PRIRUČNIK - mektebdzematpotok.weebly.commektebdzematpotok.weebly.com/uploads/1/1/1/5/11153573/prirucnik_za... · PRIRUČNIK ZA POLAZNIKE MEKTEBA SEDMI RAZRED Hfz. Fahir ef. Arnaut

PRIRUČNIK

ZA

POLAZNIKE

MEKTEBA

SEDMI RAZRED

Hfz. Fahir ef. Arnaut

Zenica, 2018. godina

PLAN I PROGRAM IZ-e

SADRŽAJ GRADIVA ZA SEDMI RAZRED

• 6. imanski šart

• Obrada ostalih 8 sifata

• Šerijat

• Ef‘alu mukellefin

• Propisi o čišćenju:

• Mustehabi u namazu

• Dženaza-namaz

• Period Emevijskog hilafeta

• Svojstva vjernika:

• čvrsto vjerovanje

• iskrenost i istinoljubivost

• pravednost

• vjernost i pouzdanost

• strpljivost i ustrajnost

• samilost i praštanje

• poslušnost i briga o roditeljima

• pomaganje rodbine,

• Džihad

• Period Abbasijskog hilafeta

• Dova poslije namaza

• Dove dženaze-namaz

• Sura Kadr

• Sura Alek

1

ŠESTI IMANSKI ŠART – KADER

❖ Šesti imanski šart glasi:

"ve bil-kaderi hajrihi ve šerrihi minellahi teala – i

vjerujem u Božije određenje, bilo dobro ili zlo."

❖ Božije određenje razumijevamo ovako:

"Allah dž.š. je stvoritelj svega. On određuje; kako, kada,

gdje i šta će se dogoditi. Što hoće to biva, a što neće ne

može ni biti."

❖ Sudbina ili određenje (kader) svih stvorenja zapisana je u

'Levhi mahfuzu'.

❖ Naučnici su otkrili da se sve u kosmosu i prirodi odvija po

odrđenim pravilima – zakonima, koje oni nazivaju

'prirodni zakoni', a mi kažemo da je to Allahov kader –

određenje.

❖ Allah dž.š. koji je Svemoćan i Koga krasi 'iradet – potpuna

slobodna volja', poklonio je čovjeku djelimičnu slobodnu

volju i mogućnost izbora – irade džuz'ijju.

❖ Zato što čovjek ima djelimičnu slobodnu volju, odgovoran

je za svoja djela i na ovom i budućem svijetu.

❖ Čovjek ne može da pravda svoje postupke Allahovoim

određenjem - kaderom, iz razloga što imamo djelimičnu

slobodnu volju i odgovoran je za svoja djela.

❖ Čovjek nikada u potpunosti neće moći razumjeti tajnu

Božijeg određenja.

Pitanja:

1. Kako glasi šesti imanski šart?

2. Kako razumijevamo Allahovo određenje?

3. Ima li čovjek slobodnu volju i mogućnost izbora?

4. Ima li smisla Allahova nagrada i kazna?

5. Može li se grijeh pravdati kaderom?

6. Kako se dijele Allahova svojstva – sifati?

2

ALLAHOVA DŽ.Š. SVOJSTVA - SIFATI

❖ Svevišnjeg Allaha spoznajemo preko Njegovih najljepših

svojstava – sifata, kojih ima 14, i Njegovih lijepih imena

''el-esma'ul-husna'', kojih ima 99.

❖ Svojstva Allaha dž.š. dijelimo na dvije grupe:

1. Essifātu-zzātijje: svojstva Allahovog bića ili lična

Allahova svojstva,

2. Essifātu-ssubūtijje: svojstva Allahovog savršenstva.

❖ Essifātu-zzātijje: svojstva Allahovog bića su:

- Bog ima i postoji- vudžūd,

- Bog je jedan- vahdānijet,

- Bog je oduvijek i zauvijek- kidem i bekā,

- Bog nije ničemu sličan muhālefetun lil havādīsī,

- Bog sam po sebi opstoji- kijāmun bi nefsihī,

❖ Essifatu-ssubutijje: svojstva Allahovog savršenstva su:

- Bog živi svojim vječitim životom- hajāt,

- Bog sve zna- ilm,

- Bog sve čuje- sem,

- Bog sve vidi- besar,

- Bog sve svojom voljom čini- irādet,

- Bog je svemoćan- kudret,

- Bog govori svojim božanskim govorom- kelām,

- Bog sve stvara, održava i rastvara- tekvīn.

❖ Vlastito Božije ime je Allah. Onaj ko shvati Allahova

imena, ući će u Džennet.

Pitanja:

1. Kako spoznajemo Allaha dž.š.?

2. Kako se dijele Allahova svojstva – sifati?

3. Nabroj svojstva Allaha dž.š.?

4. Koje je vlastito ime Božije?

3

ŠERIJAT

❖ Šerijat je islamski vjerozakon, ili skup propisa po kojima

se vladaju muslimani i muslimanke.

❖ Cilj šerijata jeste da zaštiti život, vjeru, čast, porodicu i

imetak svakog čovjeka.

❖ Šerijatski propisi obuhvataju sve oblasti ljudskog života.

Šerijat ili šerijatski propisi se dijele na dvije oblasti:

- ibadat; propise koji regulišu odnos između Boga i

čovjeka, npr. namaz, post, zekat, hadždž ....

- muamelat; propise koji obuhvataju odnose među

ljudima, npr. bračno i porodično pravo, nasljedno

pravo, trgovina....

❖ Šerijat ima svoje izvore, iz kojih se uzimaju propisi. Izvori

šerijata su:

- Kur'an; posljednja Božija objava data Muhammedu a.s.

Kur'an je zapisan u Mushafu.

- Sunnet; sve što je Muhammed a.s. rekao, radio,

preporučio i šutnjom odobrio. Sunnet je zapisan u

mnogim knjigama od kojih su najpoznatije Sahih

Buharije i Muslima.

- Idžma; saglasnost islamskih učenjaka po nekom

pitanju.

- Kijas; analogija – donošenje novih propisa na temelju

postojećih sličnih rješenja.

Pitanja:

1. Šta je šerijat?

2. Šta je cilj šerijata?

3. Na koje oblasti se dijeli šerijat?

4. Koji su izvori šerijata?

4

EF‘ALU MUKELLEFIN

❖ Ef 'ālu mukellefīn su šerijatom propisana djela obaveznika.

❖ Obaveznik – mukellef je svaka punoljetna i umno zdrava

osoba.

❖ Djela obaveznika mogu biti: fard, vadžib, sunnet, mekruh

i haram.

❖ Fard je stroga obaveza da se nešto radi, a dijeli se na:

- fardi ajn; strogo ličnu obavezu, npr., izvršavanje

osnovnih islamskih dužnosti: kelime-i-šehadeta,

namaza, posta, zekata, hadždža,

- fardi kifaje; kolektivna (zajednička) obaveza, npr.

klanjanje dženaze namaza, izgradnja bolnica,

puteva, odbrana domovine...

❖ Ko negira neku fard obavezu, prestaje biti musliman, a ko

je iz lijenosti izostavlja, ali ne negira, veliki je griješnik.

Neizvršavanje fard obaveza je grijeh za koji slijedi kazna.

❖ Vadžib je obaveza koju je Allah dž.š. naredio ali ne tako

strogo kao fard, npr. klanjati vitr i bajram namaz, zaklati

kurban, davati sadekatul-fitr.

❖ Razlika između farda i vitra ogleda se u tome što onaj ko

negira neku fard obavezu, prestaje biti musliman, dok onaj

ko negira neku vadžib obavezu, ne prestaje biti musliman,

mada čini veliki grijeh.

❖ Sunnet je sve ono što je Muhammed a.s. rekao, radio,

preporučio i šutnjom odobrio. Dijeli se na:

- sunneti muekkede; pritvrđeni sunnet, tj. sunnet kojeg

je Muhammed a.s. redovno izvršavao i nije

izostavljao, npr. klanjati sabahske, podnevske,

akšamske sunnete i podnevske i jacijske sunsunnete,

klanjati namaz u džematu, učiti ezan i ikamet....

5

- sunneti gajri muekkede; nepritvrđeni sunnet, tj.

sunnet kojeg je Muhammed a.s. ponekad izostavljao,

npr. klanjati ikindijske i jacijske sunnete, postiti

ponedjeljkom i četvrtkom.

❖ Spominje se i podjela sunneta na:

- mendub; ono što je Muhammed a.s. redovno radio,

- mustehab; ono što je pohvalno raditi, jer je i

Muhammed a.s. to radio,

- mubah; ono što je dozvoljeno raditi.

❖ Mekrūh je sve ono što je pokuđeno raditi. Dijeli se na:

- mekrūhi tahrīmen; mekruh blizak haramu, npr.

izostavljati vadžibe,

- mekrūhi tenzīhen; obični mekruh, npr. rasipati vodu

prilikom abdesta ili gusula, ne oprati ruke nakon jela,

izostavljati sunnete....

❖ Musliman se treba čuvati mekruha, jer namjerno činjenje

takvih djela je grijeh.

❖ Harām je sve ono što je Allah dž.š. strogo zabranio da se

radi. Ko negira nešto što je haram, prestaje biti musliman.

Ko ne negira haram radnje, ali ih čini, veliki je griješnik.

Haram je neizvršavati sve ono što je farz, konzumirati

alkohol, drogu, svinjsko meso, kockanje, blud, krađa...

❖ Mufsid su djela, radnje i postupci koji kvare vjerske

obrede, npr. glasan smijeh u namazu kvari abdest i namaz,

jelo kvari post, izostavljanje nekog rukna kvari obred ....

Pitanja:

1. Šta su ef'alu-mukellefin?

2. Kako se dijele ef'alu-mukellefin?

3. Objasni svaku radnju mukellefa i navedi primejr?

4. Šta je mufsid?

6

PROPISI O ČIŠĆENJU

❖ Allah dž.š. voli one ljude koji se čiste.

❖ Muhammed a.s. je govorio da je čistoća dio vjere.

❖ Musliman ne može obaviti namaz i još neke druge obrede,

dok ne odstrani određene nečistoće i ne izvrši propisano

čišćenje.

❖ Čišćenje može biti:

- čišćenje od nečiste materije – hubsa,

- čišćenje od nečistog stanja – hadesa,

❖ Hubs – nečiste materije su:

- nečistoće koje izlaze iz ljudskog ili životinjskog

tijela, posebno preko intimnih mjesta,

- alkohol i sve od psa i svinje.

❖ Hades – nečisto stanje može biti:

- mali hades; to je stanje bez abdesta,

- veliki hades; stanje hajza, nifasa i džunupluka.

❖ Hubs – nečiste materije se odstranjuju uglavnom čistom

vodom i higijenskim sredstvima, ili struganjem,

potiranjem, trljanjem, tj. na najbolji mogući način kojim će

se postiči čistoća tijela.

❖ Mali hades prestaje uzimanjem abdesta, a veliki hades

prestaje nakon kupanja (gusula).

Pitanja:

1. Kakvo čišćenje može biti?

2. Šta je hubs?

3. Šta je hades?

4. Kako se odstranjuje hubs?

5. Kako prestaje mali i veliki hades?

7

GUSUL

❖ Gusul je propisano kupanje muslimana i muslimanki u

određenim situacijama.

❖ Gusul mora izvršiti:

- žena nakon prestanka hajza ili nifasa,

- džunub osoba nakon intimnog odnosa ili izbacivanje

sjemena u snu ili javi.

❖ Hajz je period čišćenja (materice), koji se javlja kod svake

punoljetne žene svakog mjeseca, i traje od 3 do 10 dana.

❖ Nifas je period čišćenja kod žena, koji se javlja nakon

poroda, a traje najviše 40 dana.

❖ Džunub osoba su:

- muškarac i žena nakon intimnog odnosa,

- osoba kod koje dođe do izlaska sjemena u snu ili javi.

❖ Dužub osobama i ženama u hajzu i nifasu, sve dok se ne

okupaju, zabranjeno je:

- klanjati i postiti,

- učiti Kur'an ili ga doticati bez omota,

- ulaziti u džamiju i obilaziti oko Kabe.

Džunub osoba smije zapostiti, ali se treba što prije

okupati, i smije vršiti intimni odnos.

Žena u hajzu i nifasu smije učiti Kur'an napamet, ali ne

smije imati intimni odnos.

❖ Džunub osoba prije izvršavanja određenih obreda, a žena

nakon prestanka hajza i nifasa, treba da se okupaju.

❖ Ukoliko kod žena hajz ne prestane nakon 10 dana, a nifas

nakon 40 dana, takvo stanje se naziva – istihaza. Žena će

se okupati, ali će imati status sahibi-uzura, tj. za svako

namasko vriejme uzimat će novi abdest.

8

❖ Gusul se uzima čistom vodom, i ima 3 šarta:

- isprati usta i grlo (gargareh)

- isprati nos (istinšak)

- oprati čitavo tijelo, da nigdje ne ostane suho (gasli

vudžud).

❖ Muhammed a.s. je uzimao gusul na sljedeći način:

- prvo bi uzeo abdest, bez pranja nogu,

- zatim bi oprao čitavo tijelo počevši od glave i desnog

ramena,

- i na kraju bi oprao desnu, pa lijevu nogu, do iznad

članaka.

❖ Nije stroga obaveza, nego je sunnet uzeti gusul:

- petkom, prije džume

- uoči bajrama,

- prilikom oblačenja ihrama.

❖ Ukoliko nema vode za gusul, ili su uslovi nemogući za

gusul, uzet će se tejemmum.

Pitanja:

1. Šta je gusul?

2. Ko mora uzeti gusul?

3. Šta je hajz, a šta nifas?

4. Šta je istihaza?

5. Za koju osobu kažemo da je džunub?

6. Šta je zabranjeno džunub osobi i osobi sa hajzom i nifasom?

7. Koji su šarti gusula?

8. Kako je gusul činio Muhammeda a.s.?

9. Kada je sunnet uzeti gusul?

10. Šta radi osoba koja nema vode za gusul?

9

MUSTEHABI U NAMAZU

❖ Obzirom da je namaz razgovor sa Allahom dž.š., tom

obredu treba pristupiti krajnje ozbiljno. Treba izvršiti

temeljito sve pripreme za namaz, a sam namaz obavljati

pažljivo.

❖ Mustehabi u namazu su pohvalne radnje, koje je lijepo

činiti kako bi naš namaz bio što ljepši, a nagrada potpunija.

❖ Mnogo je namaskih mustehaba, a neki od njih su:

- ustati na noge i stupiti u saff, kada mujezin kaže:

hajje ʻale-ssalāh,

- prilikom početnog tekbira, muškarci da dodirnu

palčevima resice svojih ušiju,

- na kijamu gledati u mjesto sedžde,

- na ruku’u gledati u nožne prste,

- na sjedenju gledati u krilo,

- prilikom predaje selama gledati u ramena,

- pri spuštanju na sedždu prvo spustiti koljena, pa

dlanove,

- sustezati se od kašlja, i podrigivanja,

- sustezati se zijevanja, ili ne otvarati usta prilikom

zijevanja, ili ako se ne može spriječiti zijevanje,

prekriti usta gornjim dijelom šake.

❖ Izvršavanjem mustehaba vjernik izgleda mnogo skrušeniji

a njegov namaz ljepši.

Pitanja:

1. Šta su mustehabi u namazu?

2. Navedi nekoliko mustehaba u namazu?

3. Šta se postiže izvršavanjem mustehaba u namazu?

10

DŽENAZA NAMAZ

❖ Dženaza namaz je poseban namaz koji se klanja za umrlu

osobu.

❖ Dženaza namaz se može klanjati samo osobi koja je;

- umrla,

- musliman,

- okupana,

- umotana u kefine

- i nalazi se ispred džemata.

❖ Smrt treba da utvrde stručna lica, a ona nastupa

prestankom rada srca i mozga.

❖ Musliman je svaka osoba koja je kelime-i-šehadetom

posvjedočila svoju pripadnost islamu, pa makar i velike

grijehe činila.

❖ Gusul – kupanje umrle osobe treba da vrše stručne i

osposobljene osobe. Muškarac kupa muškarce, a žena

žene.

❖ Kefini (ćefini) su platna u koja se umotavaju umrli. Ne

smiju biti šiveni, a najbolje je da su bijele boje.

❖ Ne kupa se niti se umotava u kefine samo šehid, osoba koja

je svoj život žrtvovala u odbrani vjere i domovine.

❖ Mejt (umrla osoba) treba da se nalazi ispred džemata.

Izuzetno se može klanjati dženaza namaz u odsustvu koja

se naziva 'dženāzetul-gā'ib – dženaza odsutnom'.

❖ Dženaza namaz ima 2 farza: kijam (stajanje) i 4 tekbira, a

može se klanjati samo u džematu za imamom.

❖ Dženaza namaz se klanja na sljedeći način:

- imam stane naspram prsa ili glave umrlog, a

muktedije, po mogućnosti u najmanje tri saffa,

11

- nakon prvog tekbira uči se subhaneke, sa dodatkom

VE DŽELLE SENĀ'UKE, prije - VE LĀ ILĀHE GAJRUKE,

- izgovori se drugi tekbir i uče salavati 'allahumme

salli i allahumme barik',

- izgovori se treći tekbir i uči dženazetska dova,

- a zatim se izgovori četvrti tekbir i preda selam na

desnu i lijevu stranu.

❖ Nijeti se srcem a potvrđuje riječima na sljedeći način:

NEVEJTU EN USALLIJE LILLĀHI TEʻĀLĀ SALĀTEL-

DŽENĀZETI SENĀ'EN LILLĀHI TEʻĀLĀ VE SALEVĀTEN

ʻALE-NNEBIJI VE DUʻĀ'EN LI –

- za odraslu mušku osobu: HĀZEL-MEJJITI,

- za odraslu žensku osobu:HĀZIHIL-MEJJITETI,

- za malodobnu mušku osobu: HĀZE-SSABIJJI,

- za malodobnu žensku osobu: HĀZIHI-SABIJJETI,

MUSTAKBILEL-KIBLETI IKTEDEJTU BI HĀZEL-

IMĀMI ALLĀHU EKBER.

❖ Imam tekbire uči u sebi, a muktedije ponavljaju. Ruke se dižu

samo pri izgovoru početnog tekbira.

❖ Lijepo je da prisutni halale umrlom ukoliko postoje neke

međusobne razmirice.

❖ Lijepo je prisustvovati i ukopu umrlog, i nad njegovim mezarom

proučiti nešto iz Kur'ana, kao i dovu nakon ukopa.

❖ Muslimanima je dozvoljeno posjetiti mezar umrlog kad god žele,

i lijepo je da nazovu selam i prouče dovu i neku suru iz Kur'ana.

Pitanja:

1. Šta je dženaza namaz?

2. Kome se klanja dženaza?

3. Kako se klanja dženaza?

4. Kako se zanijeti dženaza namaz?

5. Šta je lijepo proučiti na mezaru umrlog?

6. Da li je dozvoljeno posjetiti mezarje?

12

DOVE DŽENAZE NAMAZ

❖ Suština dženaze namaza jeste dova koju učimo za umrlu

osobu. Kod nas je tradicija da se uči sljedeća dova:

- ALLĀHUMMᵉA-ĠFIR LI HAJJINĀ VE MEJJITINĀ

VE ŠĀHIDINĀ VE ĠĀIBINĀ

VE KEBĪRINĀ VE ṢAĠĪRINĀ

VE ẔEKERINĀ VE UNSĀNĀ.

- ALLĀHUMME MEN ᵉAHJEJTEHŪ MINNĀ

FE ᵉAHJIHĪ ʻALEL-ISLĀMI,

VE MEN TEVEFEJTEHŪ MINNĀ

FE TEVEFFEHŪ ʻALEL-ĪMĀN.

- VE ḤUṢṢA HĀẔEL-MEJJITE,

(ZA ŽENSKU OSOBU: HAẔIHIL - MEJJITETE)

BI-RREVHI VE-RRĀHATI VE-RRAHMETI

VEL-MAĠFIRETI VE-RRIDVĀN.

- ALLLĀHUMME IN KĀNE MUHSINEN

FE ZID FĪ IHSĀNIHĪ,

(ZA ŽENSKU OSOBU:

IN KANET MUHSINETEN FE ZID FĪ IHSANIHĀ)

- VE IN KĀNE MUSĪ'EN FE TEDŽĀVEZ ʻANHU

VE LEḲḲIHIL-EMNE

(ZA ŽENSKU OSOBU:

VE IN KANET MUSĪˈETEN

FE TEDŽAVEZ ʻANHĀ VE LEḲḲIHEL-EMNE)

VEL-BUŠRĀ VEL-KERAMETE VE-ZZULFĀ .

BI RAHMETIKE, JĀ ERHAME-RRĀHIMĪN!

❖ Ova dova se uči za odrasle umrle osobe. Ko ne zna ovu

dovu, može učiti:

- Kunut dovu

- ili dove na kraju sjedenja; allahumme rabbena atina fi-

ddunja … i rabbena-gfir li…

13

- ili neku drugu dovu u kojoj moli za umrlog, a ako to ne

zna, može svojim riječima moliti za oprost grijeha.

❖ Po učenju islama, malodobna djeca su bezgriješna. Zato se

u dovi za njih, ne uči za oprost grijeha, jer ih oni i nemaju,

nego se moli da ta dječica budu naši zagovornici, da budu

uzrok velike nagrade i ulaska u Džennet. Dova za

malodobne umrle osobe glasi:

- ZA MUŠKO DIJETE:

- ALLĀHUMME-DŽʻALHU LENĀ FEREṬAN,

- ALLĀHUMME-DŽʻALHU LENĀ EDŽREN VE ZUHRĀ,

- ALLĀHUMME-DŽʻALHU LENĀ ŠĀFIʻAN, MUŠEFFEʻAN

JEŠFEʻU LENĀ JEVMEL-ḲIJĀMETI


- ZA ŽENSKO DIJETE:

- ALLĀHUMME-DŽʻALHĀ LENĀ FEREṬAN,

- ALLĀHUMME-DŽʻALHĀ LENĀ EDŽREN VE ZUHRĀ,

- ALLĀHUMME-DŽʻALHĀ LENĀ ŠĀFIʻATEN,

MUŠEFFEʻATEN

TEŠFEʻU LENĀ JEVMEL-ḲIJĀMETI


Pitanja:

1. Šta je suština dženaze namaz?

2. Kako glasi dženazetska dova za odrasle osobe?

3. Šta može učiti onaj ko ne zna dženazetsku dovu?

4. Šta molimo u odvi za malodobne umrle osobe?

5. Kako glasi dova za malodobne umrle osobe?

14

DŽIHAD

❖ Džihad je svaki vid truda i borbe, svim dozvoljenim

sredstvima, u ime Allaha dž.š., a na korist muslimana.

❖ Vjera islam nije samo srčano vjerovanje, nego i djelovanje.

❖ Allah dž.š. kaže u Kur’anu:

"I reci : Trudite se! Allah će trud vaš vidjeti, a i Poslanik

Njegov i vjernici…." (Tevba, 105.)

❖ Muhammed a.s. je rekao:

"Jak vjernik bolji je i draži Allahu od slabog vjernika, a u

obojici je dobro. Teži onome što će ti koristiti, traži pomoć

od Allaha i nemoj očajavati..."

❖ Mada riječ džihad označava svaki vid truda, njome se

naziva i oružana borba i trud za odbranu vjere, života, časti,

porodice, imovine i domovine. Osobe koje učestvuju u

takvom džihadu se zovu mudžahidi. Oni mudžahidi koji se

istaknu u borbi nazivaju se gazije, a oni koji svoje živote

žrtvuju, nazivaju se šehidi.

❖ Muhammed a.s. je kazivao da je najbolji džihad reći istinu

u lice nepravednom vladaru.

❖ Muhammed a.s. je kazivao da je džihad i borba protiv

svojih strasti i čuvanje od onoga što je Allah dž.š. zabranio.

❖ Muslimanima je dozvoljen samo odbrambeni rat, i to da

uzvrate u onoj mjeri u kojoj im je nepravda nanesena.

Pitanja:

1. Šta je džihad?

2. Šta se još označava sa riječi džihad?

3. Ko je mudžahid, ko gazija a ko šehid?

4. Kakav je džihad najbolji?

5. Kakav je rat dozvoljen muslimanima?

15

PERIOD EMEVIJSKOG HILAFETA

❖ Emevije su prva dinastija u islamu, koju je osnovao

Muavija ibn Sufjan.

❖ Vladali su od 661. do 750. godine, tj. 89 godina, i za to

vrijeme dali su 14 halifa, od kojih su nakon Muavije

najpoznatiji: Velid I, Abdul-Melik, Omer ibn Abdul-Aziz.

❖ Emevije su proširile islamsku državu i uredili njenu

organizaciju i administraciju.

❖ Uveli su državni novac, poštu i matičnu službu, izgradili

pomorsku flotu.

❖ Izgradili su mnoge džamije, medrese, puteve, bolnice.

❖ Glavni grad je bio Damask u Siriji.

❖ Najveća greška Emevija je ubistvo Poslanikovog a.s.

unuka Husejna r.a., na Kerbeli.

❖ U vrijeme Emevija, u periodu od 710. do 712. godine,

muslimani su osvojili Pirinejsko poluostrvo (Španija i

Portugal).

❖ Nakon dolaska na vlast dinastije Abasija, Emevije su

nastavile vladati Pirinejskim poluostrvom, gdje su

muslimani ostali sve do 1492. godine.

Pitanja:

1. Ko su Emevije i ko ih je osnovao?

2. Koliko godina su vladali i koje su halife najpoznatije?

3. Kakav je doprinost dinastije Emevija?

4. Koja je najveća greška Emevija?

5. Gdje su Emevije nastavile vladati, nakon smjene od strane

Abasija?

16

PERIOD ABBASIJSKOG HILAFETA

❖ Abasije su druga dinastija u islamu, koju je osnovao Abbas

es-Sefāh. Svoje porijeklo vežu za amidžu Allahovog

Poslanika a.s., Abbas ibn Abdul-mutalliba.

❖ Vladali su od 750. do 1517.godine, tj. 764 godine, kada ih

je zamijenila dinastija Osmanlija.

❖ Abasije su dale 54 halife, od kojih su najpoznatiji: Ebu

Džafer el-Mensur, Harun er-Rešid i Me'mun.

❖ Proširili su islamsku državu ka istoku, dali veliki doprinos

procvatu islamske nauke, kulture i civilizacije.

❖ Izgradili su mnogo džamija i medresa, a najpoznatije

visokoškolske ustanove iz tog vremena su Bejtul-hikmeti

(Kuća mudrosti), Nizamija i Mustensirija u Bagdadu.

❖ U vrijeme Abasija živjeli su i djelovali najizrazitiji

islamski učenjaci: Ebu Hanife, Malik, Šafija, Ahmed ibn

Hanbel, Havarizmi, Razi, Ebu Hamid el-Gazali....

❖ Izgrađene su mnoge biblioteke, fabrika papira,

astronomski opservatoriji i druge obrazovne i kulturne

insitucije.

❖ Sve grane privrede bile su izuzetno razvijene.

❖ Najpoznatiji grad je bio Bagdad. Dugo vremena bio je

glavni grad, a pored njega glavni gradovi u doba Abasija

bili su još: Enbara, Samarra i Kairo.

Pitanja:

1. Ko su Abasije i za koga vežu porijeklo?

2. Koliko godina su vladali i koliko halifa dali?

3. Kakav je doprinos Abasija?

4. Reci nešto o kulturi, nauci i privredi u vriejme Abasija?

5. Koji su glavni gradovi u doba Abasija?

17

SVOJSTVA VJERNIKA

❖ Po učenju vjere islama, čovjek se sastoji od tijela i duše.

Tijelo je stvoreno od zemlje, a duša je dar Allaha dž.š.,

udahnut u tijelo.

❖ Duša daje život tijelu. Dušom čovjek vjeruje, misli, pamti,

osjeća, voli....

❖ Zadatak svakog čovjeka na ovome svijetu jeste, da svoju

dušu ukrasi plemenitim svojstvima.

❖ Allah dž.š. kaže u Kur'anu:

''Uspjet će samo onaj ko je očisti, a bit će izgubljen onaj

ko je na stranputicu odvodi!'' (Šems, 9-10)

❖ Muhammed a.s. je kazao:

''Poslan sam da usavršim moral kod ljudi.''

❖ Lijepa svojstva koja vjernik treba razvijati kod sebe,

nazivaju se 'ahlaki hamide', a neka od njih su: čvrsto

vjerovanje, iskrenost, pravednost, vjernost i pouzdanost,

strpljivost i ustrajnost, samilost i praštanje, darežljivost,

blagost i dr.

❖ Loša svojstva kojih se treba čuvati, nazivaju se 'ahlaki

zemime', a neka od njih su: neznanje, oholost, zavidnost,

mržnja, pohlepa, škrtost, neposlušnost roditeljima, i sl.

Pitanja:

1. Reci nešto o duši?

2. Koji je čovjekov zadatak na ovom svijetu?

3. Šta kaže Allah dž.š. o čišćenju duše?

4. Šta je rekao Muhammed a.s. o svojoj misiji?

5. Kako se zovu lijepa a kako loša svojstva?

6. Navedi neka lijepa svojstva?

7. Navedi neka loša svojstva?

18

ČVRSTO VJEROVANJE

❖ Iman je vjerovanje u Allaha dž.š. i meleke, objave,

poslanike, Sudnji dan i Allahovo određenje.

❖ Mjesto imana – vjerovanja je u srcu (duši), i vjerovanje

treba da bude iskreno i čvrsto. Čvrsto uvjerenje ili

ubjeđenje naziva se jekin.

❖ Sve poslanike krasilo je čvrsto vjerovanje u Allaha dž.š., i

bili su spremni podnostiti velike nevolje, ali se vjerovanja

nisu odricali.

❖ Muhammed a.s. i ashabi su bili godinama izloženi

uznemiravanju, vrijeđanju i fizičkom zlostvaljanju od

strane nevjernika, ali se nisu odricali vjere.

❖ Kada su Muhammedu a.s., ponudili vlast, novac, žene,

imetak i ključeve Kabe, on je odgovorio.

''I kada bi mi dali Sunce u desnu ruku, a Mjesec u lijevu

ruku, da bi se zauzvrat odrekao islama, nikada to ne bih

uradio!''

❖ Čvrsto vjerovanje treba biti odlika svakog vjernika.

Vjerovanja se ne treba odricati nikada i nizašto na ovome

svijetu.


''Jekin je cijeli iman. ''

''Najbolje djelo kod Allaha je iman – vjerovanje, u kojem

nema sumnje.''

Pitanja:

1. Šta je iman?

2. Gdje je mjesto imana?

3. Šta je jekin?

4. Kaži nešto o jekinu poslanika?

5. Šta je Muhammed a.s. rekao o jekinu?

19

ISKRENOST I ISTINOLJUBIVOST

❖ Iskrnost se naziva – ihlas, a istinoljubivost – sidk.

❖ Biti iskren znači da sve što radimo radimo isključivo radi

Allaha, bez licemjerstva i pretvaranja.

❖ Biti istinoljubiv znači voliti istinu, kazivati samo istinu i

boriti se za istinu.

❖ Allah dž.š. kaže u Kur'anu u drugom ajetu sure Zumer:

''Mi ti, doista, objavljujemo Knjigu, pravu istinu, zato se

klanjaj samo Allahu, iskreno Mu ispovijedajući vjeru!''


''O vjernici, bojte se Allaha i budite s onima koji su

iskreni!'' (Tevba, 119.)


''Djela se cijene prema namjerama i svakom čovjeku

pripada ono što namjerava...''

''Reci istinu makar gorka bila!''

❖ Vjernik se treba čuvati licemjerstva i pretvaranja, jer će

licemjeri biti kažnjeni teškom kaznom.

❖ Vjernik može sakriti istinu samo u ratu, da pomogne

muslimanima i zavara neprijatelja, ili u miru kako bi

izmirio dva brata muslimana, ili u braku sakriti određene

stvari, koje nisu grijeh, kako bi se izbjegla svađa i sačuvao

brak.

Pitanja:

1. Kako se naziva iskrenost a kako istinoljubivost?

2. Kaži nešto o iskrenosti i istinoljubivosti?

3. Šta Allah dž.š. kaže o iskrenosti i istinoljubivosti?

4. Šta Muhammed a.s. kaže o iskrenosti i istinoljubivosti?

5. Kada vjernik može sakriti istinu?

20

PRAVEDNOST

❖ Pravda se naziva – adl, a pravedno postupanje i suđenje, tj.

provođenje pravde, naziva se – kist.


''Uistinu Allah naređuje pravdu, dobročinstvo, i da se

bližnjima udjeljuje, a zabranjuje razvrat i sve što je

odvratno i nasilje; On vas savjetuje da pouku primite.''

(En-Nahl, 90)

''O vjernici, budite uvijek pravedni, svjedočite Allaha radi,

pa i na svoju štetu ili na štetu roditelja i rođaka, bio on

bogat ili siromašan, ta Allahovo je da se brine o njima…!''

(En-Nisa’, 135.)

❖ U hadisi-kudsiji, Allah je rekao:

''O robovi Moji, Ja sam Sebi zabranio zulum (nepravdu), i

među vama sam je učinio zabranjenom, pa nemojte biti

nepravedni jedni prema drugima.''

❖ Vjernik treba da bude pravedan prema sebi i drugima, i

nikada ga mržnja prema nekome, ne smije odvesti u

nepravdu.

❖ Posebno je vrijedna pravednost kod onih koji vlast

obnašaju, jer oni imaju priliku da preko zakona pravdu u

zajednici provode.

❖ Treba se čuvati dove onih kojima je učinjena nepravda, jer

Allah dž.š. dove takvih ljudi uslišava.

Pitanja:

1. Šta Allah džš. Kaže o pravednosti?

2. Šta Muhammed a.s. kaže o pravednosti?

3. Prema kome vjernik treba biti pravedan?

4. Kod koga je pravda posebno važna?

21

VJERNOST I POUZDANOST


''i koji o povjerenim im amanetima i obavezama svojim

brigu brinu,'' (Mu'minun, 8.)

❖ Vjernika treba da krasi povjerenje, tj. da vodi brigu o

svemu onome što mu se povjeri.

❖ Vjernik treba biti onaj u koga se ima pouzdanja, i koji ne

smije prevariti niti izdati.

❖ Muhammed a.s. je bio tako povjerljiv i pouzdan da je još u

mladosti dobio nadimak El-Emin – povjerljivi, pouzdani.

❖ Dok je živio u Mekki, mnogi nevjernici su ostavljali svoje

dragocjenosti kod njega. Iako ga nisu slijedili, znali su da

ih neće iznevjeriti.

❖ Muhammed a.s. je kazao:

''Nema imana onaj ko ne ispunjava preuzete obaveze, niti

ima imana onaj ko ne drži obećanje.''

❖ Muhammed a.s. nas je upoznao da su nepovjerenje i

nepouzdanost osnovne odlike licemjera – munafika.

❖ Muhammed a.s. je jedne prilike upitao prisutne:

''Hoćete li da Vas obavijestim o tome ko je vjernik? Vjernik

je onaj kome ljudi mogu povjeriti imetke i živote. Musliman

je onaj od čijeg su jezika i ruku mirni drugi muslimani..''

Pitanja:

1. Reci nešto o vjernosti i pouzdanosti?

2. Koji je nadimak Muhammeda a.s.?

3. Čija odlika su nepovjerenje i nepouzdanost?

4. Ko je vjernik po riječima Muhammeda a.s.?

22

STRPLJIVOST I USTRAJNOST

❖ Allah dž.š. je rekao u Kur’anu da će nas stalno dovoditi u

iskušenja na razne načine, kako bi se pokazala čvrstina

našeg vjerovanja. Zato lijepe odlike svakog vjernika

trebaju biti strpljivost - sabur i ustrajnost - istikāmet.

❖ Strpljivost i ustrajnost su potrebni u činjenju dobrih djela i

čuvanju od zabranjenih djela, a posebo je potrebna

strpljivost u momentu velikih nesreća.

❖ Allah dž.š. kaže u Kur’anu da će samo strpljivi uspjeti, da

je u strpljivosti lijek i spas, i da On voli strpljive.

❖ Ustrajnost je najbolja u činjenju dobrih djela makar djela

bila neznatna, jer Allah voli kada vjernik čini dobro djelo

stalno, makar ono malo bilo.

❖ Svi poslanici su najbolji uzori strpljenja i ustrajnosti.

Iskušani su teškim iskušenjima ali su ostali ustrajni u vjeri

i strpljivi na tim nedaćama.

❖ Naš poslanik Muhammed a.s., je primjer strpljivosti i

ustrajnosti. Imao je jako teško djetinjstvo, a kasnije u

misiji, 23 godine nizala su se razna iskušenja: fizičko

zlostavljanje u toku misije, gubitak voljenih osoba, hidžra,

ratovi, ali sve je izdržao i svakome ko je primio islam, sve

halalio.


''Strpljivost je ključ spasa.''

Pitanja:

1. Zašto nam je potreban strpljivost i ustrajnost?

2. U čemu nam je potrebna strpljivsot i ustrajnost?

3. Ko su najbolji primjeri strpljivosti i ustrajnosti?

4. Šta je rekao Muhammed a.s. o strpljivosti?

23

SAMILOST I PRAŠTANJE

❖ Allah dž.š. je u Kur'anu opisan mnogim lijepim svojstvima

i imenima, a najčešće se spominju Njegova imena Er-

Rahman – svemilosni i Er-Rahim – Milostivi.

❖ Kao što je Allah dž.š. samilostan i milostiv prema svim

stvorenjima, i od vjernika se traži da bude samilostan i da

prašta nanesene mu uvrede.

❖ Allah dž.š. u Kur'anu opisuje vjernike kao one koji jedni

drugima preporučuju praštanje – merhamet.


''Praštanje je Allahovo svojstvo i On voli praštanje.''

''Ko nema samilosti prema drugom, neće se ni njemu

smilovati.''

❖ Poslanici su najbolji primjeri samilosti i praštanja.

❖ Muhammed a.s. se smilovao i oprostio sve ono što su mu

nevjernici činili dok je živio u Mekki, i kada je oslobodio

Mekku, kazao im je svima: ''Idite, slobodni ste!''

❖ Vjernik treba biti milostiv prema svim dobrim ljudima,

makar i ne bili vjernici i prema svim živim bićima.

❖ Posebno vjernik treba biti milostiv prema vjernicima, jer

su vjernici kao jedno tijelo, ako jedan dio tijela oboli,

čitavo tijelo osjeća bol.

Pitanja:

1. Kako je Allah najčešće opisan u Kur'anu?

2. Šta je Muhammed a.s. rekao o praštanju i samilosti?

3. Ko su najbolji primejri samilosti i praštanja?

4. Prema kome vjernik treba biti posebno milostiv?

24

POSLUŠNOST I BRIGA O RODITELJIMA

❖ Često se u Kur'anu odmah nakon pokornosti Allahu dž.š.,

naređuje poslušnost roditeljima, čak i onima koji nisu

vjernici. Jedino im ne dugujemo poslušnost u stvarima

koje su grijeh.

❖ Čovjek se rađa kao najslabašnije biće, i njegovi roditelji,

posebno majka, vode veliku brigu o njegovom odrastanju,

zdravlju, odgoju i obrazovanju.

❖ Zbog svega navedenog i mi treba da vodimo brigu o

roditeljima, posebno ako su bolesni pa im treba njega, ili

siromašni pa im treba pomoć.


''Neka je sram čovjeka koji doživi starost jednog ili oba

roditelja pa svojim dobročinstvom prema njima ne zasluži

džennet.''

''Allahovo zadovoljstvo je u zadovoljstvu roditelja, a

Allahova srdžba je u srdžbi roditelja.''

❖ Posebnu pažnju zaslužuje majka. Muhammed a.s. je rekao:

''Džennet je pod majčinim nogama.''

❖ Vjernik ima dužnosti prema roditeljima i kada oni presele

na bolji svijet. Treba da ih se po dobru sjeća, posjećuje

njihove prijatelje, čini dovu za oprost njihovih grijeha i

druga dobra djela namjenivši njima nagradu.

Pitanja:

1. Gdje se naređuje poslušnost roditeljima?

2. Zašto još dugujemo poslušnost roditeljima?

3. Šta je Muhammed a.s. rekao o poslušnosti prema roditeljima?

4. Ko zaslužuje posebnu pažnju?

5. Kakve su dužnosti vjernika, nakon smrti njegovih roditelja?

25

POMAGANJE RODBINE, KOMŠIJA

I DRUGIH LJUDI


''I Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte.

A roditeljima dobročinstvo činite, i rodbini, i siročadi, i

siromasima, i komšijama, bližnjim i komšijama daljnjim, i

drugovima i putnicima namjernicima, i onim koji su u

posjedu vašem!'' (En-Nisa, 36.)

❖ Velika nagrada slijedi za pomaganje rodbine, komšija i

ostalih ljudi.


''Koga raduje da živi u izobilju i da se dugo spominje, nek

pomaže rodbinu.''

''Nije vjernik onaj ko zanoči sit, a njegov komšija gladan.''

''Najbolji čovjek je onaj ko je najkorisniji ljudima, a

najgori je onaj koji im nanosi štetu.''

❖ Allah dž.š. će prekiniti veze sa onim ko prekida rodbinske

veze, pomoći će onoga ko pomaže drugima, a poniziti i

kazniti onoga ko škrtari i drugima štetu nanosi.

❖ Grijeh koji se učini prema rodbini i komšijama je mnogo

veći nego grijeh prema ljudima koji nam nisu rodbina ili

komšije, kao što je mnogo vrednije i dobro djelo koje

učinimo njima.

Pitanja:

1. Šta Allah kaže u Kur'anu o pomaganju rodbine, komšija i drugih

ljudi?

2. Šta je Muhammed a.s. rekao o pomaganju rodbine, komšija i

drugih ljudi?

3. Kakav je grijeh koji se učini prema rodbini, komšijama?

26

SURA ʻALEK

BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM

1. IḲRE´ BISMI RABBIKE-LLEẔĪ ḤALEḲ.

2. ḤALEḲAL-IÑSĀNE MIN ʻALEḲ.

3. IḲRE´ VE RABBUKEL-EKREM.

4. ELLEẔĪ ʻALLEME BIL-ḲALEM.

5. ʻALLEMEL-IÑSĀNE MĀ LEM JEʻALEM.

6. KELLĀ IÑÑEL-IÑSĀNE LE JᵉAṬĠĀ.

7. E(ᵰ)-RRE'ĀHU-STᵉAĠNĀ.

8. IÑÑE ILĀ RABBIKE-RRUDŽʻĀ.

9. E RE 'EJTE-LLEẔĪ JENHĀ.

10. ʻABDEN IẔĀ ṢALLĀ.

11. E RE 'EJTE IÑ KĀNE ʻALE-L-HUDĀ.

12. EV EMERE BI-TTᵉAḲVĀ.

13. E RE 'EJTE IÑ KEẔẔEBE VE TEVELLĀ.

14. E LEM JEʻALE(ᵯ) BI'EÑÑE-LLĀHE JERĀ.

15. KELLĀ LEˈI(ᵰ)-LLEM JEÑTEHI

LE NESFEʻA(ᵯ) BI-ÑÑĀṢIJEH.

16. NĀṢIJETIÑ KĀẔIBETIN ḤĀṬI'EH.

17. FEL-JEDʻU NĀDIJEH.

18. SENEDʻU-ZZEBĀNIJEH.

19. KELLĀ LĀ TUṬIʻIHU VE-SDŽUD VᵉA-ḲTERIB.

(SEDŽDA)

27

SURA KADR


1. IÑÑĀ EÑZELNĀHU FĪ LEJLETIL-ḲADR.

2. VE MĀ EDRĀKE MĀ LEJLETUL-ḲADR.

3. LEJLETUL-ḲADRI ḤAJRUᵰ-ᵯᵯIN ELFI ŠEHR.

4. TENEZZELUL-MELĀ'IKETU VE-RRŪHU FĪHĀ

BI 'IẔNI RABBIHIᵯ-ᵯIÑ KULLI EMR.

5. SELĀMUN HIJE HATTĀ MAṬLEʻIL-FEDŽR.

DODATAK

SURA FATIHA


1. EL-HAMDU LILLĀHI RABBIL-ʻĀLEMĪN.

2. ERRAHMĀNI-RRAHĪM.

3. MĀLIKI JEVMI-DDĪN.

4. IJJĀKE NEʻABUDU VE IJJĀKE NESTEʻĪN.

5. IHDINE-ṢṢIRĀṬAL-MUSTEḲĪM.

6. ṢIRĀṬA-LLEẔĪNE ENʻAMTE ʻALEJHIM.

7. ĠAJRIL-MAĠḌŪBI ʻALEJHIM VE LE-ḌḌĀLLĪN. (ĀMĪN)

SURA NAS


1. ḲUL EʻŪẔU BI RABBI-ÑÑĀS.

2. MELIKI-ÑÑĀS.

3. ILĀHI-ÑÑĀS.

4. MIÑ-ŠERRIL-VESVĀSIL-ḤAÑÑĀS.

5. ELLEẔĪ JUVESVISU FĪ ṢUDŪRI-ÑÑĀS.

6. MINEL-DŽIÑÑETI VE-ÑÑĀS.

28

SURA FELEK


1. ḲUL EʻŪẔU BI RABBIL-FELEḲ.

2. MIÑ ŠERRI MĀ ḤALEḲ.

3. VE MIÑ ŠERRI ĠĀSIḲIN IẔĀ VEḲAB.

4. VE MIÑ ŠERRI-ÑÑEFFĀSĀTI FIL-ʻŪḲAD.

5. VE MIÑ ŠERRI HĀSIDIN IẔĀ HASED.

SURA IHLAS


1. ḲUL HUVA-LLĀHU EHAD.

2. ALLĀHU-ṢṢAMED.

3. LEM JELID VE LEM JŪLED.

4. VE LEM JEKU(ᵰ)-LLEHŪ KUFUVEN EHAD.

SURA LEHEB


1. TEBBET JEDĀ EBĪ LEHEBIᵰ-VVE TEBB.

2. MĀ AĠNĀ ʻANHU MĀLUHŪ VE MĀ KESEB.

3. SE JAṢLĀ NĀREÑ ẔĀTE LEHEB.

4. VE-MRE'ETUHŪ HAMMĀLETEL-HAṬAB.

5. FĪ DŽĪDIHĀ HABLUᵰ-ᵯᵯIᵰ-ᵯᵯESED.

SURA NASR

BISMI-LLĀHI -RRAHMĀNI-RRAHĪM

1. IẔĀ DŽĀ'E NAṢRU-LLĀHI VEL-FETH.

2. VE RE'EJTE-ÑÑĀSE JEDḤULŪNE

FĪ DĪNI-LLĀHI EFVĀDŽĀ.

3. FE SEBBIH BI HAMDI RABBIKE VE-STAĠFIRH,

IÑÑEHŪ KĀNE TEVVĀBĀ.

SURA KAFIRUN


1. ḲUL JĀ EJJUHEL-KĀFIRŪN.

2. LĀ EʻABUDU MĀ TEʻABUDŪN.

3. VE LĀ EÑTUM ʻĀBIDŪNE MĀ EʻABUD.

4. VE LĀ ENE ʻĀBIDUᵰ-ᵯᵯĀ ʻABETTUM.

5. VE LĀ EÑTUM ʻĀBIDŪNE MĀ EʻABUD.

6. LEKUM DĪNUKUM VE LIJE DĪN.

29

SURA KEVSER


1. IÑÑĀ EʻAṬAJNĀ KEL-KEVSER.

2. FE ṢALLI LI RABBIKE VE-NHAR.

3. IÑÑE ŠĀNI'EKE HUVEL-EBTER.

SURA MAUN


1. E RE'EJTE-LLEẔĪ JUKEẔẔIBU BI-DDĪN.

2. FE ẔĀLIKE-LLEẔĪ JEDUʻUUL-JETĪM.

3. VE LĀ JEHUḌḌU ʻALĀ ṬAʻĀMIL-MISKĪN.

4. FE VEJLU(ᵰ)-LLIL-MUṢALLĪN.

5. ELLEẔĪNE HUM ʻAÑ ṢALĀTIHIM SĀHŪN.

6. ELLEẔĪNE HUM JURĀ’ŪN.

7. VE JEMNEʻŪNEL-MĀʻŪN.

SURA KUREJŠ


1. LI 'ĪLĀFI ḲUREJJJŠ.

2. ĪLĀFIHIM RIHLETE-ŠŠITĀ'I VE-ṢṢAJJJF.

3. FEL'JEʻABUDŪ RABBE HĀẔEL-BEJJJT.

4. ELLEẔĪ ᵉAṬʻAMEHUᵯ-ᵯIÑ DŽŪʻĪᵰ-VVE

ĀMENEHUᵯ-ᵯIN ḤAVVVF.

SURA FIL


1. E LEM TERE KEJFE FEʻALE RABBUKE

BI ᵉAṢHĀBIL-FĪL.

2. E LEM JEDŽʻAL KEJDEHUM FĪ TᵉAḌLĪL.

3. VE ERSELE ʻALEJHIM ṬAJREN EBĀBĪL.

4. TERMĪHIᵯ BIHIDŽĀRETIᵰ-ᵯᵯIÑ SIDŽDŽĪL.

5. FE DŽEʻALEHUM KEʻAṢFIᵰ-ᵯᵯE`KŪL.

30

SURA HUMEZE


1. VEJLU(ᵰ)-LLI KULLI HUMEZETI(ᵰ)-LLUMEZEH.

2. ELLEẔĪ DŽEMEʻA MĀLEᵰ-VVE ʻADDEDEH.

3. JᵉAHSEBU EÑÑE MĀLEHŪ ᵉAḤLEDEH.

4. KELLĀ LE JU(ᵯ)BEẔEÑÑE FIL-HUṬAMEH.

5. VE MĀ EDRĀKE MEL-HUṬAMEH.

6. NĀRU-LLĀHIL-MŪḲADEH.

7. ELLETĪ TEṬṬALIʻŪ ʻALEL-EF'IDEH.

8. IÑÑEHĀ ʻALEJHIᵯ-ᵯU`ṢADEH.

9. FĪ ʻAMEDIᵰ-ᵯᵯUMEDDEDEH.

SURA ASR


1. VEL-ʻAṢR.

2. IÑÑEL-IÑSĀNE LE FĪ ḤUSR.

3. ILLE-LLEẔĪNE ĀMENŪ VE ʻAMILU-ṢṢĀLIHĀTI

VE TEVĀṢAV BIL-HAḲḲI VE TEVĀṢAV BI-ṢṢABR.

SURA TEKASUR


1. EL-HĀKUMU-TTEKĀSUR.

2. HATTĀ ZURTUMUL-MEḲĀBIR.

3. KELLĀ SEVFE TEʻALEMŪN.

4. SUMME KELLĀ SEVFE TEʻALEMŪN.

5. KELLĀ LEV TEʻALEMŪNE ʻILMEL-JEḲĪN.

6. LETEREVUÑÑEL-DŽEHĪM.

7. SUMME LETEREVUÑÑEHĀ ʻAJNEL-JEḲĪN.

8. SUMME LETUS'ELUÑÑE JEVME'IẔIN ʻANI ÑÑEʻĪM.

SURA KARIAH


1. EL-ḲĀRIʻAH.

2. MEL-ḲĀRIʻAH.

3. VE MĀ EDRĀKE MEL-ḲĀRIʻAH.

4. JEVME JEKŪNU-ÑÑĀSU KEL-FERĀŠIL-MEBSŪS.

31

5. VE TEKŪNUL-DŽIBĀLU KEL-ʻIHNIL-MEÑFŪŠ.

6. FE 'EMMĀ MEÑ SEḲULET MEVĀZĪNUH.

7. FE HUVE FĪ ʻĪŠETI(ᵰ)-RRĀḌIJEH.

8. VE 'EMMĀ MEN ḤAFFET MEVĀZĪNUH.

9. FE 'UMMUHŪ HĀVIJEH.

10. VE MĀ EDRĀKE MĀ HIJEH.

11. NĀRUN HĀMIJEH

SURA ADIJAT


1. VEL-ʻĀDIJĀTI ḌABHĀ.

2. FEL-MŪRIJĀTI ḲADHĀ.

3. FEL-MUGĪRĀTI ṢUBHĀ.

4. FE 'ESERNE BIHĪ NᵉAḲʻĀ.

5. FE VESᵉAṬNE BIHĪ DŽEMʻĀ.

6. IÑÑEL-IÑSĀNE LI RABBIHĪ LEKENŪD.

7. VE IÑÑEHŪ ʻALĀ ẔĀLIKE LEŠEHĪD.

8. VE IÑÑEHŪ LI HUBBIL-ḤAJRI LEŠEDĪD.

9. E FELĀ JEʻALEMU IẔĀ BʻUSIRE MĀ FIL-ḲUBŪR.

10. VE HUṢILE MĀ FI-ṢṢUDŪR.

11. IÑÑE RABBEHU(ᵯ) BIHIM JEVME'IẔI(ᵰ)-LLEḤABĪR.

SURA ZILZAL


1. IẔĀ ZULZILETIL-ERḌU ZILZĀLEHĀ.

2. VE ᵉAḤREDŽETIL-ERḌU ESḲĀLEHĀ.

3. VE ḲĀLEL-IÑSĀNU MĀ LEHĀ.

4. JEVME'IẔIÑ TUHADDISU ᵉAḤBĀREHĀ.

5. BI 'EÑÑE RABBEKE EVHĀ LEHĀ.

6. JEVME'IẔIᵰ-JJᵉAṢDURU-ÑÑĀSU

EŠTĀTE(ᵰ)-LLIJUREV EʻAMĀLEHUM.

7. FE MEᵰ-JJEʻAMEL MISḲĀLE

ẔERRETIN ḤAJREᵰ-JJEREH.

8. VE MEᵰ-JJEʻAMEL MISḲĀLE

ẔERRETIÑ ŠERREᵰ-JJEREH.

32

SURA BEJJINEH


1. LEM JEKUNI-LLEẔĪNE KEFERŪ MIN EHLIL-KITĀBI

VEL-MUŠRIKĪNE MUÑFEKKĪNE

HATTĀ TE`TIJEHUMUL-BEJJINEH.

2. RESŪLUᵰ-ᵯᵯINE-LLĀHI JETLŪ

ṢUHUFEᵰ-ᵯᵯUṬAHHEREH.

3. FĪHĀ KUTUBUÑ ḲAJJIMEH.

4. VE MĀ TEFERREḲA-LLEẔĪNE ŪTUL-KITĀBE

ILLĀ MI(ᵯ) BEʻADI MĀ DŽĀ'ETHUMUL-BEJJINEH.

5. VE MĀ UMIRŪ ILLĀ LI JEʻABUDU-LLĀHE MUḤLIṢĪNE

LEHU-DDĪNE HUNEFĀ'E VE JUḲĪMU-ṢṢALĀTE

VE JU`TU-ZZEKĀTE VE ẔĀLIKE DĪNUL-ḲAJJIMEH.

6. IÑÑE-LLEẔĪNE KEFERŪ MIN EHLIL-KITĀBI

VEL-MUŠRIKĪNE FĪ NĀRI DŽEHEÑÑEME

ḤĀLIDĪNE FĪHĀ, ULĀ'IKE HUM ŠERRUL-BERIJJEH.

7. IÑÑE-LLEẔĪNE ĀMENŪ VE ʻAMILU-ṢṢĀLIHĀTI

ULĀ'IKE HUM ḤAJRUL-BERIJJEH.

8. DŽEZĀ'UHUM ʻĪÑDE RABBIHIM DŽEÑÑĀTU ʻADNIÑ

TEDŽRĪ MIÑ TᵉAHTIHEL-ENHĀRU ḤĀLIDĪNE FĪHĀ

EBEDĀ, RAḌIJᵉA-LLĀHU ʻANHUM VE REḌŪ ʻANH,

ẔĀLIKE LIMEN ḤAŠIJE RABBEH.

ELIF-LAM-MIM


1. ELIF LĀᵯ-ᵯĪM.

2. ẔĀLIKEL-KITĀBU LĀ REJBE FĪH. HUDE(n)-LLIL-

MUTTEḲĪN.

3. ELLEẔĪNE JU`MINŪNE BIL-ĠAJBI VE JUḲĪMŪNE-

ṢṢALĀTE

VE MIMMĀ REZAḲNĀHUM JUÑFIḲŪN.

4. VELLEẔĪNE JU`MINŪNE BIMĀ UÑZILE ILEJKE VE MĀ

UÑZILE

MIÑ ḲABLIKE VE BIL-ĀḤIRETI HUM JŪḲINŪN.

5. ULĀ'IKE ʻALĀ HUDEñ-ᵯᵯI(n)-RRABBIHIM

VE ULĀ'IKE HUMUL-MUFLIHŪN.

33

ETTEHIJJATU

- ETTEHIJJĀTU LILLĀHI VE-ṢṢALEVĀTU VE-ṬṬAJJIBĀTU,

- ESSELĀMU ʻALEJKE, EJJUHE-NNEBIJJU,

VE RAHMETU-LLĀHI VE BEREKĀTUHŪ,

- E-SSELĀMU ʻALEJNĀ VE ʻALĀ ʻIBĀDI-LLĀHI-ṢṢĀLIHĪN,

- EŠHEDU EN LĀ ILĀHE ILLᵉA-LLĀH,

VE EŠHEDU EÑÑE MUHAMMEDEN

ʻABDUHŪ VE RESŪLUH.

SALAVATI

- ALLĀHUMME ṢALLI ʻALĀ MUHAMMEDIN

VE ʻALĀ ĀLI MUHAMMED,

KEMĀ ṢALLEJTE

ʻALĀ IBRĀHĪME VE ʻALĀ ĀLI IBRĀHĪM,

IÑÑEKE HAMĪDUÑ MEDŽĪD.

- ALLAHUMME BĀRIK ʻALĀ MUHAMMEDIN

VE ʻALĀ ĀLI MUHAMMED,

KEMĀ BĀREKTE

ʻALĀ IBRĀHĪME VE ʻALĀ ĀLI IBRĀHĪM,

IÑÑEKE HAMĪDUÑ MEDŽĪD.

DOVE

- ALLĀHUMME RABBENĀ, ĀTINĀ

FI-DDUN-JĀ HASENETEN,

VE FIL-ĀḤIRETI HASENETEN

VEḲINĀ ʻAẔĀBE-NĀR!

- RABBENᵉA-ĠFIR LĪ, VE LI-VĀLIDEJJE,

VE LIL-MU`MINĪNE, JEVME JEḲŪMUL-HISĀB!

SELAM

Okrećući se prvo na desnu, zatim na lijevu stranu izgovara

se:

ESSELĀMU ʻALEJKUM VE RAHMETULLĀH!

zatim učimo:

ALLĀHUMME EÑTE-SSELĀMU VE MIÑKE-SSELĀM.

TEBĀREKTE JĀ ẔEL-DŽELĀLI VEL-IKRĀM.

34

ZIKR POSLIJE NAMAZA

ʻALĀ RESŪLINĀ ṢALEVĀT:

ALLĀHUMME ṢALLI ʻALĀ MUHAMMEDIN VE ʻALĀ ĀLI

MUHAMMED.

SUBHĀNᵉA-LLĀHI, VEL-HAMDU LILLĀHI,

VE LĀ ILĀHE ILLᵉALLĀHU VA-LLĀHU EKBER.

VE LĀ HAVLE VE LĀ ḲUVVETE ILLĀ BILLĀHIL-ʻALIJJIL-

ʻAẒĪM.

EʻŪẔU BILLĀHI MINE-ŠŠEJṬĀNI-RRADŽĪM! BISMI-

LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM!

- ALLĀHU LĀ ILĀHE ILLĀ HŪ,

EL-HAJJUL-ḲAJJŪM.

LĀ TE`ḤUẔUHŪ SINETUñ -VVE LĀ NEVVVM.

LEHŪ MĀ FI-SSEMĀVĀTI VE MĀ FIL-ERḌ.

MEÑ ẔE-LLEẔĪ JEŠFEʻU ʻIÑDEHŪ ILLĀ BI 'IẔNIH.

JEʻALEMU MĀ BEJNE EJDĪHIM VE MĀ ḤALFEHUM.

VE LĀ JUHĪṬŪNE BIŠEJ'Iñ -ᵯᵯIN ʻĪLMIHĪ

ILLĀ BIMĀ ŠĀ'E,

VESIʻA KURSIJJUHU-SSEMĀVĀTI VEL-ERḌ,

VE LĀ JE'ŪDUHŪ HIFẒUHUMĀ,

VE HUVEL-ʻALIJJUL-ʻAẒĪM.

JĀ RABBI ẔEL-DŽELĀLI SUBHĀNᵉA-LLĀH!

izgovorimo »subhānallāh« 33 puta.

SUBHĀNᵉA-LLĀHI VE BI HAMDIHĪ EL-HAMDU LILLĀH!

izgovorimo »el-hamdulillāh« 33 puta.

RABBIL-ʻĀLEMĪNE TEʻĀLĀ ŠĀNUHŪ ALLĀHU EKBER!

i izgovorimo »Allahu ekber« 33 puta.

- LĀ ILĀHE ILLᵉALLĀHU VAHDEHŪ LĀ ŠERĪKE LEH.

LEHUL-MULKU VE LEHUL-HAMDU

VE HUVE ʻALĀ KULLI ŠEJ'IÑ ḲADĪR.

VE MĀ ERSELNĀKE ILLĀ

RAHMETE(ᵰ)-LLIL-ʻĀLEMĪN. (ĀMĪN!) - UČIMO NAMASKU DOVU

VEL-HAMDU LILLĀHI RABBIL-ʻĀLEMĪN! (EL-FĀTIHA!)

35

KUNUT DOVA

- ALLĀHUMME IÑÑĀ NESTEʻĪNUKE

VE NESTᵉAĠFIRUKE, VE NESTEHIDĪKE,

VE NU`MINU BIKE, VE NETŪBU ILEJKE,

VE NETEVEKKELU ʻALEJKE,

VE NUSNĪ ʻALEJKEL-ḤAJRE KULLEHŪ,

NEŠKURUKE VE LĀ NEKFURUKE,

VE NAḤLEʻU VE NETRUKU MEN JEFDŽURUK.

ALLĀHUMME IJJĀKE NEʻABUDU

VE LEKE NUṢALLĪ VE NESDŽUDU

VE ILEJKE NESʻĀ VE NAHFIDU,

NERDŽŪ RAHMETEKE VE NᵉAḤŠĀ ʻAẔĀBEKE,

IÑÑE ʻAẔĀBEKE BIL-KUFFĀRI MULHIḲ.

NAMASKA DOVA

- EL-HAMDU LILLĀHI RABBIL-ʻĀLEMĪN.

- VE-ṢṢALĀTU VE-SSELĀMU ʻALĀ SEJJIDINĀ

MUHAMMEDIN VE ʻALĀ ĀLIHĪ VE SAHBIHĪ EDŽMEʻĪN.

- ALLĀHUMME RABBENĀ TEḲABBEL MIÑÑĀ

HĀẔIHI-ṢṢALĀTE KEMĀ TEḲABBELTE

MIN ʻIBĀDIKE-ṢṢĀLIHĪN.

- ALLĀHUMME HABBIB ILEJNEL-ĪMĀNE

VEL-ISLĀME VEL-IHSĀN,

VE KERRIH ILEJNEL-KUFRE VEL-FUSŪKA VEL-ʻIṢJĀN.

- RABBENĀ ĀTINĀ FI-DDUN-JĀ HASENETEN

VE FIL-ĀḤIRETI HASENETEN VEḲINĀ ʻAẔĀBE-ÑÑĀR.

- RABBI-DŽʻALNĪ MUḲĪME-ṢṢALĀTI VE MIÑ ẔURIJJETĪ,

RABBENĀ VE TEḲABBEL DUʻĀ`

- RABBENᵉA-ĠFIRLĪ, VE LI VĀLIDEJJE,

VE LI DŽEMĪʻIL-MU`MINĪNE VEL-MU`MINĀT,

VEL-MUSLIMĪNE VEL-MUSLIMĀT EL-AHJĀ'I MINHUM

VEL-EMVĀT, BI RAHMETIKE JĀ ERHAME-RRĀHIMĪN.

- SUBHĀNE RABBIKE RABBIL-ʻIZZETI ʻAMMĀ JEṢIFŪN.

VE SELĀMUN ʻALEL-MURSELĪN. VEL-HAMDU LILLĀHI

RABBIL-ʻĀLEMĪN.

(EL-FATIHA)

36

DOVA POSLIJE EZANA

- ALLĀHUMME RABBE HĀẔIHI-DDEʻAVETI-TTĀMMEH,

VE-ṢṢALĀTIL-ḲĀ'IMEH,

ĀTI MUHAMMEDENIL-VEṢĪLETE VEL-FAḌĪLETE

VE-BʻASHU MEḲĀMEN MAHMŪDENI-LLEẔĪ VEʻATTEH,

IÑÑEKE LĀ TUḤLIFUL-MĪʻAĀD.

TUNDŽINA SALAVAT

ALLĀHUMME ṢALLI

ʻALĀ SEJJIDINĀ MUHAMEDIÑ

ṢALĀTEÑ TUÑDŽĪNĀ BIHĀ

MIÑ DŽEMĪʻIL-EHVĀLI VEL-ĀFĀT,

VE TAḲḌĪ LENĀ BIHĀ DŽEMĪʻAL-HĀDŽĀT,

VE TUṬAHHIRUNĀ BIHĀ MIÑ DŽEMĪʻI-SSEJJI'ĀT,

VE TERFEʻUNĀ BIHĀ EʻALE-DDEREDŽĀT,

VE TUBELLIĠUNĀ BIHĀ ᵉAḲṢAL-ĠĀJĀT,

MIÑ DŽEMĪʻIL-ḤAJRĀTI

FIL-HAJĀTI VE BEʻADEL-MEMĀT!


37

SADRŽAJ:

- ŠESTI IMANSKI ŠART………………………….....1

- ALLAHOVA SVOJSTVA – SIFATI……………….…..….…2

- ŠERIJAT…………………………………………….……..….3

- EF‘ALU MUKELLEFIN………………………………...……4

- PROPISI O ČIŠĆENJU………………………………..….…..6

- GUSUL…………………………………………….……….…7

- MUSTEHABI U NAMAZU……………………………...…...9

- DŽENAZA NAMAZ…………………………………….…...10

- DOVE DŽENAZE NAMAZ…………………………...….….12

- DŽIHAD……………………………………………...….……14

- PERIOD EMEVIJSKOG HILAFETA………………….……..15

- PERIOD ABBASIJSKOG HILAFETA……………….………16

- SVOJSTVA VJERNIKA………………………………..……..17

- ČVRSTO VJEROVANJE …………………..…….……….….18

- ISKRENOST I ISTINOLJUBIVOST…………….……..……..19

- PRAVEDNOST…………………………………………..……20

- VJERNOST I POUZDANOST…………………………….…..21

- STRPLJIVOST I USTRAJNOST………………………….…..22

- SAMILOST I PRAŠTANJE…………………………………...23

- POSLUŠNOST I BRIGA O RODITELJIMA…………………24

- POMAGANJE RODBINE, KOMŠIJA I DRUGIH LJUDI...…25

- SURA KADR………………………………………………….26

- SURA ALEK………………….……………………………….27

- DODATAK; SURE I DOVE……………………….………….27

38

Documents

PRIRUČNIK - mektebdzematpotok.weebly.commektebdzematpotok.weebly.com/uploads/1/1/1/5/11153573/prirucnik_za... · PRIRUČNIK ZA POLAZNIKE MEKTEBA SEDMI RAZRED Hfz. Fahir ef. Arnaut