Predavanje 12 (ElPos) Web

8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web

1/49

Elektrina postrojenja

Zavrna poglavlja

Prof. dr. sc. Slavko Krajcar

Doc. dr. sc. Marko Delimar

2007/2008


2/49

2 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja

Gdje smo?

uvod simetrine komponente

modeliranje elemenata sustava

proraun kratkog spoja

elementi postrojenja sheme spoja

zatita elektrinih postrojenja

zavrna poglavlja o elektrinim postrojenjima mjerenja u elektrinim postrojenjima kompenzacija jalove snage

uzemljenje u elektrinim postrojenjima

elektrino naprezanje izolacije


3/49


Mjerenja u postrojenjima (1)

pogonska mjerenja mjerenjima koja se obavljaju u pogonu

pogonski mjerni instrumenti:

pokazni mjerena vrijenost moe se oitati samo u trenutku oitanja

registracioni mjerena vrijenost moe se oitati u trenutku oitanja, ali se i registrira

integracioni (brojila) registriraju koliinu (sumarno) potroene/preane energije

buudi se mjerni instrumenti prikljuuju na sekunarnu stranu mjernih transformatora

njihove nazivne struje su 5A, a nazivni napon 100V

klasa tonosti instrumenata:

1.5 2.5 za postrojenja bez posade

0.5 za brojila prema kojima se provoi obraun elektrine energije


4/49


Mjerenja u postrojenjima (2)

Uobiajena mjerenja

iznos napona

fazni

linijski

frekvencija radna snaga*

jalova snaga*

iznos struje*

* u granama npr. vod

injekcije npr. generator

Neka ostala mjerenja

kut napona

u najnovije vrijeme

sloeno i skupo - kut napona nije

mogude izmjeriti jeniminstrumentom na jednom mjestu,

takvi instrumenti moraju biti povezani

(mjeri se pomak)

omjer broja zavoja reg.

transformatora

kod transformatora s reg. napona

fazni zakret regulacijskih

transformatora

kod transformatora s reg. kuta


5/49


Mjerenje struja i napona

mjerni instrumenti prikljuuju na sekunarnu stranu mjernih transformatora kod nekih mjerenja, ukoliko je mjernu vrijednost potrebno znati samo u trenutku

oitanja, moe se koristiti i smanjeni broj mjernih instrumenata

npr. mjerenje napona:

ukoliko nije potrebno istovremeno mjerenje sva tri linijska ili sva tri linijska i fazna napona,

dovoljan je jedan voltmetar za mjerenje:

a) preklopka koja omogudava mjerenje

svih linijski napona jednim voltmetrom

b) preklopka koja omogudava mjerenje

svih linijski i faznih napona jednim voltmetrom

(za potrebe mjerenja uz preklopku prikazanu na slici

potreban je i slog od tri jednopolno izolirana naponska

mjerna transformatora koji nije prikazan na slici)


6/49


Mjerenje djelatne snage (1)

cos( )

cos( )

cos( )

R R R

T T T

S S S

P I V

I V

I V

za tono mjerenje jelatne

snage u trofaznom sustavu

koristi se vatmetar

s tri mjerna sustava

kroz svaki od mjernih

sistema protjee struja

jedne faze, dok je na

naponski svitak narinut

fazni te iste faze zakretni moment vatmetra

proporcionalan je djelatnoj

snazi u trofaznom sustavu


7/497 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja


Mjerenje snageu Aronovom spoju

mjerenje snage pomoduvatmetara s dva mjerna sustava

tono mjeri jelatnu snagu samou trofaznom sustavu s izoliranomnutokom

ako je nultoka uzemljena prekoprigunice ili neposrenopokazivanje vatmetra nije tonopri jednopolnom ili dvopolnomkratkom spoju sa zemljom,odnosno pri zemnom spoju





cos(30 ) cos(30 ) R RS R T TS TP I U I U

cos(30 ) cos(30 )

(cos30 cos sin 30 sin

cos30 cos sin30 sin )

3 cos

P IU

IU

IU

u simetrinom

sluaju





u mreama s neposrenouzemljenom nultokom spoj sa

zemljom je kratki spoj kojeg trebaiskljuiti za najvie nekolikosekuni pa pogreka pokazivanjagotovo a i ne utjee na mjerenje

nasuprot, zemni spoj u mreiuzemljenoj preko prigunice moetrajati i dulje pa je za to vrijemepokazivanje vatmetra s dvamjerna sistema pogreno



Mjerenje jalove snage (1)

za mjerenje jalove snage koristi se instrument koji je izveden isto kao i vatmetar

zove se varmetar

a bi umjesto opteredenja jelatnom snagom pokazivao opteredenje jalovom

snagom, potrebno je na naponski svitak prikljuiti napon koji je za 90 zakrenut

prema naponu potrebnom za mjerenje opteredenja jelatnom snagom

ako se fazni napon VR zakrene za

90 u smjeru kazaljke na satu

obiti de se fazor koji se poklapa s

linijskim naponom UST

analogno, za fazni napon VS to je

linijski napon UTR

za fazni napon VT to je linijski

napon URS




kaa bi na naponske svitke mjernih sistema bili narinuti ogovarajudi linijski naponi

onda bi moment na osovinu varmetra bio proporcionalan snazi:

to je snaga za 3 puta veda o stvarne

jalove snage pa je, da bi pokazivanje

varmetra bilo ispravno, potrebno

smjestiti predotpore u naponske grane

tada je moment na osovinu varmetra

proporcionalan jalovoj snazi u

trofaznom sustavu Q=Q/ 3

'

'

cos(90 ) cos(90 ) cos(90 )

sin sin sin

R ST R S TR S T RS T

R ST R S TR S T RS T

Q I U I U I U

Q I U I U I U




u sluaju kapacitivnog opteredenja odi de o suprotnog otklona kazaljke

spram onog pri inuktivnom opteredenju

a bi u sluaju kapacitivnog opteredenja otklon bio pozitivan ovoljno je

zamijeniti stezaljke strujnih grana

induktivno kapacitivno




kao i ko jelatne snage, u oreenom broju sluajeva upotrebljava se

varmetar s dva mjerna sustava

u sluaju va mjerna sustava potrebno je na naponske svitke narinuti napone

koji su za 90 zakrenuti prema naponima narinutim na naponske svitke

vatmetra s dva mjerna sistema (URS i UTS) => -VT i VR

3 cos(90 (30 )) cos(90 (30 ))

3 sin(30 ) sin(30 )

R T R T R T

R T R T R T

Q I V I V

Q I V I V



Brojila djelatne energije

trofazna brojila, kao i vatmetri, mogu biti izvedena s tri ili dva mjerna sustava,

odnosno tri ili dva para elektromagneta

jednofazna brojila imaju jedan par elektromagneta

kroz svitak jenog elektromagneta protjee struja proporcionalna struji opteredenja

(strujni elektromagnet)

kroz svitak rugog elektromagneta protjee struja proporcionalna faznom naponu(naponski elektromagnet)

elektromagneti smjeteni su jean nasuprot rugome i zajeno formiraju zakretni moment

na aluminijsku plou koja se nalazi izmeu njih (M1 = c1P)

osim u polju elektromagneta aluminijska ploa vrti se meu polovima permanentnog

magneta pa se javlja koni moment proporcionalan brzini vrtnje ploe (M2=c2n)

aluminijska ploa de se vrtjeti onom brzinom pri kojoj su zakretni i koni moment

jednaki (M1=M2 P ~ N)

u tom je sluaju brzina vrtnje proporcionalna jelatnoj snazi



Kompenzacija jalove snage (1)

magnetsko polje spremnik energije

(gotovo) svi (stvarni) elementi mree i sva (stvarna) troila

troe jelatnu i jalovu energije

iznosi jalove snage kredu se o 50% Sn kod asinkronih motora pa do kabela koji (ako

su slabo opteredeni) prestavljaju izvor jalove energije

(dogovor: induktivno troilo, kapacitivno izvor jalove energije)

razlikujemo:

serijska troila jalove energije (jalova snaga ovisna o struji tereta)

paralelna troila jalove energije (jalova snaga nije ovisna o struji tereta)

kombinirana troila

S

Pcos

coscos IUSP

sinsin IUSQ


16/49



Primjeri 1: transformatori

struja praznog hoda transformatora iznosi 1-6% In(manji iznosi se onose na vede transformatore)

priblino isti postotak vrijei i za onos jalove snage praznog hoa i nazivne

snage transformatora

kaa je transformator optereden njegova potronja jalove snage raste priblinoproporcionalno porastu opteredenja, tako a ko nazivne snage iznosi priblino

uk% od nazivne snage transformatora

22

2

2 2

00 2

n Cu Cuk k

n n n

n Fe Fe

n n n n

U P P Z j u

S S S

S P I PY j

U S I S

U2, cos

2U

1, cos

ZK

I2I1

Y0/2 Y

0/2

I01

I02


17/49



Primjeri 2: asinkroni motori

u elektromotornim pogonima najede se koriste asinkroni motori pa su oni

ujeno i glavni potroai jalove energije u EES-u

npr. za NN asinkroni motor 50 kW ved u praznom hou jalova snaga iznosi 35%

Sn, a sa porastom opteredenja jalova snaga se povedava o iznosa 50% prinazivnom opteredenju (cos=0.87)

mogude je zakljuiti a naroito lo faktor snage imaju slabo opteredeni

asinkroni motori

meu ostale potroae s loim faktorom snage spaaju lune pedi (cos=0.5-

0.7), inukcione pedi (cos=0.5), ispravljai, fluorescentne cijevi (cos=0.5).


18/49



Djelovanje jalove snage na prilike u mrei - zbog protjecanja jalove komponente struje umrei javljaju se slijeede negativne posljeice:

pa napona na uzunim reaktancijama

ako je (to naroito vrijei za VN prijenosne mree) X>>R ona je jelovanje jalove

komponente struje na pa napona izraenije o jelovanja jelatne komponente struje

stabilnost elektroenergetskog sustava

kut izmeu napona na poetku i kraju elementa mree ovisi o poprenom pau napona,odnosno o iznosu jalove komponente struje ili snage

kako je stabilnost pogona elektroenergetskog sistema direktno ovisna o kutnoj razlici

napona u pojeinim tokama, viljivo je negativno jelovanje jalove struje na stabilnost

sustava

povedani gubici na jelatnim otporima elementa u mrei

gubici na jelatnim otporima u mrei su:

za =45gubici na jelatnim otporima su 2x vedi nego u sluaju kaa je =0

potrebno povedano imenzioniranje proizvonih i prijenosnih elemenata mree

elementi mree imenzioniraju se prema privinoj snazi (struji) pa de i imenzioniranje

(investicije) elementa biti vede ukoliko je za neku jelatnu snagu potrebna veda jalova (a

time i prividna) snaga

2 2 2 2 23 3 3 1g r j r P I R I I R I R tg


19/49



Razlikujemo dva osnovna razloga kompenzacije:

kompenzacije iz tehnikih razloga

smanjenje gubitaka u mrei, paovi napona, stabilnost EES-a

kompenzacije iz ekonomskih razloga

uslije nepovoljnog jelovanja jalove snage na prilike u mrei isporuiteljelektrine energije reovito zahtijeva o kupaca a ogranie preuzetu jalovu

energiju

obino je to ogranienje efinirano oreenim faktorom snage (cos)

ukoliko kupac preuzme vie jalove energije nego to ogovara propisanom

faktoru snage (npr. u RH 0.95), isporuitelj napladuje viak isporuene jalove

energije prema unaprije oreenom tarifnom moelu (tarifi)u tu svrhu ugrauju se na obraunskom mjernom mjestu ogovarajudi mjerni

ureaji iji opseg ovisi o veliini potroaa (kategoriji potronje, kupca)


20/49


Kompenzacija jalove snage (6)TARIFNI SUSTAV

za usluge elektroenergetskih djelatnosti koje se obavljaju kao javne usluge

lanak 15.Prekomjerno preuzeta jalova energija (kVArh) je pozitivna razlika izmeu stvarno preuzete jalove energije i

jalove energije koja odgovara faktoru snage cos = 0.95, odnosno to je preuzeta jalova energija koja prelazi33% preuzete radne energije.

lanak 16.Ako kupac ne raspolae brojilom za mjerenje potronje jalove energije, prekomjerno preuzeta jalova energija

se utvruje povremeno ugraenim mjernim ureajima za tu energiju.Povremeno mjerenje jalove energije, prema vlastitoj potrebi ili na zahtjev kupca vri isporuitelj. Vrijeme

mjerenja odreuje isporuitelj i ono mora trajati najmanje 24 sata.

Prekomjerno preuzeta jalova energija izraunata na temelju povremenog mjerenja, primjenjuje se do

ponovnog mjerenja i na temelju tog prosjeka obraunava se prekomjerno preuzeta jalova energija do prvog

dana obraunskog razdoblja u kojem e se izvriti novo mjerenje.

Iznos troka prekomjerno preuzete jalove energije izraunava se mnoenjem iznosa prekomjernopreuzete jalove energije s odgovarajuom tarifnom stavkom, koja se iskazuje kao jedinina cijena jalove

energije.

Naknada za prekomjerno preuzetu jalovu energiju (tarifni sustav za povlatene kupce) (od 1. kolovoza 2010.):

kupci na naponu 110 kV (tarifni model vn, bijeli) - 0.15 kn/kVArh kupci na naponu 35 i 10(20) kV (tarifni model sn, bijeli) - 0.15 kn/kVArh kupci na naponu 0.4 kV (nn poduz., plavi, bijeli i crveni) - 0.15 kn/kVArh ostali kupci na naponu 0.4 kV (kuanstva i javna rasvjeta) ne plaaju


21/49



Proizvodnja jalove energije:

sinkroni generatori

(glavni) znatni proizvoai jalove snage

ualjeni o potroaa pa se grae za vedi nazivni faktor snage (to jest manju nazivnu jalovu

snagu)

sinkroni kompenzatori

sinkroni strojevi sa uzbunim sistemom slinim onome ko sinkronih generatora

nakon stavljanja u pogon na sinkroni broj okretaja, u motornom reimu uzimaju iz mree

potrebnu ranu snagu za pokrivanje gubitaka vrtnje i gubitaka u bakru, a u mreu aju jalovu

snagu do svoje nazivne snage

takvi su strojevi uglavnom neznatno mehaniki opteredeni (pa su na taj nain i ogovarajude

konstruirani)

koriste se uglavnom za proizvonju vedih iznosa jalove snage (nazive snage 50-200 MVAr)

reovito se postavljaju u transformatorske stanice izmeu prijenosnih i srenje-naponskih

razjelnih mrea sa zaadom a mijenjajudi svoju uzbuu oravaju stalnim napon na kraju

prijenosnog voda


22/49



Proizvodnja jalove energije:

sinkroni motori

za kompenzaciju u inustrijskim mreama esto su priklani sinkroni motori koji uz svoju

motorsku ulogu usput proizvoe i jalovu snagu uz relativno niske trokove (ka su

nauzbueni ili u praznom hou)

to je mogude koristiti samo ona kaa mane sinkronog stroja (problem pokretanja,nemogudnost promjene broja okretaja) ne prestavljaju potekode u pogonu

kondenzatorske baterije

glavni proizvoai jalove snage u razjelnim mreama srenjeg i

niskog napona

nazivne snage od nekoliko desetaka kVAr do nekoliko desetaka

MVAr

ovi posljednji se sastoje od niza kondenzatorskih elemenata

spojenih u tzv. kondenzatorske baterije

po pojmom kompenzacije najede se upravo porazumijeva

ugranja konenzatorskih baterija ogovarajude jalove snage


23/49



Vrste kompenzacije (s obzirom na nain spajanja) paralelna kompenzacija

serijska kompenzacija

kombinirana kompenzacija

Efekti koji se postiu kompenzacijom: kompenzacijski efekt koji se sastoji u popravku faktora snage i smanjenju

gubitaka elektrine energije

regulacijski efekt koji se sastoji u smanjenju pada napona

Smjetaj ureaja za kompenzaciju: S obzirom na mjesto ugranje izvora jalove energije kompenzacija moe biti

izvedena kao pojedinana, grupna, centralna ili kombinirana.


24/49



Paralelna kompenzacija

u sluaj paralelne kompenzacije kompenzacijski ureaj spaja se paralelno troilu jalove

snage

CUQ 22C

)tgtg(PQP

Qtg

P

QQtg

P

Qtg

'C

CC'

potrebna snaga

kompenzacijskog ureaja za

postizanja faktora snage cos

na sabirnicama potroaa

negativan regulacijski efekt


25/49



Serijska kompenzacija

u sluaju serijske kompenzacije kompenzacijski ureaj spaja se serijski troilu jalove

snage

ako konenzatorom tee struja I

reaktancija kondenzatora

pad napona na kondenzatoru

gubitak jalove snage

kapacitivna snaga je po iznosu proporcionalna kvaratu struje i ona de sigurnooprinositi poboljanje faktora snage zbog ega je rije o kompenzaciji

C

1jXC

C

IjUC

C

IjQ

2

C

Xc


26/49


Pojedinana kompenzacija - primjer

koristi se ko troila vede snage s velikim brojem

pogonskih sati (motori crpki ili kompresora,

transformatori, inukcione pedi,..)

provoi se uz samo troilo tako a se istoobno s

troilom uklapa i isklapa konenzator u periodima

niskih opteredenja jalova snaga ne ie u mreu (iz

konenzatora) to u pravilu isporuitelj elektrineenergije ne eli

prednosti:

smanjenje gubitaka u instalaciji

bolje iskoritenje sklopnih aparata

zahtjeva vedu snagu konenzatora jer se oni

imenzioniraju s obzirom na punu snagu troila koje se

kompenzira

nije potreban ureaj za regulaciju kompenzacije

nedostaci:

skupo - radi se o manjim kondenzatorima

oni ne mogu posluiti za kompenzaciju rugih potroaa

ka je njima pripaajudi potroa iskljuen


27/49


Grupna kompenzacija - primjer

primjenjuje se na grupu o vie troila

istim se konenzatorom, jelomino ili

potpuno, ovisno o faktoru istovremenosti

kompenzira jeno ili vie troila

ovakva kompenzacija jeftinija je od

pojeinane kompenzacije, pogotovo ako je

faktor istodobnosti znatno manji od 1

neostatak je to voovi o mjesta ugranje

konenzatora o motora nisu rasteredeni o

jalovih struja pa samim time niti od njihova

negativnog djelovanja

ako su motori iskljueni, a konenzatori

ukljueni treba voiti rauna o stupnjukompenziranosti postrojenja kao cjeline

potrebni su ureaji za ukljuivanje i

iskljuivanje konenzatora

ugradnjom automatike, kojoj

kao informacija slui ukupna

jalova struja grupe motora,

mogu se pojedini kondenzatori

iskljuivati ili ukljuivati


28/49


Sredinja kompenzacija - primjer

industrijsko postrojenje ili cijela grupatroila

cijela snaga kompenzacije smjetena jena jednom mjestu, to jest centralno i tou pravilu na sekundarnoj stranitransformatora preko kojih seisporuuje elektrina energija

potrebna jalova snaga sada je najmanjajer se uzima u obzir faktoristovremenosti cijelog postrojenja

mane:

cijela mrea unutar postrojenja je i aljeopteredena jalovim strujama, a

regulacija snage kompenzacije gotovo jeneizbjena (potreban brojkondenzatorskih tipskih jedinicaspojenih paralelno uklapa se automatskiimpulsom iz releja koji reagira napoeeni cos )


29/49


Kombinirana kompenzacija - primjer

jedan dio jalove snage se kompenzira

centralno na niskonaponskoj strani

transformatora 35/6 kV

motori koji se napajaju preko uih

kabela (1) kompenziraju se pojeinano

grupna kompenzacije primjenjuje senpr. za motore 2 napajane preko kabela

6 kV i transformatora 6/0.4 kV

ako je rasvjeta u postrojenju izvedena

preteno fluorescentnim cijevima biti

de je opravano kompenzirati grupno

crtkano su prikazani kondenzatori koji

pripaaju rjeenju s kombiniranom

kompenzacijom, a kondenzatori

prikazan punom linijom predstavlja

centralnu kompenzaciju


30/49


Uzemljenje u rasklopnim postrojenjima (1)

po uzemljenjem razumijevamo voljivi spoj neke toke mree, ili ijela postrojenja,sa zemljom preko uzemljivaa,

ta toka u normalnom pogonu nije po naponom ali iz bilo kojeg razloga moe odi

s obzirom na uloge uzemljenja razlikujemo:

pogonsko uzemljenje

uzemljenje ijela mree (npr. nultoke

transformatora) koje provodi svoju funkciju u

normalnom pogonu

zatitno uzemljenje

uzemljenje u svrhu zatite ljustva (npr. metalne

mase, sekundarne strane mjernih transformatora),

a u funkciju dolaze za vrijeme kvara na izolaciji


31/49


Uzemljenje u postrojenjima (2)

uzemljenje odvodnika prenapona

ovoenje statikih naboja, ovoenje lutajudih struja

(u kabelskom platu)

izvedba uzemljenja

dijelovi koje je potrebno uzemljiti (npr. potporni izolatori naslici) spojeni su vodovima uzemljenja na sabirni vod, a preko

voa uzemljivaa na uzemljiva


32/49



Oblici uzemljivaa:


33/49



veliina struje kroz uzemljiva ovisi o nainu u uzemljenja nultoke mree

prolaskom struje kroz uzemljiva u zemlju povrina zemlje (ali i slojevi ispo nje)

olazi na oreeni potencijal

raspodjela potencijala (oblik i razmak ekvipotencijalnih

linija) oko uzemljivaa ovisi o:

obliku uzemljivaa

veliini struje

specifinom otporu tla

otpor uzemljenja porazumijeva otpor zemlje izmeu

uzemljivaa i ovoljno ualjene toke u kojoj je

potencijal zemlje jednak nuli

(otpor voova o uzemljivaa, otpor samog uzemljivaa i

prelazni otpor uzemljiva/tlo mogude je reovito zanemariti)

cijevni

uzemljiva


34/49



napon uzemljivaajenak je umnoku struje kroz uzemljiva i otpora uzemljenja

prilikom oreivanja a li je uzemljenjem postignuta ovoljna sigurnost

mjerodavna su dva napona:

napon koraka

napon dodira


35/49



dozvoljene vrijednosti napona dodira i napona koraka propisane su standardima ovise vrsti postrojenja (npr. unutranje vanjsko), uzemljenju nultoaka, brzini zatite

na ovom primjeru prikazani

su propisi o oputenim

naponima dodira i koraka

ovisno o trajanju struje

kroz uzemljiva za

VN postrojenja iznad 1 kV

napon dodira napon koraka


36/49


Elektrino naprezanje izolacije (1)

u svim ureajima ili elementima postrojenja koji su po naponom javlja se

elektrino (naponsko) naprezanje izolacije

a bi se osigurala sigurnost pogona i okoline nuno je aekvatno imenzionirati

izolaciju kako bi mogla izrati naponska naprezanja

pojaanje izolacije zahtijeva vede investicije zbog ega je izolaciju potrebno

ograniiti, ali i koristiti i ruge mjere za spreavanje tetnih posljeica naponskihnaprezanja (prenapona)

skup mjera u postupku imenzioniranja izolacije sa svrhom spreavanja teta o

prenapona naziva se koordinacija izolacije

za svaki je io mree oreenog nazivnog napona stanarizirana vrijenost

maksimalno ozvoljene najvie vrijenosti napona koji se moe pojaviti u normalnim

pogonskim prilikama i trajati neogranieno

njime je utvren nivo (stupanj) izolacije


37/49



za svaki je nivo izolacije definiran:

podnosivi napon frekvencije 50 Hz u trajanju 1 minute

podnosivi udarni napon 1.2/50 s

u postupku koordinacije izolacije potrebno je osigurati da je izolacioni nivo u

tidenom ijelu mree veio zatitnog nivoa (proranog napona) ovonika

prenapona ovonik prenapona ograniava prenapone na iznos preostalog napona samo na

mjestu ugradnje odvodnika

s porastom udaljenosti od odvodnika raste i

iznos napona

zatitna zona zona ovonika protee se na

dio voda ispred i iza odvodnika prenaponaXa


38/49



Xaje ualjenost o ovonika na kojoj prenapon osee vrijenost izolacionog nivoa

(za atmosferske i sklopne prenapone) tzv. zatitna zona

oznake:

Uz = zatitni nivo ovonika prenapona

s = strmina prenaponskog vala

v = brzina irenja vala voom Ui = izolacioni nivo tidenog elementa

Xa

za onaj dio upadnog naponskog vala koji

je iznosom vedi o zatitnog nivo Uz,

odvodnik predstavlja kratki spoj, pa se

taj dio naponskog vala reflektira sa

suprotnim predznakom


39/49



Podjela napona i prenapona (prema IEC 71-1 /1/):

trajni napon pogonske frekvencije

ima konstantnu efektivnu vrijenost i trajno je prikljuen na stezaljke opreme

privremeni prenapon

oscilatorni prenapon pogonske frekvencije relativno dugog trajanja (par sekuni ili ak nekoliko

sati) koji moe biti i slabo priguen (u nekim sluajevima njegova frekvencija moe biti veda ili

manja od pogonske)

prijelazni prenapon

kratkotrajni prenapon (trajanja nekoliko milisekuni ili krade), oscilatoran ili neoscilatoran,

obino jako priguen

podjela:

polaganog porasta ela (sklopni prenaponi)

brzog porasta ela (atmosferski prenaponi)

vrlo brzog porasta ela


40/49



Vrste napona i ispitivanja:


41/49




42/49


Primjer prenapona atmosferski prenapon

atmosferska pranjenja nije mogude izbjedi, a uzrokuju najvede prenapone u mreama

(MV, desetine kA)

atmosferski prenaponi u mrei mogu

nastati na razliite naine:

a) udar groma u okolicu

b) udar groma u stup

c) uar groma u zatitno ue

d) uar groma u fazni voi

zatitno ue

a

d

c

b


43/49


Primjer prenapona atmosferski prenapon

ispitivanje izolacije na elektrina naprezanja pri atmosferskim prenaponima:

za svaki stupanj izolacije standardom je propisan udarni napon kojeg

ispravno imenzionirana izolacija mora izrati bez proboja

udarni napon je tjemena vrijednost napona

standardnog oblika, prema slici, kojeg

ureaj mora izrati u 5 uzastopnih

ispitivanja, a a ne oe o proboja ili

preskoka ako oe o jenog preskoka ona mora

izrati jo 10 uzastopnih ispitivanja bez

proboja


44/49


Projektiranje elektrinih postrojenja

Projektni zadatak

Idejni projekt

Glavni projekt

(Prethodne) suglasnosti

Lokacijska dozvola

Suglasnosti

Vlasniki onosi

Graevna ozvolaIzvedbeni projekt

Projekt izvedenog stanja Graenje


45/49


Nekoliko slika EES za kraj


46/49



47/49


Centar daljinskog upravljanja


48/49


Devet ica ine jedan vodi u snopu promjera skoro 2 metra


49/49

Nadzemni vod u blizini Disney World-a, Orlando, Florida

Documents

Predavanje 12 (ElPos) Web