15
8/4/2019 Profilaksa Oralnih Bolesti TEST PITANJA http://slidepdf.com/reader/full/profilaksa-oralnih-bolesti-test-pitanja 1/15 PROFILAKSA ORALNIH BOLESTI ISPITNA PITANJA 1. UVOD 1. Osnovni cilj preventivne stomatologije je da na osnovu savremenih naučnih  podataka o etiologiji oralnih obolenja: a) izleči sva oralna obolenja  b) preporu či i obezbedi primenu najefikasnijih proverenih mera i sredstava za njihovo spre čavanje c) preporuči terapijske mere 2. Primarna prevencija: a) podrazumeva koriš ćenje mera rane dijagnostike oralnih obolenja  b) koristi metode tehnike i sredstva da spre či pojavu bolesti c) koristi terapijske mere neophodne za nadoknadu oštećenih zubnih tkiva 3. Preventivna stomatologija je usmerena na : a) leč enja obolenja usta i zuba  b) spre čavanje pojave specifi čnih obolenja usta i zuba c) leč enje i protetska rehabilitacija orofacijalnog sistema 4. Preventivna stomatologija je najvećim delom usmerena na mere: a) primarne prevencije   b) sekundarne prevencije c) tercijerne prevencije 5. Zdravlje se može definisati kao: a) stanje potpunog fizi čkog i mentalnog i socijalnog blagostanja   b) stanje posle izle čeneja bolesti ili nekih drugih nedostataka c) odsustvo bolesti ili nekh drugih nedostataka 6. Koja od navedenih mera ne spada u profilakti čke? a) zalivanje fisura  b)fluorisanje vode za pi će c)mašinsko uklanjanje naslaga sa zuba 7. Koja od navedenih mera spada u profilaktičke? a) uklanjanje zubno g kamenca  b) fluorisanje kuhinjske soli c) kiretaža parodontalnih džepova

Profilaksa Oralnih Bolesti TEST PITANJA

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Profilaksa Oralnih Bolesti TEST PITANJA

8/4/2019 Profilaksa Oralnih Bolesti TEST PITANJA

http://slidepdf.com/reader/full/profilaksa-oralnih-bolesti-test-pitanja 1/15

PROFILAKSA ORALNIH BOLESTIISPITNA PITANJA

1. UVOD

1. Osnovni cilj preventivne stomatologije je da na osnovu savremenih naučnih podataka o etiologiji oralnih obolenja:

a) izleči sva oralna obolenja  b) preporuči i obezbedi primenu najefikasnijih proverenih mera i sredstava za

njihovo sp rečavanjec) preporuči terapijske mere

2. Primarna prevencija:a) podrazumeva korišćenje mera rane dijagnostike oralnih obolenja b) koristi metode tehnike i sredstva da spreči pojavu bolesti

c) koristi terapijske mere neophodne za nadoknadu oštećenih zubnih tkiva

3. Preventivna stomatologija je usmerena na :a) lečenja obolenja usta i zuba  b) sprečavanje pojave specifičnih obolenja usta i zubac) lečenje i protetska rehabilitacija orofacijalnog sistema

4. Preventivna stomatologija je najvećim delom usmerena na mere:a) primarne prevencije   b) sekundarne prevencijec) tercijerne prevencije

5. Zdravlje se može definisati kao:a)  stanje potpunog fizičkog i mentalnog i socijalnog blagostanja  b) stanje posle izlečeneja bolesti ili nekih drugih nedostatakac) odsustvo bolesti ili nekh drugih nedostataka

6. Koja od navedenih mera ne spada u profilaktičke?a) zalivanje fisura b)fluorisanje vode za pićec)mašinsko uklanjanje naslaga sa zuba

7. Koja od navedenih mera spada u profilaktičke?a) uklanjanje zubno g kamenca b) fluorisanje kuhinjske solic) kiretaža parodontalnih džepova

Page 2: Profilaksa Oralnih Bolesti TEST PITANJA

8/4/2019 Profilaksa Oralnih Bolesti TEST PITANJA

http://slidepdf.com/reader/full/profilaksa-oralnih-bolesti-test-pitanja 2/15

8. Koja je od ovih mera profilaktička?a) pravilna oralna higijena b)uklanjanje zubnog kamenca pomoću ultra zvukac)Pranje zuba medicinskim pastama

9. 

Preventivni ispun kao minimalno invazivni tretman kombinuje:a) Preventivu i terapiju b) Preventivu i profilaksuc) Profilaksu i terapiju

10. U p rofilaktičke mere spadaju:a) Primena tableta sa fluoridima b) Zalivanje fisura c) Fluorisanje vode za pićed) Lokalna ap likacija koncentrovanih fluorida

11. Visoko koncentrovani fluoridi se primenjuju kao:a) Preventivna mera b) Terapijska merac) Profilaktička mera

2.  BIOLOŠKI MEHANIZMI ZAŠTITE USNE DUPLJE

1.  Skup mehanizama koji učestvuju u održavanju i očuvanju oralnih struktura nazivase:

a)  oralna hemostaza b)  oralna homeostazac)  oralna flora

2.  Mere nespecifične zaštite oralnih tkiva su:a)  imunoglobulini klase IgG, Ig A I IgM b)  deskvamacija mobilnih epitelnih ćelijac)  fagociti i makrofagi

3.  Posteruptivna kalcifikacija gledji trajea)  nekoliko nedelja b)  nekoliko mesecic)  nekoliko godina

4.  Profilaktičkim merama se tretira :a)  duboka karijesna lezija b)   početna karijesna lezija gledjic)  karijesna lezija dentina

Page 3: Profilaksa Oralnih Bolesti TEST PITANJA

8/4/2019 Profilaksa Oralnih Bolesti TEST PITANJA

http://slidepdf.com/reader/full/profilaksa-oralnih-bolesti-test-pitanja 3/15

 5.  Profilaktičke mere za tretiranje početne karijesne lezije gledji su.

a)  uklanjane kamenca b)  zalivanje fisurac)   primena visokokoncentrovanih preparata fluorida

6.  Značajnu biološku ulogu u očuvanju gleđi imaju:a)  salivarni sekreti i elektroliti b)   puferski sistemic)  dentalni plak 

7.   Najgušće i najtvrdđe biološko tkivo ljudskog organizma jea)  kost b)  dentinc)  gleđ d)  cement

8.  Procesima demineralizacije gleđi se :a)  smanjuje interkristalni prostor  b)   povećava interkristalni prostor c)  nema promena

9.   Najveća koncentracija fluorida je na:a)   površini gledji b)  gledjnodentinskoj granicic)  svuda je ista

10. Procesima demineralizacije gleđi se :a)  smanjuje interkristalni prostor  b)   povećava interkristalni prostor c) nema promena

11.  U stadijumu „bele mrlje“ na gledji:a)   postoji jasno vidljiv kavitet b)  ne postoji kavitetc)   promene se vide na radiografskom snimku 

12. Lečenje početne karijesne lezije gledji je moguće:a)   primenom preventivno profilaktičkih mera b)   preparacijom kaviteta i postavkom ispunac)  zalivanjem fisura 

13. Intaknost površine gledji se održava :a)   biološkom ravnotežom procesa demineralizacije i reminralizacije b)   prisustvom plaka na površini zubac)  hemijskom kontrolom plaka

Page 4: Profilaksa Oralnih Bolesti TEST PITANJA

8/4/2019 Profilaksa Oralnih Bolesti TEST PITANJA

http://slidepdf.com/reader/full/profilaksa-oralnih-bolesti-test-pitanja 4/15

 

14. Procesi remineralizacije početne karijesne lezije se odigravaju u vidua)  reparacije kristalića hidroksiapatita oštećenih kiselinama b)  stvaranja novih kristala apatite gledji

c) 

ukjlanjanječvrstih i mekih naslaga sa zuba

3.  ZAŠTITNA ULOGA PLJUVAČKE

1.  Zaštita uloga p ljuvačke se ogleda u:a)  održavanju vlažnost i oralne sredine b)  funkciji samočišćenajac)  smanjenom lučenju

2.  Protektivna uloga pljuvačke se ogleda u:a) fizičkim , hemijskim i antibakterijskim svojstvima b) smanjenoj količini izlučene pljuvačkec) boji

3.  Kserostomija predstavlja stanje kada je količina izlučene p ljuvačke:a)  ispod 0,1 ml/min b)  ispod 0,7 ml/minc)  ispod 1,0 ml/min

4.  Količina izlučene pljuvačke :a)  zavisi od individualnih karakteristika svake osobe b)   Ne zavisi od individualnih karakteristika svake osobec)  Ista je za sve osobe

5.   Na stepen lučenja pljuvačke ne utiče:a)   pol b)  strahc)  konzumiranje duvanad)  nijedan odgovor n ije tačan

6.  Procenat vode u pljuvačci je oko:a)  40 % b)  70 %c)  99 %

7.  Procesi remineraliozacije su u direktnoj zavisnosti od:a)   prisustva mineralnih jona u pljuvačci b)   brzine lučenja pljuvačkec)  količine izlučene pljuvčke

Page 5: Profilaksa Oralnih Bolesti TEST PITANJA

8/4/2019 Profilaksa Oralnih Bolesti TEST PITANJA

http://slidepdf.com/reader/full/profilaksa-oralnih-bolesti-test-pitanja 5/15

8.  Postepeno oslobadjanje privremeno vezanog fluoride i kontinuirano prisustvo u pljuvački ima:

a)  kariostatičko dejstvo b)   potencira stvaranje karijesac)  nema značaja

9.  Hemijska zaštita pljuvačke ogleda se:a)  u povećanju kiselosti u usnoj duplji b)  u održavanju odredjene kiselosti u usnoj dupljic)  u povećanju baznost i

10.  Remineralizacija je u direktnoj zavisnosti od :a)   prisustva mineralnih jona u pljuvački b)  učestalosti pranja zubac)   prisutnih kariogenih mikroorganizama

4. 

ORALNA FLORA, DENTALNI PLAK 1.   Najveće promene u oralnoj flori dešavaju se :

a)  neposredno po rodjenju b)  uporedo sa nicanjem zubac)  sa gubitkom svih zuba

2.   Najveća koncentracija bakterija prisutna je na:a)  na površinama zuba i na dorzalnoj površini jezika b)  na sluzokoži obrazac)  na sluzokoži nepca

3.  Flora koronarnog dentalnog plaka, sluzokože jezika i subgingivalnog plaka se:

a)  ne razlikuje b)  značajno razlikujec)   ponekada se razlikuje

4.  Voda čini :a)  oko 80 % dentalnog plaka b)  oko 20 % dentalnog plakac)  oko 50 % dentalnog plaka

5.   Na mikrobiološki sastav dentalnog plaka mogu uticati:a)  zrelost dentalnog plaka b)  stanje oralnog zdravljac)  količina unete tečnosti

Page 6: Profilaksa Oralnih Bolesti TEST PITANJA

8/4/2019 Profilaksa Oralnih Bolesti TEST PITANJA

http://slidepdf.com/reader/full/profilaksa-oralnih-bolesti-test-pitanja 6/15

6.  Profesionalno uklanjanje dentalnog plaka je od posebne važnosti:a) kao rutinska intervencija u obezbeđivanju oralnog zdravlja b) zbog motivacije pacijenta i stvaranja boljih uslova za održavanje oralne

higijenec) zbog inhibicije adherencije plaka na površinu gleđi

7. Uklanjanje mekih naslaga sa zuba ne vrši se: a) Visokoturažnom bušilicom  b) Profilaktičkom pastomc) Četkicom u spororotirajućem kolenjakud) Vazdušnom abrazijome) Ultrazvučnim aparatom

8. Detekcija plakaa) služi da pacijentima ukaže na mesta gde je p lak akumuliran b) služi da terapeutu ukaže na mesta gde je plak akumuliranc) radi se svaki put pre uklanjanja naslaga

9. Dentalni plak je:a) lako uočljiv golim okom b) teško uočljiv golim okomc) neuočljiv golim okom

10. Sredstva za bojenje plaka se nalaze u obliku:a) rastvora  b) tabletac) želea

11. Eritrozin u vidu tableta prebojava plak:a)  intezivno ljubičasto b)  ružičastoc)  fluorescentno

5.  PROFILAKTIČKE MERE U PREVENCIJI KARIJESA IPARODONTOPATIJA

1.  Profilaktička mera u sprečavanju karijesa je:a)   plombiranje zuba uz štednju zubne supstance b)  ispiranje parodontalnih džepova vodenim mlazomc)   preventivno plombiranje zuba

Page 7: Profilaksa Oralnih Bolesti TEST PITANJA

8/4/2019 Profilaksa Oralnih Bolesti TEST PITANJA

http://slidepdf.com/reader/full/profilaksa-oralnih-bolesti-test-pitanja 7/15

2.  Profilaktička mera u sprečavanju karijesa nije:a)  zalivanje fisura b) pranje zuba pastama sa fluoromc) lokalna aplikacija visokokoncentrovanih fluorida

3. 

Profilaktička mera u spre

čavanju karijesa je:a)   pranje zuba medicinskim pastama

 b) lokalna aplikacija visokokoncentrovanih fluoridac) pranje zuba pastama koje sadrže fluoride

4.   Na kojoj profilaktičkoj meri se zasniva specifična prevencija karijesa?a)  hemijskoj kontroli plaka b)  zalivanju fisurac)  ranoj dijagnostici i terapiji karijesa

5.  Profilaktičke mere u prevenciji karijesa su:a)  svakodnevna kućna oralna higijena b)  aplikacija visokokoncentrovanih preparata fluoridec)  zalivanje fisura

6.  Profilaktičke mere u prevenciji parodontopatija su:a)   pranje zuba pastama koje sadrže fluoride b)   profesionalno uklanjanje mkih i čvrstih naslagac)  fluorisanje vode za piće 

7.  Profilaktička mera u prevenciji parodontopatija nije:a)  fluorsanje vode za piće b)   profesionalno uklanjanje mekih naslaga c)   profesionalno uklanjane čvrstih naslaga 

8.  Profesionalno uklanjanje mekih i čvrstih naslaga je profilaktička mera u prevenciji:

a)   povreda b)  ortodontskih nepravilnosti c)   parodontopatija

9.  Specifična prevencija parodontopatija se zasniva na:a)  ranoj dijagnozi i terapiji parodontopatija b)   profesionalnom uklanjanju čvrstih i mekih naslagac)  lokalnoj aplikaciji visokokoncentrovanih preparata fluoride

10. Profilaktička mera u prevenciji parodontopatija je:a)  korekcija neadekvatnih ispuna i sanacija karijesnih zuba b)  fluorisaanje vode za pićec)  svakodnevno pranje zuba pastama koje sadrže fluoride

Page 8: Profilaksa Oralnih Bolesti TEST PITANJA

8/4/2019 Profilaksa Oralnih Bolesti TEST PITANJA

http://slidepdf.com/reader/full/profilaksa-oralnih-bolesti-test-pitanja 8/15

6.  PROFESIONALNA PRIMENA VISOKOKONCENTROVANIHPREPARATA FLUORIDA

1.  Koja metoda primene fluorida ne spada u profilaktičke?a) primena tableta sa fluorom

 b)mašinsko uklanjanje naslaga sa zuba profilaktičkim pastamac)lokalna aplikacija visoko koncentrovanih fluorida

2.  Broj serijskih aplikacija visokokoncentrovanih fluorida zavisi od:a)godina starosti b)rizika za nastanak karijesac)korišćenja četkice za zube

3.  Visoko koncentrovani fluoridi mogu se primenjivati kod dece:a) Uzrasta 2-3 godine b) Uzrasta 5-6 godina c) Uzrasta 7-8 godina

4.  Visoko koncentrovani fluoridi primenjuju se u obl iku:a) Fluorisanja vode za piće b) Želea i lakova za premazivanje zuba c) Rastvora za svakodnevno ispiranje ustad) Fluorisane kuhinjske solie) Profilaktičkih pasti

5. Pri lokalnoj aplikaciji koncentrovanih fluorida, glavna reakcija koja seodigrava na površini zuba je:

a) stvaranje kalcijum fluorida b) stvaranje fluorhidroksiapatitac) remineralizacijad) porast pH 

6. Preparate koji sadrže fluoride u koncentracijama od 10000-20000 ppma) pacijenti mogu da koriste jednom nedeljno kod kuće b) može aplikovati isključivo zdravstveni radnik u ambulantnim uslovima c) pacijenti koriste po potrebid) treba korist iti samo kod dece starije od 7 godina

7. Rastvorima sa visokim koncentracijama fluorida treba premazivati zube:a)  2 minuta b)  4 minutac)  6 minutad)  3 minuta

Page 9: Profilaksa Oralnih Bolesti TEST PITANJA

8/4/2019 Profilaksa Oralnih Bolesti TEST PITANJA

http://slidepdf.com/reader/full/profilaksa-oralnih-bolesti-test-pitanja 9/15

8. U slučaju akutnog trovanja fluoridima u stomatološkoj ordinaciji potrebno jea)  izazvati povraćanje b) pacijentu dati mlekoc) pacijentu dati vodud)  hitno transportovati pacijenta do bolnice ili ambulante

9. Lokalna aplikacija visokokoncentrovanih fluoridea) radi se svim pacijentima bez obzira na krijes rizik  b) radi se svim pacijentima a u zavisnosti od karijes rizikac) radi se samo deci do 10 god. života

10. Profilaktičke paste su:a) sve paste sa fluroidima b) sve paste sa više od 1500 ppm fluorac) paste koje ne sadrže fluoride

11. Koliko serijskih aplikacija visokokoncentrovanih fluorida je potrebno uraditi u toku jedne godine kod osoba sa visokim karijes rizikom

a) 1 serijska aplikacija b) 2 serijske aplikacijec) 3-4 serijske aplikacije 

12. Vrednost 1 ppm predstavlja:a)  mg F/l tečnosti b)  mg F/ml tečnostic)  g F/kg

7.  HEMIOPROFILAKSA ORALNIH BOLESTI

1.  Opravdanost upotrebe hemioprofilaktičkih sredstava je u :a)   baktericidnom delovanju  b) mikrobiološkoj etiologiji kari jesa i parodontop atijac) mehaničkom ispiranju bakterija iz usta

2.  Jedan od mehanizama dejstva hemioprofilaktičkih sredstava je:a) onemogućavanje sazrevanja dentalnog plaka b)  selektivno bakteriostatično dejstvo na S.mutansc)  antienzimsko dejstvo na bakterije

3.  Jedan od mehanizama dejstva hemioprofilaktičkih sredstava je:a)  selektivno baktericidno dejstvo na Gram pozitivne koke b)  sijalogeno delovanjec)  modifikacija ekologije dentalnog plaka

Page 10: Profilaksa Oralnih Bolesti TEST PITANJA

8/4/2019 Profilaksa Oralnih Bolesti TEST PITANJA

http://slidepdf.com/reader/full/profilaksa-oralnih-bolesti-test-pitanja 10/15

4.  Hemioprofilaktička sredstva dovode do:a)  trajne izmene sastava oralne flore  b) inhibicije metabolizma i rasta bakterijad)  stimulacije lučenja pljuvačke

5. Biološka aktivnost hemioprofilaktičkih sredstava traje:d)   pola sata posle ispiranja

e)  više od 24 časa posle ispiranjac) nekoliko sati posle ispiranja usta 

6. Najefikasnije sredstvo za hemijsku kontrolu plaka je:a)  triklozan b)  dinatrijumfosfatc)  hlorheksidin

7. Zbog farmakodinamskog dejstva preporučuje se ispiranje ustahlorheksidinom:

a)   jedanput dnevno b)  svaki drugi danc)  dva puta dnevno

8.  Hemioprofilaktička sredstva indikovana su:a) Za svakodnevnu upotrebu b) Strogo ind ividualnoc) Mesečnu i godišnju redovnu hemioprofilaksu

9. Dejstvo hlorheksidina je : a)   baktericidno  b) bakteriostatičkoc) u nižim koncentracijama bakteriostatičko a u visokim koncentracijama

 baktericidnod) nijedan od navedenih odgovora nije tačan

10. Najveći antimikrobni potencijal poseduju:a)  katjonska hemioprofilaktička sredstva b)  anjonska hemioprofilaktička sredstvac)  nejonska hemioprofilaktička sredstva

11. Triklozan spada u:a)  katjonska hemioprofilaktička sredstva b)  anjonska hemioprofilaktička sredstvac)  nejonska hemioprofilaktička sredstva

Page 11: Profilaksa Oralnih Bolesti TEST PITANJA

8/4/2019 Profilaksa Oralnih Bolesti TEST PITANJA

http://slidepdf.com/reader/full/profilaksa-oralnih-bolesti-test-pitanja 11/15

12. Hlorheksidin spada u:a)  katjonska hemioprofilaktička sredstva b)  anjonska hemioprofilaktička sredstvac)  nejonska hemioprofilaktička sredstva

8.ZALIVANJE FISURA

1.  Indikacije za zalivanje fisura su:a)  zdrava, duboka fisura bez obzira na prisutan karijes na drugim površinama b) zdrava, duboka i uska okluzalna fisurac) fisura sa početnim karijesom

2.  Zalivanje fisura je:a)  terapijska mera b)   preventivna merac) profilaktička mera

3.  Zalivanje fisura spada u mere:a)  sekundarne prevencije b)   primarne prevencijec)  tercijarne p revencije

4.  Zalivanje fisura indikovano je na:a) Stalnim molarima b) Stalnim premolarimac) Mlečnim molarima

5.  Zalivanje fisura kontraindikovano je kod:a) Početne karijesne lezije b) Zdravog fisurnog sistemac) Pigmentisane fisured) Minimalne karijesne lezije 

6.  Kao materijali za zalivanje fisura ne koriste se:a) Kompoziti b) Amalgamic) Glas jonomer cementid) Kompomeri

7. Adhezija kompozitnih zalivača fisura sa gleđi je  :a)makromehanička b)mikromehaničkac)kombinovana (makro i mikromehanička)d)hemijska i mikromehanička

Page 12: Profilaksa Oralnih Bolesti TEST PITANJA

8/4/2019 Profilaksa Oralnih Bolesti TEST PITANJA

http://slidepdf.com/reader/full/profilaksa-oralnih-bolesti-test-pitanja 12/15

8. Preventivni kompoz itni ispun:a) je kompozitni ispun koji se postavlja nakon što se ukloni isključivo karijesu delu fisure a preventivna ekstenzija izvrši malim okruglim borerom krozfisure nezahvaćene karijesom b) je kompozitni ispun koji se postavlja nakon što se ukloni isključivo karijes

u delu fisure a zatim ceo fisurni sistem prekrije zalivačemc) je kompozitni ispun koji se postavlja ukoliko preparacija ne prelazi gleđno-

dentinsku granicu

9. Nagrizanje gleđi mlečnih zuba kiselinom pre aplikovanja kompozitnog zalivača fisuratreba da traje:

a)  30 sek  b)  60 sek c)  90sek 

10. Nagrizanje gleđi stalnih zuba ortofosfornom kiselinom pre aplikovanja kompozitnogzalivača sa fluorom treba da traje:a) 15 sek  b) 30 sek c) 90 sek 

11. Zalivanje fisuraa) radi se samo na mlečnim zubima b) radi se samo na stalnim zubimac) može se raditi i na stalnim i na mlečnim zubima

12. Zalivanje fisuraa) nije potrebno raditi u područ jima gde se voda fluoriše b) nije potrebno raditi kod dece niskog karijes rizikac) optimalno je uraditi odmah po nicanju zuba

13. Kod pacijenata sa visokim karijes rizikom treba obaviti zalivanje jamica i fisura:a)  isključivo na prvim stalnim molarima b)  na svim stalnim molarimac)  na svim karijes predilekcionim mestima

9.  INTRAORALNI ŠTITNICI

1. Intraoralni štitnik  treba:a)  da prekriva sve grizne površine zuba b)  da prekriva sve grizne površine zuba osim površina zuba u nicanju koji još nisu

dostigli okluzalnu ravanc)  da pređe oko 2 milimetra na gingivu u forniksud)  da pređe oko 4 milimetra na gingivu u forniksu

Page 13: Profilaksa Oralnih Bolesti TEST PITANJA

8/4/2019 Profilaksa Oralnih Bolesti TEST PITANJA

http://slidepdf.com/reader/full/profilaksa-oralnih-bolesti-test-pitanja 13/15

2. Intraoralni štitnik uvek se postavljaa.  na zube gornje vilice izuzev malokluzija III klase b.  na zube donje vilicec.  na zube one vilice koju pacijent izabere

3. Intraoralni štitnici treba da budu izrađeni od:a)  rezilijentnih materijala

 b)  krutih materijalac)  neelastičnih materijala

4.  Štitnici predstavljaju:a)  aparate koji sprečavaju nastanak karijesa b)  aparate koji služe za prevenciju povreda maksilofacijalne regije i oralnih

strukturac)  aparate koji koriguju ortodontske nepravilnosti

5.   Na osnovu funkcije i načina nošenja št itnici mogu biti:a)  intraoralni b)  ekstraoralnic)  nijedan odgovor n ije tačan

6.  Intraoralni štitnici služe prvenstveno za:a) prevenciju povreda maksilofacijalne regije b) prevenciju povreda zubac) prevenciju povreda usana i vilica

7. Intraoralni štitnici za zube:a) razdvajaju meka tkiva usana i obraza od tvrdih zubnih tkiva b) rasporedjuju dejstvo sile na obe vilice c) sprečavaju prelome karijesnih zuba

8. Štitnik za zube mora se pružati najmanje do:a) oko 6 mm u forniksu b) oko 2 mm sa palatinalne stranec) distalnih površina prvog stalnog molara u gornjoj vilici

9. Jedina prednost gotovih štitnika za zube je:a) nemogućnost govora b) mogućnost izbora bojec) dostupnost i mala cena

10. Štitnik za zube koji ima najviše prednosti je:a) gotovi štitnik  b) polugotovi štitnik c) individualni št itnik 

Page 14: Profilaksa Oralnih Bolesti TEST PITANJA

8/4/2019 Profilaksa Oralnih Bolesti TEST PITANJA

http://slidepdf.com/reader/full/profilaksa-oralnih-bolesti-test-pitanja 14/15

11. Individualni štitnici za zube se izrađuju :a) od lateksa ili polivinil hlorida (PVC) b) od različitih vrsta akrilatac) vakumiranjem razmekšalih PVC ili silikonskih ploča

10. PROFILAKTIČKE MERE U PREVNCIJI ORTODONTSKIHNEPRAVILNOSTI

1.  Zadatak preventivne ortopedije je da:a)  da blagovremenim i malim terapijskim zahvatima koriguje ili

zaustavi formiranje ortodontskih nepravilnosti b)  da primenom odredjenih preventivnih mera i aktivnosti stvori

optimalne uslove za pravilan razvitak organa za žvakanjec)  da terapijskim merama koriguje ortodontske nepravilnosti

2.  Zadatak interceptivne ortopedije je :a)  da terapijskim merama koriguje ortodontske nepravilnosti b)  da primenom odredjenih preventivnih mera spreči nastanak 

ortodonskih nepravilnostic)  da blagovremenim i malim terapijskim zahvatima koriguje ili

zaustavi formiranje ortodontskih nepravilnosti

3.  Loše navike koje dovode do ortodontskih anomalija je moguće sprečiti:a)  štitnicima za zube b)  ortodontskom i vestibularnom pločomc)  terapijskim merama

4.  Brušenjem mlečnih zuba se.a)  koriguje prinudni zagrižaj b)  sprečava nastanak karijesac)  sprečavaju povrede zuba

5.  Korigovanje prinudnog zagrižaja je moguće:a)  zalivanjem fisura b)   brušenjem mlečnih zubac)  sanacijom karijesnih zuba

6.  Čuvari prostora se koriste da:a)  spreče nastanak povreda b)  da očuvaju bezubi prostor c)  da uspostave kontakt sa susednim zubima

Page 15: Profilaksa Oralnih Bolesti TEST PITANJA

8/4/2019 Profilaksa Oralnih Bolesti TEST PITANJA

http://slidepdf.com/reader/full/profilaksa-oralnih-bolesti-test-pitanja 15/15

7.  U odnosu na način retencije u usnoj duplji čuvari prostora mogu biti:a)  fiksni b)   polufiksnic)  mobilni

8. 

Pokretničuvari prostora se upotrebljavaju ako:a)  nedostaje jedan zub

 b)  nedostaje nekoliko ili više zubac)  ne nedostaju zubi 

9.  Čuvari prostora koji se najčešće preporučuju su:a)  fiksni b)   polufiksnic)   pokretni

10. Korigovanje obrnutog preklopa je moguće:a)  čuvarima prostora b)  vežbama špatulomc)  štitnicima za zube

Zaokružiti tačne odgovore ( jedan, dva ili sve)

LITERATURA ZA POLAGANJE ISPITAKNJIGA:M. Vulović i saradnici:„PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA“Poglavlja:

3. BIOLOŠKI MEHANIZMI ZAŠTITE USNE DUPLJE- celo poglavlje, (str.: 35 – 68 )

5. STRATEGIJE ZA OČUVANJE I UNAPREDJENJA ORALNOG ZDRAVLJA- Profesionalno uklanjanje plaka kamenca i konkremenata ( str.:176)- Primena štitnika u prevenciji povreda zuba (str.: 183 – 189)

8. FFLUORIDI I ORALNO ZDRAVLJE- Lokalna primena fluorida u prevenciji karijesa ( str.:257 – 265 )

10. PROFILAKTIČKE MERE U PREVENCIJI ORALNIH BOLESTI- Celo poglavlje (str.: 293 – 308)

12. PREVENTIVNA I INTERCEPTIVNA ORTOPEDIJA- Celo poglavlje (str.: 329 – 339)