Perioperacijska antibiotska profilaksa u ortopediji

Marko Bergovec, dr.med.

Katedra za ortopedijuMedicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Perioperacijska antibiotska profilaksa u ortopediji

PAPDA ili NE

Kada ?Što i koliko ?Do kada ?

AntibiotikKada? Što i koliko? Do kada ?

Practice variation in perioperative antibiotic use in Japan. Int J Qual Health Care. 2004.

– u Japanu nema standardnog pristupa glede perioperacijske antimikrobne profilakse

– preporuka: “evidence-based” pristup i na nacionalnom i na institucijskom nivou

AntibiotikKada? Što i koliko? Do kada ?

The practice of perioperative antibiotic prophylaxis in eight German hospitals. Infection. 2002.

– nije jasno definirano kada treba ordinirati antibiotik perioperacijski, kao niti kada početi i prekinuti davati

AntibiotikKada? Što i koliko? Do kada ?

Antibiotic prophylaxis for patients with joint prostheses. Ned TijdschrTandheelkd. 2005.

– u Nizozemskoj kandidati za PAP mogu biti samo bolesnici s smanjenim obrambenim mehanizmima

– PAP se daje i kod ugradnje TEP kuka

Povijest

1950-te:– povećanje incidence infekcija pri perioperacijskoj

uporabi antibiotika (!)

1960-te:– prospektivne studije: perioperacijski antibiotici IPAK

smanjuju broj infekcija !

Povijest

1970-ih: klasifikacija infekcija

• neposredno po operaciji– posljedica kontaminacije tijekom operacije

• 6-24 mjeseca po operaciji– mala inokulacija– organizam niske virulencije

• hematogenim putem– u bilo koje vrijeme

Danas

• infekcije kirurške rane (surgical site infection) su na drugom mjestu nozokomijalnih infekcija (25%)

Redukcija perioperacijskih infekcija

Infekcija ovisi o:– broju bakterija u op. rani– virulenciji bakterija u op. rani– bolesnikovoj sposobnosti eliminacije bakterija– operiranom tkivu (vaskularizacija)

Metode redukcije infekcija:– priprema bolesnika– svesti mogućnost kontaminacije na mogući minimum– antibiotici (kao posljednja mjera)

Redukcija perioperacijskih infekcija

Kontaminacija u op. sali

– epidermis– koža: standardno pranje OK– folikuli dlaka, žljezde ?

– zrak– sterilnost zraka ?– “laminar flow”

Redukcija perioperacijskih infekcija

Kontaminacija u op. sali

– rukavice– nakon 3 sata – probušene ?

– zaštitna odijela, maske ?– “sauger”

– veliki volumen zraka ?

Redukcija perioperacijskih infekcija

Kontaminacija u op. sali

– drugo– strana tijela u rani (šavi, OSM, endoproteze)– drenovi– kretanje po sali– operacijska tehnika, operacijski tim

OPERATER

OSOBLJE (x2, x3...)

Antibiotik – KADA ?

• poznavanje vremena vršne koncentracije antibiotika

– većina antibiotika ~ 20-60 minuta

• cilj:– učinkovita koncentracija antibiotika u serumu i u tkivu

Antibiotik – KADA ?

Dati intravenozno, 20-60 minuta prije op. reza !

U slučaju esmarcha, antibotik se mora dati5-10 minuta prije pritezanja esmarcha !

Nakon op. reza – KASNO !!!Nakon operacije – PREKASNO !!!

Antibiotik – ŠTO ?

• poznavanje mikroorganizama i antibiotika

• antibiotik:• učinkovit (baktericidno / bakteriostatiski)• adekvatno vrijeme poluraspada• netoksičan• jeftin

– Staphylococcus aureus– Staphylococcus epidermidis– Streptococcus– drugi G+ mikroorganizmi– Proteus– Pseudomonas– E. coli– Enterococcus– ............

Najčešći mikroorganizmi

70-90%

Antibiotici

• cefalosporini• cefazolin (cef. 1.gen) - Kefzol 1-2 g iv.• cefuroxime (cef. 2.gen) - Ketocef

• u slučaju alergije• klindamicin - Klinicin, Dalicin• vankomicin - Edicin, Vancocin

• MRSA• vankomicin

Antibiotik – DO KADA ?

• poznavanje vremena polueliminacije antibiotika• način infekcije

• jedna preoperacijska doza• više od jedne doze se preporuča u slučajevima:

• dužina trajanja operacije prelazi dvostruko vrijeme polueliminacije antibiotika

• značajnijeg gubitka krvi tijekom operacije

• konsenzus: maksimalno do 24 sata poslijeoperacijski (dok se ne odstrane drenovi NE)

Antibiotik

• cefazolin - 2-5 sati• cefuroxime - 3-4 sata• klindamicin - 3-6 sati• vancomicin - 6-12 sati

Operacije

• endoproteze: DA• osteosintetski materijal: DA (?)

• meka tkiva: NE• artroskopije: NE

Antibiotik lokalno ?

• ispiranje rane DA

• antibiotici lokalno• prema principu: ako već ne koriste, bar ne škode• nema kliničke studije koja potvrđuje korist

• koštani cement s antibiotikom (1981. gentamicin)• eksperimentalni modeli: DA• drugi problemi (temperatura cementa, slabljenje

cementa, alergije)• u praksi: ?

Paramedicina

• utjecaj farmaceutske industrije

• rezistentni mikroorganizmi

Zaključak

• perioperacijska antibiotska profilaksa u “čistoj” ortopediji nije indicirana ukoliko se ne radi o zahvatu visokog rizika– endoproteze, osteosintetski materijal– bolesnici s višim rizikom (diabetes, poodmakla dob, imunosup.)

• ordinirati antibiotik 20-60 min prije op. reza• jedna doza je dovoljna

– maksimalno do 24 sata poslijeoperacijski

• antibiotik izbora: cefazolin, 1-2g, iv.– u slučaju alergije klindamicin ili vankomicin (!)