7

MB (g/d) 58,5 117 175,5 234

Izvor: Alimentation des bovins, ovins et caprins. 2007

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 76

Tabela – Preporučena najmanja koncantracija hranjiva u suhoj materiji obroka krava u suhostaju , koja je priprema za laktaciju i spriječava metaboličke smetnje (Prema NRC 2001.; Darclkey 2007.;Hutjens 2008.)

Hranidbene potrebe krave teške 650 kg koja proizvodi 25 kg mlijeka nakon teljenja, 3,5% masti, 3,0% proteina, 4,8% laktoze, kondicija 3,5

SUHOSTAJ Svježe oteljene krave od teljenja do 3 sedmice i junice do 4 sedmice laktacije

Početak od zasuženja do 28 dana

Kraj od 28 dana do teljenja

Uzimanje suhe materije % od mase krava 2,0 1,7 1,8 – 2,0

Konzumiranje suhe materije, kg/d 13 10 15

Suhe materije (SM) %, minimalno 55 55 55

Kiselost – pH – obroka, najviše 5,5 5,5 5,5

Metabolički protein, % u SM 7,0 9,0 12,0

Sirovih proteina (SP), % minimalno 12 15 17,5

Razgradivi protein % (SP) ili (% SM) 70 (8,4) 60 (8,4) 60 (10,5)

Nerazgradivi protein % (SP) ili (% SM) 30 (3,6) 40 (5,6) 40 (7,0)

Strukturna vlakna (NDF%), najmanje 50 35 30

Kisela detergent vlakna (ADF%), najmanje 30 24 21

Neto energija, MJ/kg 5,2 6,5 7,2

Nevlaknasti ugljikohidrati, najviše % 30 34 36

Skrob, % Do 16 Do 23 Do 25

Kalcijum, % 0,5 0,7 1,1

Fosfor,0,15 0,4%0,38 0,25 0,3 0,428

Magnezijum, %

Željezo, ppm 13 16 20

Cink, ppm 22 30 60

Vitamin A, IJ/dan 100.000 100.000 110.000

Vitamina D, IJ/d 30.000 30.000 35.000

Vimatin E, IJ/d 1.000-2.000 2.000 2.000

Prvotelke jedu 5 do 10% manje hrane od krava pa im toliko treba biti i viša koncentracija

hranjiva u obroku. Mikrobi buraga pretvaraju razgradivi protein u vlastiti protein koji je

glavni izvor aminokisleina za kravu.

Nerazgradivi protein ne razgrade mikrobi u buragu, a probavi se do aminokiselina u

crijevima. Podmiruje najmanje 40% aminokiselinskih i znatan dio energetskih potreba visoko

mliječnih krava na početku i vrhu laktacije.

Nevlaknasti ugljikohidrati su: skrob, šećer i pektin. Njihova je probavljivost 90%. Za sintezu

mikrobnog proteina u buragu poželjan je odnos probavljivih ugljikohidrata i razgradivog

proteina 3,5:1. pH mokraće sedmicu dana prije teljenja treba biti od 6,2 do 6,8.

10.4.2. Početni suhostaj

OD ZASUŠENJA DO TRI-ČETIRI SEDMICE PRIJE TELJENJA

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 77

Početni suhostaj od zasušenja do 21 dan prije teljenja steone krave i 28 dana steone junice je

odmor i obnova buraga. Grla se hrane velikom količinom vlakana koja održavaju fizičku

popunjenost buraga, pokret buraga i omogućavaju obnovu epitela oštećenog tokom ishrane

velikim količinama žitarica u prethodnoj laktaciji.

Krave u početnom suhostaju megu pojesti 40-60% više energije od potreba pa se nepotrebno i

štetno debljaju. Da bi se spriječilo prežderavanje a time i debljanje steonih grla, ograničava se

koncentracija energije (2-3 kg/dan žitarica ili smjesa) i uzimanje hrane na 1,7% od težine,

tako da krave i steone junice jedu 9-10 kg suhe materije dnevno. Veći od potrebnog (>65

MJ/d/kravi) unos neto energije ne donosi korist, nego samo šteti jer su debela grla sklona

teškim teljenjima i ketozama.

Ako su krave debele, hrane se bez energetskih krmiva (žitarica, idr.) ali se tada obavezno daje

proteinska krma te vitaminizirani mineralni dodatak koji sadrži 50% više mikroelemenata i

vitamina A, D i E od preporuke (tabela).

Suhe krave bolje iskorištavaju energiju pa njihov obrok mora biti sastavljen od nisko

energetskih i visoko vlaknastih krmiva. Strategija spriječavanja debljanja krava je obrok sa

puno (>85%) voluminozne hrane koja spriječava debljanje, a istovremeno omogućuje

oporavak i maksimalno povećanje volumena i motorike predželudca, čime se spriječava

pojava uobičajenih metaboličkih bolesti kao što su dislokacija sirišta i ketoza nakon teljenja.

Krave treba hraniti sa 5 kg/dan dugačkog (4-5cm) livadskog sijena trava ili slame pšenice, jer

iz voluminozne krme treba da potiče oko 50% NDF u suhoj materiji obroka, ne koristiti

lucerku, silažu intenzivno đubrenih djetelinsko-travnih smjesa, jer sadrže puno kalcijuma i

kalijuma. Najbolje se sijeno sa prirodnih livada i slama pšenice. Preporuka je da 0,8% od

težine krave budu vlakna iz kvalitetne krme, a 0,7% vlakna iz sijena ili slame u količini

najmanje od 5 kg/dan/kravi. Vlakna sprječavaju dislokaciju sirišta i debljanje krava.

Steone krave trebaju dobivati obrok sa najmanje 12%, a steone junice sa 13-14% sirovih

proteina u suhoj materiji, radi sprječavanja trošenja tjelesnih rezervi proteina u suhostaju, što

ima za rezultat nižu mliječnost i niži sadržaj proteina u kolostrumu nakon teljenja

(imunoglobulini). Odličan izvor proteina za krave u suhostaju je sačma suncokreta.

Svim prvotelkama, zbog rasta i mršavim steonim kravama (kondicija <2,75), za popravak

kondicije daje se vrlo mala količina koncentrata (2-3 kg/dan) ili mješavina zrna žitarica i

sačme. Količina koncentrata ne bi smjela biti veća od 0,5% tjelesne težine (primjer: krava

teška 550 kg može doboto 2,7 kg koncentrata na dan). Kravama u dobroj kondicji (3 i malo

više) treba davati najmanje 1 kg koncentrata kao nosač potrebne količine proteina, minerala i

vitamina.

Pojava mliječne groznice neposredno prije teljenja i nakon teljenja počinje se sprječavati več

na početku suhostaja hranjenjem malim količinama kalcijuma, kalijuma i natrijuma.

Sastav koncentrata određuje vrsta i kvalitet voluminozne krme.

Način hranjenja u početnom suhostaju: Steone krave i junice nakon zasušenja tokom prvih

mjesec dana suhostaja treba hraniti obrokom koji sadrži najmanje 80% voluminozne krme, od

čega dugo livadsko sijeno/slama pšenice mora sudjelovati u količini koja je veća od 1%

tjelesne težine steone krave ili junice.

Najbolja osnovna krma na početku zasušenja je paša, a kada nema paše tada se hrane

ograničenim količinama hrane ili nisko energetskim obrokom po volji, ali sa puno vlakana.

Obrok od 11 do 12 kg suhe materije treba se sastojati od najamnje 5 kg dugog (4-5 cm)

livadskog sijena, slame ili kukuruzovine koja sadrži malo energije, kalcijuma i kalijuma, te se

tako sprječava unos prevelikih količina energije i minerala kalijuma koji mogu nepovoljno

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 78

djelovati na teljenje i pojavu proizvodnih poremećaja nakon teljenja (acidoza, dislokacija

sirišta, ketoza, zamašćena jetra). Radi sprječavanja sortiranja hrane, slama i sijeno trebaju biti

sjeckani, a obrok pomiješan s vodom tako da njegova vlažnost bude veća od 50%.

Debelim se kravama u obrok za mršavljenje dodaje zaštićeni kolin hlorid (60g/dan) ili

zaštićeni metionin. Krave se ne smiju debljati, odnosno hraniti s previše zrna žitarica, jer će

to dovesti do porasta nivoa neestrificiranih masnih kisleina u krvi, triglicerida (zamašćena

jetra), pojavu ketoze, zadržavanje posteljice i dislokacije sirišta nakon teljenja. Ograničava se

količina žitarica, mekinja, silaže kukuruza, a daje se mala količina suhog zrna kukuruza od

polutvrdunca ili kvalitetnih zubana.

Silaža kukuruza bogata je skrobom (30%) DEBLJA i ne širi predželudac pa nije dobra kao

jedina hrana za krave na početku suhostaja, zato se svježa silaža kukuruza daje malo 5-7

kg/dan. Previše kukuruzne silaže i koncentrata u ranom suhostaju dovodi do dislokacije

sirišta i niske masnoće mlijeka oteljenih krava.

Sijeno ili silaža lucerke ili djetelina kao jedina hrana nisu dobi za starije krave u ovom

periodu jer sadrže previše kalcijuma i kalijuma. Može se dati 2-5 kg/dan svježe silaže lucerke

ili upola manja količina sijena lucerke.

Najbolje je obrok za krave u ranom suhostaju smjesa silaže kukuruza i sijena livadskih trava

ili slama pšenice.

Mršave krave trebale bi imati dnevni prirast od 0,5 kg/dan i dobivati 2,5 kg/dan krmne smjese

sa 16% proteina.

Krave se obavezno hrane sa 50g/dan/kravi dodatkom bogatog antioksidansa – vitamina E,

beta karotina, organske forma minerala u tragovima (selen, bakar, mangan i cink) za suhostaj

koji smanjuje rizik pojave mastitisa i zadržavanja posteljice nakon teljenja.

Manjak kalcijuma u krvi krava nakon teljenja spriječava se već početkom suhostaja. Krave se

hrane krmivima sa malim (<50 g/dan) količinama kalcijuma, zatim malo fosfora (30-40

g/dan) i malo kuhinjske soli (30 g/dan), radi sprječavanja pojave hipokalcemije i mliječne

groznice (zalijeganje krava) nakon teljenja. Uzrok sve češće pojave hipokalcemije nije

manjak kalcijuma u ishrani, već višak kalijuma koji narušava metabolizam kalcijuma.

Naučna istraživanja pokazalu su da hranjenje krava niskim količinama kalcijuma u početnom

suhostaju nagoni kravu na mobilizaciju kalcijuma iz kostiju na početku laktacije, što rezultira

porastom njegove koncentrtacije u krvi krava. Silaža trava i lucerke te proteinska krmiva

sadrže puno kalijuma (>1,5% u suhoj materiji), a previsoka (potrebno 0,65%) koncentracija

kalijuma čini krave izrazito sklonim pojavi hipokalcemije. Zato je ishrana krava u početnom

suhostaju krmivima koja sadrže malo kalijuma i manje od 0,1% natrijuma u suhoj materiji

jedan od načina smanjenja učestalosti pojave hipokalcemije. Steonim junicama koje se hrane

sa 2 kg/dan smjese i 50g/dan vitaminiziranog mineralnog dodatka za suhostaj ne smije se

dodavati kuhinjska so ili natrij bikarbonat (soda), jer može izazvati edem (nateknuće) vimena

koje ih čini sklonijima mastitisu.

Tebela – Primjer obroka za steone krave i junice u prvih mjesec dana suhostaja

Krmiva Masa, kg/dan

Sijeno – slama – sjeckana 2cm 5,00

Sjenaža provenutog ljulja 50% SM 8,00

Silaža lucerke 2,00

Silaža kukuruza 35% SM 5,00

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 79

Krmiva Masa, kg/dan

Kukuruz 0,50

Sačma suncokreta 1,00

Aktioksidanti 0,05

So 0,02

UKUPNO 21,57

10.4.3. Završni suhostaj

OD ČETIRI SEDMICE PRIJE TELJENJA PA DO TELJENJA

Junice se najmanje četiri , a krave tri sedmice prije teljenja premještaju u boks za završni

suhostaj u kojem se hrane obrokom koji će ih pripremiti za teljenje i nastupajuću laktaciju,

smanjiti i ublažiti pojavu neizbježnog pada konzumiranja, te pojave probavnih i metaboličkih

poremećaja visoko koncentratne ishrane u početku laktacije. Većina problema u prvim

mjesecima nakon teljenja započinje u periodu tranzicije.

Zadovoljenje srednjeg porasta energetskih potreba koje rastu sa 45 do 50 u ranom suhostaju,

na 60-70 MJ NEL/dan/SM u kasnom suhostaju.

Naglo i neizbježno 30%-tno manje uzimanje hrane od tri sedmice prije teljenja, te naglo

opadanje u sedmici uoči teljenja koje ostaje nisko tokom najmanje 3-4 dana nakon teljenja.

Orijentacijski steone junice trebale bi jesti 10,5 kg SM/dan, a steone krave 12 kg SM/dan.

Smanjen unos hrane kompenzuje se 25%-tnim porastom koncentracije energije (sa 5,2 na 6,6

MJ/kg SM) i proteina (sa 12% na 14% u SM) u odnosu na obrok u početnom suhostaju

steonih krava.

Krave koje dobro jedu na dan prije teljenja dobro će jesti i prvi mjesec nakon teljenja.

Porast nivoa sirovog proteina sa 12 na 15% u SM obroka steonih junica povoljno djeluje na

sadržaj proteina (imunoglobulina) u mlijeku nakon teljenja, pomaže izgradnju parenhima

vimena, smanjuje servis period, smanjuje mobilizaciju tejelesnih rezervi nakon teljenja.

Steone krave i junice hranjene s malo sirovog proteina (<8% u SM) bilježe 5%-tno

zadržavanje posteljice nakon teljenja. Neka istraživanja pokazalu su da junice trebaju i više

od 15% sirovog proteina ili 1.000-1.200 g metaboličkih bjelančevina.

Poželjno je odvojeno hraniti steone junice od steonih krava, jer tada junice jedi više suhe

materije i duže se odmaraju.

Osigurati da visoko steone junice i krave dobivaju i jedu dovoljno vlakana.

Trebale bi jesti najmanje 3 kg kiselih detergent vlakana iz visoko probavljive silaže kukuruza

i trava koje će jesti i nakon teljenja.

Potpuno prilagođavanje buraga, crijeva i jetre visoko koncentrovanom obroku traje oko 5

sedmica pa se količina skroba povisiju na 23% u suhoj materiji obroka uoči teljenja.

Održavanje nivoa jonskog kalcijuma u krvi na 8-20 mg/100 ml).

Izgradnja imunog sistema, jer se u 50% krava javlja jedna ili više tegoba u ovom periodu.

Naime, krave izlučuju znatnu količinu odbrambenih antioksidanata (vitamina E, karotenoida,

vitamina C, selen, bakar, cink, mangan) u kolostrumu i mlijeku nakon teljenja, a što se vidi

na primjeru vitamina E čija je koncentratcija u krvi najniža prije teljenja i nakon teljenja.

Što ranije postizanje pozitivnog bilansa energije i proteina nakon teljenja.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 80

Grafikon – Kretanje koncentracije vitamina E u krvi krava

1,00

1,50

2,00

2,50

3,00

3,50

-60 -50 40 30 20 10 0 10 20 30 40 50 60

Alf

a-T

ok

ofe

rol,

µg

/ml

Dani prije teljenja i nakon teljenja

(Weiss ar.. J. Dairy Sci. 77, vol 5. 1994.)

10.5. Tranzicija

Najkritičniji period u proizvodnom ciklusu visoko mliječnih krava ili prijelazni period od 3

sedmice prije teljenja do 3 sedmice nakon teljenja, kada krave u metabolizam ne mogu

unijeti onoliko hranjiva koliko izlučuju mlijekom.

Prijelazni period sastoji se od perioda završnog suhostaja i početka rane laktacije. U ovom

kratkom periodu od 21 do 28 dana događaju se snažne i brze promjene (hormonalnog statusa,

ekspresije stotina gena u mliječnu žlijezdu i jetri, hranidbenih potreba i imuniteta), kojima

krava osigurava nagli rast ploda (80% u zadnjem mjesecu) i priprema za teljenje i

proizvodnju kolostruma kao zaštitnog i hranjivog mlijeka. Primjer: u samo četiri dana, i to

dva dana prije teljenja pa do dva dana nakon teljenja udvostruče se energetske (glukoza) i

aminokiselinske potrebe krava, a posebno naglo i puno (4-6 puta) rastu potrebe za masnim

kiselinama i kalcijumom (6-8 puta).

Najviše oko 75% zdravstvenih tegoba javlja se u periodu koji počinje 2 sedmice prije teljenja

i završava se 4 sedmice nakon teljenja.

Najviše krava oboljijeva od mastitisa (16,5%), slijedi laminitisi (14%), zadržavanje posteljice

(2,8%) i mliječna groznica (4,9%).

Ove su bolesti povezane sa smanjenom plodnošću krava. Uspješnost koncepcije je samo 35%

u krava koje boluju od jedne od ovih bolesti u poređenju sa 50% u krava koje ne pate od

navedenih bolesti u periodu tranzicije. Krave koje boluju od jedne metaboličke bolesti sklone

su drugim metaboličkim bolestima. Tako da krave koje pate od mliječne groznice 4,2 puta

sklonije su zadržavanju posteljice i 2,3 puta više sklonije su dislokacijama sirišta. Dodatno

krave u periodu oko teljenja koriste antioksidante za stvaranje kolostruma pa ih ima manje za

odbranu vlastitog organizma.

Da bi krava uspješno prebrodila ovaj period, da bi se postigla visoka i isplativa proizbodnja

mlijeka te izbjegla pojava proizvodnih bolesti, moraju su ostvariti određeni ciljevi u završnoj

fazi suhostaja , a to su:

> Pripremiti kravu na konzumiranje velikih količina skroba nakon teljenja. Krave nekoliko

dana prije teljenja jedu 30% manje hrane, a trebaju 25% više energije i proteina nego što

pojedu. Nakon teljenja nastavlja se nisko konzumiranje hrane, a rastu potrebe pogotovo

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 81

svu (97%) unesenu energiju i (83%) proteina krava potroši za proiozvodnju mlijeka, te

malo ostane za održavanje krave. Zato su i zdrave krave u više od 80% slučajeva u

negativnoj bilansi energije nakon teljenja. Stoga se mikrobi i burag prije telejenja moraju

pripremiti za unošenje velikih količina skroba kao glavnog izvora energije u nastupajućoj

laktaciji.

> Održati normalan nivo kalcijuma u krvi. Ovo uključuje ne samo sprječavanje mliječne

groznice, već i izbjegavanje hipokalcemije i s njom povezanih tegoba.

> Održati zdravlje jer oko teljenja dolazi do slabljenja imuniteta koje je djelimično

uzrokovano hormonalnim promjenama povezanim s pripremom za teljenje i laktaciju,

djelimično s izlučivanjem velikih količina imunih tijela i antioksidanata u kolostrumu.

Dodatno stres i loša ishrana produžuju trajanje oslabljenog imuniteta te se najveći broj

bolesti javlja u tranzicijskom periodu. Tako izraziti nedostatak sirovog proteina (<8% u

SM) u suhostaju uzrokuje da 50% krava zadržava posteljicu nakon teljenja.

Dobro provedena ishrana u tranziciji omogućuje postizanje visoke mliječnosti u vrhu

laktacije, a svaki kilogram mlijeka više u vrhu daje 190 – 220 kg mlijeka više u cijeloj

laktaciji.

Činjenica da mnoge krave prebrode ovaj period bez teškoća govori nam da postoji genetički

odabrana metabolička adaptacija koja podržava nagli porast i visoku proizvodnju mlijeka

nakon teljenja. Uprkos ovoj činjenici 50% krava podliježe zdravstvenim problemima, što

naglašava krhkost sistema metaboličke adaptacije krava.

Grafikon – U kratkom periodu oko teljenja naglo pada nivo jonskog kalcijuma u plazmi krava u mliječnoj groznici (Kimura i sar., J. Dairy Sci., vol. 7, 2006.)

4

5

6

7

8

9

10

-15 -10 -5 0 5 10 15

Ka

lcij

um

a u

pla

zmi,

mg

/ml

Dana u odnosu na teljenje

Zdrava Groznica

Loše proveden tranzicijski period dovodi do neravnoteže i brojnih proizvodnih poremećaja,

kao što su:

> Odbijanje hrane,

> Acidoza,

> Ketoza,

> Zamašćenje jetre,

> Sindrom niske masnoće mlijeka,

> Šepavost,

> Mliječna groznica,

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 82

> Dislokacija sirišta,

> Zadržavanje posteljice,

> Upala maternice,

> Povećani broj somatskih ćelija, mastitisi i dr.

Procjenjuje se da nepravilno proveden tranzicijski period visoko mliječnih krava košta i do

1.000 KM godišnje. Uzroci su:

> 70-80% od svih veterinarskih troškova su u prve tri sedmice nakon teljenja,

> Gubici potencijalne proizvodnje koji se mjere manjom mliječnošću u vrhu laktacije, a

procjenjuje se da je svaki kg mlijeka manje u vrhu povezan sa gubitkom 190 – 220 kg

mlijeka u cijeloj laktaciji

> Narušena je reprodukcija krava

Cilj ishrane u tranziciji je pomoći kravi lagani prijelaz iz suhostaja u mliječnost, tako da joj

sastavimo obrok koji će ona pojesti i koji zadovoljava posebne potrebe u tom periodu, od

vrste krmiva i hranidbenih dodataka koji omogućuju visok unos sirovina za proizvodnju

mlijeka i daje podršku probavi i metabolizmu krave da što lakše pretvori hranjiva u mlijeko,

te postigne što višu proizvodnju u vrhu laktacije bez oštrih pojava probavnih i metaboličkih

poremećaja koji urokuju skupa liječenja i smanjuju proizvodnju uz narušavanje plodnosti

krava.

Nepravilno sastavljen i pothranjen obrok poništava povoljne i isplative učinke upotrebe

visoko kvalitetnih krmiva i dodataka, te je na kraju najjeftiniji najskuplji obrok.

Za ovaj period važi pravilo „plati više da zaradiš više“

Krave se postepeno privikavaju na kabastu a posebno na koncentratnu hranu kojom će se

hraniti poslije teljenja.

U obroku krava neposredno prije teljenja treba biti 23% skroba u suhoj materiji. Privikavanje

na skrob provodi se postepenim porastom količine krmne smjese sa 0,5 na 0,85% od težine

krave ili sa 2 na 4,5 kg/dan. Dio skroba mora biti rezistentni skrob, čiji je najbolji izvor zrno

suhog kukuruza u tipu kvalitetnih zubana ili polutvrdunaca. Oko 30% od potrebne količine

skroba treba biti iz suhog zrna kukuruza, a ostatak može biti iz sitnozrnih žitarica, silaže

biljke kukuruza, silaže klipa ili zrna kukuruza.

Potrebna količina koncentrtata određuje se na osnovu kvaliteta i hranjivosti kabaste krme, i

što je kvalitet kabaste krme manji to je potrebna veća količina koncentrata.

Povećana je količina potrebnog zaštićenog metionina i proteina te zaštićenih masti.

Kako bi visoko steone krave dobile potrebnih 1.000-1.200 g/dan metaboličkih bjelančevina, u

obrok se uvode izvori nerazgradivog proteina (40% od sirovog proteina). Na našem tržištu

nalaze se krmiva koja sadrže više od 65% nerazgradivog proteina, i to: kukuruzni gluten, soja

za preživare i dr. Ne preporučuje se davanje uree. Porast nivoa proteina istovremeno

stimuliše i uzimanje hrane. Ako nedostaje, tada se u smjese dodaje zaštićeni metionin i lizin

za povećanje mliječnosti i nivoa proteina u mlijeku.

Ako su krave hranjene sijenom ili slamom u prvom periodu suhostaja, tada se u drugom

periodu privikavaju na vrstu i količinu kabaste hrane koju će dobivati nakon teljenja. Gruba

kabasta hrana mora biti sjeckana na dužinu 2-5 cm radi spriječavanja odabira hrane. Poželjno

je sjeckanu slamu i sijeno miješati sa vodom. Postepeno se smanjuje količina sijena ili slame,

a povećava udio visoko kvalitetne silaže kukuruza te silaže trava ili trava sa djetelinama ili

lucerke.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 83

Kvalitet prostora i držanja jednako je važan kao i ishrana visoko steonih krava.

Za zdravlje i ugodnost steonih grla u boksu treba biti osigurano najmanje 9 m2 čistog i suhom

slamom nastrtog prostora u boksu. Potrebno je najmanje 70 cm valova ili hranidbenog stola

po visoko steonoj životinji. Treba izbjegavati sve oblike stresa kao što su promjena grupe,

visoke temperature (≥23°C), ozlijede, laminitis i dr.

Postepeno privikavanje na koncentrat provodi se tako da količina od 2 kg/dan krmne smjese

daje na početku ili 28 dana prije teljenja, i povećava se svake sedmice za 0,5 do 1,0 kg tako

da na dan teljenja krave jedu 4-6 kg/dan krmne smjese. Na ovaj način povećava se broj

mikrororganizama koji fermentišu skrob pa krave dobiju više energije, raste dužina resica

buraga i u organizam uđe više energetskih sirovina (hlapljivih masnih kisleina), a smanjuje se

opasnost od acidoze. Dodatno žitarice su bogate skrobom i fosforom te pomažu u smanjenju

pojave ketoze i mliječne groznice nakon teljenja.

Oko teljenja slabi imunitet, a odbrambeni antioksidanti izlučuju se kolostrumom pa se u

krmne smjese obogaćuju antioksidantima (300 mg/d beta karotina, 1.800-2.000 ij/d vitamina

E, najmanje 70% potrebne količine mikroelemenata. Više od 3.000 ij/dan vitamina E može

povisiti broj somatskih ćelija u mlijeku. Krvama ne treba dodavati željezo jer dobiju dovoljne

količine vodom i zemljom zaprljanom hranom, a prevelike količine željeza uzrokuju štetni

oksidativni stres.

Kravama koje se sklone ketozama 3-5 dana prije teljenja treba davati 180 grama kalcijum

propionata, ili 225 grama propilen glikola, ili 0,5-1,0 lit. glicerola, zaštićeni metionin ili kolin

hlorid (60 g/dan), niacin (6-12 g/dan) i nastaviti davati sve dok ne prođe vrh mliječnosti.

Jonski kalcijum u krvi je nizak ako je bazna pH mokraće krava. pH mokraće mjeri se na oko

10 krava dva dana nakon početka i 4-6 sati nakon davanja soli anjona. Naime, danas se

kabasta krmiva đubre sa većom količinama kalijuma pa ga sadrže više nego što kravama

treba, a leguminoze kao što je lucerka sadrže osim puno kalijuma i puno više kalcijuma

(1,2% u suhoj materiji) nego što treba kravama (0,6% u suhoj materiji). U toj situaciji krave

se samo u završnom suhostaju hrane obrokom negativne razlike katjona i anjona s puno

hlora, sumpora i samo zajedno sa ova dva i sa puno kalcijuma (1,2%). Naime visoka

koncentracija kalcijuma u obroku potrebna je za nadoknadu velikog izlaza kalcijuma

mokraćom iz organizma. Kao izvor hlora koristi se kalcijev hlorid dihidrat.

Pratiti kiselost mokraće 10 do 15 steonih krava prije teljenja, ako je ona u prosjeku veća od

7,2 tada su krave u opasnosti od pojave zalijeganja (mliječne groznice). Visoko steonim

kravama sa baznom mokraćom u obrok se dodaju soli anjona hlora i sumpora, tako da nivo

hlora bude 0,8%, sumpora 0,4%, a natrijuma samo 0,05% u suhoj materiji, te pH mokraće 6,2

do 6,8. Međutim pH mokraće ne smije biti manji od 5,8 jer prijeti opasnost od niskog

uzimanja obroka.

Uz smjesu ne smije se dodavati još i kuhinjska so. Isto tako ne dodaje se i natrij bikarbonat

(soda) za spriječavanje acidoze već se umjesto njih dodaju žive kulture kvasca.

Najbolji način davanja hrane kravama tri sedmice prije i tri sedmice poslije teljenja je

potpuno izmješan obrok koji bi kravama trebao biti stalno na raspolaganju. Ako se ne može

davati izmješan obrok, onda se kabasta hrana daje kravama da jedu po volji, a predviđena

količina krmne smjese raspoređuje se na 2 do 4 porcije.

Na dan teljenja kravama se jednokratno daje 100 g /kravi vapnenca ili stočne krede.

Poželjno je tokom tranzicije visoko steone junice, kasnije oteljene prvotelke hraniti odvojeno

od krava, jer tada u prosjeku jedu 9% češće , i to 12% više hrane. Češće i duže se odmaraju, a

što sve zajedno povisuje njihovu mliječnost.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 84

Steone junice treba mjesec dana prije teljenja početi hraniti sa većim nivoom proteina (15%

sirovih proteina u suhoj materiji) i 1.200g/dan metaboličkih proteina, jer dnevno moraju

prirasti oko 1 kg/dan. Ovaj prirast sastoji se od 300 g/dan vlastitog rasta i 700 g/dan rasta

ploda.

Steone junice u lošoj kondiciji dva mjeseca prije očekivanog teljenja hrane se obrokom za

krave u završnom suhostaju.

10.6. Svježe oteljene krave

Svježe oteljene krave ili drugi dio tranzicije nakritičniji je period u proizvodnji mlijeka.

Traje od teljenja do 4 sedmice nakon teljenja.

Kako su krave izrazito socijalne životinje, one se samo jedan dan ili nekoliko sati prije

teljenja i nakon teljenja drže u boksu za teljenje. Poslije idu u boks za svježe oteljene krave

(najmanje 14 dana), gdje im se svaki dan mjeri temperatura pri čemu visoka temperatura

upućuje najčešće na upalu maternice, a zatim na mastitise. Isto tako prati se popunjenost i

pokreti buraga (1-2/minut), povlačenje i zdravlje maternice (boja i miris iscjetka), sadržaj

ketona u mokraći, mliječnost, kako opšti izgled tako i izgled i konzistencija balege.

Mliječnost od 4 do 6 dana osnov je za izarčunavanje mliječnosti u vrhu i tokom laktacije.

Tabela – Mliječnost krava u prvoj sedmici i očekivana mliječnost u vrhu laktacije svježe oteljenih krava i prvotelki

Mliječnost kg/305 dana 5.000 6.000 7.000 8.000 9.000 10.000 11.000

Prvotelke u 1. sedmici laktacije kg/dan 14 17 19 22 25 28 30

Prvotelke – vrh mliječnosti u 8. sedmici laktacije kg/dan 20 24 28 32 35 39 43

Krave u 1. sedmici laktacije kg/dan 19 22 26 30 34 37 41

Krave – vrh mliječnosti u 4. sedmici laktacije kg/dan 23 26 30 35 39 43 48

Svi problemi svježe oteljenih krava samo će se pojačati u početnoj laktaciji te će doći i do

odgode estrusa.

Zato nam je cilj da krave budu zdrave kada uđu u grupu visoke proizvodnje pa ih

kontrolišemo individualno najmanje 14 dana nakon teljenja.

Ako se krave na farmi hrane potpuno izmješanim obrokom, tada se oteljene krave već od

prvog dana nakon teljenja počinju hraniti visoko koncentratnim obrokom.

U periodu od 4 sedmice 20% poraste mliječnost krava, a kod prvotelke 35%.

Visoko energetski obrok potreban je za proizvodnju mlijeka i rast masnoće mlijeka koja

sadrži najviše energije od svih njegovih sastojaka. Visok unos energije potreban je i za

pojavu estrusa.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 85

Grafikon – Uticaj dnevno unesene količine neto energije na vjerovatnost uspješnosti prvog osjemenjavanja

20

40

60

80

100

71 85 100 114 128 157

Uspje

šno

st p

rvo

g o

sjem

enja

va

nja

, %

Prosječni dnevni unos energije (NEL MJ/dan)

U prvoj sedmici laktacije prvotelke u najboljem slučaju jedu samo 66%, a krave 74% od

potrebne količine hrane.

Grafikon – Kretanje unosa hrane 20 dana prije teljenja i 10 dana nakon teljenja

6

8

10

12

14

16

18

20

-20 -15 -10 -5 0 5 10

Ko

nzu

mir

an

je s

uh

e m

ate

rije

,

kg

/da

n

Dani u odnosu na teljenje

Sporije od mliječnosti raste uzimanje hrane te krave u 8. sedmici laktacije, a prvotelke u 10.

sedmici laktacije, postižu maksimalan unos hrane pa su cijeli ovaj period u manjku energije i

proteina.

Obrok treba zadovoljiti najmanje 70% neto energije i 85% metaboličkih proteina potrebnih u

vrhu laktacije. Zato je normalan dnevni gubitak težine 0,5-0,7 kg/dan. Ovaj gubitak težine je

tjelesna mast, pa se mjeri količinom neestrificiranih masnih kiselina u krvi, koje je veći što je

veće trošenje tjelesne mase.

Cilj ishrane svježe oteljenih krava je da dostignu što višu mliječnost u vrhu laktacije, što brzi

porast unosa hrane uz što manje probavnih, metaboličkih i zdravstvenih tegoba, jer smanjuju

unos hrane i mliječnost krava.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 86

Tabela – Uticaj zdravstvenih tegoba na samnjeno uzimanje hrane i mliječnost krava tokom oporavka krave

Vrsta zdravstvenih tegoba Manja mliječnost, kg Manje uzimanje hrane, kg SM

Teška teljenja 5,7 37

Vrlo teška teljenja 52 43,4

Dvojke 51,7 13,4

Zadržavanje placente 33 10,4

Mliječna groznica 45,4 38,2

Otok vimena 10,3 15,5

Upala maternice 57 46,8

Ketoze 19,9 72

Mastitisi 160 30,2

Proljevi 35,6 37

Druge probavne tegobe 46,1 14,8

Lezije papaka 76,7 27,8

Poželjno je odvojeno hraniti prvotelke od krava, ali ako to nije moguće tada se hrane

zajedničkim obrokom koji svim životinjama mora stalno biti na raspolaganju.

Već od početka tranzicije krave se hrane najukusnijom i najprobavljivijom voluminoznom

krmom na farmi.

Ake se krave hrane silažama, silaže moraju biti vrlo ukusne i ne smiju sadržavati buternu

kiselinu, amonijak i druga jedinjenja koja smanjuju ukusnost, a time i unos krme.

Sve krave odmah nakon teljenja hrane se ukusnim obrokom za svježe oteljenje krave, koju

karakteriše visoka koncentracija energije, gradivnih (proteini, zaštićene aminokiseline,

makrominerali) korisnih materija koje omogućuju da se što veća količina mlijeka proizvede

iz hrane, a što manje iz tjelesnih rezervi (do 6 kg/dan). U obroku dominira koncentratna krma

koja u obroku čini 60% suhe materije. Međutim, udio koncentrtata varira i zavisi od

mliječnosti i hranjivosti kabaste krme pa se kreće u rasponu od 50 do 70% suhe materije

obroka.

Krave nakon teljenja iz tjelesnih rezervi masti mogu proizvoditi 30% (6 kg/dan mlijeka), a iz

rezervi proteina triput manje ili 10% dnevne količine mlijeka (2 kg/dan), pa suha materija

mora sadržavati dosta (18%) sirovog proteina, a ako je nisko konzumiranje onda i

nerazgradivog proteina.

Ocjenjuje se kondicija krava i tokom prvih 30 dana laktacije krave ne bi smjele gubiti više od

40 kg/30 dana. Gubitak više od 1 boda kondicije ili 90 kg težine tokom prvih 60 dana

laktacije ili njezin pad na manje od 2,75 povezan je sa 50% manjom uspješnošću ishrane.

Mobilizacija masti mjeri se masnoćom mlijeka 10 dana nakon teljenja. Visoka masnoća znak

je nedovoljnog unosa energije, visoke mobilizacije tjelesnih rezervi masti i sklonosti krava

ketozama i zamašćenju jetre. Upozorenje na ketozu je masnoća mlijeka koja je 1,25 puta viša

od sadržaja proteina u mlijeku.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 87

Radi prevladavanja manjka energije i proteina, krava se nakon teljenja pa do 28. dana hrane

obrokom visokog sadržaja energije (>7,2 MJ NEL/kg; 22-25% skroba i 5% šećera u suhoj

materiji) i posebno proteina 17,5% u suhoj materiji.

Zato krave nakon teljenja moraju jesti što veću količinu uravnoteženog obroka, budući da po

svakom dodatnom pojedenom kilogramu suhe materije daju 2,0 kg više mlijeka. Za svaku

litru mlijeka više u vrhu laktacije dat će 190-220 litara mlijeka više u cijeloj laktaciji.

Krave koje više jedu manje troše tjelesne rezerve masti (niža koncentracija neestrificiranih

masnih kiselina u krvi), rjeđe obolijevaju i prije ostaju steone..

Zato primjenjujemo sve mjere koje stimulišu uzimanje hrane, kao što je davanje koncentrata

1% od težine krave ili najmanje 6 kg/dan, poboljšanje ukusnosti hrane (dodaje se 1l/dan/grlo

melase ili primjerena količina aroma).

Obrok se miješa i sjecka na prosječnu dužinu ne manju od 4 do 6 mm.

Glavni izvor energije za svježe oteljene krave je skrob iz zrna žitarica i silaže kukuruza,

žitarice, pektini i visoko probavljiva vlakna (>70%).

Visoka koncentracija skroba i šećera, odnosno žitarica u obroku smanjuje kiselost buraga na

manje od 6, a javlja se i acidoza ako je pH buraga niži od 5,8.

Visoko koncentratni obrok, osim što sadrži puno energije, stimuliše uzimanje hrane što je

presudno za podmirenje brzo rastućih energetskih potreba krava.

Kod svježe oteljenih krava ne smije biti više od 70% koncentrata, jer je tada pH buraga niži

od 5,8, smanjuje se aktivnost celulotičkih bakterija koje probavljaju vlakna pa je manji unos

hrane i masnoća mlijeka.

Poželjna je što veća količina pektina koji imaju istu količinu enegije kao i skrob, a ne

izazivaju subkliničku acidozu. Odličan su izvor pektina repini rezanci, sojina ljuska i lucerka.

Protein stimuliše uzimanje hrane ako njegova koncentracija raste čak i na 24%, ali tada bi u

mlijeku bilo puno uree pa ga u obroku svježe oteljenih krava može biti do 18%.

Stimulisanje uzimanja hrane moguće je samo ako poznajemo dnevno ponašanje krava pri

uzimanju hrane. Na paši krave jedu najviše u svitanje i u zalazak sunca. U štali jedu najveće

količine hrane nakon njezina istovara, prigrtanja i nakon muže.. Da bi krava pojela što više

hrane ona mora biti stalno(>20 sati/dan) na raspolaganju svježe oteljenim kravama.

Krave su sklone odabiru hrane koji se sprječava njezinim čestim guranjem u valov, i to

najmanje 4 puta dnevno. Dodatno odabiranje hrane sprječava se vlaženjem hrane na količinu

vlage od 55 do 60% i ujednačenim sjeckanjem hrane na teoretsku dužinu od 2,5 cm.

Za vrijeme visokih temperatura, hranjenje noću umjesto jutarnjeg ima za rezultat veći unos

hrane, bolju mliječnost i bolji sastav mlijeka.

Dnevna mliječnost krava određuje potrebnu količinu vlakana u obroku. Kako vlakna

(neutralna detergent vlakna) s jedne strane smanjuju visok unos hrane potreban za visoku

mliječnost, a s druge strane održavaju kiselost buraga i masnoću mlijeka, to je njihova

najmanja potrebna koncentracija 25-28% u suhom materiji. Ovaj nivo NDf vlakana sprječava

acidozu i održava masnoću mlijeka na najmanje 3,6%. Osim količine vlakana za preživanje,

važna je i dužina vlakana obroka, koja u prosjeku treba biti najmanje 4 mm da bi krava 1 kg

suhe materije obroka žvakala potrebnih 30-40 minuta.

Vlakna koncentrata fino su samljevena i potrebno je kratko vrijeme za preživanje, pa je slabo

lučenje sline u burag, a ona održava normalnu blagu kiselost buraga.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 88

Obrok prije teljenja treba sadržavati manje kalijuma i natrijuma, a nakon teljenja treba

povećati količinu na 0,3 i 1% u suhoj materiji. Dobri izvori kalijuma su njime intenzivno

đubrene djetelinsko-travne msjese i lucerka, te proteinska krmiva (sojina sačma sadrži oko

2,1% a repičina i suncokretova oko 1,2%). Natrijum i kalijum povoljno djeluju na uzimanje

hrane jer sprječavaju metaboličku acidozu.

Kako obrok zbog potrebnog unosa velike količine energije sadrži nizak nivo vlakana i visok

nivo skroba, radi sprječavanja subkliničke acidoze i niske masnoće mlijeka u obrok se

posebno ljeti dodaje 100-150 g/dan natrijum bikarbonata (soda) i 50g/dan magnezijum

oksida.

Puferi ili žive kulture kvasca 10-20 g/dan obavezno se dodaju ako se krave hrane s puno

koncentrata koji sadrži brzo razgradivi skrob, a to su silaža kukuruza, žitarice i malo lucerke.

Svježe oteljenim kravama, koje su sklone oštrim pojavama ketoze i mliječne groznice na dan

teljenja, ako treba i dan kasnije daje se kao piće ili sa pumpom ulije u burag 0,680 g/dan

kalcijum propionata, 100-150 g kalijum hlorida, 200 g magnezijum sulfata, 200

gmonokalcijum fosfata (samo za krave koje leže zbog manjka fosfora), 40-50 g kuhinsjke

soli, organske soli mikroelemenata, aktivni kvasci i probiotici, sve ovo otopljeno u 12 do 19

litara tople vode. Kod nas je praksa davanje mekinja razmućenih u toploj vodi svježe

oteljenim kravama.

Svježe oteljenim kravama koncentrat u obroku se postepeno povećava prema slijedećoj šemi:

a. Prvu sedmicu nakon laktacije količina koncentrata povećava se svaki treći dan za 1

kg,

b. Druga sedmica laktacije količina koncentrata povećava se svaki drugi dan za 0,5 kg,

c. Treća sedmica lakatcije količina koncentrata povećava se za 0,3 kg svaki dan,

d. Količina koncentrata povećava se sve dok krava povisuje mliječnost.

10.7. Početna ili rana laktacija

U ranoj laktaciji su krave od 28. do 100. dana nakon teljenja, a visoko proizvodne krave i

prvoteleke hrane se obrokom za ranu laktaciju tokom cijele laktacije.

U ovom periodu krave ranije postižu maksimalnu mliječnost, a kasnije dostižu maksimalno

konzumiranje hrane pa gube na težini.

Krave se hrane najkvalitetnijim krmivima na farmi i dodacima kao u prethodnom periodu.

Kako krave imaju visoku mliječnost a manji unos suhe materije, potrebna je visoka

koncentracija energije u obroku koja potiče iz žitarica i masti, te visoko probavljiva

voluminozna hrana i nizak nivo vlakana (28% NDF neutralnih detergent vlakana) u ranoj

lakatciji. Obrok se sastoji od podjednakog udjela koncentrata i voluminozne krme u suhoj

materiji.

Posebno je važna količina i kvalitet proteina – 17,5% sirovih proteina i 6,8% nerazgradivog

proteina u suhoj materiji. Ukoliko krave ne dobiju dovoljne količine proteina (aminokiselina)

za sintezu mlijeka, počinje naglo smanjivati mliječnost.

Za razliku od obroka u završnom suhostaju, obrok krava u laktaciji mora imati pozitivan

odnos katjona i anjona pa treba sadržati dosta više od 1% kalijuma i više od 0,25% natrijuma

jer oni stimulišu unos hrane.

Zbog niskog sadržaja vlakana postoji opasnost od subkliničke acidoze, pa se hrani

preporučuje dodavati natrijum bikarbonat (soda) i magnezijum oskid u odnosu 3:1.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 89

Suha materija obroka sastoji se u prosjeku od 60% kabaste krme i 40% koncentrata.

Krave u ovom periodu postižu najvišu dnevnu proizvodnju mlijeka, manje gube na težini i pri

kraju perioda postižu maksimalno konzumiranje hrane, koje je važno kako za održanje visoke

mliječnosti kroz što duži period tako i za uspješnu reprodukciju.

10.8. Puna laktacija

U ovom periodu od 80. do 200. dana laktacije nastojimo održati što je moguće duže visoku

mliječnost i visok unos hrane. Kako počinje blago postepeno opadanje mliječnosti a visoko je

uzimanje hrane, krave u ovom periodu počinju se debljati – nadoknađivati gubitak težine (+

0,25kg/dan) ostvaren na početku laktacije. U ovom periodu krave ulaze u pozitivnu bilansu

energije. Iz obroka se isključuju skupi dodaci hrani, soli katjona i pufera kao i visoko

proteinska silaža lucerke, a uključuje veća količina silaža trava te udio voluminozne krme u

obroku, zavisno od probavljivosti udio kabaste krme može narasti i do 70% u suhoj materiji.

Obilno konzumiranje suhe materije omogućuje rast mikroba buraga i dobro iskorištenje

neproteinskog azota pa se krave počinju hraniti krmnim smjesama sa ureom.

10.9. Završna laktacija

Od 200. dana do zasušenja krave su gravidne, normalno uzimaju hranu te dobivaju na težini,

a mliječnost prvotelki se smanjuje za 6% mjesečno i krava 9% mjesečno.

Krave trebaju se debljati onoliko koliko su izgubile na početku laktacije (0,45 do 0,7 kg/dan).

Kada se kondicija popravlja u laktaciji, tada raste mišićno tkivo (zalihe proteina) a kada se

popravljaju u suhostaju tada raste samo masno tkivo.

Kondicija krava treba biti 3,0 na kraju laktacije.

Prvotelke i krave u drugoj laktaciji do pune zrelosti trebaju još i rasti, za šta trebaju dodatnih

10-20% više hrane nego za održavanje težine. Krave u ovom periodu mogu pojesti znatno

više hrane nego što im treba, pa treba paziti da se ne udebljaju. U ovoj fazi laktacije više

potrebe u energiji podmirujemo većim udjelom (70-80%) voluminozne hrane u suhoj

materiji, koja može biti i manje hranjive vrijednosti, ali nikako lošije zdravstvene vrijednosti

(pokvarena silaža, plijesnivo sijena i dr.).

Energetska vrijednost smanjuje se manjim udjelom silaže kukuruza i žitarica, a većim

udjelom silaže trava, sijena, slame i pivskog tropa u obroku. U obroku može biti manje

sirovog i u njemu više razgradivog proteina. Pa se umjesto zaštićenog proteina stavljaju

manje količine sojine sačme ili veće količine jeftinije sačme repice ili suncokreta, svježi trop

te izvori neproteinskog azota.

10.10. Važne praktične preporuke za ishranu krava

Preuzeto iz knjige ISHRANA KRAVA – prof. dr. Radomir Jovanović, 1998. god.

> Da bi se ostvarila maksimalna prozvodnja mlijeka, mora se postići maksimalno

konzumiranje hrane, odnosno suhe materije (SM) do desete nedjelje iza telenja.

> Krave visoke mliječnosti treba da konzumiraju 4% SM od tjelesne mase.

> Trokratna muža povećava konzumiranje suhe materije za 5 – 6%, u odnosu na dvokratnu.

> Praksa je pokazala da na svaki kilogram očekivanog mlijeka, krava treba da konzumira

0,5 kg SM. Ako se ovo ne ostvari, krava slabi i može doći do pojave produktivnih bolesti.

> Davenjem svježe hrane kravama neposredno iza muže, povećava se konzumiranje suhe

materije.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 90

> Krave visoke mliječnosti jedu u toku jednog dana do 12 puta (svaki put 20 do 25 minuta),

o čemu treba voditi računa pri distribuciji (davanju) hrane.

> Krave treba da imaju na raspolaganju hranu najmanje 20 časova u toku dana.

> Hranu u jaslama treba što češće prevrtati, pošto ovo podstiče njeno konzumiranje.

> Sadržaj SM u čitavom obroku treba da iznosi 50 do 75%, dok obroci sa više vlage ili suhe

materije od ovih smanjuju konzumiranje.

> Ako temperatura vazduha u objektu sa kravama (staji) prijeđe 27°C, a relativna vlažnost

80% dolazi do toplotnog stresa (udara).

> Pri ovakvim vremenskim uslovima najmanje 60% hrane treba davati kravama u toku

noći.

> Krave popiju do 4 litra vode na svaki kilogram proizvedenog mlijeka.

> U ishrani mladih krava, hrana treba da zadovolji njihove uzdržne potrebe, omogući

odgovarajući porast i maksimalnu proizvodnju mlijeka.

> Maksimalna proizvodnja mlijeka u prvotelki treba da bude za oko 25% manja od

maskimalne proizvodnje mlijeka u odraslih krava.

> Ako se maksimalna dnevna proizvodnja mlijeka poveća za 1 kg, u tom slučaju

proizvodnja mlijeka u toku čitave laktacije biće veća za 200 do 250 kg.

> Poslije postizanja maksimalne dnevne mliječnosti, ova se u prvotelki smanjuje za 0,2%, a

u odraslih krava za 0,3% na dan (3% svakih 10 dana).

> Krave visoke mliječnosti ranije ostvaruju maksimalnu dnevnu mliječnost, imaju viši

maksimum i bolju perzistenciju (postojnost) laktacije.

> Konzumiranjem velike količine kabaste hrane visokog kvaliteta, može se povećati

masnoća mlijeka.

> Krava treba da konzumira oko 2% SM iz kabastih hraniva od svoje tjelesne mase.

> Dužina sječke kabastih hraniva treba da iznosi 2,5 do 3,5 cm, kako bi stimulisala lučene

pljuvačke.

> Krava koja u toku 24 šasa konzumira 23 kg suhe materije proizvede (izluči) 130 do 150

litara pljuvačke.

> Nivo proteina u obroku visoko mliječnih krava treba da bude 18 – 19%.

> Većina krava više pati od nedostatka energije nego od manjka proteina.

> Fino mljevena ili peletirana kabasta hraniva ili koncentrati, ne treba davati kao jedina

kabasta hraniva kravama, pošto dovode do smanjenog lučenja pljuvačke i opadanja

sadržaja mliječne masti.

> Pri ishrani krava sa silažom, najbolje je davati sa silažom i određenu količinu sijena.

> Poželjno je da krave imaju na raspolaganju svježu pitku vodu u toku 24 šasa.

> Ne treaba zaboraviti da pojedina hraniva imaju specifičan nepoželjan uticaj na miris

mlijeka. Ovakva hraniva treba koristiti 4 – 6 šasova prije muže krava.

> U zavisnosti od tjelesne kondicije, zasušenim kravama se može dati 2 – 3 kg koncentrata

dnevno. Zasušenim kravama u dobroj kondiciji treba dati malu količinu koncentrata.

> Na dvije nedjelje pred teljenje zasušenim kravama treba povećati dnevnu količinu

koncentrata, ali ne više od 8 kg na dan u vrijeme teljenja.

> Povećanjem dnevne količine koncentrata na kraju perioda zasušenosti, krave se

blagovremeno prilagođavaju na povećane količine koncentrata odmah nakon teljenja i

smanjuju slučajevi ketoze.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 91

> Ishrana zasušenih kravasuvišnim količinama kukuruzne silaže ili zrna šitarica, može

dovesti do deponovanja suvišnih količina masti u jetri krave (sindrom masnih krava) ili

dislokacije (promjene položaja sirišta).

> Ishrana zasušenih krava izvjesnim količinama sijena (1kg/100kg) može eliminisati sve

ove probleme.

> Pojava mliječne groznice (padanje krava nakon teljenja) može se reducirati ishranom

zasušenih krava na dvije nedjelje pred teljenje sa malim količinama kalcijuma(Ca)

(manjim od 0,2%) u obroku i povratkom na normalne količine nakon teljenja.

> Odgovarajućom ishranom omogućiti što prije iza teljenja maksimalnu dnevnu

proizvodnju mlijeka.

> U vrijeme teljenja krave mogu da pojedu dnevno 2,5 – 3,8 kg koncentrata, a od trećeg

dana iza teljenja dnevnu količinu koncentrata treba povećati za 0,5 do 1 kg dnevno.

> Količina koncentrata po jednom hranjenju (porciji) ne treba da bude veća od 2,5 do 3,5

kg, na koncentrovana hraniva u obroku krave može da odpadne najviše 60% SM.

> Pri postizanju maskimalne dnevne mliječnosti, dnevnu količinu koncentrata u oborku

krava treba uskladiti sa količinom proizvedenog mlijeka.

> Mnoge krave visoke mliječnosti izgube u toku rane faze laktacije do 100 kg tjelesne

mase, zbog ove pojave krave u vrijeme teljenja treba da budu u dobroj kondiciji.

> U toku jednog dana kravi treba obezbjediti 30 grama soli za uzdržne potrebe i 2 grama

svaki kilogram proizvedenog mlijeka.

> Da bi se spriječila pojava mliječne groznice, kravama u toku perioda zasušenja treba

ograničiti dnevnu količinu kalcijuma na 80 do 100 grama ili 0,5 – 0,7% u SM, dok

količina fosofora treba da bude manja od 45 grama dnevno ili 0,3 – 0,35% SM obroka.

> Odnos Ca : P, treba da bude ispod 2:1.

> Ne zaboravite da vaše krave veoma često pate od nedostatka pojedinih mineralnih

elemenata. Obezbjedite valjke ili cigle MINERASOL.

> Porast spoljašne temperature iznad 24oC, za svaki 1oC opada konzumiranje suhe materije

za 2,8%.

> Po svakoj kravi potrebno je obezbijediti 60 – 75 cm jasala.

> Maksimalnu dnevnu proizvodnju mlijeka krave treba da ostvare 8 – 10 nedjelja poslije

teljenja.

> Pri ishrani krava visoke mliječnosti velikom količinom zelene kabaste hrane, kukuruzne

silaže ili koncentrata, u njihove obroke treba unijeti sodubikarbonu (natrijumbikarbonat).

Količina sode treba da iznosi 0,75% od ukupne suhe materije obroka.

> U cilju prevencije pojave mliječne groznice (porođajne groznice), izbjegavati ishranu

zasušenih krava sa velikim količinama kalcijuma ili malim količinama fosfora.

> Da ne bi došlo do pojave sindroma debelih krava u obrocima zasušenih krava potrebno je

ograničiti količinu kukuruzne silaže od zrna kukuruza na ½ od količine korištene u

prethodnom periodu.

> Odgovarajućom ishranom krava u periodu zasušenosti, spriječavaju se mogući problemi u

vrijeme teljenja, osigurava dobar apetit i visoka mliječnost.

> Zasušene krave u dobroj kondiciji imaju adekvatnu rezervu u energiji i mineralnim

materijama, i ostvaruju veću ukupnu proizvodnju mlijeka i imaju manje problema u toku

laktacije.

> U cilju sprječavanja ketoze (acetonemije) ne dopustite gojenje zasušenih krava.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 92

> Da ne bi došlo do promjene položaja sirišta (dislokacije ili torzija) treba izbjegavati

ishranu zasušenih krava sa suvišnim količinama energije (zrno kukuruza i kukuruzna

silaža).

10.11. Sažetak tehnologije postizanja maksimalne profitabilnosti u proizvodnji mlijeka

1. Za svaki dodatni litar proizvedenog mlijeka na dan vrhunca laktacije (dan kada krava

daje maksimalnu proizvodnju miljeka – oko 40 dana nakon teljenja), krava će

proizvesti oko 225 litara mlijeka više, tokom trajanja cijele laktacije. Krave obično na

vrhuncu laktacije izgube na težini, pa im zato treba uključiti u obroke koncentrovanu

hranu (žitarice) koje služe kao izvor energije.

2. Da bi dostigle najveću dnevnu proizvodnju mlijeka na vrhuncu laktacije, krave trebaju

dosta bjelančevina, naročito nerazgradivih bjelančevina. Nije svejedno koju vrstu

bjelančevina dajemo kravi, pošto postoje razgradive i nerazgradive bjelančevine, tako

da to treba imati na umu. Ukupna količina sirovih bjelančevina u obroku je zbir

ukupnih količina razgradivih i nerazgradivih bjelančevina i proizvođači mlijeka bi

obroke za muzne krave trebali balansirati tako da i jedne i druge budu zastupljene u

obroku u dovoljnim količinama i u odgovarajućem međusobnom odnosu.

3. Na prvom mjestu treba voditi računa o mikroflori u buragu. Najveća dnevna

proizvodnja mlijeka koju mogu podržati razgradive bjelančevine se kreće 15 do 20

litara dnevno.

4. Najviši nivo proizvodnje mlijeka se postiže ako: 1) mikroflora u buragu dobija

odgovarajuće količine razgradivih bjelančevina i energiije (ugljeni hidrati) i ako 2)

krava unosi odgovarajuće količine nerazgradivih bjelančevina i energije (ugljeni

hidrati).

a) Razgradivih bjelančevina ima u izobilju u zelenoj travi, kabastoj hrani,

suncokretovoj sačmi, sojinoj sačmi, itd. Prezrela trava je siromašna u razgradivim

bjelančevinama.

b) Nerazgradivih bjelančevina ima u sojinoj sačmi i kukuruzu, naročito ako su

termički obrađeni. Nerazgradive bjelančevine su nepohodne za nivo proizvodnje

mlijeka iznad 15-20 litara što se može postići davanjem sojine sačme i kukuruza.

5. Kako trava sazrijeva, povećava se nivo nesvarljive suhe materije, a unos svarljive suhe

materije se smanjuje. Postotak razgradivih bjelančevina i drugih hranljivih materija

opada. Kositi lucerku u početnoj fazi cvjetanja!

6. Trave sadrže više nesvarljive suhe materije nego mahunarke, pa je zato stepen unosa

ukupne suhe materije pri konzumiranju trava niži u odnosu na stepen unosa ukupne

suhe materije pri konzumiranju mahunarki.

7. Sijeno treba uspremiti prije nego sto zelena masa prezri. To znači da trave treba kositi

prije ulaska u fazu klasanja, a mahunarke treba kositi u samom početku vremena

cvjetanja.

8. Kravi prvo treba dati kabastu hranu, a onda dodati koncentrovanu hranu. Ovakvim

rasporedom davanja hraniva povećava se proizvodnju mlijeka i sadržaj mliječne masti,

a smanjuje se broj bolešljivih krava u krdu.

9. Kada sa dostigne najveća proizvodnja mlijeka u laktaciji, treba pokušati održavati

krivulju laktacije mlijeka na tom nivou sto je moguće duže. U toku tog perioda

potrebno je kravi obezbijediti odgovarajuću količinu energije.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 93

10. Održavati tjelesnu kondiciju krave između 2,5 i 3,5 ( 1- premršava krava, 5 - predebela

krava). Mršav (podhranjen) Holštajn je veliki problem u Bosni i Hercegovini. Ako je

krava mršava treba joj davati energiju do postizanja najveće proizvodnje. Tada treba

povećavati unos bjelančevina i energije sve dotle dok se ne postigne vrhunac u

proizvodnju mlijeka.

11. Koncentrovanu hranu treba jednako rasporediti tako da se daje više puta u toku dana.

Najveća količina koncetrovane hrane koja bi se trebala dati u toku jednog hranjenja

iznosi 2,5 kilograma. Ako krava konzumira 10 kg koncetrovane hrane dnevno, onda tu

količinu treba rasporediti na četiri jednaka dijela.

12. Kravi je potrebno 125 g. soli i 150 g. stočne krede dnevno. Soli se mora dodati više od

one količine koja ulazi u sastav većine kupovnih premiksa.

13. Uporedo sa povećanjem proizvodnje mlijeka, povećava se i potreba krave za fosforom.

Dnevne potrebe krave za fosforom mogu se zadovoljiti davanjem 2 kg pšeničnih

mekinja raspoređenih uz obroke koncetrovane hrane (u kojima pored bjelančevina

takođe ima i fosfora). Pri povećanom unosu bjelančevina fosfor doprinosi povećavanju

proizvodnje mlijeka. Ako se ne daju pšenične mekinje, onda treba davati 100 grama

di-kalcijum-fosfata.

14. Minerali su važni i nedostatak istih se manifestuje odsustvom sjaja dlake i nejednakom

bojom dlake gubitkom pigmenta

15. Treba kupovati stočnu hranu na osnovu njenog kvaliteta, a ne na osnovu povoljne

cijene. Stočna hrana visokog kvaliteta MOŽE BITI skuplja, medjutim, ona povećava

proizvodnju mlijeka, a samim time i dobit. Međutim, samo zato što je skuplja ne znači

da je i boljeg kvaliteta.Pogledajte sta piše na specifikaciji i izvršite provjeru na osnovu

vaše evidencije o proizvodnji mlijeka koja će pokazati da li je se ono što piše na

specifikaciji zaista i nalazi u pakovanju u odgovarajućim količinama.

16. Krave uvijek treba da imaju dovoljno vode i voda treba biti lako dostupna. Hrana i

voda bi trebale biti u neposrednoj blizini jer se tako najbolje podstiče maksimalni unos

hrane i povećanje proizvodnje mlijeka.

17. Pod pretpostavkom da krava ima genetski potencijal za visoku proizvodnju mlijeka,

osnovno pravilo je: dati 1 kg sojine sačme (0,85KM) + 1 kg kukuruza (0,38KM) = 5

litara mlijeka (3,0 KM). Ovo je ODLIČAN povrat uloženog novca! Holštajnu treba

davati više bjelančevina i energije nego Simentalcu, ali zato on daje više mlijeka!

18. Hranite krave u skladu sa njihovom produktivnošću:

a) Podijelite krave u dvije grupe – visokoproduktivnu grupu i niskoproduktivnu

grupu i tako ih hranite.

b) Hranite ih istim sijenom, kukuruznom silažom i osnovnim koncentratom za sve

krave, ali obezbjedite dodatnu količinu koncentrata visoko produktivnim kravama.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

11. Tjelesna kondicija krava

Ocjenjivanje tjelesne kondicije krava daje dodatne korisne informacije za poboljšanje stada.

Glavni je cilj postići optimalnu kondiciju krave u vrijeme telenja to značajno utiče na njezinu

proizvodnju i zdravlje u nadolazećoj laktaciji.

Tjelesna kodicija pokazuje količinu tjelesnih rezervi koju krava posjeduje u obliku masnog i

manje u obliku mišićnog tkiva. Tjelesna kondicija krave rezultat je njezine proizvodnje

mlijeka, konzumiranja krme i sveopšteg zdravstvenog stanja. Uzgajivač ocjenjuje tjelesnu

kondiciju krava promatranjem i opipavanjem karakterističnih tačaka na kravi na kojima se

nakupljaju tjelesne rezerve.

Tjelesna kondicija krava u stadu daje uvid u:

> postojeću strategiju i metode ishrane stada,

> nivo ishrane u odnosu na nivo proizvodnje mlijeka krava pojedinačno,

> zdravstveno stanje krava pojedinačno i čitavog stada.

Redovnim ocjenjivanjem tjelesne kondicije uzgajivač raspolaže dodatnim informacijama,

korisnim za upravljanje svoga stada, ponajprije u ishrani.

Optimalna tjelesna kondicija krave zavisi o stadijumu proizvodnog ciklusa (laktacije i

suhostaja).

11.1. Ciklus tjelesne kondicije

Optimalna tjelesna kondicija može se postići ako se strategija ishrane bazira na pojedinačnoj

ishrani krava prema trenutnim potrebama i ako se velika pažnja pridaje sprječavanju

zdravstvenih poremećaja.

Optimalna tjelesna kondicija u trenutku telenja prijeko je potrebna ako se želi postići efikasna

prozvodnja mlijeka, dobro zdravlje i rasplodna sposobnost krave u nadolazećoj laktaciji.

Takva krava ima nakon telenja izvrstan apetit i jede velike količine krme što je od presudne

važnosti za zadovoljenje rastućih energetskih potreba u ranoj laktaciji.

Krivulja optimalne tjelesne kondicije krave tokom laktacije gotovo je potpuno suprotna

laktacijskoj krivulji. To znači da nakon telenja povećanjem dnevne proizvodnje mlijeka

tjelesna kondicija krave opada, a u drugom dijelu laktacije, kad se dnevna proizvodnja

mlijeka smanjuje, tjelesna se kondicija krave popravlja.

Rana laktacija: Proizvodnja mlijeka značajno se povećava od dana telenja na dalje.

Mliječnoj kravi prijeko su potrebne dovoljne tjelesne rezerve da bi postigla š što veći vrh

laktacije i zadržala relativno visoku proizvodnju mlijeka do zasušenja (dobru perzistenciju).

Maksimalnu dnevnu proizvodnju mlijeka (vrh laktacije) mliječne krave obično postižu

između 4. i 6. sedmica nakon telenja, a maksimalni apetit postižu tek između 8. i 12. sedmica

laktacije. Rezultat manjeg unosa hrane od potreba koje određuje visina proizvodnje mlijeka

jest negativna energetska bilansa. Zbog toga krava aktivira masne rezerve da bi podmirila

energetske potrebe i zato joj kondicija pada.

U periodu rane laktacije visokoproizvodne krave moraju dobivati ukusne i dobro

izbalansirane obroke visokog sadržaja energije da bi se što veći dio energetskih potreba

podmirio hranom. Time se negativna energetska bilansa i gubitak tjelesne kondicije smanjuju

na prihvatljiv nivo što značajno pridonosi poželjnom zdravstvenom i rasplodnom stanju

krave.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 95

Ponovno nakupljanje tjelesnih rezervi: Oko 90-og dana laktacije mogućnost konzumacije

krme dovoljna je da zadovolji potrebe krave na hranjivim materijama. Nakon 90-og dana

laktacije dnevna proizvodnja mlijeka lagano se smanjuje, a mogućnost konzumiranja krme

ostaje na srazmjerno visokom nivou, što rezultira pozitivnom energetskom bilansom.

Tjelesne rezerve koje su potrošene tokom rane laktacije sada se ponovno nakupljaju i

kondicija se krave poboljšava.

Krave visokog genetskog potencijala za proizvodnju mlijeka koriste veći dio hranjiva za

sintezu mlijeka nego za nakupljanje tjelesnih rezervi od krava nižeg genetskog potencijala.

To valja imati na umu kod planiranja strategije ishrane, odnosno formiranja proizvodnih i

hranidbenih grupa unutar stada.

Rast tjelesne kondicije: U zadnjoj trećini laktacije krava može pojesti značajno veće količine

krme od potreba na hranjivim materijama. To dovodi do poboljšanja tjelesne kondicije, ali ne

smije se dozvoliti pretjerano “ zamašćenje krave. Zato u tom periodu krave treba hraniti

obrocima niže energetske vrijednosti (npr. smanjiti količinu kukuruzne silaže).

Tokom suhostajnog perioda krave ne smiju niti povećavati niti smanjivati tjelesnu kondiciju.

Drugim riječima, krava se treba teliti u kondiciji u kojoj je zasušena.

Uzgajivač formira ocjenu tjelesne kondicije krave na osnovu promatranja i opipavanja

naslaga masnog tkiva.

Preporučuje se da se obavlja ocjenjivanje i vodi evidencija o tjelesnoj kondiciji krava jednom

mjesečno da bi se na vrijeme otkrile i spriječile neželjene pojave.

Tjelesna kondicija krave smjela bi varirati tokom proizvodnog ciklusa najviše u granicama

ocjene od jednog boda (od ocjene 2,5 u prvom dijelu laktacije do ocjene 3,5 u suhostaju i u

vrijeme teljenja).

Pri ocjenjivanju tjelesne kodicije krava gleda se stepen zamašćenosti slijedećih tačaka na

stražnjici krave:

1. Sjedne kvrge

2. Bočne kvrge

3. Jame oko korijena repa (repna jama)

4. Slabinskih pršljenova

5. Kičmenih pršljenova

6. Repnih pršljenova

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 96

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 97

Kako se ocjenjuje?

> Pri ocjenjivanju kondicije ne obraća se pažnja na veličinu i tip životinje, stadij laktacije,

nivo proizvodnje te zdravstveno stanje.

> Krava pri ocjenjivanju treba stajati na čvrstoj i ravnoj podlozi, imati pravilan ispruženi

stav (nesputani), poželjno je da je vezana (ako se radi o slobodnom sistemu držanja), a

važno je i da je osvjetljenje dobro da bi se jasno vidjeli detalji (u mračnim stajama često

se dobije kriva slika o kondiciji pojedinoga grla).

> Krava se posmatra s desne strane i sa stražnje strane.

> Prvo se procjenjuju masne nakupine repnih jama te zamašćenost i mišićni sloj sjednih

kvrga, i to je polazna tačka za ocjenu.

> Nakon toga ocjenjuje se količina masnog i mišičnog tkiva na bočnim kvrgama i

pobočnim nastavcima slabinskih pršljenova. Ako se ova ocjena podudara s prvom

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 98

ocjenom, konačna je ocjena određena. Ako je druga ocjena manja ili veća, konačna

ocjena jest prva ocjena umanjena ili uvećana za 0,5 boda.

Optimalna kondicija krave pri telenju treba odgovarati ocjeni 3,5 boda. Krava koja je

ocjenjena tom ocjenom nije previše zamašćena, a ima dovoljne tjelesne rezerve za potrebe u

ranoj laktaciji. U ovom stadiju dopuštene su varijacije ocjene od 3,25 do 3,75 boda.

U prvih 90-ak dana laktacije krava troši određene količine tjelesnih rezervi pa će ocjena

kondicije normalno pasti na 2,50 do 3,00 boda, ali ne bi smjela pasti ispod ocjene od 2,5

boda.

Krave izrazito visoke proizvodnje mlijeka mogu u prvoj fazi laktacije izgubiti kondiciju i do

1,5 boda a da to ne izazove metaboličke poremećaje. Takvim kravama mora se pridati

povećana pažnja i nikako se ne smije dogoditi da kondicija padne ispod 2,0 boda.

U drugoj trećini laktacije pad kondicije zaustavljen je i krava polagano ponovno počinje

nakupljati tjelesne rezerve, što je još izraženije u zadnjoj trećini laktacije. U toj fazi poželjno

je da se krava ponovno vrati na stanje prije telenja, tj. da dostigne kondiciju u vrijednosti od

3,5 boda i u takvoj kondiciji treba ući u suhostajno razdoblje.

Tokom suhostaja krava mora zadržati postojeću kondiciju tako da sljedeće telenje dočeka u

optimalnoj kondiciji (na nivou 3,5 boda).

Kondicija slabija od poželjne: Tjelesna kondicija krave u trenutku telenja ima veliki uticaj na

proizvodnju mlijeka u nadolazećoj laktaciji.

Krave koje su u trenutku telenja previše mršave nemaju dovoljno tjelesnih rezervi koje su im

potrebne u nadolazećoj laktaciji pa je proizvodnja mlijeka redovno manja od moguće.

Dnevna proizvodnja mlijeka nakon telenja sporije raste i vrh laktacije obavezno je niži od

očekivanoga. Povrh toga, mršave se krave u prosjeku nakon telenja gone kasnije nego što je

normalno i kad se gone, uspjeh osjemenjivanja je značajno smanjen.

Ako je prosječna ocjena grupe krava u ranoj laktaciji previše niska, potrebno je provjeriti

obrok kojim se hrane. Vjerovatno je u obroku nedovoljno energije da bi se podmirile visoke

potrebe krava u tom stadiju laktacije.

Krave koje su previše mršave u stadiju laktacije oko 200 dana nakon telenja (ocjena tjelesne

kondicije manja od 2,5) potrebno je hraniti energetski bogatijim obrocima, dajući im dodatne

količine koncentrata i/ili kvalitetnije voluminozne krme.

Uvijek je potrebno imati na umu da je popravljanje tjelesne kondicije znatno efikasnije tokom

laktacije nego u suhostajnom periodu.

Stoga je preporučljivo da uzgajivači prate kretanje tjelesne kondicije svih krava u stadu, a

najpovoljniji period za podešavanje kondicije jest između 200 i 300 dana laktacije da bi krave

u optimalnoj kondiciji ušle u suhostaj.

Kondicija iznad poželjne (zamašćena krava): Problem prekomjernog zamašćenja krava

(sindrom debelih krava) izuzetno je raširen u našem uzgoju. Jednako je raširen u simentalske

i u holstein-friesian pasmine.

Krave koje uđu u suhostaj predebele (ocjena tjelesne kondicije iznad 3,75) imaju u pravilu

vrlo slab apetit nakon telenja. Posljedica toga je ubrzano trošenje nakupljenih masnih zaliha i

gubitak kondicije u ranoj laktaciji.

Zamašćene krave teško se tele i često imaju zdravstvene i reproduktivne probleme nakon

telenja, i to:

> zaostajanje posteljice,

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 99

> mliječnu groznicu,

> zamašćenje jetre,

> ketozu,

> dislokaciju sirišta,

> mastitis,

> neaktivne jajnike (ne tjeraju se),

> ciste na jajnicima,

> smanjenu proizvodnju mlijeka i slabu perzistenciju.

Predebele krave obično ranije dosežu vrh laktacije, što nije dobro jer nedovoljno jedu pa

naglo troše masne zalihe. Drastični gubitak tjelesne kondicije uzrokuje predugačak servisni

period (krava dugo nije steona) i laktacija se jako produžuje.

Perzistencija takve laktacije slabija je jer krava u drugom dijelu laktacije nadoknađuje

izgubljene tjelesne rezerve i zato smanjuje proizvodnju mlijeka. Ako joj se ne smanji

energetski dio obroka (primjer: kukuruz i kukuruzna silaža), takva krava će se ponovno

previše zamastiti i ciklus se ponavlja i u slijedećoj laktaciji. Kratko rečeno, ta krava sigurno

ne proizvodi dobit.

Pravo vrijeme za prekidanje ciklusa predebela - premršava - predebela nikako ne smije biti

suhostajni period, nego zadnja trećina laktacije. U tom periodu krava se mora hraniti tako da

ne prijeđe ocjenu kondicije 3,5. U suhostaju se krava ne smije debljati (niti mršaviti). Tako se

postiže optimalna tjelesna kondicija u vrijeme telenja, a to je ocjena 3,5.

Ako krave ne gube tjelesnu kondiciju na početku laktacije i istovremeno ne proizvode

očekivane količine mlijeka, potrebno je provjeriti ishranu. Najvjerojatnije odnos proteina i

energije u obroku nije primjeren. Uzrok može biti i nedovoljna opskrba mineralima,

nedostatak vode te mastitis.

Ako krave gube malo tjelesne kondicije u prvoj trećini laktacije i istovremeno proizvode

očekivane količine mlijeka, upravljanje ishranom stada je odlično.

Za to je potrebno:

> vrhunski kvalitet voluminozne krme,

> pažljivo praćenje kondicije svake krave,

> preciznost i pojedinačno tretiranje svake krave.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 100

Grafikon – Ocjena tjelesne kondicije krava tokom laktacije

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

4,5

5

0 30 60 90 120 150 180 210 240 270 300 330 360

Ocj

ena

ko

nd

icij

e

Dani laktacije

11.2. Ocjena kondicije 1

Poprečni nastavci slabinskih pršljenova – završeci nastavaka su oštri na dodir, a zajedno sa

slabinama daju izgled police s vješalicama. Uočljiva je nazubljenost završetaka poprečnih

nastavaka.

Zadnjica – slabinski, kičmeni i repni pršljen jasno su vidljivi kao pojedinačne kosti.

Bočna i sjedna kost – oštro su definisane, jasno se vide neravnine, bez vidljivih masnih

naslaga. Područje između bočne i sjedne kosti oblikuje oštro uleknuće u obliku slova V i nije

prekriveno mašću.

Repna jama – Područja sa obiju strana korijena repa uvučena su i udubljena s vidljivim

naborima kože. Jasno su vidljivi ligamenti koji povezuju sjednu kost i kičmu. Vulva je jasno i

široko vidljiva.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 101

11.3. Ocjena kondicije 2

Poprečni nastavci slabinskih pršljenova – završeci poprečnih nastavaka osjete se pri dodiru,

ali nisu tako istaknuti kao pri kondicji 1. Krajevi su vidljivi, ali prekriveni tankim slojem

masti, zaobljeni. Manje je vidljiv izgled svih poprečnih nastavaka slabinskih pršljenova kao

police sa vješalicama.

Zadnjica – manje je vidljiva odvojenost slabinskih, kičmenih i repnih pršljenova, ali se zato

na opip može osjetiti.

Bočna i sjedna kost – oštro su istaknute, zaobljene, bez opipljivih naslaga masnoće,

definisane, jasno se vide neravnine, bez vidljivih masnih naslaga. Područje između bočne i

sjedne kosti oblikjue manje oštro uleknuće u obliku slova V i prekriveno je sa malo tkiva.

Repna jama – Područja sa obje strane korijena repa uvučena su i udubljena s vidljivim

naborima kože. Jasno su vidljivi ligamenti koji povezuju sjednu kost i kičmu.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 102

11.4. Ocjena kondicije 3

Poprečni nastavci slabinskih pršljenova – završeci poprečnih nastavaka osjete se pri dodiru.

Površina prekopoprečnih nastavaka je glatka, ne vide se pojedinačni nastavci. Krajevi su

vidljivi, ali su prekriveni tankim slojem masti i zaobljeni. Manje je vidljiv izgled police s

vješalicama poprečnih nastavaka.

Zadnjica – Područje slabinskih, kičmenih i repnih pršljenova izgleda zaobljeno, ali se zato na

opip može osjetiti. Zdjelica je vidljiva, ali se ne vide pojedinačni pršljenovi.

Bočna i sjedna kost – lako se uoče, ali su glatko zaobljene s opipljivim naslagama masnoće,

definisane, jasno se vide neravnine, bez vidljivih masnih naslaga. Područje između bočne i

sjedne kosti oblikuje plitko uleknuće u obliku slova U i prekriveno je tkivom.

Repna jama – područja sa obje strane korijena repa uvučena su i udubljena. Zaobljen je

izgled ligamenata koji povezuju sjednu kost i kičmu.

11.5. Ocjena kondicije 4

Poprečni nastavci slabinskih pršljenova – završeci poprečnih nastavaka nisu vidljivi već se

mogu osjetiti samo pri snažnom pritisku. Površina prekopoprečnih nastavaka glatka je i ne

vide se pojedinačni nastavci. Nejasan je iako vidljiv izgled police s vješalicama poprečnih

nastavaka.

Zadnjica – slabinski pršljenovi zaobljeni su i ravni. Površina iznad kičme i trtice poptuno je

ravna.

Bočna i sjedna kost – zaobljene su i prekrivene očitim naslagama masnoće. Područja između

bočne i sjedne kosti popunjeno je i zdjelica se može osjetiti samo pod jakim pritiskom.

Repna jama – područja s obiju strana korijena repa nisu uvučena i udubljena, a na dodir se

osjeti ispunjenost masnoćama.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 103

11.6. Ocjena kondicije 5

Poprečni nastavci slabinskih pršljenova – završeci poprečnih nastavaka ne mogu se vidjeti

niti opipati. Nastavci nemaju izgled police s vješalicama.

Zadnjica – slabinski pršljenovi se ne vide. Teško je razlikovati pojedine slabinske pršljenove.

Bočna i sjedna kost – jako su zaokružene i utopljene u masno tkivo. Područje između bočne i

sjedne kosti popunjeno je i ravno.

Repna jama – područja s obiju strana korijena repa popunjena su i utopljena u masno tkivo.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

12. Najčešći metabolički poremećaji kod krava

Potrebno je ponovo istaći da organizam krave koja proizvodi mlijeko ima vrlo velike zahtjeve

u svim hranjivim materijama. Zbog toga je ova proizvodnja često praćena brojnim

oboljenjima krava kao posljedica različitih grešaka u ishrani.

Najčešći poremećaji pri nepravilnoj ishrani su: kisela indigestija buraga, nadun, dislokacija

sirišta, sindrom debelih krava, mliječna groznica, otok vimena, ketoza.

12.1. Kisela indigestija buraga (acidoza)

Nastaje pri naglom prelasku krava sa kabastih obroka na obroke sa velikim učešćem zrna

žitarica i na preobilnu količinu kisele silaže. Tada dolazi do zakiseljavanja sadržaja buraga i

prestanka pokretanja zidova buraga i sam burag prestaje da radi. Oboljela grla imaju proliv,

stomačne tegobe i ispoljavaju znake slabosti.

U ovakvim slučajevima treba smanjiti količinu koncentrovanog dijela obroka i prijeći na

obroke sa većim sadžajem kabastih krmiva. U težim slučajevima neophodna je pomoć

veterinara.

Profilaksa:

> Odnos hranljivih materija (proteina, lakosvarljivih ugljenih hidrata i celuloze) u obroku

mora da bude uravnotežen i režim ishrane da bude pravilan.

> Goveda koja se hrane hranivima sa lakosvarljivim ugljenim hidratima (koncetrati) moraju

imati određen udio kabaste hrane (do 25% obroka krave muzare).

> Problemi kiselih indigestija na farmama mogu se riješiti korištenjem mineralnih smješa sa

puferskim dejstvom na bazi bentonita, zeolita, magnezijum oksida i natrijum bikarbonata

dodavanjem u koncetrate u količini od 1%.

12.2. Nadun

Nastaje usljed nagomilavanja suvišnih količina gasova u toeku varenja hrane. U tom slučaju

kod goveda izostaje podrigivanje i gasovi se brže nagomilavaju nego što se podrigivanjem

izbacuju.

Nadun kod goveda na paši koga izazivaju lucerka, razne vrste djetelina i druge leguminoze,

može se spriječiti ako se govedima prije izgona na pašu daje određena količina suhih kabastih

krmiva.

Naročito je opasna mlada, sočna i vlažna paša većine leguminoza. U odnosu na pašu,

pokošena zelena masa leguminoza manje je opasna.

Vrlo je bitno postepeno navikavanje goveda na biljke koje izazivaju nadun.

Kod blagih naduna dobra mjera je masiranje lijeve strane buraga i kretanje grla.

U težim slučajevima naduna želudačnom sondom ispuštaju se gasovi iz buraga i tako

samanjuje njihov pritisak. U najtežim slučajevima naduna, neophodno je izvršiti trokiranje

(bušenje) buraga. Za liječenje naduna potreban je intervencija veterinara.

12.3. Dislokacija sirišta

Nastaje pri nedovoljnoj ispunjenosti buraga i u nedostatku kabastih hranjiva u obroku.

Takođe uzrok može biti i ako se zasušene krave hrane velikim količinama zrnaste i

koncentrovane hrane.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 105

Kad dođe do ovog poremećaja, krve slabije jedu, mršave i nastaje opšta slabost grla. U

ovakvim slučajevima ako dođe do oporavka grla pod nadzorom veterinara, potrebno je u

obrok uključiti više kabastih hranjiva, kao što su sijeno, silaža, paša i dr.

Profilaksa:

> Povećati volumen buraga nakon telenja,

> Dovoljno vlaknastih sastojaka u obroku,

> Izbjegavati nagle promjene u hranidbi,

> Spriječiti manjak kalcija poslije telenja,

> Hitno liječenje drugih bolesti,

12.4. Sindrom debelih krava

Karakterističan je za krave koje su suviše ugojene. Javlja se nekoliko dana iza telenja, kada

krava gubi apetit, javlja se opšta slabost organizma i krave su podložne raznim infekcijama.

Jetra ima umanjenu funkciju zbog nagomilavanja loja.

Ovakvo stanje je za vrijeme i poslije telenja praćeno i drugim poremećajima, kao što je

dislokacija sirišta, zadržavanje posteljice, upala materice, mastitis i dr..

Preventiva je pravilna i kontrolisana ishrana.

12.5. Mliječna groznica

Javlja se za vrijeme telenja i odmah nakon toga. Vezana je za početak laktacije. Tada dolazi

do smanjenja sadržaja kalcijuma u krvi krava. Krave gube apetit, nesigurno stoje i konačno,

kada legnu, ne mogu da ustanu.

Veoma je važno da krave nakon telenja dobijaju dovoljno kalcijuma sa hranom. Ali treba

znati da suviše kalcijuma u periodu zasušenosti može dovesti do mliječen groznice. U slučaju

oboljenja potreban je pomoć veterinara.

Profilaksa:

> Preventivno davanje kalcijuma i vitamina D, deset dana prije porođaja smanjuje

mogućnost nastanka bolesti, ali ova mjera nije uvijek efikasna.

> U obroke koji su siromašni kalcijumom i vitaminom D dodaju se vitaminsko-mineralne

smjese koje obezbjeđuju potrebe za ovim materijama.

12.6. Fiziološki edem vimena krava i junica (otok vimena)

Obično se javlja u vrijeme telenja, a ponekad se može javiti prije telenja i napraviti ozbiljan

problem. Najčešće se javlja kod prvotelki, mada se može javiti i kod starijih krava visoke

mliječnosti. Vime je na dodir prilično bolno.

Postoji mišljenje da ishrana velikim količinama koncentrata ili kukuruza tri nedjelje prije

telenja može dovesti do izražene pojave otoka. Takođe je bitno ne davati suvišne količine soli

u obroku u periodu predtelenje.

Otok vimena obično ne predstavlja veći problem i često će proći bez veterinarskog tretmana

ali je potrebno istovremeno izmuzanje i masiranje vimena sa umjerenim kretanjem grla. U

ozbiljnijim slučajevima potrebna je intervencija veterinara.

Kod junica i krava 3 dana prije porođaja i 2 sedmice poslije njega nastaje manja ili veća

otečenost vimena i to je fiziološki edem. Ovakva otečenost vimena nije upalne prirode i javlja

se usljed povećanog dotoka krvi u vime pred početak lučenja mlijeka. Češće se javlja kod

junica i mladih krava nego kod starijih.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 106

Otečenost vimena može da se proteže pozadi sve do stidnice, sa unutrašnje strane butina, a

naprijed po čitavom trbuhu sve do sternuma-grudne kosti. Ponekad je otečenost tako velika

da se životinje jedva kreću raskoračenih nogu. Koža na vimenu je zategnuta, crvena, sjajna,

neosjetljiva i bezbolna, nerijetko ispuca. Mjesta na vimenu pritisnuta prstima ostaju neko

vrijeme ulegnuta (kao kod tijesta). Sise nisu edematozne-otekle i zato izgledaju kraće i kao da

su utonule u vime, a mlijeko nije promjenjeno.

Otečenost vimena prolazi poslije porođaja za 8 – 10 dana, rijetko traje duže.

Kod fizioloških edema moraju se preduzeti sljedeće mjere:

> Restrikcija hrane i vode

> Duge šetnje

> Češće izmuzanje

> Laksativna sredstva

> Hladne Burove obloge i alkohoholne obloge sa 60% alkohola

Kod edema koji traju duže i inkliniraju induraciji treba primjeniti masažu sa resorptivnim

mastima (ihtiol kamfor, jod kalijum i dr.)

12.7. Ketoza

Krajem 90-ih godina prošlog stoljeća ketoza je postala najpopularnija metabolička bolest u

mliječnih goveda, važnija i od acidoze i mliječne groznice (hipokalcemije). U stadu je vrlo

teško ocijeniti stepen ketoze koji je prisutan budući da je klinički oblik ketoze (koji najčešće

opaža stočar) od ograničenog kliničkog značaja za određivanje statusa stada.

U stadima zahvaćenim ketozom učestalija je pojava dislokacije sirišta, uginuća, mliječne

groznice (ležanja poslije poroda) i hipokalcemije, zaostajanja posteljice i smanjene plodnosti

te naglog gubitka tjelesne mase i smanjena apetita po porodu. No, niti jedan od ovih kliničkih

nalaza ne potvrđuje sa sigurnošću i prisutnost ketoze u grla zahvaćenog stada.

“Zlatni je standard” ili “zlatno pravilo” pri dijagnozi ketoze određivanje nivoa β-

hydroxybutyric acid (BHBA) – β hidromaslačne kiseline u krvi. Ovo je ketonsko tijelo

značajniji i stabilniji pokazatelj prisutnosti ketoze od acetona ili acetoacetata koji se za sada

najčešće koriste pri dokazivanju prisutnosti ketoze upravo zbog jednostavnosti testa. BHBA

test provodi se na krvnom serumu bez posebnih zahtjeva u smislu uzimanja, skladištenja i

transporta. No, uzorak krvi nikako ne bi trebalo uzimati iz mliječne vene (Vena epigastrica

cranialis s. Vena subcutanea abdominis) budući da je BHBA nivo u krvi ove vene snižena

zahvaljujući tome što vime ekstrahira dio BHBA, a otpušta aceton i acetoacet. Preporučuje

se, stoga, da uzorak krvi bude pribavljen iz velike vratne vene (Vena jugularis).

Veliki problem u brojnim stadima je subklinički oblik ketoze, pri kojem stočar ne primjećuje

promjene zdravstvenog stanja životinje. Subklinički oblik je znatno češći (prema ličnim

spoznajama, u nekim je stadima zahvaćeno i do 40% krava) od kliničkog oblika i dugotrajno

uzrokuje velike ekonomske štete u vidu smanjene mliječnosti, smanjene plodnosti te

sklonosti drugim bolestima. Prema nekim istraživanjima štete uzrokovane ketozom iznosi

godišnje i više od 150 KM po kravi.

Tri su osnovna tipa (oblika) ketoze u krava, no počesto je vrlo teško utvrditi jasnu i oštru

granicu budući da se često međusobno preklapaju.

Tip I: Spontana ili gladna ketoza

Najčešće se javlja u razdoblju od 3 do 6 sedmice po porodu, budući da je u to vrijeme i

utrošak energije (i potrebe za energijom) najveći. U ovih se grla simptomi ne primjećuju

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 107

ranije budući da se ove krave, u pravilu, tele normalno te posve normalno započinju s

laktacijom. Prognoza u ovih grla je dobra budući da im je potrebna “mala pomoć” u obliku

preteča glukoze (glicerol, natrijev propionat) kako bi se brzo oporavila i nastavila s

normalnom proizvodnjom. Ključ za prevenciju ovog tipa ketoze je povećanje energetskog

dijela u obroku tokom rane laktacije (npr. kukuruzna prekrupa – šrot) uz dodatak prekurzora

(preteča) glukoze. Jedan od mogućih uzroka za pojavu ovog tipa ketoze je i prenatrpanost

prostora budući da su svježe oteljene krave izuzetno osjetljive na vanjske utjecaje i stres, a što

se očituje smanjenim uzimanjem hrane. Ukoliko se u hranidbi krava koristi TMR, ovaj se tip

ketoze nalazi izuzetno rijetko, no ukoliko se ipak pojavi, znak je kako su životinje hranjene

duže vrijeme velikom količinom hrane bogate bjelančevinama (proteinima), a siromašne

energijom.

Tip II: Sindrom debele krave

Ovaj oblik ketoze nekada je nazivan “Sindromom debele krave”, no danas je poznato kako

zahvaća sve krave koje su prisiljene mobilizirati vlastite masne zalihe neposredno prije

poroda (razvoj Negativnog Energetskog Balansa – NEL). Prekomjerno debele životinje

sklonije su pojavi ovog oblika ketoze budući da su sklonije slabijem uzimanju hrane

neposredno prije i poslije poroda.

Održavanje pozitivnog energetskog balansa u životinje neposredno prije poroda može biti

otežano budući da je volja za uzimanjem suhe hrane u danima prije poroda nešto smanjena.

Pored navedenog, faktori rizika za pojavu ovog tipa ketoze su i: premještanje krava

neposredno prije poroda, prenatrpanost rodilišta, često uvođenje novih grla u rodilište,

nedovoljno hranidbenog prostora, previsoke temperature tokom vrućih mjeseci, nedovoljna

ventilacija prostora, premještanje krava u novi prostor odmah po porodu te prenatrpanost

prostora u kojima životinja boravi neposredno po porodu.

Osnovna pojava pri ovom tipu ketoze je razvoj “Sindroma masne jetre”. U pravilu je

omašćenje jetre razvijeno i prije poroda, no manifestira se neposredno po porodu, unutar

dvije do tri sedmice. Debele krave brzo gube na tjelesnoj masi i unutar nekoliko dana postaju

mršave uz izrazito smanjeni apetit.

Ovaj tip ketoze u pravilu prate i otežano telenje, zaostajanje posteljice i upala maternice.

Smrtnost je visoka, a prognoza dubiozna.

Liječenje mora biti hitno i započeto čim se primijete prvi znaci ove bolesti.

Kako je pri ovom tipu ketoze zahvaćena (umanjena) i funkcija jetre, smanjuje se proizvodnja

crvenih krvnih zrnaca (eritrocita), funkcija jetre kao “filtra” (pročišćivača) organizma čime je

omogućen razvoj intoksikacije (organizam preplavljuju toksini koji se upijaju iz maternice i

probavnog sistema), septikemije (umanjena obrambena sposobnost jetre te organizam

preplavljuju razni mikroorganizmi), a čime se omogućuje razvoj upala maternice, vimena i

pluća. Životinja, u pravilu, ugiba zbog posljedica upale vimena ili pluća, odnosno zbog

nastale septikemije (trovanja krvi).

Prevencija ovog tipa ketoze svodi se na pravilnu hranidbu – izbjegavanje prisutnosti

prekomjerno debelih životinja tokom suhostaja; dovoljan unos kvalitetne i ukusne hrane prije

poroda te osiguravanje visokokalorične hrane neposredno po porodu.

Dodatak sjeckane slame u obrok životinja tokom suhostaja izvrstan je način da se poveća

zapremnina buraga, no sastav hrane u pogledu količine bjelančevina i energije mora biti

zadovoljavajuć. Slama mora biti čista (nikako ne smije biti prašnjava, blatna ili pljesniva) te

nasjeckana na dužinu od oko 2 do 3 cm, a daje se u količini od oko 0,5 kg po kravi na dan.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 108

Tip III: Ketoza kisele silaže (Kisela ketoza, Acidozna ketoza)

U pojedinim se stadima javlja ovaj tip ketoze uzrokovan prekomjernim davanjem kisele

silaže ili sjenaže. Sjenaža koja je pokošena previše mokra, kao i ona koja je siromašna

vodotopivim ugljikohidratima pogoduje razvoju i umnažanju bakterija roda Clostridium. Ove

bakterije fermentiraju ugljikohidrate u maslačnu, umjesto u mliječnu kiselinu. S druge, pak,

strane, kukuruzna silaža vrlo rijetko pogoduje rastu i umnažanju Clostridium spp. bakterija

jer je najčešće bogata vodotopivim ugljikohidratima. Vrijeme košnje također značajno utječe

na količinu vodotopivih ugljikohidrata u sjenaži, te je tako njihova koncentracija najviša u

satima tokom ranog poslije podneva.

Silaža zahvaćena fermentacijom uz pomoć Clostridium spp. bakterija lako je prepoznatljiva

po karakteristično “užeglom” mirisu, mirisu po pokvarenom maslacu te degradaciji

(truljenju) bjelančevina. Već 50 do 100 grama dnevnog unosa maslačne kiseline uzrokuje

pojavu ketoze, a 200 grama pojavu teškog oblika ketoze.

U ovom slučaju, farmeru ostaju samo dva izbora u pogledu silaže: razrjeđenje ili uništavanje

ukupne silaže. Prvi je korak analiza silaže, zatim slijedi postupak provjetravanja (aeracije)

silaže čime se smanjuje postotak maslačne kiseline u njoj, a potom dodavanje sredstava za

neutralizaciju kiselina (kreda, i sl.). Ukoliko je, pak, u silaži prisutno više od 2% maslačne

kiseline, silažu je svakako najbolje uništiti i neškodljivo ukloniti.

Za uspješnu prevenciju i liječenje ketoze potreban je odgovarajući manadžment farme,

kvalitetna i pravilna hrana, stalna njega i briga o visoko gravidnim (naročito visoko

proizvodnim) životinjama. Kada se znaci bolesti pojave potrebna je hitna veterinarska pomoć

i adekvatno liječenje, već i na samu sumnju o prisutnosti ketoze.

Profilaksa:

Važnije od liječenja je sprečavanje nastanka ketoze:

> Osigurajte kravama odgovarajuće obroke u periodu oko telenja

> Uz ukusnu, svježu i čistu hranu, osigurajte dovoljno svježe vode za piće

> Osigurajte kravama hranu bogatu s nerazgrađenim škrobom

> Ako se propionat ne može osigurati hranom, preventivno dajte kravi oralno propilen

glikol

> Hranom osigurajte količinu kobalta iz kojeg preživari mogu stvoriti vitamin B -12 bitan

za sprječavanje ketoze

> Ne izlažite krave stresu

> Ako uočite prve znakove bolesti, odmah pozovite veterinara

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

13. Upravljanje Reprodukcijom

Cilj je:

> jedno telenje godišnje,

> uslov - servis period ispod 100 dana,

> dogovoriti s veterinarom preglede krava u puerperiju (da bi se reagovalo na vrijeme),

> osigurati da dnevni obrok bude izbalansiran u skladu sa fazom laktacije i visinom

proizvodnje,

> voditi računa o prvotelkama (još rastu),

> pratiti izvještaje kontrole mliječnosti,

> koristiti sjeme bikova koji garantuju kvalitetan rasplodni pomladak (parametri kvaliteta

mlijeka i fenotipa životinje),

> uzgojem rasplodnog podmlatka osigurati vlastiti remont stada,

> te ostvariti jedan dio prihoda prodajom kvalitetnih junica za rasplod.

Za dobijanje dobrih proizvodnih rezultata neophodno je da reprodukcija na farmi bude

zadovoljavajuća. To prije svega znači da se prepoznaju znakovi estrusa i da se na vrijeme

izvrši vještačko osjemenjavanje životinje.

13.1. Estrus

Sistem vještačkog osjemenjavanja može biti uspješan samo ako su vlasnici krava sposobni da

uoče polni žar. Vlasnici moraju da poznaju znakove polnog žara da bi ih blagovremeno uočili

i pozvali veterinara na vrijeme. Veterinar treba da bude obavješten u roku od 3 do 5 sati od

trenutka kada su uočeni znakovi estrusa. Svakih 18- 21 dan krave koje nisu steone spremne

su za parenje. One pokazuju znake polnog žara (estrusa). Period estrusa traje oko 18 – 20

časova.

Znakovi polnog žara su:

> Krava stoji dok druge krave naskaču na nju,

> Krava naskače na druge krave,

> Spuštanje brade,

> Često mukanje i nemir,

> Povijen kičmeni stub, slabine na dole, krsna kost na gore,

> Njušenje reroduktivnih organa drugih krava,

> Crvena i otečena vulva i izbacivanje sluzi,

> Pomjeranje repa zbog naskakanja,

> Slab apetit i manja mlječnost,

> Sjajna sluz na repu i oko njega.

Polni žar traje kratko i zato treba biti spreman da se krave posmatraju :

> Rano ujutru prije muže,

> Popodne,

> Prije večernje muže,

> Pre odlaska na spavanje.

Obilazak treba da traje minimalno 20 minuta da bi se znakovi estrusa uočili na vrijeme što je

od velike važnosti za određivanje pravog momenta osjemenjavanja.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 110

Optimalno vrijeme osjemenjavanja

Optimalni momenat za osjemenjavanje krava zavisi od 3 faktora:

> Momenta ovulacije – 0 - 16 sati po prestanku spoljašnjih znakova estrusa, tj. normalno

ovulacija nastupa 20 - 30 sati od početka polnog žara.

> Dužine života spermatozoida u polnim organima krave - Spermatozoidi žive u polnim

organima obično 10-16 sati najviše do 29 sati.

> Trajanja oplodne sposobnosti jajne ćelije - Jajna ćelija krave je sposobna za oplodnju 6 -

12 sati maksimano 20 sati poslije ovulacije

Kao što je prikazano na grafikonu, najbolje je izvršiti osjemenjavanje krajem stajaćeg ili

početkom kasnog perioda estrusa, kako bi se dobili najbolji rezultati.

13.2. Top 10 savjeta za otkrivanje estrusa

Jedan od najvažnijih uslova za uspješno vještačko osjemenjavanje, je efikasno opažanje

estrusa. Uključite ovih 10 savjeta u Vaš dan i obezbjedite maksimalne rezultate.

10. Zajedničko skupljanje. Krave u estrusu su sklone sakupljanju. Životinje ostaju u ovim

grupama od vremena pred estrusa i stojećeg efekta, i napuštaju grupu kada izađu iz estrusa.

Primjećivanje grupisanja krava, ne samo da će Vam pomoći da prepoznate krave u estrusu,

već i ostale udružene sa njima.

9. Vruća mjesta. Ove grupe takođe pokazuju sklonost ka izvjesnim mjestima, vrućim

mjestima. Ova mjesta mogu biti određena u dijelu dostupnim za kretanje i gaženje. Meka i

suha mjesta su privlačnija za namještanje i zaskanje. Pronalaženje ovih vrelih mjesta trebalo

bi da pomogne u primjećivanju više estrusnih aktivnosti. Nakon pronalaženja vrućih mjesta

sjetite se da postoje izvjesne okolnosti koje mogu prouzrokovati netačnu identifikaciju

estrusa. Životinje koje su premještene, ograničene malim prostorom ili nahranjene, mogu

lažno naskakati na druge.

8. Pravovremene prilike. Kanadska studija (King i Hurnik, 1975.) je identifikovala da

učestalost naskakanja počinje da se povećava oko 20h i ostaje visoka do kasno u noć i ranih

jutarnjih časova. Najniži nivo naskakanja je izmedju 10h ujutru i 19h. Kako možete da

maksimizirate mogućnost zapažanja estrusa u ovim kasnim večernjim i ranim jutarnjim

časovima i da ih uvrstite u svakodnevni raspored?

Neka vam traganje za estrusom bude prvi i posljednji zadatak svakog dana.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 111

7. Mudro koristiti lijekove. Kao dodatak za vidljiv trag estrusa, uključite lijekove za

otkrivanje estrusa u reproduktivni program. Kontaktirajte lokalnog CRI distributera sa

pitanjima u vezi korištenja ovakvih preparata.

6. Zapišite: Važno je da zapisujete informacije o estrusu. Ako temeljno radite na otkrivanju

estrusa, imaćete previše podataka kojih ćete morati da se sjetite, zato koristite notes, tablu ili

svesku. Evidentirajte sve vidljive estruse, trakom označite životinje koje su uključene u

naskakanje i u druge aktivnosti u vezi estrusa, i evidentirajte ostale korisne informacije o

upravljanju stadom. Kada je informacija zapisana, sjetite se da je prenesete u Vašu trajnu

arhivu.

5. Sigurna identifikacija je neophodna. Sigurna identifikacija životinja u estrusu će Vam

osigurati da ispravne životinje budu osjemenjene u tačno vrijeme. Da bi ostvarili ovo,

koristite vrlo vidljiv identifikacioni sistem (ušne markice, ogrlice sa markicama, itd). Bez

dobrog identifikacionog sistema, veoma je lako pogrešno identifikovati životinju.

4. Učestalost. Uspješno opažanje estrusa zahtjeva da provjerite estrus najmanje dva puta

dnevno. Budući da dužina estrusa često može biti kraća od 12 sati, apsolutno je neophodno da

provjerite najmanje dva puta na dan kako ne bi propustili ove kraće estruse.

3. Dobro iskorišteno vrijeme. Ne možete dovoljno uraditi na otkrivanju estrusa dok radite

druge poslove. Previše je važno! Uzeti dovoljno, isključivog vremena da se osmotre sve

životinje. Period od 20 do 30 minuta je preporučeno da dozvoli dovoljno vremena da osigura

životinjama u estrusu da budu zaskočene.

2. Znati i prepoznati znake. Nema svrhe posmatrati krave u estrusu ukoliko ne znate šta treba

da gledate. Tokom predestrusnog i pravog estrusnog perioda postoje mnogi sekundarni znaci.

Vulva krave ili spoljnih dijelova reproduktivnih organa postaje crvena i natečena kako se tok

krvi kroz reproduktivne organe povećava. Ponašanje krave počinje da se mijenja: postaje

uznemirena i uzbuđena. Lizanje i trljanje brade o zadnji dio tijela drugih životinja, i pokušava

da zaskoči druge krave. Značajna promjena se dešava kada krava uđe u pravi estrus. Jedino

tokom pravog estrusa krava će zaista stajati kada bude zaskočena od strane drugih životinja.

Ovo je najznačajniji znak estrusa!

1. Držati se plana. Uspostaviti standardne procedure i držati se istih. Uraditi nacrt čitavog

plana, pismeno. Odlučiti ko će detektovati estrus, koliko često, kada će to raditi i koliko dugo.

Koristiti sigurne metode za evidentiranje estrusa i koristiti te informacije za upravljanje

vještačkim osjemenjavanjem.

Izvor: HORIZONS, Cooperative Resources International, USA, april 2008.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

14. Higijena

Poboljšati mikroklimu adaptacijom postojećih objekata, korekcija papaka dva puta godišnje,

prilagoditi kapacitete skladištenja gnoja, organizirati ispuste tamo gdje postoje mogućnosti.

Higijena staje, muža i postupak sa mlijekom poslije muže važni su faktori koji utiču na

kvalitet mlijeka.

Mlijeko koje je dobijeno na nehigijenski način nije prikladno za proizvodnju mliječnih

proizvoda. Kod nas već pojedine mlijekare plaćaju mlijeko prema mikrobiološkom kvalitetu,

i donešen je pravilnik o kvalitetu mlijeka. Zato je izuzetno važno pridržavati se osnovnih

pravila za dobijanje kvalitetnog mlijeka, a to su detaljno čišćenje, dezinfekcija muznog

aparata i opreme za mužu kao i pravulno čuvanje mlijeka do isporuke.

Prostorija za skladištenje mlijeka i za proizvodnju proizvoda od mlijeka ne smije da ima ulaz

iz staje, atreba da ima pod i zidove od materijala koji se mogu lako prati i dezinfikovati, izvor

tople i hladne vode, sudoperu za pranje opreme i posuđa, radne površine od materijala koji se

može lako dezinfikovati, frižider, propisane dezinficijense i sanitarni čvor.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

15. Muža i muzni uređaji

Način muže prilagoditi kapacitetu farme, redovni (dnevni, mjesečni i godišnji), pregled stanja

muzne opreme, pravilna higijena, izlučivanje krava zaraženih kliničkim mastitisom,

investiranje u izmuzišta i opremu za mužu.

Muža je najvažnija pojedinačna aktivnost na mljekarskoj farmi. Potrošači zahtijevaju visoke

standarde kvalitete mlijeka, tako ta upravljanje mužom ima za cilj da smanji na minimum

mikrobiološku, hemijsku i fizičku kontaminaciju.

Upravljanje mužom obuhvata sve aspekte procesa dobivanja mlijeka od krava na brz i

efikasna način, dok se istovremeno osigurava zdravlje krava i kvalitet mlijeka.

Konzistentnost u svakodnevnoj implementaciji procedura za mužu predstavlja važan dio

Dobrih poljoprivrednih praksi za mužu.

Osnove dobre poljoprivredne prakse koje se odnose na higijenu muže su:

> Osigurati da rutine muže ne povrijede krave ili ne unesu zagađivače u mlijeko

> Osigurati da se muža obavlja u higijenskim uslovima

> Osigurati da se s mlijekom postupa na primjeren način poslije muže.

Musti krave samo koje imaju čiste, suhe sise:

> Oprati i posušiti prljave sise;

> Osušiti vlažne sise i vime prije muže;

> Čista voda mora biti dostupna sve vrijeme tokom kojeg se odvija muža.

Provjerite da li ima ikakvih promjena na vimenu i sisama (npr. klinički mastitis). Prije nego

što se krava pomuze, prvo mlijeko treba iscijediti i provjeriti da li sadrži neuobičajene

elemente. Ovo može biti zahtjev u nacionalnoj (domaćoj) legislativi.

Osigurati dobre tehnike muže, pogrešne tehnike mogu uzrokovati veći rizik od mastitisa i

povrijediti kravu.

Ispravna tehnika je:

> Pripremiti kravu dosta prije muže;

> Izbjegavati nepotreban ulazak zraka u sisnu čašu, ako se primjenjuje;

> Svesti na minimum prekomjernu mužu;

> Nježno ukloniti čaše ako se primjenjuju.

Osigurajte da se oprema za mužu očisti prije svake upotrebe.

Ako se koristi mobilna oprema za mužu, to može podrazumijevati čišćenje prije svake

upotrebe.

Treba slijediti preporuke proizvođača te lokalne, regionalne ili nacionalne (domaće)

preporuke za izradu, instaliranje, učinak i održavanju opreme koja se koristi za mužu.

Slijedite instrukcije proizvođača kada koristite sredstva za čišćenje i dezinfekciju na opremi

za mužu. Materijali koji se koriste za opremu za mužu i koji dolaze u kontakt sa mlijekom i

tekućinama za čišćenje i dezinfekciju trebalo bi da su napravljeni od adekvatno otpornih

materijala i ne bi trebali ispuštati mrlje u mlijeko.

Sredstva za čišćenje i dezinfekciju treba birati i koristiti na način koji osigurava da oni ne

uzrokuju negativan efekt na mlijeko.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 114

Slijedite instrukcije proizvođača kada koristite hemikalije, pesticide ili sredstva za čišćenje u

mljekarskim pogonima ili u staji za mužu. Odlažite hemikalije, osim onih koje koristite za

redovnu upotrebu, u prostore koji se mogu zaključati i koji su na određenoj udaljenosti od

mljekarskih pogona. U slučaju da su potrebni, upotreba svih metoda i proizvoda protiv

štetočina, ptica i insekata treba da bude odobrena.

Prostor za mužu treba da je napravljen na način koji omogućava da se održava u čistom i

urednom stanju. Trebalo bi:

> Da se može lako čistiti;

> Da ima snabdijevanje čistom vodom;

> Da ima pogone (prostorije) za tretiranje otpada;

> Da ima regulaciju dovoljne temperature i svjetla.

Izgradite područja za sakupljanje koji će omogućiti da se održava visoki standard čistoće.

Muzač treba da:

> Nosi odgovarajuću i čistu radnu odjeću;

> Održava šake i ruke čistim posebno tokom muže;

> Prekrije posjekotine ili rane;

> Da nema nikakvu infektivnu bolest.

Ohladite mlijeko što je prije moguće do potrebne temperature za skladištenje i u okviru

naznačenog vremena. Vrijem hlađenja i temperatura skladištenja treba da budu podudarni

limitima koji su navedeni u nacionalnoj (državnoj) legislativi.

Mlijeko bi trebalo biti čuvano na drugom mjestu od mjesta muže.

Prostor za skladištenje mlijeka treba da:

> Bude čist i bez akumuliranog smeća, bez bilo kojih proizvoda ili hemijskih supstanci koje

nisu u stalnoj upotrebi, te bez bilo kakve stočne hrane;

> Ima mogućnost ručnog pranja i sušenja;

> Se može lako očistiti i da ima sistem za kontrolu štetočina.

Postupak muže kod krava, kao i kod drugih životinja koje se muzu, mora proteći što brže,

mirnije i bezbolnije.

Za vrijeme muže u štali moraju da budu red i mir. U toku muže ne smije se čistiti štala, nositi

i dijeliti hrana, ne smije se vikati i tući krave, uključivati ili paliti mašine koje stvaraju buku,

ne smije se dopuštati ulazak pasa, djece i odraslih. U štalskom vazduhu treba da bude što

manje prašine i mikroorganizama kako ne bi došlo do prlajnja i gubitka higijenskog kvaliteta

mlijeka.

Muža se može vršiti ručni ili mašinski. Kod oba načina muže važno je poštovati uputstva

kako bi se muža obavila na pravilan način.

Pribor za mužu se sastoji od:

> Muzne kofe ili muzne garniture,

> Kofe za toplu vodu i kofe za dezinficijens,

> Pogodne krpe ili papirne ubruse za pranje ili dezinfekciju vimena,

> Specijalne posude sa crnim dnom za uzimanje prvih mlazeva,

> Kofe za naknadno ručno domuzivanje kod mašinske muže.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 115

Muzač mora da koristi posebnu garderobu za mužu. Prije muže mora dobro da opere ruke i

da ih osuši. Zatim se vrši izmuzanje prvih mlazeva mlijeka na crnu podlogu ili u posebnu

posudu kako bi se utvrdile eventualne promjene (promjena boje i konzistencije). Prvi mlazevi

se ne smiju izmuzati na pod štale ili u ruke muzača. Ako se primjete promjene na mlijeku

treba pozvati veterinara, a mlijeko nije za predaju.

Poslije toga vime se pažljivo opere mlakom vodom (dobro bi bilo uz dodatak dezinficijensa) i

obriše čistom krpom ili papirnim ubrusom. Dobro bi bilo da se koriste vlažni papirni ubrusi

koji služe za jednokratnu upotrebu i nikad ne treba koristiti jedan ubrus za više krava. Poslije

pranja vimena poželjno je da se vime izmasira (rukom, ali i muzni aparati mogu da vrše

masažu).

Masaža vimena je nadražaj koji izaziva lučenje hormona OKSITOCINA od strane hipofize.

Sam postupak muže mora da traje neprekidno 5 – 8 minuta (u toku izlučivanja oksitocina).

Pri ručnoj muži muzač sjedi s desne strane krave (tako da mu lijevo koljeno skoro dodiruje

nogu krave) i posudu u koju muze drži među koljenima. Prvo se muzu prednje četvrti vimena

jer se poslije njih lakše muze mlijeko iz zadnjih četvrti. Muzač za mužu mora da koristi samo

šake. Sisa se zahvati dlanom, stisnu se palac i kažiprst i približe ostala tri prsta odozgo prema

dole tako da se istisne mlijeko i taj se postupak ponavlja. Sise se ne smiju istezati prema dole

jer to može da bude opasno za zdravstveno stanje vimena.

Mašinska muža se može vršiti u kantu ili u mljekovod. Nakon što izmuzemo prve mlazeve,

operemo i obrišemo vime i izmasiramo ga, stavljaju se sisne čaše. Izuzetno je važno da se

pazi da se prije muže sisne čaše na vuku po podu staje jer se uprljanim čašama u muzilicu i

mlijeko unosi veliki broj mikroorganizama što onečišćuje mlijeko.

Sve vrijeme trajanja muže prati se protok mlijeka i kad primjetimo da količina mlijeka

počinje da se smanjuje, muznu jedinicu jednom rukom povučemo lagano prema dole, a

drugom rukom nježno masiramo vime. Tako se vrši poptuno izmuzivanje i dobiju se

poslednji mlazevi mlijeka koji sadrže najviše mliječne masti. U praksi se često preporučuje

da se poslednji mlazevi mlijeka izmuzu ručno poslije skidanja sisinih čaša.

Nakon izmuzanja zadnjih mlazeva mlijeka vrh svake sise treba uroniti u dezinficijens, ili ih

treba poprskati rastvorom dezinficijensa.

Koji faktori utiču na učinak muže?

1. Tišina u staji i blagi postupci muže,

2. Muža uvijek u isto vrijeme,

3. Broj muža,

4. Jednak razmak između muža,

5. Pravilna priprema vimena,

6. Brzina muže,

7. Potpuna muža,

8. Redoslijed muže,

9. Stalnost muzača.

Neposredno poslije muže treba detaljno oprati i dezinfikovati pribor za mužu.

Prvo se vrši pranje mlakom vodom i deterdžentom (hladna izaziva zadržavanje mliječne

masti na zidovima posuđa, a vruća da se bjelančevine zalijepe za zid).

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 116

Za pranje se koriste specijalna sredstva za čišćenje mljekarskog pribora.

Preporučuje se svakodnevno korištenje baznih sredstava, a zatim jednom nedjeljno pranje

kiselim sredstvom. Ispiranje se vrši nakon detaljnog pranja, a zatim se sav pribor stavi da se

ocijedi. Poslije toga de dezinfikuje potapanjem u rastvor dezinficijensa.

Tako oprano posuđe stavlja se u priručnu mlijekaru da se ocijedi i osuši okrenuto prema dole.

Prije slijedeće muže, ako je obavljena dezinfekcija, preporučuje se ispiranje čistom vrućom

vodom.

15.1. Pravilna muža

1.

Vizuelno posmatranje krava prilkom ulaska u izmuzište i prilikom pripreme za mužu.

Posebno obratiti pažnju na povrede vimena i vidljive kliničke slučajeve mastitisa kako bi se pristupilo liječenju na vrijeme.

2.

Pravilno oprati vime sa čistom vodom.

Na vimenu ne smije biti prljavštine ili ostatka stajnjaka. Najbolje vime prati sa umjereno toplom vodom, jer hladna vode može dovesti do grčenja mišića, a pretopla voda može izazvati oštećenje vimena.

Sve prljavštine i nečistoće se trebaju ukloniti prije izmuzanja prvih mlazeva kako bi se izbjegla mogućnost kontaminacije sa patogenima.

3.

Izmuzanje prvih mlazeva (3 mlaza) u posudu sa crnim dnom. Ovako provjeravamo i pojavu mastitisa jer rano otkrivanje mastitisa je vrlo bitno za izlječenje.

Izmuzeno mlijeko nikada ne prosipati na pod, nego uvijek koristiti posebnu posudu.

4.

Nakon pranja vimena, vime dobro posušiti. Najbolje je koristiti papirne ubruse za jednokratnu upotrebu. Ukoliko se koriste krpe, svaka krava treba da ima posebnu krpu. Krpe treba da budu dobro oprane i čiste.

Posušivanje vimena prije stavljanja aparata za mužu 60 sekundi kako bi se iskoristio efekat stimulacije.

5.

Pravilno postaviti muzne čaše uređaja za mužu. Ne smije doći do uvrtanja sise, ulaska vazduha (mogućnost unakrsne kontaminacije) ili spadanja aparata.

Uređaj za mužu mora biti čist.

6.

U toku muže kontrolisati ispravnost rada muznog uređaja.

Samo kada protok mlijeka padne ispod minimuma treba ručno masažom vimena ili mašinski izvršiti domuzanje kod onih grla koja imaju „kesasto vime“ sa džepovima u kojima se zadržava dio mlijeka.

7.

Pravilno skinuti uređaj za mužu.

Ne smije se naglo vući ili trgati uređaj sa sisa.

Ukloniti na vrijeme aparat za mužu znači izbjeći „suhu mužu“ i oštećenje sisnog kanala.

Prvo isključiti vakum pa onda skinuti aparat.

8.

Nakon muže dezinfekcija sisa sa dozvoljenim sredstvom za dezinfekciju.

Dezinfekciju obaviti odmah po skidanju muznog aparata.

Potopiti makar 2/3 sise.

Obavezno imati uputstvo za korištenja sredstva za dezinfekciju i sva ostale prateće dokumenta nabavke sredstava za dezinfekciju kao prilog ovom dokumentu.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 117

9.

Pranje i dezinfekcija opreme i izmuzišta je vrlo bitna za očuvanje higijene i umanjenje mogućnosti infekcije vimena preko zaprljane opreme

10

.

Prilikom muže treba biti okruženje bez stresa.

Muža se obavlja u miru bez buke i stresa, kako bi se muža obavila što brže i lakše.

15.2. Standardi EU u proizvodnji mlijeka

Direktiva Evropske unije o muži – ova direktiva je dio Council Directive 92/46/EEC o

opštem pravilu higijene u proizvodnim objektima.

Poglavlje 1. Opšta uputstva:

1. Staje i ostali objekti treba da se čiste i održavaju u dobrom stanju.

2. Na ulazu u ove objekete ne smije biti hrpa stajnjaka i štetnih materija,

3. Odvodi za stajnjak maraju se čistiti što je moguće češće,

4. Ležišta se moraju držati suha, npr. donošenjem više slame za prostirku,

5. Izmuzište, prostorija za skladištenje mlijeka, kao i prostorija za skladištenje opreme,

njeno čišćenje, moraju se stalno održavati čistim,

6. Dezinfikovanje staje i objekata treba da se obavlja tako da dezinficijens ne dolazi u

kontakt sa mlijekom ili da se ni na koji način ne kontaminira mlijeko,

7. Svinje i živina ne smiju biti u staji ili u prostoriji za mužu,

8. Insekti i štetočine se moraju suzbijati,

9. Hemikalije, farmaceutski proizvodi i sl. moraju se na siguran način skladištiti,

10. Hrana koja ima negativan efekat na kvalitet mlijeka, ne smije da bude smještena u

staji,

Poglavlje 2. Opšta uputstva za mužu i postupak sa mlijekom:

1. Sva oprema z amlijeko, svi dijelovi i pribor, treba da uvijek budu čisti i u dobrom

stanju,

2. Nakon čišćenja i dezinfikovanja, opremu za mužu, kao i posude gdje se drži mlijeko

treba isprati pitkom vodom. Opremu i pribor čuvati u čistoj sredini.

3. Otvor na laktofrizu, nakon pražnjenja i čišćenja, treba držati otovorenim do ponovne

upotrebe,

Poglavlje 3. Opšta uputstva za higijensku mužu:

1. Svaka krava treba da posjeduje identifikaciju. Sve krave moraju biti čiste i dobro

njegovane.

2. Prije i za vrijeme muže ne smiju se preduzimati aktivnosti koje bi negativno uticale na

kvalitet mlijeka.

3. Prije početka muže, sise, vime i okolni dijelovi treba da se očiste, ako je potrebno, treba

očistiti i zadnji dio krave, stomak i gornji dio nogu.

4. Prije muže, muzač mora provjeriti izgled mlijeka. Ako se pojave bilo kakve fizičke

abnormalnosti mlijeko ne smije biti za ljudsku upotrebu. Krave sa kliničkim mastitisom

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 118

mora da se muzu zasebno ili ručno ili na kraju muže i takvo mlijeko nije za ljudsku

upotrebu.

5. Sredstva za potapanje sisa ili sprej mogu se koristiti odmah nakon muže. Sredstva za

potapanje i sprejevi moraju biti odobreni od nadležne službe.

6. Osobe koje obavljaju mužu i rad sa kravama moraju nositi čistu odjeću.

7. Muzači treba da peru ruke prije muže. Odgovarajuće mjesto za pranje ruku treba da se

nalazi pored mjesta gdje se obavlja muža.

8. Otvorene rane moraju da budu pokrivene vodootpornim materijalom.

9. Mlijeko se mora čuvati u specijalno namjenjenoj prostoriji za tu svrhu ili u skladištu

dok se ne isporuči.

10. Prostorije za čuvanje treba da služe samo toj namjeni.

11. Kofe za mlijeko treba da budu pokrivene sve vrijeme dok se nalaze u staji.

12. Kada se mlijeko filtrira, filter se mora mijenjati prije nego što izgubi svoju namjenu.

U svakom slučaju filter se mijenja nakon svake muže. Upotreba krpa za filtriranje je

zabranjena.

Direktiva EU o kvalitetu mlijeka

Ovi standardi definisani su direktivama Evropske komisije broj 89/362/EEC (1) i 92/46/EEC

(2,3). Sve zemlje članice su obavezne da u prometu mlijeka primjenjuju ove standarde, kao

što će i proizvođači u našoj zemlji morati u narednom periodu da posvete punu pažnju ovim

propisima.

Standardi EU za kvalitet mlijeka

> Prisustvo antibiotika ne smije da bude više od 0,004 mikrograma,

> Prisustvo somatskih ćelija ne smije biti više od 400.000 u ml. mlijeka,

> Prisustvo mikroorganizama ne smije da bude više od 100.000 u ml. mlijeka.

Dostizanje ovih standarda podrazumjeva potpuno novu organizaciju u proizvodnji, kako bi se

rizici oboljenja životinja smanjili na minimum, a time i upotreba antibiotika. Problem su i

somatske ćelije, tj. pojava mastitisa. Za dostizanje ovog standarda, neophodno je pored

adekvatne opreme za mužu, tretirati vime, konstantno održavati njegovu higijenu, to zahtjeva

odgovarajuća ležišta za krave (srednja i kratka), tako da vime ne ostvaruje kontakt sa

fekalijama, što je čest slučaj kod nas. Ovo nas dovodi i do trećeg standarda po pitanju

mikroorganizama, koji mogu biti različitog porijekla (sa površine vimena od fekalnih otpada

ili poslijedica mastitisa).

Zbog čega se akcenat stavlja na standard: Mlijekare koje prerađuju mlijeko u finalne

proizvode vrlo brzo će početi da uvode kvalitativne standarde u svojoj proizvodnji, iz želje da

što prije izađu na druga tržišta. Neminovno će morati da poboljšaju kvalitet ulaznih sirovina

koje im proizvođači predaju.

U kvalitetnoj proizvodnji nema mjesta za mliječne proizvode koji su svakog dana različitog

ukusa zbog prisustva antibiotika koji remet fermentaciju, ili greške u zrenju sira i sl.

Antibiotici: Ispunjenje ovih standarda neće biti problem zato što su proizvođači i do sada bili

upoznati sa propisanim karencama za predaju mlijeka nakon terapije životinja antibioticima i

uglavnom su ih se pridržavali. Još uvijek ima neodgovornih proizvođača koji žele da isporuče

mlijeko sa antibioticima. Jedan od načina da se to spiječi je uredno vođenje evidencije o

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 119

liječenju životinja, a tu evidenciju na farmi vodi nadležni veterinar, kao i sprečavanje

nekontrolisane prodaje antibiotika proizvođačima.

Somatske ćelije: Broj somatskih ćelija u zemljama EU predstavlja jako bitan faktor koji

utiče na cijenu mlijeka, a to je već počelo da se primjenjuje i kod nas. U nekim zemljama EU

su pooštrili taj kriterijum i rade na načina da:

> Za mlijeko koje ima do 200.000 somatskih ćelija u ml. mlijeka, proizvođač dobije

premiju 3 – 5% na regularnu cijenu mlijeka

> Za mlijeko koje sadrži od 200.000 do 400.000 somatskih ćelija u ml. mlijeka, dobija 5 –

10% manje od normalne cijene mlijeka,

> Za mlijeko koje sadrži više od 400.000 somatskih ćelija u ml. mlijeka, dobije samo 40%

od normalne cijene mlijeka.

Broj somatskih ćelija veći od 400.000 u ml. mlijeka ukazuje da je mastitis prisutan. Mlijekare

manje plaćaju mlijeko koje sadrži veći broj somatskih ćelija zato što se iz ovakvog mlijeka

dobija manja količina sira znatno slabijeg kvaliteta, a somatske ćelije koje uništavaju

bakterije ostavljaju iza sebe enzime koji su otporni na pasterizaciju i koji naknadno

uništavaju masti i proteine mlijeka.

Zahvaljujući ovome u EU postoji samo 1% proizvođača koji ne ispunjavaju ovaj standard, a

kod nas oko 55%.

Štete za same farmere u slučaju povećanja broja somatskih ćelija. Pored niže otkupne cijene

mlijeka, je i ta što takva grla daju (pogotovo u laktacijama poslije prve) nekoliko litara

mlijeka manje dnevno u odnosu na svoj potencijal.

Bakterije: U većini zemalja EU srednja vrijednost broja mikroorganizama u mlijeku

uglavnom ne prelazi 50.000 u ml. mlijeka. Kontrolni mehanizmi se razlikuju od zemlje do

zemlje, u slučaju velikih prerađivača, kontrola se podrazumjeva kao rutinski postupak pri

otkupu mlijeka. Za manje prerađivače i proizvođače mlijeka, postoje posebne inspekcijske

službe koje vrše kontrolu broja mikroorganizama da bi se što prije uveli standardi propisani

direktivama EU, a sve u cilju zaštite zdravlja potrošača.

Brojna udruženja farmera sama plaćaju službe koje vrše kontrolu kako bi njihovo mlijeko

postiglo najvišu tržišnu cijenu. Ova stavka u standardima mlijeka ima primaran značaj zato

što se neke bakterije prenose sa životinja na čovjeka i time dovode do oboljenja, a i određene

bakterije koje su otporne na pasterizaciju prave tehnološke probleme pri preradi mlijeka.

Direktive EU jasno govore da prilikom muže vime mora biti čisto i suho, čime bi trebalo da

se eliminiše svaka kontaminacija, osim one izazvane mastitisom.

Tabela izvori kontaminacije mlijeka

Izvor kontaminacije

Staph. aureus Listeria/

Salmonella

Escherichia Coli M. Bovis /tuberkoloza

M. Para TB /paratuberkoloza

Koža vimena + - - - -

Vime –fekalna kontaminacija

- + +++ - ++

Uslovi držanja, hrana

- + +++ - ++

Muža, mašine + - ++ - -

Uređaji za čuvanje mlijeka

- - ++ - -

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 120

Izvor kontaminacije

Staph. aureus Listeria/

Salmonella

Escherichia Coli M. Bovis /tuberkoloza

M. Para TB /paratuberkoloza

Voda - + ++ - ++

Mastitis/mlijeko +++ + + + +

Mastitis/ćelije +++ - - ++ ++

Prerada - ++ +++ - -

Pravila EU po pitanju standarda u proizvodnji i preradi mlijeka su rigorozna, ali ona štite

zdravlje životinja, omogućavaju postizanje maksimalnog kvaliteta mliječnih proizvoda i što

je najvažnije štite zdravlje potrošača.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

16. Registar životinja na imanju:

Proizvođači su obavezni uredno voditi registar životinja na imanju. Sve promjene na farmi

(rođenja, uginuća, migracije) mora upisivati unutar 3 dana od dana nastale promjene,

prijavljivati sve migracije (uginuća, klanja, premještanja na drugo gazdinstvo, uvoz, izvoz) u

jedinstveni registar goveda u roku od 7 dana od dana migracije. Pravovremeno prijaviti

nadležnoj veterinarskoj stanici svaku promjenu u stadu (nove ušne markice, izgubljene ušne

markice).

Sva grla na gazdinstvu moraju:

> Biti označena sa dvije ušne markice do starosti od 20 dana,

> Biti registrovana u jedinstvenom registru goveda unutar 7 dana od dana označavanja,

> Imati važeći putni list (pasoš) najkasnije 7 dana od dana registracije u jedinstvenom

registru goveda

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

17. Dnevnik liječenja i uginuća životinja:

U dnevniku mora biti evidentirano svako liječenje i uginuće životinja, uredno evidentirano,

potpisano i ovjereno od strane veterinara.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

18. Mehanizacija na farmi

Mehanizacija danas kod nas predstavlja jedan od ograničavajućih faktora proizvodnje

kvalitetne kabaste krme. Da bi se na vrijeme spremila kvalitetna silaža, sjenaža i sijeno

potrebno je za to imati i odgovarajuću mehanizaciju.

Organizovati specijalizovana preduzeća za mehanizacijske usluge (koriste se prema principu

ugovorača u Europi), organizovati mašinske prstenove (gdje je moguće).

Praksa je kod proizvođača mlijeka da imaju svoju mehanizaciju, ali ta mehanizacija je u

velikom broju slučajeva i nedovoljno iskorištena, te iz tog razloga i neprofitabilna.

Intenziviranje biljne proizvodnje predstavlja najsloženiji dio posla u procesu organizovanja

govedarske proizvodnje na porodičnom imanju. Zato moraju biti opremljena potrebnom

mehanizacijom. Izbor mehanizacije za proizvodnju stočne hrane podrazumjeva najpovoljnije

rješenje radnih i priključnih mašina za proizvodnju, prevoženje i uskladištenje stočne krme.

Mašine za obradu tla treba bazirati na planiranoj strukturi sjetve na oranicama. Neke

porodične farme nemaju dovoljno zemljišnih površina, a neke ne iskorištavaju dobro svoju

zemlju proizvodnjom ratarskih i krmnih kultura.

Opremljenost gazdinstva poljoprivrednom mehanizacijom treba osmisliti, programirati i

projektovati. Ne gleda se učinak pojedine mašine, pojedinog agregata - mašinsko-traktorskog

iii samohodnog, nego lanac mašina koji se nalaze u proizvodnom procesu jedne kulture iii

proizvodnim procesima u ratarstvu, povrtarstvu, govedarstvu...

Na većim gazdinstvima, uz dobro osmišljeni projekat, može svakoj mašini da se osigura

dovoljno posla, odnosno intenzivno korištenje, pa je povratak uloga moguć za tri do pet

godina, a poznato je da iz industrije, po pravilu, svakih pet godina, izlazi nova generacija

tehničko-tehnoloških superiornijih i za gazdinstvo etikasnijih mašina.

Ako je gazdinstvo manje, da li je uputno kupiti mašine nižeg tehničko-tehnološkog nivoa, pa

i niže pouzdanosti, ili savremenu, visokokapacitetnu mašinu? U razvijenim zemljama ova

dilema razrješava se udruživanjem ili razmjenom usluga.

Individualizam manjih gazdinstava ne može ekonomski da opstane. Mi još nismo svjesni te

neminovnosti. Ali, ekonomski rezon će pobjediti. Ako to neko ne prihvata, sigurno da mu

nema mjesta u vremenu koje dolazi, a dolazi brzo.

Dobro je poznato da se od mašina stalno traži veći učinak, a manji utrošak vremena i novca

za tehničko održavanje, uz povećanu preciznost, odnosno kvalitet rada. Zato se u traktore i

kombajne ugrađuju sve snažniji motori, a u mašine nova tehničko-tehnološka rješenja, sistem

centralnog podmazivanja, sistem informatičkog nadzora nad radom vitalnih radnih organa...

Treba znati i to da se povećanjem snage traktora i kombajna, i njihovom pouzdanošću

smanjuje broj rukovalaca, ali i servisera. Smanjuje se i broj aktivnog poljoprivrednog

stanovništva.

Kod izbora mehanizacije mora se imati na umu i veličina parcela (ha) i njene dimenzije -

dužina i širina, na privatnom sektoru parcele su male, a samim tim i njene dimenzije su male,

što onemogućuje efikasno korištenje visokokapacitetnih mašina, odnosno traktora i kombajna

većih snaga.

Ako se mehanizacija u poljoprivredi nepravilno primjenjuje ili je nema dovoljno ili je lošeg

kvaliteta, posljedice mogu biti značajne prije svega u prinosu i kvalitetu. Manifestacija ovih

posljedica ogleda se u slijedećem:

> povećano sabijanje zemljišta,

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 124

> loše izvođenje obrade, setve i njege,

> mehaničko oštećenje biljaka i plodova biljaka,

> povećani gubitci pri ubiranju,

> izvođenje agrotehničkih operacija van optimalnih rokova i

> “zagađenje” zemljišta, vode i vazduha štetnim materijama iz izduvnih gasova ili hemijske

zaštite.

Proizvodnja hrane, naročito na većim posjedima ne može se zamisliti bez raznovrsne i

kvalitetne mehanizacije. Utvrđeno je da mehanizacija učestvuje u ostvarivanju genetskih

potencijala na nivou 40-50%. Praktično da nema uspješne proizvodnje bez savremene

mehanizacije i njene pravilne primjene.

Prekomjerno sabijanje zemljišta izazvano mehaničkim djelovanjem točka i radnim tijelima

poljoprivrednih mašina narušava odnos vazduha i vode u zemljištu. Pri tome se povećava

otpor razvoju korjenovog sistema biljaka i stvaraju veoma nepovoljni uslovi za odvijanje

mikrobiološke aktivnosti, što se negativno ispoljava na obezbjeđenje elemenata plodnosto

zemljišta: hrane, vode, kiseonika, toplote i drugo. Istraživanja su pokazala da se ova pojava

može ublažiti primjenom tehničkih i agrobioloških mjera, zatim kontrolisanim kretanjem

mehanizacije, i smanjenjem broja prohoda. Od tehničkih mjera najveći efekat ima primjena

gumenih gusjenica kao ekološkog hodnog sistema traktora i mašina. Utvrđeno je da se zbog

prekomjernog sabijanja gubi do 225 američkih dolara po hektaru godišnje.

Kvalitet obrade, sjetve i njege usjeva utiče na ostvarenje prinosa i kvaliteta proizvoda svih

biljnih vrsta. Tako je utvrđeno da nekvalitetna obrada zemljišta smanjuje prinos za 15-25%,

loše izvedena sjetva 10-15%, a nekvalitetna mehanička i hemijska njega mogu prepoloviti

prinos.

Mehaničko oštećenje biljaka pri izvođenju agrotehničkih operacija izazvano izborom

neodgovarajućih mašina ili neadekvatnim korištenjem utiče na prinos usjeva. Tako je

utvrđeno da se prinos sjemenskog kukuruza zbog oštećenja lisne mase pri uklanjanju metlica

smanjuje za 20-30%.

Oštećenje plodova pri izvođenju agrotehničkih operacija direktno utiče na smanjenje prinosa

i kvaliteta proizvoda. Oštećenje se dešava naročito pri ubiranju, transportu i doradi, posebno

kod sjemenskog materijala i povrća. Kod nekih biljnih vrsta utvrđano je oštećenje plodova od

25-35%.

Gubitci plodova pri ubiranju, kao rezultat neusavršenosti mašina ili lošeg izbora režima rada

javljaju se kod svih biljnih vrsta. Tako su utvrđeni gubitci kod pšenice do 5%, sjemenskog

kukuruza oko 7%, šećerne repe oko 8%, a kod nekih povrtarskih kultura i preko 20%, što je

znatno više od dozvoljenih vrjednosti.

Pouzdanost i broj mehanizacije utiče na mogućnost izvršenja agrotehničkih operacija u

optimalnim rokovima. Tehnološke operacije kao što su sjetva, njega, ubiranje i druge moraju

se izvesti u najpovoljnijim agrotehničkim rokovima što je osnova ostvarivanja većih prinosa i

kvalitetnijih proizvoda. Produženje rokova naročito pri izvođenju hemijske njege i ubiranja

može uticati na znatno smanjenje prinosa većine biljnih vrsta.

“Zagađenje” zemljišta, vode i vazduha štetnim materijama i izduvnim gasovima nastaje zbog

lošije podešenosti mašina za zaštitu bilja i sistema motora, loše odabranog režima rada i

povećanje potrošnje goriva.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 125

Prema tome, u cijelom tehnološkom procesu proizvodnje i dorade proizvoda, mehanizacija je

ključni faktor u ostvarivanju većih prinosa, boljeg kvaliteta i povećanja ekonomičnosti

proizvodnje.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

19. Korištenje obnovljivih izvora energije

Proizvodni objekti moraju u što većoj mjeri koristiti mogućnost postizanja veće energetske

efikasnosti. Ona značajno doprinosi finansijskoj efikasnosti što možemo vidjeti na većini

današnjih proizvodnih objekata zemljama EU. Riječ je o korištenju solarne energije i energije

bioplina.

Pod obnovljivim izvorima energije se podrazumjevaju nekonvencionalni izvori energije koje

nam je priroda dala u izobilju a koji ne mogu da se potroše, odnosno koji se obnavljaju. U tu

grupu spadaju: energija vetra, sunčeva energija, geotermalna energija, biomasa i biogas itd.

Energija vjetra je obnovljiva i čista, ne zagađuje vazduh, ne emituje ugljendioksid i ne

prouzrokuje kisele kiše. Uz to ne zrači i ne razara ozonski omotač. U korištenju energije vetra

nema nepoželjnih otpadaka.

Energija vetra je posebno interesantna za farme u čijoj se neposrednoj okolini ne nalazi

priključak na elektro-energetski sistem, odnosno kada je to priključenje skupo, ili kao

dopunski izvor za napajanje farmi koje su već priključene.

Vjetrogeneratori za primjenu u poljoprivredi se koriste za snabdjevanje električnom

energijom većih domaćinstava, farmi, manjih radionica, sušara i sl.

Oni se mogu koristiti kao samostalni nezavisni izvori ili priključeni na postojeću javnu

električnu mrežu. Neophodan uslov za postavljanje vjetrogeneratora na farmama je da je

prosječna brzina vjetra 3-5 m/s.

Prednosti upotrebe vjetrogeneratora su: visoka iskorištenost, vrlo mali uticaj na okolinu,

nema emisije CO2, brza izgradnja.

Mane upotrebe vjetrogeneratora su: potreban stalan vjetar, potreban rezervni sistem kad je

vjetar slab, vizuelno zagađenje.

Solarna energija je ekološki čist i sasvim obnovljiv izvor energije. Za razliku od fosilnih

goriva solarna energija je gotovo svuda u svijetu dostupna i najvažnije je da je besplatna.

Prednosti solarne energije su višestruke: Sunce je neiscrpan izvor energije, korištenje solarne

energije ne zagađuje (hemijski, radioaktivno, ili toplotno) okolinu. Za korištenje solarne

energije nisu potrebne složene mašine, postrojenja, rudnici i velika novčana sradstva. Solarna

energija ne zahtjeva transport. Solarna energija se može pretvarati u druge oblike energije.

Solarna energija je perspektiva i za razvijene zemlje i za zemlje u razvoju, pogotovo za one

sa mnogo sunca.

Toplotno dejstvo Sunčevog zračenja predstavlja veoma pogodan izvor energije za grijanje

potrošne vode, u domaćinstvu, za dobijanje električne energije ali i za navodnjavanje

obradivih površina.

Prednosti upotrebe solarne energije su: mogućnost rada i u oblačnim danima, brza instalacija,

nama emisije CO2, nizak uticaj na okolinu, trajanje 20-30 godina, zauzima mali prostor (ako

je na krovu).

Mane primjene ovakvog izvora energije su: stalni pristup sunčevoj energiji, mogućnost

blokiranja sunčeve energije, mala efikasnost, potreban sistem za akumulisanje električne

energije ili rezervni, jednosmjerna struja se mora pretvarati u naizmjeničnu.

Biomasa - Prema definiciji koja je data u dirketivi 2009/28/EK, biomasa je "biorazgradivi

dio proizvoda, otpada i ostataka biološkog porijekla iz poljoprivrede (kako biljnog tako i

životinjskog porijekla), šumarstva i srodnih sektora kao što je ribarstvo i akvakultura kao i

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 127

biorazgradivi dio industrijskog i komunalnog otpada". Ovo znači da uz odgovarajuću

industrijsku preradu, novodobivena biomasa može da se pretvori u prirodni gas i tečna i

čvrsta fosilna goriva. Korištenjem različitih procesa transformacije kao što je sagorijevanje,

gasifikacija i piroliza, biomasa može da se transformiše u “bio-goriva” za transport, “bio-

toplotnu energiju” ili “bio-električnu energiju”.

Izvori biomase su veoma različiti, uključujući ostatke žitarica, biljne ostatke i drvne otpatke,

trava i sl.

Drvo predstavlja osnovno i najšire korišteno biogorivo za proizvodnju toplotne energije u

ruralnim oblastima gdte ima drveća. Drvni otpaci predstavljaju ostatke koji se javljaju pri

obradi drveta u pilanama, fabrikama nameštaja, razne vrste paleta, piljevina i sl.

Biljni otpaci su materijal koji ostaje poslije žetve raznih vrsta poljoprivrednih proizvoda,

slama, ostaci stabljike kukuruza, ostaci orezivanja voćnjaka, biljke koje sadrže ulja kao što su

uljana repica ili suncokret i sl.

Organski kruti otpaci kao otpaci iz poljoprivrede, prehrambene industrije, domaćinstava i iz

mnogih drugih izvora su prisutni u velikim količinama i kod nas, ali se uglavnom odlažu na

deponije zajedno sa drugim otpadom.

Danas se rješavanje organskog otpada izvodi primjenom bioloških procesa kao što su

anaerobna digestija (fermentacija) i aerobna razgradnja (kompostiranje).

Prednosti anaerobne digestije u odnosu na kompostiranje su bolje rukovanje mokrim

otpadom, proizvodnja biogasa kao energenta, kao i kontrola mirisa. Anaerobna fermentacija

organskog otpada danas se sve više primjenjuje kao metoda za preradu stočnih i drugih vrsta

organskog otpada radi proizvodnje bioplina i gnojiva. Ona se odvija slijedom složenih

bioloških reakcija: hidroliza, kiselinska i metanska fermentacija koju obavljaju različite vrste

mikroorganizama. Proizvod anaerobne fermentacije organskih sastojaka je bioplin, a njegovi

osnovni sastojci su metan i ugljikov dioksid.

Životinje iskorištavaju energiju akumuliranu u hrani između 10 i 31%, a neiskotišteni dio, 69

- 90% nalazi se u otpadnim materijama (fekalijama). Ove otpadne materije nemaju samo

veliku energetsku vrijednost, nego i ozbiljno ugrožavaju čovjekovu okolinu. Njihovim

pročišćavanjem smanjuje se zagađivanje okoline, a čvrsti ostatak iz otpadnih voda predstavlja

vrlo kvalitetno đubrivo, mnogo pogodnije za prevoz od običnog stajskog đubriva.

Prednosti koje donosi upotreba biomase za proizvodnju toplotne energije je u tome što farme

dobijaju veću nezavisnost u odnosu na fosilna goriva, smanjiće se upotreba fosilnih goriva a

samim tim i redukovati procenat zagađenja. Biomasa je obnovljiv izvor energije, dostupan,

utiče na smanjenje uvoza energenata, razvija ruralne oblasti.

Najvažnije prepreke koje se nalaze na putu razvoja i instalacija sistema za proizvodnju

toplotne energije iz biomase su činjenice da su investicioni troškovi veći u odnosu na sistem

sa fosilnim gorivom, nepoznavanje i neinformisanost potencijalnih korisnika, veliki troškovi

sakupljanja i transporta biomase.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

20. Udruživanje

Zajednička poljoprivredna politika najobuhvatnija je od svih ekonomskih politika EU i

najznačajnije je područje djelovanja institucija EU. Dovoljno je istaknuti kako je Europski

parlament odobrio dogovor o višegodišnjem proračunu Europske unije za period od 2014. do

2020. u iznosu od 960 milijardi eura, dok je udjel koji odlazi na zajedničku poljoprivrednu

politiku 38,9 % tog iznosa (70 % je namijenjeno za direktna plaćanja u poljoprivredi, a 30%

za ruralni razvoj).

Kako bi se ispunili ciljevi i ispunjenje proračuna Zajedničke poljoprivredne politike

uspostavljen je pravni okvir koji je EU ponudila poljoprivrednim proizvođačima u određenim

sektorima poljoprivredne proizvodnje u vidu proizvođačkih organizacija i grupa.

Zadovoljavanjem kriterija i ispunjavanjem postavljenih ciljeva proizvođačkim

organizacijama i grupama omogućeno je ostvarivanje korištenja bespovratnih sredstava iz

europskog proračuna.

Na taj način mogu osigurati stabilan razvoj, bezbolnije udovoljavanje sve većim prohtjevima

zahtjevnog tržišta, kvalitetne instrumente i mehanizme za prevladavanje kriznih situacija. U

početku je pravni okvir omogućavao formiranje samo proizvođačkih organizacija, no

širenjem EU uvidjelo se da je taj okvir prezahtjevan i dobrim dijelom neostvariv za

poljoprivredne proizvođače u zemljama bivšeg istočnog bloka. Stoga je ponuđen i prijelazni

oblik u vidu proizvođačkih grupa koje se u roku od 5 godina moraju preoblikovati u

proizvođačku organizaciju. Udruženi poljoprivredni proizvođači, u prvom redu porodična

gazdinstva, kroz izabrani pravni oblik (zadruga, društvo s ograničenom odgovornošću,

dioničko društvo) mogu prihvatiti kriterije, udovoljiti zahtjevima, postaviti i realizirati ciljeve

koje od njih traži formiranje proizvođačkih grupa s obavezom pretvaranja u proizvođačku

organizaciju nakon 5 godina.

Zadrugarstvo kao pokret i način života i poslovanja bitno utiče na društvene procese i na

društveni razvoj jedne zajednice. Model života i rada, svijest o prednostima zajedničkog rada

na vrijednostima solidarnosti, samopomoći, sigurno donosi prednost jednoj zajednici u

ukupnom njenom razvoju. O važnosti zadruga ukazali su nam i Ujedinjeni narodi koji su

donijeli Rezoluciju kojom se ističe važnost stvaranja okruženja i davanja potpora zadrugama i

2012. godinu proglasili Međunarodnom godinom zadruga.

Stvaranje globalnog tržišta, neoliberalni odnosi na tržištu, te vrijednosti individualizma i

kapitala, izazvao je trend sve većeg raslojavanja između bogatih i siromašnih i

neravnomjernu raspodjelu u novostvorenoj vrijednosti. Izmještaju se kompanije u trci za

većim profitom, ukidaju se prozvodna radna mjesta, centar interesa je profit, ne vodeći računa

o interesima pojedinca i zajednice. Ako želimo društvene i ekonomske odnose koji vode

brigu o čovjeku i njegovim potrebama, i koji pravedno vrednuju njegov rad zadrugarstvo je

jedan od važnih modela života i rada, te sigurno može dati odgovor i rješenje za mnoge

probleme u kojima se naše društvo nalazi.

Potrebno je reći da zadruge nisu dobrovoljna udruženja u koje se ljudi dragovoljno udružuju

da bi promicale i zagovarale neke svoje ideje i interese, već se osobe udružuju u zadruge da

bi privredno djelovali, zajedno sa drugima, na principima zajedništva, solidarizirajući se

jedan s drugim, upravljajući i sami donoseći poslovne odluke na demokratski način jedan

član jedan glas, stvarajući dobra, dijeleći novostvorenu vrijednost razmjerno koliko je tko

sudjelovao u njegovu stvaranju, ali isto tako ostavljajući zajednički nedjeljivi dio stvarajući

zadružnu imovinu da bi se osigurao napredak i razvoj u poslovanju, kao i dugoročnost.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 129

U svijetu ljudi kojima je potreban posao, mali proizvođači, ribari, ljudi kojima je potrebno

stanovanje, zajam, oni koji žele nešto kupiti, potrošiti priključuju se zadrugama. U svijetu je

taj broj narastao na milijardu ljudi što potvrđuje potrebu funkcioniranja zadruga i zadružnog

pokreta. U zemljama Europske unije broji se 263.000 zadruga sa 163 milijuna članova (svaki

treći stanovnik zemalja EU) pa je jasno koliki broj ljudi europskih zemalja ima koristi od

zadruga. Primjenjujući model zadrugarstva i Francuska, Danska, Finska, Njemačka, Italija,

Austrija podigle su svoje privrede temeljem udruživanjem ljudi kroz taj sistem. U razvijenim

društvima (Švedska, Norveška, Italija, Francuska, Njemačka...) s visokim društvenim

standardom, u kojima je razlika između bogatih i siromašnih zanemariva, podaci govore o

razvijenom zadrugarstvu. U tim zemljama udio zadrugara u ukupnom broju stanovnika iznosi

30-40%. Dakle, radi se o velikom broju stanovništva koji su na bilo koji način (kroz

poljoprivredni, prehrambeni, industrijski, potrošački, bankarski...) uključeni u sektor

zadrugarstva i koriste pogodnosti zadrugarstva. Uspješne regije Emilia Romagnia u Italiji,

Baskija u Španjolskoj vezuju sa sobom uspješne industrijske, uslužne radničke i socijalne

zadruge, a same pripadaju vodećim privrednim regijama tih dviju zemalja.

Zadruge su privredni subjekti upisane u sudski registar, koje postižu svoje priznanje i svrhu

kada funkcioniraju na temeljnim pravilima prihvaćenim od svjetske zadružne organizacije

(ICA) poznati pod nazivom međunarodna zadružna načela i vrijednosti, da posluju temeljem

rada svojih članova, u njihovu korist i njihovoj funkciji, kada zadruge odgovaraju potrebama

svojih članova, kada ostvaruju potrebe proizvođača kroz funkciju prerade, kada zadrugari

koriste usluge zadruge u izvođenju djelatnosti, kada zadruge u izvođenju djelatnosti koriste

proizvode ili usluge svojih članova ili kada zadrugari obavljaju djelatnost zadruge kao njeni

zaposlenici. Zadruga nije jednokratna kategorija niti je zadruga udruženje. Zadruga spada u

preduzetništvo jer na tržištu nastupa ekonomski u cilju stvaranja nove vrijednosti (kao i ostali

privredni subjekti) i tako ostvaruje preduzetnički pothvat. Koncept zadružnog preduzetništva

je da posluje temeljem rada članova zadruge, u njihovu korist i njihovoj funkciji. Stoga

usmjerenje zadružnog preduzetništva je okrupniti, organizirati sve koji žele poslovati ili

koristiti usluge ili zadovoljiti neke druge potrebe, a ne mogu sami. Moramo naglasiti,

pristupanjem zadruzi, član zadruge zadržava svoj identitet i svoju imovinu bio on

poljoprivredni proizvođač, fizička ili pravna osoba.

Dobrovoljnost i otvorenost je osnovno načelo u zadrugarstvu koje omogućava članstvo

svakome tko prihvaća pravila zadruge, a kada članstvo prestane iz nekih razloga, nedjeljiva

imovina je zadružna imovina i koriste je drugi zadrugari koji pristupe zadruzi. To i jest snaga

zadrugarstva da osigura dugoročnost poslovanja, opstojnost i za buduće generacije u jednoj

društvenoj zajednici. U sadašnjoj društvenoj situaciji visoke stope nezaposlenosti s

tendencijom sve većeg gubitka radnih mjesta važno je jasno opredjeljenje za potporu

kompanijama koje funkcioniraju u korist čovjeka. U zadnje vrijeme se naročito govori o

značajnom udjelu sive ekonomije u bruto društvenom proizvodu koja poboljšava standard

običnog čovjeka.

Napominjući današnje zadruge neosporna je činjenica kako su se upravo najbolje organizirale

i najviše razvile u ekonomski najrazvijenijim zemljama Europske unije. Navodeći primjere

koji se već nalaze u svim katalozima o zadrugama i koji su već objavljeni na stotinama

internetskih stranica naglašavamo kako je unatoč dominaciji velikih korporacija u razvijenim

zemljama Europske unije itekako moguć, ostvariv i poticajan model zadružnog organiziranja.

Primjerice u Francuskoj 50% poljoprivredne proizvodnje odvija se putem zadruga, u

Nizozemskoj čak 83% a šumarska grana sa 60% putem zadruga u Švedskoj. Recimo i ovaj

podatak kako u Finskoj 36% tržišnog udjela pripada zadrugama i kako vodeće kompanije

svoje prateće poslove organiziraju putem zadruga ( prijevoz robe, informatičke usluge,

zanatske usluge, spremanje i čišćenje...).

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

21. Upravnik (nosilac poljoprivrednog gazdinstva)

Planira poslovanje s postavljanjem jasnih poslovnih ciljeva, provođenje plana, analiziranje

postignutih rezultata, procjena vanjskog poslovnog okruženja uključujući procjenu rizika,

donošenje odluka zahtijeva dodatne vještine i znanje za strateško planiranje na gazdinstvu.

Upravljanje farmom (eng. farm management) odnosno upravljanje poljoprivrednim

gazdinstvom (uprava, organizacija i ekonomika poljoprivrednog gazdinstva) je djelatnost

koja se bavi odlukama koje određuju efikasnost odnosno profitabilnost poljoprivrednog

gazdinstva.

Osnovne funkcije upravljanja su planiranje, organizovanje, vođenje, upravljanje ljudskim

potencijalima i nadzor. U tom smislu u tržišnom okruženju nužno je na poljoprivrednom

gazdinstvu primijeniti načela upravljanja kao uticajnog faktora poslovanja. Osnovni principi

primijenjuju se na mliječnim farmama bilo kojeg tipa, veličine ili geografskog položaja.

Proizvodnja mlijeka je poslovanje pri kojem na farmi osnovne odluke donosi upravnik

(vlasnik) koji ima tri bitne uloge odnosno odgovornosti: planiranje poslovanja, provođenje

plana te kontrola (naziv upotrijebljen za opisivanje praćenja i ocjenjivanja rezultata

poslovanja).

Funkcije upravljanja: planiranje, provođenje i kontrola su međusobno povezane. Upravnici

trebaju, osim u područjima poslovanja farme, imati znanje i vještine u brojnim drugim

područjima, uključujući razne aspekte stočarstva, ratarstva, upravljanja ljudskim

potencijalima, upravljanja hranidbom, informacijama, vođenja evidencija i analiza, kao i

rješavanja problema i donošenja odluka iz tih domena.

Specijalizacija u upravljanju je naročito potrebna kod velikih stada. Vlasnik male farme na

poljoprivrednom gazdinstvu kao upravnik, često je odgovoran za sve uloge i aktivnosti u

upravljanju stadom i u radu na farmi.

Na mliječnoj se farmi potreba za radnom snagom može promatrati na osnovi fizičkog rada i

po osnovici vođenja tehnološkog procesa na njoj. S povećanjem farme smanjuje se utrošak

fizičkog rada na farmi promatrano po životinji, ali se povećava potreba za stručnim radom –

upravljanjem. Jedan od najvećih problema je stručnost proizvođača u valjanom vođenju

mliječne farme. Zaposlenici, uključujući članove porodice, trebaju osposobljavanje za razvoj

i poboljšavanje vlastitih vještina te za povećavanje svoje djelotvornosti i produktivnosti.

Proizvođači mlijeka kod nas i u svijetu suočavaju se s važnim pitanjima vezanim za

poboljšanje efikasnosti, snižavanje troškova i povećanje proizvodnosti, dok istovremeno

postaju svjesni i pitanja vezanih za okoliš, dobrobit životinja i sigurnost hrane. Složeni

međuodnos velikog broja faktora u sistemu proizvodnje mlijeka otežava definisanje troškova

i koristi što nastaju provedbom raznih načina upravljanja ili tehnoloških mogućnosti.

Proizvodnja mlijeka zahtijeva različite vrste proizvodnih sredstava te financijskih. Potrebna

sredstva na farmi uključuju zemlju, objekte, stoku, mašine i opremu, koji mogu biti

vlasništvo, u najmu ili uzeti u zakup.

Kod podizanja proizvodnje, tržišna i finansijska izvedivost zahtijeva mnogo informacija.

Izbor dobre tehnologije donosi pozitivne proizvodne i finansijske rezultate na farmi. Postoji

velika različitost sistema proizvodnje mlijeka, uključujući veličinu farme i stada, uzgoj,

hranidbu, tip staje i sistem muže.

Procjena dugoročne isplativosti i konkurentnosti uključuje proizvodne i finansijske rezultate

očekujući kod nekog tipa farme razmjernu konkurentnost tehnologije. Mogu se uočiti široke

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 131

varijacije u rezultatima sličnih vrsta farma, ali i između različitih tipova farma te farma

smještenih u različitim područjima.

Privredni efekti proizvodnje mlijeka na poljoprivrednom gazdinstvu direktno su povezani s

nivoom upravljanja koji mora biti primjeren tipu i vrsti proizvodnje na farmi. Podatci iz

postojeće literature koji se odnose na proizvodnju u razvijenijim zapadnoeuropskim

zemljama upućuju na pretpostavku da se i na naša postojeća porodična gazdinstva mogu

primijeniti isti principi povezivanja efekta proizvodnje mlijeka s nivoom upravljanja.

U našim uslovima proizvodnje još su nedovoljno poznati faktori korištenog upravljanja koji

utiču na efikasnost i rezultate proizvodnje mlijeka na porodičnim poljoprivrednim

gazdinstvima.

Većina poljoprivrednih gazdinstava funkcioniše kao stečena društvena kategorija, a ne

poslovni sistem. Govedarska proizvodnja im je tradicija, način života, a manje poslovna

djelatnost. Očit je nizak stepen iskorištenja proizvodnog potencijala po grlu, najčešće zbog

neprimjerene hranidbe i smještaja. Izbor pasmine kao sredstva za proizvodnju nije profiliran i

neprimjeren je mogućem intenzitetu proizvodnje.

Glavni faktori upravljanja su:

> proizvodnja krme i korištenje poljoprivrednih površina,

> smještaj stoke,

> ishrana,

> reprodukcija,

> kontrola proizvodnje,

> muža i manipulacija mlijekom,

> ekonomsko i finansijsko poslovanje te

> zaštita zdravlja životinja.

Najveći uticaj na efikasnost upravljanja imaju sljedeći faktori:

> prinos i kvaliteta proizvedenog mlijeka,

> pravilno korištenje poljoprivrednih površina u svrhu proizvodnje što jeftinije

voluminozne krme,

> pravilna ishrana,

> dobra plodnost krava te

> dobro ekonomsko i finansijsko poslovanje farme

Saradnja upravnika (vlasnika) poljoprivrednog gazdinstva sa specijaliziranim savjetnicima

doprinijeće povećanju proizvodnje i prinosu mlijeka na farmama te padu određenih skupina

troškova.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

22. Uloga otkupne stanice (sabirnog mjesta)

Bolja organizacija otkupa, uslovi hlađenja, higijena, edukacija otkupljivača i proizvođača.

Kao i prostor za skladištenje hrane, prostorijom za skladištenje mlijeka potrebno je upravljati

na takav način da se minimalizira rizik od kontaminacije. Pristupni dio i okoliš se mora

održavati čistima. Vrata se trebaju držati zatvorenima. Ptice, štetočine i ostale životinje

(mačke i psi) ne smiju imati pristup u prostor za skladištenje.

Prostorija za skladištenje mlijeka mora se uvijek održavati čistom. Struktura prostorije za

skladištenje hrane ne smije izložiti mlijeko riziku od kontaminacije. Prostorija za skladištenje

ne smije se koristiti u druge svrhe osim za hlađenje i skladištenje mlijeka, kao i za čišćenje i

skladištenje muzne opreme.

Prostorija za skladištenje mlijeka mora biti smještena u čistom području, izvan očitih izvora

kontaminacije. Prostorija mora zaštititi mlijeko od kontaminacije i treba ju održavati čistom i

slobodnom od štetočina. Smještaj kompresora i vakuumskih pumpi u prostoru za skladištenje

mlijeka nije preporučljiv.

Prilazi – prilaz treba biti čvrst, najbolje betonski. Prilaz treba biti dovoljno velik kako bi se

omogućio pristup vozaču od vozila do prostora za skladištenje mlijeka. Crijevo za

ispumpavanje treba biti pozicionirano na čistoj površini.

Prilaz ostalim područjima – nije dozvoljen direktni prilaz između prostorije za skladištenje

mlijeka i smještaja za stoku, toaleta ili skladišta hrane. Ne preporučuje se direktni prilaz

izmuzištu, prostorijama za mehanizaciju i uredima.

Podovi i drenaža – podovi moraju biti nepropusni i trebaju imati mogućnost slobodnog

ocjeđivanja, s dobrim nagibom prema prostoru za sakupljanje.

Zidovi i vrata – sve površine trebaju biti u dobrom stanju u punoj visini. Površine koje se

lako prljaju trebaju biti glatke, nepropusne i trebaju imati sposobnost lakog čišćenja. Završni

sloj može biti cementni, prekriven zidnom oblogom ili nekim drugim glatkim prekrivnim

materijalom. Vrata mogu biti okovana šarkama ili klizna i trebaju dobro prianjati.

Preporučuju se vrata koja se sama otvaraju.

Krov / strop – trebaju biti konstruirani na način da se minimalizira ulaženje prašine. Trebaju

biti glatki, nepropusni i da ih se lako može očistiti.

Prozori i osvjetljenje – tamo gdje postoje, prozori trebaju biti neoštećeni i treba ih se držati

zatvorenima, osim ako nisu zaštićeni mrežicom protiv muha. Zahtjeva se umjetno osvjetljenje

i svi dijelovi trebaju biti dobro osvjetljeni. Svjetiljke ne smiju biti hrđave i oštećene, i trebaju

imati zaštitu od oštećenja.

Ventilacija – treba biti osigurana dovoljna prirodna i umjetno potpomognuta ventilacija.

Kako bi se izbjegla kondenzacija kanali s vodom se trebaju pokriti, a grijači vode trebaju biti

smješteni izvan prostora za skladištenje u čistom okruženju.

Priključci – kako bi se osiguralo efikasno čišćenje svi priključci unutar prostora za

skladištenje trebaju biti glatki i nepropusni. Ne smiju imati znakove hrđe i otpale boje. Ovo

uključuje i električne priključke koji trebaju biti vodonepropusni.

Zaštita od štetočina – prostorija za skladištenje mlijeka mora biti zaštićena od štetočina.

Odvojene prostorije za pranje – tamo gdje su osigurane odvojene prostorije za pranje

muzne opreme, moraju biti konstruirane na način da se spriječi kontaminacija mlijeka tj. kao i

za prostor za skladištenje mlijeka.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 133

Cijelim područjem mora se upravljati na način da se osiguraju zadovoljavajući higijenski

uslovi. Cilj je stvoriti čistu prostoriju za skladištenje hrane. Prostoriju se ne treba koristiti kao

prolazni put, skladište ili općenito mjesto isporuke. Dozvoljeno je skladištiti samo stvari koje

su neophodno potrebne za proces. Mlijeko mora biti zaštićeno od kontaminacije, a trebaju se

poduzeti koraci koji će smanjiti rizik od kontaminacije tj. treba izbjegavati upotrebu

prostorije za pripremu hrane za telad, ishranu ostalih životinja, pranje i skladištenje opreme

za telenje ili kanti za napajanje teladi. Otrovi, lijekovi i veterinarski materijal ne smiju se

čuvati u prostoru za skladištenje mlijeka. Prostoriju za skladištenje mlijeka ne smije se

koristiti kao čajnu sobu, ured, za pranje čizama ili za upotrebu veterinarskog osoblja. U

prostoriji treba biti prisutna mala kanta za otpatke, ali samo za sakupljanje smeća koje se

nakupilo u toj prostoriji. Kako bi se spriječilo nakupljanje prljavštine i otpadaka, kanta se

treba prazniti svaki dan. U prostoriji za skladištenje nije dozvoljeno pušenje.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

23. Transport

Korištenje kvalitetne opreme, hladna linija, uzorkovanje, edukacija vozača.

Od otkupnog mjesta, mlijeko se može prevoziti isključivo u transportnoj cisterni napravljenoj

od nerđajućeg čelika ili alu-legura, u kojoj se ne mijenjaju svojstva mlijeka i koja se može

čistiti, prati i dezinfikovati.

Transportna cisterna mora biti opremljena potrebnim uređajima za pretakanje mlijeka

(crijeva, pumpe i dr.).

Prevoz mlijeka mora se obavljati u transportnoj cisterni, gdje se temperatura mlijeka neće u

toku transporta promjeniti za više od 2°C.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

24. Prerađivač – mljekara

Osnovna uloga mljekara je:

> provjera patvorenja,

> sprovođenje analiza za interne sisteme kvalitete,

> edukacija proizvođača,

> sljedivost proizvoda.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

Prilog 1: Obroci za muzne krave - formulisao Roy E. Chapin, Prof. Dr., nutricionist, USA

Osnovni obrok: 9,26 kg sijena trava zrelo

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

15 20 25 30 35 40

Kukuruz 4,80 6,10 7,50 8,80 10,00 11,40

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,78 1,46 2,13 2,80 3,47 4,12

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12

Ukupno koncentrat 9,84 11,84 13,93 15,92 17,81 19,88

Osnovni obrok: 10,7 kg sijena travno-djetelinska smjesa zrelo

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

15 20 25 30 35 40

Kukuruz 4,10 5,60 6,90 8,20 9,00 9,90

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,00 0,67 1,35 2,12 3,23 4,28

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0.12

Ukupno koncentrat 8,32 10,51 12,51 14,60 16,53 18,50

Osnovni obrok: 12,65 kg sijena leguminoza zrelo

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

15 20 25 30 35 40

Kukuruz 1,60 4,10 5,10 6,10 7,00 7,90

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,00 0,40 1,44 2,46 3,50 4,52

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,02 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12

Ukupno koncentrat 5,76 8,68 10,74 12,78 14,74 16,68

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 137

Osnovni obrok: Kukuruzna silaža 10 kg + sijeno trava zrelo 6,6 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

15 20 25 30 35 40

Kukuruz 3,20 4,50 5,80 7,20 8,40 9,70

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,90 1,59 2,27 2,93 3,61 4,34

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12

Ukupno koncentrat 8,38 10,39 12,39 14,47 16,37 18,42

Osnovni obrok: Kukuruzna silaža 10 kg, Sijeno travno-djetelinskih smjesa zrelo 7,6 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

15 20 25 30 35 40

Kukuruz 3,00 4,20 5,60 6,90 7,70 8,70

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,35 1,02 1,69 2,37 3,43 4,45

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12

Ukupno koncentrat 7,55 9,46 11,55 13,55 15,43 17,47

Osnovni obrok: Kukuruzna silaža 10 kg + sijeno leguminoza zrelo 9 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

15 20 25 30 35 40

Kukuruz 1,00 3,60 4,50 5,50 6,30 7,30

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,00 0,39 1,48 2,52 3,61 4,60

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12

Ukupno koncentrat 5,18 8,19 10,20 12,26 14,17 16,18

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 138

Osnovni obrok: Kukuruzna silaža 15 kg + sijeno trava zrelo 5,2 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

15 20 25 30 35 40

Kukuruz 2,50 3,80 5,20 6,50 7,80 9,00

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,96 1,65 2,32 2,99 3,64 4,43

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12

Ukupno koncentrat 7,72 9,73 11,82 13,81 15,79 17,79

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 15 kg, sijeno travnodjetelinskih smjesa zrelo 6,0 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

15 20 25 30 35 40

Kukuruz 2,20 3,50 4,90 6,20 7,20 8,20

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,53 1,21 1,88 2,55 3,50 4,52

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12

Ukupno koncentrat 6,97 8,97 11,06 13,05 15,02 17,06

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 15 kg + sijeno leguminoza zrelo 7,15 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

15 20 25 30 35 40

Kukuruz 1,00 3,10 4,10 5,10 6,00 7,00

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,00 0,60 1,55 2,60 3,65 4,66

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12

Ukupno koncentrat 5,22 7,94 9,91 11,98 13,95 15,98

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 139

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 20 kg + sijeno trava zrelo 3,84 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

15 20 25 30 35 40

Kukuruz 1,70 3,00 4,40 5,70 6,90 8,10

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 1,04 1,72 2,39 3,06 3,74 4,58

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12

Ukupno koncentrat 7,02 9,02 11,11 13,10 15,00 17,06

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 20 kg, sijeno travnodjetelinskih smjesa zrelo 4,44 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

15 20 25 30 35 40

Kukuruz 1,50 2,80 4,20 5,50 6,60 7,60

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,09 1,39 2,06 2,73 3,58 4,60

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12

Ukupno koncentrat 6,43 8,55 10,54 12,53 14,50 16,54

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 20 kg + sijeno leguminoza zrelo 5,25 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

15 20 25 30 35 40

Kukuruz 1,30 2,60 4,00 5,00 5,70 6,70

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,25 0,93 1,60 2,57 3,71 4,73

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12

Ukupno koncentrat 5,77 7,77 9,86 11,85 13,71 15,75

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 140

Osnovni obrok: sijeno trava zrelo 5 kg + paša

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

15 20 25 30 35 40

Kukuruz 2,70 5,50 6,80 7,80 8,60 9,60

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,00 0,52 1,21 2,14 3,26 4,30

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12

Ukupno koncentrat 6,94 10,28 12,29 14,24 16,18 18,24

Osnovni obrok: sijeno trava srednje zrelo 11,17 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

20 25 30 35 40 45

Kukuruz 5,00 6,30 7,70 8,40 9,40 10,40

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,83 1,50 2,21 3,37 4,39 5,40

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 10,07 12,06 14,19 16,07 18.11 20,15

Osnovni obrok: sijeno travnodjetelinskih smjesa srednje zrelo 12,8 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

20 25 30 35 40 45

Kukuruz 4,20 5,00 6,00 6,80 7,80 8,80

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,20 1,36 2,40 3,50 4,50 5,48

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 8,60 10,58 12,64 14,56 16,58 18,59

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 141

Osnovni obrok: sijeno leguminoza srednje zrelo 15,0 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

20 25 30 35 40 45

Kukuruz 1,70 2,60 3,70 4,60 5,60 6,60

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,64 1,70 2,66 3,69 4,67 5,63

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,00 0,00 0,02 0,04 0,06 0,08

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 6,48 8,44 10,52 12,47 14,47 16,46

Osnovni obrok: sijeno trava srednje zrelo 5,0 kg + paša

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

20 25 30 35 40 45

Kukuruz 4,80 5,70 6,70 7,40 8,40 9,40

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,08 1,20 2,26 3,41 4,43 5,44

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 9,12 11,16 13,24 15,11 17,15 19,19

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 10 kg + sijeno trava srednje zrelo 7,9 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

20 25 30 35 40 45

Kukuruz 3,80 5,10 6,50 7,40 8,40 9,40

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 1,14 1,82 2,48 3,49 4,52 5,53

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 9,18 11,18 13,26 15,19 17,24 19,28

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 142

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 10 kg sijeno travnodjetelinskih smjesa srednje zrelo 9,04 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

20 25 30 35 40 45

Kukuruz 3,50 4,60 5,50 6,30 7,20 8,20

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,37 1,38 2,47 3,57 4,62 5,62

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 8,09 10,22 12,23 14,15 16,12 18,15

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 10 kg + sijeno leguminoza srednje zrelo 10,6 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

20 25 30 35 40 45

Kukuruz 2,00 2,90 3,90 4,70 5,70 6,70

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,53 1,60 2,64 3,72 4,72 5,70

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,02 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 6,69 8,68 10,74 12,64 14,66 16,67

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 15 kg + sijeno trava srednje zrelo 6,25 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

20 25 30 35 40 45

Kukuruz 3,20 4,60 5,90 6,90 7,90 8,90

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 1,30 1,97 2,64 3,56 4,59 5,61

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,2

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12

Ukupno koncentrat 8,78 10,87 12,86 14,80 16,85 18,90

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 143

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 15 kg sijeno travnodjetelinskih smjesa srednje zrelo 7,2 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

20 25 30 35 40 45

Kukuruz 3,00 4,20 5,20 5,90 6,90 7,90

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,68 1,46 2,51 3,66 4,68 5,68

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 7,90 9,90 11,97 13,84 15,88 17,91

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 15 kg + sijeno leguminoza srednje zrelo 8,4 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

20 25 30 35 40 45

Kukuruz 2,10 3,00 4,00 4,80 5,80 6,80

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,50 1,60 2,63 3,72 4,73 5,72

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 6,78 8,80 10,85 12,76 14,79 16,81

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 20 kg + sijeno trava srednje zrelo 4,63 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

20 25 30 35 40 45

Kukuruz 2,60 4,00 5,30 6,30 7,30 8,30

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 1,45 2,12 2,79 3,66 4,69 5,71

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 8,31 10,40 12,39 14,28 16,33 18,38

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 144

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 20 kg, sijeno travnodjetelinskih smjesa srednje zrelo 5,3 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

20 25 30 35 40 45

Kukuruz 2,50 3,80 4,90 5,70 6,70 7,70

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,99 1,67 2,58 3,69 4,71 5,72

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 7,73 9,73 11,76 13,69 15,73 17,77

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 20 kg + sijeno leguminoza srednje zrelo 6,22 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

20 25 30 35 40 45

Kukuruz 2,10 3,10 4,00 4,80 5,70 6,80

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,51 1,58 2,66 3,76 4,81 5,77

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 6,81 8,90 10,90 12,82 14,79 16,88

Osnovni obrok: sijeno trava nezrelo 12,96 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

25 30 35 40 45 50

Kukuruz 4,90 5,80 6,50 7,60 8,60 9,50

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 1,24 2,33 3,44 4,46 5,46 6,49

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 10,42 12,43 14,36 16,40 18,43 20,38

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 145

Osnovni obrok: sijeno travnodjetelinskih smjesa nezrelo 14,96 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

25 30 35 40 45 50

Kukuruz 2,95 3,90 4,80 5,80 6,80 7,70

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 1,39 2,42 3,47 4,47 5,45 6,45

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 8,52 10,52 12,49 14,51 16,52 18,44

Osnovni obrok: sijeno leguminoza nezrelo 17,67 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

25 30 35 40 45 50

Kukuruz 0,00 1,10 2,10 3,10 4,30 5,30

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 1,69 2,63 3,60 4,56 5,44 6,38

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 5,83 7,87 9,84 11,80 13,89 15,83

Osnovni obrok: sijeno trava nezrelo 5 kg + paša

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

25 30 35 40 45 50

Kukuruz 4,90 5,80 6,60 7,60 8,60 9,50

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 1,24 2,33 3,44 4,46 5,46 6,49

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 10,42 12,43 14,36 16,40 18,43 20,38

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 146

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 10 kg + sijeno trava nezrelo 9,17 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

25 30 35 40 45 50

Kukuruz 4,50 5,40 6,20 7,10 8,10 9,00

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 1,30 2,40 3,52 4,58 5,59 6,61

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 10,06 12,08 14,02 16,00 18,04 19,98

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 10 kg, sijeno travnodjetelinskih smjesa nezrelo 10,6 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

25 30 35 40 45 50

Kukuruz 3,00 4,00 4,80 5,80 6,80 7,70

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 1,45 2,49 3,59 5,59 5,58 6,60

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 8,67 10,73 12,65 14,67 16,69 18,63

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 10 kg + sijeno leguminoza nezrelo 12,5 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

25 30 35 40 45 50

Kukuruz 1,10 2,20 3,00 4,00 5,00 6,00

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 1,59 2,56 3,64 4,62 5,60 6,56

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,00 0,00 0,02 0,04 0,06 0,08

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 6,83 8,90 10,80 12,80 14,81 16,79

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 147

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 15 kg + sijeno trava nezrelo 7,3 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

25 30 35 40 45 50

Kukuruz 4,20 5,10 5,90 6,80 7,80 8,60

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 1,37 2,47 3,59 4,65 5,66 6,73

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12

Ukupno koncentrat 9,83 11,85 13,79 15,77 17,81 19,70

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 15 kg + sijeno travnodjetelinskih smjesa nezrelo 8,4 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

25 30 35 40 45 50

Kukuruz 3,00 4,00 4,80 5,80 6,80 7,60

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 1,50 2,54 3,64 4,65 5,65 6,71

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 8,72 10,78 12,70 14,73 16,76 18,63

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 15 kg + sijeno leguminoza nezrelo 10,0 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

25 30 35 40 45 50

Kukuruz 1,40 2,40 3,20 4,20 5,30 6,10

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 1,62 2,64 3,72 4,71 5,65 6,69

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 7,20 9,24 11,14 13,15 15,22 17,08

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 148

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 20 kg + sijeno trava nezrelo 5,38 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

25 30 35 40 45 50

Kukuruz 3,80 4,80 5,70 6,60 7,60 8,40

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 1,55 2,55 3,63 4,70 5,70 6,78

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 9,63 11,65 13,65 15,64 17,67 19,57

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 20 kg + sijeno travnodjetelinskih smjesa 6,2 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

25 30 35 40 45 50

Kukuruz 3,20 4,20 4,80 5,80 6,80 7,70

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 1,46 2,52 3,71 4,72 5,73 6,76

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 8,88 10,96 12,77 14,80 16,84 18,79

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 20 kg + sijeno leguminoza nezrelo 7,33 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

25 30 35 40 45 50

Kukuruz 2,00 3,00 3,80 4,80 5,80 6,70

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 1,58 2,61 3,71 4,71 5,70 6,72

Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 7,76 9,80 11,73 13,75 15,77 17,71

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 149

Osnovni obrok: sijeno trava zrelo 9,26 kg + pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

15 20 25 30 35 40

Kukuruz 0,40 4,80 6,10 7,40 8,60 9,80

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,00 0,36 1,03 1,71 2,40 3,23

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12

Ukupno koncentrat 4,66 9,43 11,43 13,43 15,34 17,39

Osnovni obrok: sijeno travnodjetelinskih smjesa zrelo 10,7 kg+pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

15 20 25 30 35 40

Kukuruz 0,00 2,55 5,50 6,60 7,40 8,40

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,00 0,00 0,26 1,26 2,36 3,36

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12

Ukupno koncentrat 4,14 6,79 10,02 12,13 14,06 16,08

Osnovni obrok: sijeno leguminoza zrelo 12,65 kg + pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

15 20 25 30 35 40

Kukuruz 0,00 1,50 3,40 4,50 5,60 6,30

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,00 0,00 0,65 1,60 2,56 3,66

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,02 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12

Ukupno koncentrat 4,16 5,68 8,25 10,32 12,40 14,22

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 150

Osnovni obrok: sijeno trava zrelo 5 kg + paša + pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

15 20 25 30 35 40

Kukuruz 0,00 2,10 5,40 6,30 7,00 8,00

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,00 0,00 0,12 1,23 2,39 3,40

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12

Ukupno koncentrat 4,24 6,36 9,80 11,83 13,71 15,74

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 10 kg + sijeno trava zrelo 6,6 kg+ pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

15 20 25 30 35 40

Kukuruz 0,00 3,20 4,50 5,80 7,00 8,20

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,00 0,48 1,17 1,84 2,52 3,43

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12

Ukupno koncentrat 4,28 7,98 9,99 11,98 13,88 16,01

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 10 kg sijeno travnodjetelinskih smjesa zrelo 7,6 kg + pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

15 20 25 30 35 40

Kukuruz 0,00 2,20 4,20 5,40 6,20 7,20

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,00 0,00 0,60 1,42 2,53 3,54

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12

Ukupno koncentrat 4,22 6,44 9,06 11,10 12,03 15,06

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 151

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 10 kg + sijeno leguminoza 9,00 kg+pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

15 20 25 30 35 40

Kukuruz 0,00 0,90 2,80 3,80 4,60 5,60

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,00 0,00 0,68 1,70 2,79 3,78

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12

Ukupno koncentrat 4,18 5,10 7,70 9,74 11,65 13,66

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 15 kg+sijeno trava zrelo 5,2 kg+ pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

15 20 25 30 35 40

Kukuruz 0,00 2,40 3,80 5,10 6,30 7,40

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,00 0,56 1,23 1,90 2,58 3,55

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,14

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,22

Ukupno koncentrat 4,16 7,24 9,33 11,32 13,22 15,31

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 15 kg sijeno travnodjetelinskih smjesa zrelo 6 kg+ pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

15 20 25 30 35 40

Kukuruz 0,00 2,20 3,50 4,70 5,60 6,50

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,00 0,11 0,79 1,56 2,62 3,68

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12

Ukupno koncentrat 4,24 6,57 8,57 10,55 12,54 14,52

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 152

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 15 kg+sijeno leguminoza zrelo 7,15 kg, pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

15 20 25 30 35 40

Kukuruz 0,00 0,66 2,60 3,50 4,30 5,30

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,00 0,00 0,66 1,74 2,83 3,83

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12

Ukupno koncentrat 4,22 4,90 7,52 9,52 11,43 13,45

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 20 kg+sijeno trava zrelo 3,84 kg+pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

15 20 25 30 35 40

Kukuruz 0,00 1,70 3,00 4,40 5,60 6,60

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,00 0,61 1,30 1,95 2,64 3,66

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12

Ukupno koncentrat 4,28 6,67 8,62 10,69 12,60 14,64

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 20 kg sijeno travnodjetelinskih smjesa zrelo 4,44 kg + pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

15 20 25 30 35 40

Kukuruz 0,00 1,50 2,90 4,20 5,00 6,00

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,00 0,28 0,95 1,63 2,71 3,72

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12

Ukupno koncentrat 4,24 6,04 8,13 10,13 12,03 14,06

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 153

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 20 kg + sijeno leguminoza zrelo 5,25 kg + pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

15 20 25 30 35 40

Kukuruz 0,00 0,45 2,40 3,40 4,20 5,20

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,00 0,00 0,67 1,71 2,82 3,82

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12

Ukupno koncentrat 4,22 4,69 7,33 9,39 11,32 13,34

Osnovni obrok: sijeno trava srednje zrelo 11,17 kg + pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

20 25 30 35 40 45

Kukuruz 2,20 5,00 6,00 6,80 7,80 8,80

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,00 0,40 1,38 2,50 3,51 4,50

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 6,44 9,66 11,66 13,60 15,63 17,65

Osnovni obrok: sijeno travnodjetelinskih smjesa srednje zrelo 12,8 kg + pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

20 25 30 35 40 45

Kukuruz 1,10 3,40 4,40 5,10 6,10 7,20

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,00 0,51 1,54 2,67 3,67 4,61

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 5,30 8,13 10,18 12,03 14,05 16,12

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 154

Osnovni obrok: sijeno leguminoza srednje zrelo 15 kg + pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

20 25 30 35 40 45

Kukuruz 0,00 1,00 2,00 2,80 4,00 5,00

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,00 0,86 1,86 2,92 3,81 4,77

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,00 0,00 0,02 0,04 0,06 0,08

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 4,14 6,00 8,02 9,90 12,01 14,00

Osnovni obrok: sijeno trava srednje zrelo 5 kg + paša + pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

20 25 30 35 40 45

Kukuruz 1,35 4,00 5,00 5,80 6,80 7,80

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,00 0,38 1,43 2,54 3,55 4,55

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 5,59 8,64 10,71 12,64 14,67 16,70

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 10 kg + sijeno trava srednje zrelo 7,9 kg + pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

20 25 30 35 40 45

Kukuruz 2,40 3,80 5,00 5,80 6,80 7,80

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,05 0,72 1,50 2,62 3,64 4,65

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 6,69 8,78 10,78 12,72 14,76 16,80

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 155

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 10 kg sijeno travnodjetelinskih smjesa srednje zrelo 9 kg + pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

20 25 30 35 40 45

Kukuruz 0,70 2,80 3,80 4,50 5,60 6,60

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,00 0,60 1,62 2,78 3,74 4,74

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 4,92 7,64 9,68 11,56 13,64 15,67

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 10 kg sijeno leguminoza srednje zrelo 10,6 kg+pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

20 25 30 35 40 45

Kukuruz 0,00 1,20 2,10 3,00 4,10 5,10

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,00 0,80 1,88 2,90 3,85 4,83

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,02 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 4,16 6,18 8,18 10,12 12,19 14,20

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 15 kg + sijeno trava srednje zrelo 6,25 kg + pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

20 25 30 35 40 45

Kukuruz 1,90 3,20 4,20 5,30 6,30 7,30

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,19 0,88 1,69 2,69 3,71 4,72

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12

Ukupno koncentrat 6,37 8,38 10,21 12,33 14,37 16,41

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 156

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 15 kg sijeno travnodjetelinskih smjesa srednje zrelo 7,2 kg+pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

20 25 30 35 40 45

Kukuruz 0,50 2,50 3,50 4,30 5,30 6,30

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,00 0,65 1,70 2,80 3,81 4,81

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 4,72 7,39 9,46 11,38 13,41 15,44

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 15 kg sijeno leguminoza srednje zrelo 8,4 kg+pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

20 25 30 35 40 45

Kukuruz 0,00 1,20 2,20 3,00 4,00 5,00

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,00 0,81 1,83 2,92 3,92 4,90

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 4,18 6,21 8,25 10,16 12,18 14,19

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 20 kg sijeno trava srednje zrelo 4,63 kg + pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

20 25 30 35 40 45

Kukuruz 1,30 2,60 3,90 4,80 5,80 6,80

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,35 1,03 1,70 2,75 3,77 4,78

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 5,91 7,97 9,90 11,87 13,91 15,95

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 157

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 20 kg sijeno travnodjetelinskih smjesa srednje zrelo 5,3 kg + pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

20 25 30 35 40 45

Kukuruz 0,30 2,30 3,30 4,10 5,10 6,10

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,00 0,66 1,71 2,82 3,84 4,84

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 4,54 7,22 9,29 11,22 13,26 15,29

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 20 kg sijeno leguminoza srednje zrelo 6,22 kg + pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

20 25 30 35 40 45

Kukuruz 0,00 1,40 2,40 3,20 4,20 5,20

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,00 0,77 1,80 2,90 3,90 4,90

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 4,18 6,39 8,44 10,36 12,38 14,41

Osnovni obrok: sijeno trava nezrelo 12,96 kg + pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

25 30 35 40 45 50

Kukuruz 3,20 4,10 5,00 6,00 7,00 7,80

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,42 1,50 2,57 3,57 4,58 5,63

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 7,90 9,90 11,89 13,91 15,95 17,82

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 158

Osnovni obrok: sijeno travnodjetelinskih smjesa nezrelo 14,96 kg + pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

25 30 35 40 45 50

Kukuruz 1,30 2,30 3,10 4,10 5,10 6,10

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,55 1,57 2,65 3,64 4,62 5,58

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 6,03 8,07 9,97 11,98 13,99 15,97

Osnovni obrok: sijeno leguminoza nezrelo 17,67 kg + pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

25 30 35 40 45 50

Kukuruz 0,00 0,00 0,50 1,50 2,70 3,70

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,86 1,89 2,76 3,72 4,59 5,53

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 5,00 6,03 7,40 9,36 11,44 13,38

Osnovni obrok: sijeno trava nezrelo 5 kg + paša + pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

25 30 35 40 45 50

Kukuruz 3,20 4,10 5,00 6,00 7,00 7,80

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,42 1,50 2,57 3,57 4,58 5,63

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 7,90 9,90 11,89 13,91 15,95 17,82

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 159

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 10 kg +sijeno trava nezrelo 9,17 kg + pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

25 30 35 40 45 50

Kukuruz 2,90 3,80 4,50 5,50 6,50 7,30

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,44 1,53 2,69 3,70 4,71 5,77

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 7,60 9,61 11,49 13,52 15,56 17,44

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 10 kg sijeno travnodjetelinskih smjesa nezrelo 10,6 kg + pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

25 30 35 40 45 50

Kukuruz 1,30 2,30 3,10 4,10 5,10 6,10

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,63 1,67 2,76 3,76 4,75 5,72

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 6,15 8,21 10,12 12,14 14,16 16,15

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 10 kg sijeno leguminoza nezrelo 12,5 kg + pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

25 30 35 40 45 50

Kukuruz 0,00 0,50 1,30 2,30 3,50 4,30

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,88 1,76 2,82 3,80 4,70 5,72

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,00 0,00 0,02 0,04 0,06 0,08

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 5,02 6,40 8,28 10,28 12,41 14,25

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 160

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 15kg + sijeno trava nezrelo 7,3kg + pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

25 30 35 40 45 50

Kukuruz 2,60 3,40 4,20 5,20 6,20 7,00

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,50 1,64 2,75 3,77 4,78 5,84

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 7,36 9,32 11,25 13,29 15,33 17,21

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 15 kg sijeno travnosjetelinskih smjesa nezrelo 8,4 kg + pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

25 30 35 40 45 50

Kukuruz 1,40 2,40 3,20 4,20 5,20 6,00

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,64 1,68 2,78 3,79 4,78 5,83

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 6,26 8,32 10,24 12,27 14,29 16,16

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 15 kg sijeno leguminoza nezrelo 10 kg + pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

25 30 35 40 45 50

Kukuruz 0,00 0,80 1,80 2,60 3,70 4,60

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,80 1,80 2,87 3,86 4,79 5,79

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 4,98 6,80 8,89 10,70 12,76 14,68

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 161

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 20kg + sijeno trava nezrelo 5,38kg + pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

25 30 35 40 45 50

Kukuruz 2,30 3,30 4,00 5,00 6,00 6,80

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,58 1,64 2,80 3,82 4,83 5,90

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 7,16 9,30 11,12 13,16 15,20 17,09

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 20 kg sijeno travnodjetelinskih smjesa nezrelo 6,2 kg + pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

25 30 35 40 45 50

Kukuruz 1,60 2,40 3,20 4,20 5,20 6,10

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,60 1,73 2,84 3,85 4,85 5,88

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 6,42 8,37 10,30 12,33 14,26 16,31

Osnovni obrok: kukuruzna silaža 20 kg; sijeno leguminoza nezrelo 7,33 kg + pivski trop 10 kg

Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara

25 30 35 40 45 50

Kukuruz 0,30 1,30 2,10 3,10 4,30 5,10

Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Sojina sačma 44 % 0,77 1,80 2,89 3,90 4,80 5,84

Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

Stočna kreda 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14

Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125

Ukupno koncentrat 5,25 7,30 9,21 11,24 13,37 15,23

Sijeno nezrelo ( košeno u ranoj optimalnoj fazi)

> Početak klasanja trave

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 162

> Početak pupanja leguminoze

> U travno djetelinskim smjesama kada je dominantna vrsta u optimalnoj fazi

Sijeno srednje zrelo – početak cvjetanja

Sijeno zrelo – stvaranje sjemena (kasno košeno)

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

Prilog 2: Evidencije na farmi

Praćenje količine mlijeka u stadu

KRAVA

ime i br.

Datum zadnjeg telenja

Datum zadnjeg pripusta

Servisno razdoblje

Datum zasušenja

Zasušena dana

Pasmina S/HF

Datum

Proizvodnja mlijeka po laktaciji

Ime: Oteljena: Otac:

Broj: Pasmina: Majka:

Broj

laktacije

Datum

telenja

Interval

telenja

Starost Laktacija

dana

Mlijeka

litara

Mast Protein Dnevni prosjek NAPOMENE

God Mj. % kg % kg litara %mast %protein

1.

2.

3.

4.

5.

6.

Životna proizvodnja

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 164

Kontrola kvaliteta mlijeka

KRAVA

ime i br.

Količina lit.

Ml. masti %

Proteini %

Somatske ćel. br.

Mikroorganizmi

NAPOMENA

Evidencija nabavke stočne hrane

Broj Datum Vrsta stočne hrane ili krmiva Količina Naziv i adresa/Ime i prezime

i registarski broj imanja

Uz evidenciju treba priložiti račun i deklaraciju. Od drugih imanja izjava o prodaji.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 165

REPRODUKCIONI KARTON KRAVE

________________ _______________ _______________

(IB KRAVE) (PASMINA) (DATUM ROĐENJA)

___________________ _______________________ ______________________

(LIN-REG. I IB OCA) (IB MAJKE) (DATUM IZLUČENJA)

OSJEMENJAVANJE REZULTATI KONTROLE STEONOSTI

TELJENJE Primjedba

God. Dan i mjesec

Ime i broj bika

Datum Nalaz

+ -

Datum Pol Reg. br. teleta

I

II

III

IV

I

II

III

IV

I

II

III

IV

I

II

III

IV

I

II

III

IV

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

Kalendar osjemenjavanja, zasušenja i teljenja

Osjemenjavanje

Kon

trol

a

JAN

Kon

trol

a

FEB

Kon

trol

a

MAR

Kon

trol

a

APR

Kon

trol

a

MAJ

Kon

trol

a

JUN

Zasušenje AVG SEP OKT NOV DEC JAN

Teljenje OKT NOV DEC JAN FEB MAR

22 01 22 01 22 01 22 01 22 01 22 01

23 02 23 02 23 02 23 02 23 02 23 02

24 03 24 03 24 03 24 03 24 03 24 03

25 04 25 04 25 04 25 04 25 04 25 04

26 05 26 05 26 05 26 05 26 05 26 05

27 06 27 06 27 06 27 06 27 06 27 06

28 07 28 07 28 07 28 07 28 07 28 07

29 08 01 08 29 08 29 08 29 08 29 08

30 09 02 09 30 09 30 09 30 09 30 09

31 10 03 10 31 10 01 10 31 10 01 10

01 11 04 11 01 11 02 11 01 11 02 11

02 12 05 12 02 12 03 12 02 12 03 12

03 13 06 13 03 13 04 13 03 13 04 13

04 14 07 14 04 14 05 14 04 14 05 14

05 15 08 15 05 15 06 15 05 15 06 15

06 16 09 16 06 16 07 16 06 16 07 16

07 17 10 17 07 17 08 17 07 17 08 17

08 18 11 18 08 18 09 18 08 18 09 18

09 19 12 19 09 19 10 19 09 19 10 19

10 20 13 20 10 20 11 20 10 20 11 20

11 21 14 21 11 21 12 21 11 21 12 21

12 22 15 22 12 22 13 22 12 22 13 22

13 23 16 23 13 23 14 23 13 23 14 23

14 24 17 24 14 24 15 24 14 24 15 24

15 25 18 25 15 25 16 25 15 25 16 25

16 26 19 26 16 26 17 26 16 26 17 26

17 27 20 27 17 27 18 27 17 27 18 27

18 28 21 28 18 28 19 28 18 28 19 28

19 29 19 29 20 29 19 29 20 29

20 30 20 30 21 30 20 30 21 30

21 31 21 31 21 31

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 167

Osjemenjavanje

Kon

trol

a

JUL

Kon

trol

a

AVG

Kon

trol

a

SEP

Kon

trol

a

OKT

Kon

trol

a

NOV

Kon

trol

a

DEC

Zasušenje FEB MAR APR MAJ JUN JUL

Teljenje APR MAJ JUN JUL AVG SEP

22 01 22 01 22 01 22 01 22 01 22 01

23 02 23 02 23 02 23 02 23 02 23 02

24 03 24 03 24 03 24 03 24 03 24 03

25 04 25 04 25 04 25 04 25 04 25 04

26 05 26 05 26 05 26 05 26 05 26 05

27 06 27 06 27 06 27 06 27 06 27 06

28 07 28 07 28 07 28 07 28 07 28 07

29 08 29 08 29 08 29 08 29 08 29 08

30 09 30 09 30 09 30 09 30 09 30 09

31 10 31 10 01 10 31 10 01 10 31 10

01 11 01 11 02 11 01 11 02 11 01 11

02 12 02 12 03 12 02 12 03 12 02 12

03 13 03 13 04 13 03 13 04 13 03 13

04 14 04 14 05 14 04 14 05 14 04 14

05 15 05 15 06 15 05 15 06 15 05 15

06 16 06 16 07 16 06 16 07 16 06 16

07 17 07 17 08 17 07 17 08 17 07 17

08 18 08 18 09 18 08 18 09 18 08 18

09 19 09 19 10 19 09 19 10 19 09 19

10 20 10 20 11 20 10 20 11 20 10 20

11 21 11 21 12 21 11 21 12 21 11 21

12 22 12 22 13 22 12 22 13 22 12 22

13 23 13 23 14 23 13 23 14 23 13 23

14 24 14 24 15 24 14 24 15 24 14 24

15 25 15 25 16 25 15 25 16 25 15 25

16 26 16 26 17 26 16 26 17 26 16 26

17 27 17 27 18 27 17 27 18 27 17 27

18 28 18 28 19 28 18 28 19 28 18 28

19 29 19 29 20 29 19 29 20 29 19 29

20 30 20 30 21 30 20 30 21 30 20 30

21 31 21 31 21 31 21 31

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

Literatura

1. Adamović, M.: Važniji aspekti siliranja kabaste i koncentrovane stočne hrane.

Savjetovanje „Tehnologija siliranja kabaste i koncentrovane stočne hrane“, Beograd,

1989.

2. Asaj, A.,: Higijena na farmi i u okolišu, Zagreb, 2003

3. Babnik, D., Verbič, J., Podgoršek, P., Jeretina, J., Perpar, T., Logar, B., Sadar, M.,

Ivanovič B.,: Priročnik za vodjenje prehrane krav molznic ob pomoči rezultatov

mlečne kontrole, Kmetijski Institut Slovenije, Ljubljana, 2006.

4. Bahtijarević, E.: Krmiva, krmne smjese i ishrana stoke, „Glas“ Banja Luka, 1982.

5. Barry P.J., Ellinger P.N., Hopkin J.A., Baker C.B.: Financial Management in

Agriculture, Interstate Publishers, Inc., Danville, Illinois, SAD, 2000.

6. Brinzelj, M., Caput, P., Čaušević, Z., Jurić, I., Krolik, G., Mužić, S., Nikolić, M.,

Petričević A., Srećković A., Steiner Z.: Stočarstvo, Školska knjiga, Sveučilište u

Zagrebu, Zagreb, 1991.

7. Bal, M.A., Coors, J.G., Shaver, R.D., : Impact of maturity of corn for use as silage in

the diets of dairy cows on intake, digestion and milk production. „Journal of Dairy

Science“, (80) 2497 – 2503, 1997.

8. CAC/RCP 57-2004: Code of hygienic practice for milk and milk products.

9. CAC/RCP 47-2001: Code of hygienic practice for the transport of food in bulk and

semi-packed food.

10. CAC/RCP 49-2001: Code of practice for source directed measures to reduce

contamination of food with chemicals.

11. CAC/RCP 54-2001: Codex Code of Practice on Good Animal Feeding.

12. CODEX STAN 206-1999: Codex general standard for the use of dairy terms.

13. Caput, P.: Govedarstvo, Celeber d.o.o., Zagreb, 1996.

14. Cherney, D.J.R., Cox, W.J., Corn forage fiber composition and in vitro digestibility as

influenced by nitrogen fertilization. Proceedings of the American Forage and

Grassland Council, 81-85 pp., 1992.

15. Čižek, I.: Proizvodnja krmnog bilja, Skripta, Zagreb, 1984.

16. Dakić, A., i suradnici: Sustav kontrole mlijeka u Hrvatskoj, Križevci, 2007

17. De Visser, H.,:Characterization of carbohydrates in concentrates for dairy cows.

Recent advences in animal nutrition, pp. 19-38, Nottingham University Press,

Nottingham, 1993.

18. Domaćinović, M., Antunović, Z., Mijić, P., Šoeranda, M., Kralik, D., Đidara, M.,

Zamić, K.: Proizvodnja mlijeka, Sveučilišni priručnik, Osijek, 2008.

19. European Commission-Agriculture Directorate-General: Risk management tools for

EU agriculture- with special focus on insurance, Working document:, 2001.

20. Feldhofer, S.,: Hranidba Goveda, Zagreb, 2004

21. Grbeša, D.,: Metode procjene i tablice kemijskog sastava i hranjive vrijednosti

krepkih krmiva, Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb, 2004

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 169

22. Grbeša, D.,: Preporuke u hranidbi mliječnih krava, Hrvatska mljekarska udruga,

Zagreb, 2012

23. Grubič, G., Adamović, M.,: Ishrana visokoproizvodnih krava, Institut PKB

Agroekonomik, Beograd, 1998.

24. Hardaker J.B., Huirne, R.B.M, Anderson J.R.: Coping with risk in agriculture, CAB

International, London, Velika Britanija, 1997.

25. Harwood, J., Heifner R., Coble, K., Perry, J., Somwaru, A.: Managing Risk in

Farming, Concepts, Research and Analysis, USDA, Economic Research Service

Report, Washington D.C., SAD, 1999.

26. Havranek, J., Rupić, V., : Mlijeko od farme do mljekare, Zagreb, 2003

27. Horrocks, R.D., Vallentine, J.F.: Harvested Forages, Academic Press, San Diego, 426

pp., 1999.

28. Ivanković, S.: Osnovi opće hranidbe i krmiva, Sveučilište u Mostaru, Mostar, 2006.

29. Janković, M.: Savremena ishrana krava, Kairos Sremski Karlovci, 2006

30. Johnson, L., Harrison, J.H., Hunt, C., Sinners, K., Dogget, C.G., Sapienza, D.:

Nutritive value of corn silage as affected by maturity and mechanical procesing a

contemporary review. Journal of Dairy Science (82), 2813 – 2825, 1999.

31. Josip, D.,: Ekonomika poljoprivrede, Školska knjiga, Zagreb, 2002

32. Jovanović, R.: Ishrana krava, Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet,

Novi Sad, 1998.

33. Kalivoda, M.: Krmiva, Školska knjiga, Zagreb, 1990.

34. Kalit, S., Kostelić, A., Štafa, Z., Feldhofer, S., Grgić, Z.: Kako postići kakvoću

svježeg sirovog mlijeka zadanu pravilnikom, Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb,

2000.

35. Katalinić, I., Pejaković, D., Brčić, J.,: Spremanje sjenaže, Zagreb, 2000.

36. Koedžikov, H., Kojnov, G., Lazarov, M., Maslinikov, M., : Rastenijevodstvo,

Državno izdatelstvo, Leneizdat, Sofia, 1971.

37. Latinović, D., Grubič, G., Koljajić, V., Lazarević, D., Trifunović, G.,: Selekcija,

ishrana i muznost goveda, NIP Student, Beograd, 1997.

38. Mario, Nj., Lari, H.,: Uprava poljoprivrednih gospodarstava, Skripta, 2003.

39. Maksimović, P., Milošević, M., Mladenović, Lj.: Krmno bilje i ishrana krava,

Agronomski fakultet Čačak, 1997.

40. Mišković, B.: Krmno bilje, Naučna knjiga, Beograd, 1986.

41. Mišković, B., Miladinović, M., Bačvanski, S., Vučetić, S., Čobić, T., Šibalić, I.:

Krmne biljke i silaža, Novi Sad, 1983.

42. Obračević, Č.,: Osnovi ishrane domaćih životinja, Naučna knjiga, Beograd, 1998.

43. Obračević, Č.,: Novi sistemi procenjivanja hranljive vrednosti stočne hrane, Poslovna

zajednica za proizvodnju stočne hrane, Zagreb, 1984.

44. Ocokoljić, S.: Leptiraste biljke u ishrani stoke, Naučna knjiga, Beograd, 1974.

USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (USAID/Sweden FARMA II)

PROIZVODNJA MLIJEKA Strana 170

45. Ocokoljić, S., Mijatović. M., Čolić, D., Bošnjak, D., Milošević, P.: Prirodni i sejani

travnjaci, Nolit, Beograd, 1983.

46. Pavlov, K., Jakimova, J.,: Furažno proizvodstvo, Državno proizvodstvo za

selskostopanska literatura, Sofia, 1982.

47. Petar, G.,: Ekonomika poljoprivrede, Golden marketing Tehnička knjiga, Zagreb,

2005.

48. Roth, G., Undersander, D. et.al.: Corn silage production, management and feeding,

Crop Science Society of America, 1995.

49. Stilinović, Z.,: Fiziologija probave i resorpcije u domaćih životinja, Školska knjiga,

Zagreb, 1993

50. Ševković, N., Rajić, I., Pribičević, C.,: Ishrana domaćih životinja, IRO Naučna knjiga,

Beograd, 1987.

51. Tumpej, M.: Higiensko pridobivanje mleka, Strokovna publikacija, Združenje

govedorejcev Slovenije, Domžale, 2002.

52. Zeremski, D.,: Ishrana goveda i proizvodnja mleka, Govedarstvo – monografsko delo,

Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1987.