Podučavanje najvažnijim pitanjima

8/8/2019 Poduavanje najvanijim pitanjima

1/73

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA ejh Ahmed el-Hlidi

2

PODUAVANJENAJVANIJIM PITANJIMA

Autor:ejh Ahmed bin Hamd el-Hlid


2/73


6

SADRAJ:

Poglavlje o konstataciji tewhda

Poglavlje o obaveznosti kufra u tgta

Poglavlje o objanjenju sutine islma i irka

Poglavlje o pojanjavanju znaenja el-wel' i el-ber',o obaveznosti ispoljavanja vjere

Poglavlje o znaenju L ilhe illAllh

Poglavlje o spomenu stvari koje negiraju islami o kufru onoga koji poini jednu od njih,

Poglavlje o obaveznosti razlikovanja izmeu poznatih

Predgovor knjizi..................................................................................................... 12

i objanjenju njegovih vrsta........................................................................... 14

i objanjavanju njegovog znaenja...........................................................20

i o razlici izmeu njih......................................................................................... 26

i o opravdanju potlaenih............................................................................... 32

i objanjenju njegovih uvjeta (artova)...................................................

38

izuzev prisiljenog.................................................................................................. 46

i manje poznatih mes'ela (pitanja)............................................................ 52


3/73


7

Poglavlje o spomenu prepreka i uvjeta za tekfr

Poglavlje o spomenu uvjeta uspostave argumenta

Poglavlje o tome da su ime i sud

razdvojeni prije uspostaveargumenta,

Poglavlje o sdu (propisima) vezanim za ivot (krv)

Poglavlje o objanjenju vrsta teritorija (podruja)

Poglavlje o obaveznosti hidrei objanjenju njenih propisa........................................................................... 78

sljedbenika strasti i novotarija..................................................................... 54Poglavlje o spomenu prepreka ostvarenja prijetnje....................56

i objanjavanju njenog znaenja................................................................. 58

a sastavljeni nakon njega................................................................................. 64

nevjernika i o spomenu uvjeta dihda............................................... 68

i propisa vezanih za njihove stanovnike............................................. 74


4/73


12

Uime Allha, Milostivog, Samilosnog

Hvala Allhu na Njegovim dobrima i neka Mu jezahvala na Njegovim blagodatima. Svjedoim da nemanikog zaslunog oboavanja osim Allha, Jedinog, Kojinema sudruga, samo Njemu pripada sd na NjegovojZemlji i na Njegovim nebesima. I svjedoim da jeMuhammed Njegov rob i Njegov Poslanik i peat Njegovihvjerovesnik. On ga je poslao nakon vremena nedolaska

poslanik, te njime uzdigao istinu i njime uputio stvorenja,pa je put postao jasan i njime se argument uspostavio. Neka je salawt i selm nad njime, njegovom porodicom i svimnjegovim prijateljima

A zatim:

Obzirom na to da je tewhd temelj svih temelj i naelo

i poetak da'we svakog poslanika, duh svih nebeskih knjiga,sr svih vjerovesnikih poslanica i osobina njihovog govora,neka braa edna za znanjem i njegovim sticanjem su mezamolila da im nainim saetak o tewhdu, u kojem bihokupio njegove temelje i pravila (stubove), uz spominjanjedokaza, to bi pomoglo muwehhidima da steknu jasnupredodbu u vjeri i budu na njoj. Pomogao sam se Allhom

i sakupio ono

ega se sje

am od govora eminentnihuenjaka i ejhova islma, neka je Allhova milost nadsvima njima, uz navoenje izvora rijei nekih (od njih), aponekad u potpunosti prenosim tekstove iz njihovog izvoraili neke djelie sastavljene sa drugim, kako bi se razliite i ugovoru 'uleme razbacane mes'ele sastavile na jednom mestui nazvao sam je ''Indhu Hadetis-S'il f Ehemmil-Mes'il''(''Udovoljenje potrebi onoga koji pita u najvanijim pitanjima'').


5/73


13

Otuda kaem, molei Allha da ostvari eljeno:

Ovo su temelji vjere i vane mes'ele vezane za tewhd iono to se na njega nadovezuje i za njega vee od propisa, aobradio sam ih u nekoliko poglavlja.


6/73


14

POGLAVJE O KONSTATACIJI TEWHDA

I OBJANJENJU NJEGOVIH VRSTA1) Mudrost u stvaranju dinn i ljudi jeste da ine 'ibdetsamo Allhu i da ostave injenje 'ibdeta bilo kome drugommimo Njega, zbog rijei Uzvienog Allha:

''Zar

ovjek misli da

e biti ostavljen uzalud?''

4

''Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili i da nam seneete vratiti?'' 5

''Nisam stvorio dinne i ljude, osim da bi samo Meneoboavali.'' 6

Ibn 'Abbs kae:''...osim da Me jednim uine''.

Takoer kae da svako nareenje da se ini 'ibdet

ustvari nareuje tewhd.

Tewhd je, dakle, prva stvar koju je obaveza nauitisvakom mukellefu (er'atskom obvezniku), on je prvi wdib

4 sra el-Qijme, 36. jet5 sra el-Mu'minn, 115. jet6 sra edh-Dharijt 56. jet


7/73


15

i zadnji wdib, prvo ime ovek ulazi u islm i zadnje ime

naputa dunjaluk i o njemue biti pitan u kaburu.

7

2) 'Ibdet je u jezikom znaenju uzet od ''poniznosti''. Kaese ''tarqun mu'abbed'', tj. prokren, utaban put. A to se tieer'atskog znaenja pojma 'ibdet, on predstavlja ime kojeobuhvata sve to Allh voli i ime je zadovoljan od rijei idjela, kako vanjskih tako i sranih, zbog rijei Uzvienog:

''Oni koji vjeruju u skriveno i uspostavljaju namz i odonoga ime smo ih opskrbili udjeljuju...'' 8

3) On je izgraen na dva rukna

a) vrhunac ljubavi, uz

b) vrhunac poniznosti i potinjenosti voljenom. 9

4) Prema iitavanju er'atskih tekstova i govora 'uleme,tewhd se moe podijeliti na tri vrste:

a) Tewhdur-rububijje, tj. tewhd (Allhovo jedinstvo,jednoa) u gospodarstvu, a on znai injenje Allha Jednimu Njegovim djelima, poput stvaranja, vlasti, upravljanja,opskrbljivanja itd., zbog rijei Uzvienog:

7 Pogledaj ''Tejsrul-'Azzil-Hamd'' 29. str. i ''El-Intisr Lihizbillhil-Muwehhidn'' od ejha el-allame 'Abdullha Eb Batna8 sra el-Beqare, 3. jet9 Pogledaj ''El-'Ubudijje'' od ejhul-islma Ibn Tejmijje i

''Medm'atu-Tewhd'', 1/62-64


8/73


16

''Reci: 'Ko vas opskrbljuje sa neba i zemlje, ili ko vladasluhom i vidom i ko izvodi ivo iz mrtvog i mrtvo iz ivogi ko upravlja naredbom?' Oni e rei: 'Allh', a ti reci: 'Zarse neete bojati?'''10

b) Tewhdul-ulhijje, tj. tewhd (Allhova jednoa, jedinstvenost) u boanstvu, a on znai injenje Allha jednim kroz djela robov, poput namza, klanja,zavjetovanja, zbog rijei Uzvienog:

''Reci: 'Uistinu moj namz i moj obred i moj ivot i mojasmrt pripada samo Allhu, Gospodaru svjetova, On nemasudruga; to mi je nareeno i ja sam prvi musliman.' '' 11

c) Tewhdul-esm'i wes-sift, tj. tewhd (Allhova jednoa) uimenima i svojstvima, to znai (zahtjeva) da opisujemoAllha onim ime je Sm Sebe opisao u Svojoj knjizi ili na

jeziku Svog Poslanika, bez iskrivljivanja znaenja (tahrf),negacije (ta'tl), odreivanja kakvoe (tekjf) i bez poreenja(temthl), zbog Njegovih rijei:

10 sra Jnus, 31. jet11 sra el-En'm, 162. i 163. jet


9/73


17

''I samo Allhu pripadaju najljepa imena, njima Gamolite i ostavite one koji zastranjuju u Njegovimimenima.''12

''Nita nije isto kao On, i On je Sveujui i Svevidjei''13

''Njemu pripada najuzvieniji opis na nebesima i nazemlji, i On je Silni i Svemudri.'' 14 15

5) Tewhdur-rububijje su potvrivali i murici, ali ih sm onnije uveo u islm. Naprotiv, Allhov Vjerovesnik, sallallhu

'alejhi we sellem, se borio protiv njih, ohal

lio njihovu krv,imetke i nastambe i zarobljavao njihove ene, zbog rijeiUzvienog:

''Kada bi ih upitao: 'Ko je stvorio nebesa i zemlju?' oni biti sigurno rekli: 'Allh'.'' 16

12 sra el-A'rf, 180. jet13 sra e-ra, 11. jet14 sra er-Rm, 27. jet15 Pogledaj ''Medm'atut-Tewhd'' 1/516 sra ez-Zumer, 38. jet


10/73


18

''Veina njih ne vjeruje u Allha, osim kao murici.'' 17

On, iako je obavezan, nije dovoljan za ostvarenjeobaveze. 18

To zbog rijei Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhiwe sellem, koje prenosi Ibn 'Umer:''Nareeno mi je da se borim protiv ljudi, dok ne posvjedoe

L IL HE ILLALL H i da je MUHAMMED ALLHOV

POSLANIK, dok ne uspostave namz i daju zekt, pa kadto urade sauvali su od mene svoje ivote i imetke, osimkad je u pitanju pravo islma, a obraun e polagati predUzvienim Allhom.''19

6) Otuda naredba tewhda ima prednost nad bilo kojomdrugom stvari, poput namza, zekta, hadda, posta iostalih islamskih propisa, zbog rijei Uzvienog:

''A nije im bilo nareeno (nita drugo) osim da oboavajuAllha, isto, jedino Njemu vjeru ispovijedajui, ostavivisvaku neistinu, pravovjerno, i da uspostave namz i daju

zekt, a to je istinski dn.'' 20

17 sraJsuf, 106. jet18 ''Medm'atut-Tewhd'' 1/170, ''Ed-Durerus-Senijje'' 2/24,10/97, 9819Muttefekun 'alejhi

20 sra el-Bejjineh, 5. jet


11/73


19

Allhov Vjerovesnik, sallallhu 'alejhi ve sellem, je

ostao u Mekki 13 godina pozivajui u tewh

d, dok je nam

z,prema jednom miljenju, propisan tek u 10. godini.

A kada je poslao Mu'dha u Jemen, desete godine pohidri, rekao mu je:''Ti odlazi narodu od sljedbenik Knjige, pa neka prvo u ta e ih

pozvati bude ehdet da nema drugog boga osim Allha...''

A u jednom riwjetu (stoji da mu je rekao):''...da ostvare Allahov tewhd (da uine Allaha jednim)...''

A u drugom:''...da ine 'ibdet samo Allhu''

A nakon toga je spomenuo namz, zatim zekt, itd. 21

7) Isto tako i irk i zabrana istog ima prednost nad svakomdrugom zabranom, poput enidbe sa majkom ili sestrama,zakopavanja ivih novoroenih devojica, jedenja strvine,pijenja opojnih pia, zbog rijei Uzvienog:

''Reci: 'Doite, proitau ta vam je va Gospodar

zabranio: da Mu nita ravnim ne inite...''' 22

A zatim je spomenuo zabranu bespravnog ubijanja iostale razvrate, kako javne, tako i tajne. 23

21Svi ovi riwjeti su u ''Sahhu'' Buhrije

22 sra el-En'm, 151. jet23''Ed-Durerus-Senijje'' 2/121,32,272


12/73


20

POGLAVLJE O OBAVEZNOSTI KUFRA U TGTA

I OBJANJAVANJU NJEGOVOG ZNA

ENJA1) Naredba tewhda predstavlja opti dn (vjeru) oko kojegsu se sloile da'we svih poslanika, uz raznolikost njihoviher'at (zakonodavstav), zbog rijei Uzvienog:

''Mi prije tebe nismo poslali nijednog poslanika, a da munismo objavili: 'Nema boga osim Mene, pa samo Meneoboavajte!' ''24

I zbog rijei AllhovogPoslanika, sallallhu 'alejhi wesellem:

''Mi vjerovesnici smo braa, d

nnam je jedan, a majke razli

ite.''

O zakonima je rekao Uzvieni Allh:

''Svakom od vas smo odredili zakon i put.''25

I to je znaenje izraza ''braa'', spomenutog u hadthu.26

24 sra el-Enbij', 25. jet25 sra el-M'ide, 48. jet26 Kaem: Otac im je jedan, tj. tewhd, a majke razliite, tj.

zakonodavstva. (napomena prevodioca)


13/73


21

Dakle, tewhd je ona stvar koja je od davnina, pa i

danas, predmet rasprave i sukoba izme

u poslanika injihovih sljedbenika i tgt i njegovih tienika (prijatelja).Uzvieni je rekao:

''Mi smo svakom narodu poslali poslanika: 'Samo All

haoboavajte i klonite se tgta', pa je meu njima bilo ionih koje je Allh uputio, a i onih koji su zasluilizabludu.'' 27 28

2) 'Ibdet Allhu nee biti ostvaren, osim sa kufrom utgta, zbog rijei Uzvienog:

''Nema prisile u vjeri, pravi put se jasno razlikuje odzablude. Pa ko zanevjeruje u tgta, a povjeruje u Allha za najvru vezu se prihvatio, kojoj nema kidanja, aAllh je Sveujui i Sveznajui''29

I zbog rijei Allhovog Poslanika, sallallahu 'alejhi wesellem:

27 sra en-Nahl, 36. jet28 Pogledaj mes'ele prvog poglavlja ''Kitabut-Tewhd''29 sra el-Beqare, 256. jet


14/73


22

''Ko obavi tewhdullh...''

A u riwajetu:''Ko kae L ILHE ILLALLH i uini kufr u sve to se oboavamimo Allha sauvao je (zatien mu je) imetak i ivot, aobraun e polagati pred Allhom Uzvienim.''30

Ovo spada u stvari koje najbolje objanjavaju znaenjeL ILHE ILLALLH.

On (ovdje) nije uinio izgovaranje ehdeta onim totiti ivot i imetak, niti spoznaju njegovog znaenja, ak nipotvrdu toga; tavie, ni injenicu da se on ne moli osimAllhu, Jedinom, Koji nema sudruga; odnosno, nee mu bitizatieni imetak i ivot sve dok (tome) ne doda kufr u sveto se oboava mimo Allha. A ako bude sumnjao ili sedvoumio nee mu biti imetak i ivot sauvani.

Divna li je i velianstvena li je ova mes'ela! I kako jesamo ovo objanjenje i ovaj dokaz jasan za svakogprotivnika.

3) Pojam tgt u jeziku je rije izvedena od rijei ''tugjn'',to znai prelazak granice. Uzvieni kae:

''Mi smo, kada je voda prela granicu, vas ponijeli u lai''31

30 Prenose ga Ahmed i Muslim, a osnova je kod Ahmeda31 sra el-Haqqa, 11. jet


15/73


23

Njegovo znaenje u er'atu je: sve ono u emu rob

pre

e svoju granicu, od oboavanog ili slije

enog ili onogkome se pokorava.''Tgt je, dakle, svako pred kojim se sudi (od kojeg se trai

presuda) mimo Allha i Njegovog Poslanika, ili kojeg oboavajumimo Allha, ili ga slijede bez dokaza od Allha, ili mu se

pokoravaju u onome za to neznaju da je ono pokornost Allhu.Ovo su tgti svijeta, o kojim ako razmisli i ako razmisli ostanju ljudi sa njima vidjees veinu njih kako su se okrenuli od

'ibdeta Allhu 'ibdetu tgtu, te od pokornosti Njemu islijeenja Njegovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem,pokornosti tagutu i slijeenju njega.''32

4) Kakvoa injenja kufra u tgta se sastoji od pet stvari,koje je saeo imm, reformator, Muhammed bin'AbdulWehhb, rahimehullhu te'l, a one su:

1. vrsto uvjerenje u lanost (neispravnost) injenja'ibdeta svakom mimo Allha,2. ostavljanje (naputanje) istog,3. mrnja istog,4. tekfr tgta i onoga koji ga oboava, i5. neprijateljstvo prema njima radi Allha (tj.

suprotstavljanje njima).

32 Ovo je definicija Ibnul-Qajjima u '' 'Ilmul-muweqqi'n'', za koju

uenjaci tewhda kau da je naljepa definicija za pojam tgta


16/73


24

Dokaz za ovo su rijei Uzvienog:

''Vi imate divan uzor u Ibrhmu i onima koji su sa njim,kada rekoe svom narodu: 'Mi se odriemo od vas i onoga

to oboavate mimo Allha, ne vjerujemo u vas ioigledno e izmeu nas biti neprijateljstvo i mrnja,zauvijek, sve dok ne povjerujete samo u Allha.'' 33

Dakle, ko god ne ostvari opis koji sainjava kakvouinjenja kufra u tgta nee biti vjernik u Allha i kfir utgta. 34 Naprotiv, bie suprotno tome, jer su mn u tgta

i

m

n u All

ha dvije suprotnosti, koje se nikada ne mogusastaviti u srcu jednog ovjeka, jer nije mogue da se jednate ista osoba opie da je murik i muwehhid u isto vrijeme.

33 sra el-Mumtehane, 4. jet34 Kaem: Nisu sve stvari koje sainjavaju cjelinu kufra u tgta naistom stepenu. Bez nekih od njih ta cjelina nikako ni ne postoji, toznai da su rukn u toj cjelini, a ima i nekih koje sainjavaju

obaveznu potpunost kufra u t

g

ta, koje kadaovjek ostavi ponekad bude fsik, nekad i kfir, a nekad i nema grijeha,

obzirom na njegovo znanje o dotinom pitanju. Zato nije odpreduvjeta ispravnosti ulaska u islm da ovjek odmah napoetku zna i vjeruje i ini tekfr nad odreenim djelima injihovim poiniocima, jer moe biti neznalica u tome pitanju, alida bi bio musliman mora znati i vjerovati i dijelima sauvati, da senijedna vrsta 'ibdeta ne smije usmjeriti bilo kome mimo Allha ida sav 'ibdet smije biti usmjeren samo Allhu (napomena

prevodioca)


17/73


25

Naprotiv, ona neminovno zasluuje jedan od dva

opisa, a treeg nema, zbog rije

i Uzvienog:

''On je Onaj Koji vas je stvorio, pa meu vama ima kafir imu'min.''35

I zbog rijei:

''Mi smo mu ukazali na put; ili e biti zahvalan ilinezahvalan.'' 36 37

Ovo je, dakle, taj tgt u kojeg nam je nareeno dauinimo kufr i da ga se klonimo i ovo je 'ibdet njemu koji

nam je zabranjen i kojeg nam je nareeno da ostavimo, kao ione koji to rade, i da im se suprotstavimo. 38

35 sra et-Tegbun, 2. jet36 sra ed-Dehr, 3. jet37 Pogledaj ''Medm'atut-Tewhd'' 1/8 i ''Ed-Durerus-Senijje''2/359-36038 Pogledaj ''Medm'atut-Tewhd'' 1/12,17


18/73


26

POGLAVLJE O OBJANJENJU

SUTINE ISLAMA I IRKAI O RAZLICI IZMEU NJIH

1) Izvor na kojeg se vraamo u pogledu er'atskih imena,poput imena musliman, murik, kfir, novotar ili fsik, jesteono to je ograniio Zakonodavac, sutinski i u znaenju. Aonaj koji ne bude razlikovao sutine ovih naziva i o njima nebude imao ispravnu predstavu upae u mijeanje

pojmova i greke. Uzvieni Allh je pokudio one koji neznaju granice onoga to je Allh objavio Svom Poslaniku,rekavi:

''Beduini su najveeg kufra i nifqa i najprei da ne znajugranice onoga to je objavio Allh Svom Poslaniku.'' 39 40

2) Uzvieni Allh je u Svojoj Knjizi i na jeziku SvogPoslanika objasnio sutinu islma i irka i onoga to se nanjih nadovezuje od dunjlukih i hiretskih propisa.

Tako je islm predanost samo Uzvienom Allhu sa

tewhdom i potinjenost Njemu sa pokornou i odricanjemod irka i njegovih poinioca.

39 sra et-Tewbe, 97. jet40 Pogledaj ''Medm'atul-Fetw'' 19/335, ''Minhdut-Tes'is wet-Takdis'' od ejha el-'allameh Abdul-Latfa lu ejha, str.12, i ''El-

Intisr...'' od ejha el-'allameh Abdullha Eb Batna, str. 20


19/73


27

Rekao je Uzvieni:

''Naprotiv, ko god preda svoje lice samo Allhu adobroinitelj je...''41

Te zbog rijei Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhiwe sellem:

''Islm je da

ini 'ib

det All

hu i da mu nita ne pridruuje i dauspostavi namz.''

Pa ga je definisao predanou Allhu sa tewhdom iostavljanjem irka, kao prvo, i uspostavljanjem vanjskihpropisa koji ukazuju na potinjenost.

A irk je izjednaavanje stvorenja sa Stvoriteljem,

usmjeravanjem bilo koje vrste 'ibdeta njemu. Uzvienikae, govorei o priznanju murik svojih grijeha:

''Allha nam, bili smo u jasnoj zabludi kad smo vasizjednaili sa Gospodarem svjetova''.42

''Pa nemojte Allhu initi endade43 a znate.''44

41 sra el-Beqare, 112. jet42 sra e-u'ar', 97. i 98. jet43 ''Endd'' je mnoina rijei ''nidd'', to znai slian, isti, itd.(napomena prevodioca)44 sra el-Beqare,22. jet


20/73


28

U hadthu se kae:

''...da Allhu u

ini 'nidda', a On te stvorio.''

Jeziko znaenje takoer pojanjava znaenje irka uer'atu. irk je u jeziku uzet od ''muareke'' meu dvojicom,tj. ''uesnitvu'' dvojice (ili vie njih) u neemu.

Uzvieni je rekao:

''Allh navodi primer ovjeka, koji je u vlasnitvu urek'(ortak) koji se oko njega otimaju i ovjeka koji je predansamo jednom ovjeku; jesu li primeri njih dvojice isti?Sva hvala pripada samo Allhu, ali veina njih ne zna''45

Prvi je predmet sauesnitva, a drugog je spomenuoistog, bez ''ortakluka'' (tj. sauesnitva i sudjelovanja).

3) Veliki irk se ne oprata, osim tewbom od njega prijesmrti, a Allh e oprostiti ono to je manje od njega komebude htio. Rekao je Uzvieni:

''Allh nee oprostiti da mu se irk ini, a oprostie ono toje manje od njega kome bude htio.''46

45 sra ez-Zumer, 29. jet46 sra en-Nisa', 116. jet


21/73


29

U hadthu se kae:

''Allh od

ovjeka, koji nakon svog isl

ma u

ini irk, ne

e primitinijedno djelo.'' 47

4) Ko god umre na velikom irku bie mu zabranjenulazak u dennet i on zasluuje vjenost u vatri, zbog rijeiUzvienog:

''Onaj ko Allhu irk uini Allh e mu dennetzabraniti, a boravite njegovo e biti vatra, adhulumarima nee nikakva pomagaa biti.''48

Te zbog rijei Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi

we sellem:''Ko umre molei se (nekom) mimo Allha ui e u vatru.''

U drugom hadthu stoji:''Ko sretne Allha, ne inei mu irka ni u emu ui e udennet, a ko ga sretne, inei mu irk u bilo emu ui e uvatru.''49

Ulazak murik u vatru je opteg karaktera; tj. svaki emurik ui u nju i u njoj ostati veno. U tome nema razlikeizmeu idov, oboavalaca idola, vatre ili krsta, onima koji

47 Pogledaj ''Sahh'' Ibn Hibbna 1/37648 sra el-M'ide, 72. jet49 Biljei ih Muslim


22/73


30

se suprotstavljaju dni-islmu ili se njemu pripisuju, niti

onoga koji prkosi istini50

ili je ne zna51

od ljudi i dinn.

52

50 Kaem: To je 'inadija, od rijei '' 'ind'', a takav biva nakon

saznanja. Kufr 'inda je jedna od vrst

kufra, ali ne i jedina(napomena prevodioca)

51 Spomenuto neznanje ovdje je neznanje i'rda, tj. okretanja,odbijanja i nemara, ono koje je mukellef mogao otkloniti, ali nijemario. Zbog toga ima isti propis u zasluzi kazne poput onoga kojizna. Kufrul-i'rada takoe predstavlja jednu od vrsta kufra, i danas je to najei vid nevjerstva u Allha. Zato, nek' se pripazeneznalice i oni koji ih opravdavaju bez znanja (napomenaprevodioca)52 Pogledaj ''Fethul-Medd'', Poglavlje o strahu od irka


23/73


31


24/73


32

POGLAVLJE O POJANJAVANJU

ZNA

ENJA EL-WEL

' I EL-BER

',O OBAVEZNOSTI ISPOLJAVANJA VJEREI O OPRAVDANJU POTLAENIH

1) Znaj da ovjekov islm nee biti ispravan, pa makardoao sa tewhdom i ostavio irk, osim uz neprijateljstvoprema muricima i jasno izricanje toga njima, zbog rijeiUzvienog:

''Nee nai (nijedan) narod, koji vjeruje u Allha i uPosljednji dan, a da su u ljubavi sa onima koji sesuprotstavljaju Allhu i Njegovom Poslaniku, pa makar

bili njihovi oevi, ili njihovi sinovi ili njihova bra

a, ilinjihove familije.''53

U hadthu se kae:''Najvra veza mna je ljubav u ime Allha i mrnja u ime

Allha.'' 54 55

El-'allame Hamed bin 'Atq kae:

''to se tie neprijateljstva prema nevjernicima i muricima, znajda je Uzvieni Allh to obaveznim uinio i njegovu obaveznost

53 sra el-Muddila, 22. jet54 ''Ed-Durerus-Senijje'' , 8/435, 10/139-140, ''Seblun-Nedti wel-Fikk min Muwltil-Murteddne we Ehlil-Irk''55 Prenosi ga imm Ahmed od Ber'a ibn Aziba, a hadth je,obzirom na mnotvo njegovih puteva, hasen. To kae el-Albn,

rahimehullh


25/73


33

potvrdio, i da je zabranio prijateljevanje sa njima i velik 'akcenat'

tome dao, tako da u Knjizi Uzvienog Allha, nakon obaveznostitewhda i zabrane njemu suprotnog (irka) skoro da nema

nijednog propisa sa tolikom brojnou i jasnoom argumenata odovog propisa.''

Dakle, neophodno je ostvariti el-wel' i el-ber'.

2) (Neophodna) 56 osnova el-ber'a je mrnja, a (neophodna)

osnova el-wel'a je ljubav, zbog rijei Uzvienog o rijeimaIbrhma 'alejhis-selm, svom narodu:

''ta vi mislite o onome to oboavate vi i vai davni preci?

E, oni su mi neprijatelji, osim Gospodara svjetova''57

Obzirom da je osnova el-ber'a mrnja, ije je mjesto usrcu, njen vanjski ogranak je neprijateljstvo. Uzvieni jerekao:

56 Rije ''neophodna'' je dodatak prevodioca, zbog toga je u zagradi(napomena izdavaa)57 sra e-u'ar', 75.-77. jet


26/73


34

''Vi imate divan uzor u Ibrhmu i onima koji su sa njim,

kada rekoe svom narodu: 'Mi smoisti (odri

emo se) odvas i od svega to oboavate mimo Allha. Zanevjerovali

smo u vas i oigledno e biti neprijateljstvo i mrnjaizmeu nas i vas; zauvijek, sve dok ne budete jedino uAllaha vjerovali.' ''58

I ona, kao to smo prethodno spomenuli, spada u opiskufra u tgta.

''Ovdje u vezi rijei Uzvienog:

''Mi smo isti (odriemo se) od vas i od svega tooboavate mimo Allha...'' postoji velika poruka i korist. Naime, Uzvieni Allh jespomenuo odricanje od murika, oboavalaca drugih mimo Allha,

prije odricanja od idol oboavanih mimo Allha, zbog toga to jeprvo vanije od drugog. Jer, mogue je da se osoba odrekne idol,ali da se ne odrie onih koji ih oboavaju i da, kao takva, ne ostvariono to joj je nareeno. Meutim, kada se odrekne od murik toza sobom neminovno povlai odricanje od njihovih boanstava.Dobro shvati ovu opasku, jere ti ona otvoriti vrata neprijateljstva

prema Allhovim neprijateljima. Koliko je ljudi koji ne ine irk,ali ne neprijateljuju prema muricima, pa i nisu muslimani, jer su

ostavili vjeru svih poslanika. Zatim dolaze rijei Uzvienog:

''Zanevjerovali smo u vas i oigledno e bitineprijateljstvo i mrnja izmeu nas i vas; zauvijek, sve

58 sra el-Mumtehane, 4. jet


27/73


35

dok ne budete jedino u Allha vjerovali.'' 59 Njegove

(Allhove) rije

i: ''...o

igledno

e biti...'', tj. vanjtinski i jasno.Obrati panju na to da je neprijateljstvo spomenuo prije mrnje,

zbog toga to je prvo vanije od drugog. Jerovjek moda zamrzimurike, ali im se ne suprotstavlja, i kao takav nije ostvariowdib sve dok se sa njegove strane ne ostvari neprijateljstvo imrnja, iako je mrnja vezana za srce, jer ona ne koristi sve dok sene ukau njeni tragovi i dok njen znak ne postane jasan. A takvanee biti sve dok se ne sastavi sa neprijateljstvom i bojkotom.''60

''Musliman se nee tretirati onim koji ispoljava svoju vjeru svedok se ne suprotstavi svakoj skupini u onome po emu je poznata idok (im) jasno ne pokae neprijateljstvo i odricanje od toga. Predonim iji je kufr injenje irka ispoljavanje vjere je jasnoiskazivanje tewhda, zabrana irka i ukazivanje na njega. Onaj iji

je kufr u prijateljevanju sa muricima i ulasku u pokornost njima ispoljavanje vjere pred njim e biti iskazivanjem neprijateljstva

prema njima i odricanjem od njega i od murik.''61

''Ponekad musliman moda nije u stanju da ispolji neprijateljstvonevjernicima i muricima zbog neke prepreke ili opravdanja, poput

potlaenosti, u sluaju onoga koji nema snage (zatite) ili zbogprisile kada e biti opravdan 62 do nestanka prepreke. to se tieonoga koji ne ispolji neprijateljstvo muricima zbog nekogdunjlukog cilja ili davanja prednosti nekoj ovosvjetskoj koristi,

59 sra el-Mumtehane, 4. jet60 Ovo su rijei ejha el-'allameh Hameda bin 'Atqa, rahimehullh.Pogledaj ''Medm'atut-Tewhd'' 1/334-33561 Rijei ejha Hameda bin 'Atqa, rahimehullh. ''SeblunNedtiwel-Fikk...'' iz ''Medm'atut-Tewhd'', 1/336-367, ''Idahul-Mehaddeti wes-Sebl'', 36. str. od ejha Ishqa bin 'AbdirRahmna62 Opravdan u stvari koju ne moe ispoljiti (napomena

prevodioca)


28/73


36

uz mrnju prema njima i ubjeenost da su nevjernici takav je

'sija (neposluan) i grijenik. Svaka osoba ima propis za svojestanje. Pa ako nestane mrnje u srcu, sa njom nestaje i mn zbog

vezanosti vanjtine i srca, jer je njeno mjesto u srcu i niko nije ustanju da prisilom ili neim drugim ukloni mrnju iz srca, kao tose jasno vidi u rijeima Uzvienog:

''...osim ko je prisiljen, a srce mu ostane smireno u

mnu...''

63

Zato, obrati panju (razmisli).''64

63 sra en-Nahl, 106. jet64''Ed-Durerus-Senijje'', 2/8, 305, 359, ''Tekfrul-Mu'ajjen'' od ejha

Ishqa bin 'AbdirRahmna lu ejha, 21. str.


29/73


37


30/73


38

POGLAVLJE O ZNAENJU L ILHE ILLALLH

I OBJANJENJU NJEGOVIH UVJETA (ARTOVA)1) Reenica ihlsa, ''L ILHE ILLALLH'' opstoji na dvarukna: ruknu negacije i ruknu potvrde.

''L ILHE'' negira sva lana boanstva, a''ILLALLH'' potvruje istinsko boanstvo samo Allhu,subhnehu we te'l. Otuda je njeno znaenje: ''Nema nikog

zaslunog oboavanja osim Allha''.

El-Hall se o njemu izrazio negacijom i potvrdom, oemu nam Allh govori:

''Ja se odriem (ist sam) od onoga to vi oboavate, osimOnoga koji me je stvorio, On e me uputiti. I on ih uinirijeima koje ostadoe meu njegovim potomcima, ne bilise vratili.''65

Prema idm'u mufessir, rijeju spomenutom u ajetuse misli na ''L ILHE ILLALLH''.

2) Izgraena je na dva temelja:

a) Sidqu / istinoljubivosti (istinitosti, iskrenosti)b) Ihlsu / istom oboavanju Allha

65 sra ez-Zuhruf, 26.-28. jet


31/73


39

Iskrenou se ostvaruje istoa od nifqa, a ihlsom se

ostvaruje odricanje iisto

a od irka. Ibnul-Qajjim kae usvojoj ''Nunijji'':

''Sidq i ihls su dva stuba tog tewhda,poput zgrade i njena dva (najvanija) zida.'' 66

3) Po idm'u uenih, ova velianstvena rije nee koristitionome koji je izgovara, osim uz prisutnost i ostvarenje

sedam uvjeta.

Time se ne misli samo na njihovo nabrajanje ili njihovouenje napamet, jer koliko je samo obinih muslimana kodkojih su se oni sastali i koji ih se pridravaju, a kad bi imbilo reeno da ih nabroje oni to ne bi znali uiniti? I koliko

je onih koji ih znaju napamet; izbacuju ih iz sebe poputstrijele, a vidi ih da upadaju u ono to ih negira.

ejh el-'allame, Sulejmn bin 'Abdullh lu ejh jerekao:''to se tie izgovaranja njega L ILHE ILLALLH bezspoznaje njegovog znaenja, niti rada po onome to on zahtijeva to ne koristi po idm'u.''67

a) Prvi uvjet je el-'Ilm (znanje koje iskljuuje neznanje), zbogrijei Uzvienog:

66 Pogledaj ''Medm'atut-Tewhd'' 1/16867''Tejsrul-'Azzil-Hamd ferhi Kitbit-Tewhd'', 64.-70. str.


32/73


40

''Znaj da nema boga osim Allha i moli oprost za svoj

grijeh.''68


we sellem:''Ko umre, znajui da nema boga osim Allha ui e u dennet.''69

b) El-Jeqn (vrsto ubjeenje), koje iskljuuje sumnju, zbog

rijei Uzvienog:

''Pravi mu'mini su samo oni koji vjeruju u Allha iNjegovog Poslanika, a zatim vie ne sumnjaju, i bore se

njihovim imecima i ivotima na Allhovom putu. Ti, onisu iskreni.''70

I zbog rijei Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi wesellem:''Koga god sretne iza ovoga zida (vrta) da svedoi da nema bogaosim Allaha, bivi vrsto uvjeren u to obraduj ga dennetom...''

A u riwjetu:''Nee sa njima nijedan rob sresti Allha, ne sumnjajui u njih ada nee ui u dennet.''71

68 sra Muhammed, 19. jet69 Prenosi ga Muslim od 'Uthmna ibn 'Affna, radijallhu 'anhu70 sra el-Hudurt, 15. jet71 Hadth se prenosi od Eb Hurejre, radijallhu 'anhu


33/73


41

c) El-Ihls (isto oboavanje Allha) koji iskljuuje irk, zbog

rijei Uzvienog:

''Zato oboavaj (samo) Allha, isto Mu dn (vjeru)ispovedajui.''72

''...i oni koji svom Gospodaru (nita i nikog) nepridruuju.''73

I zbog rijei Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi wesellem:''Ko kae L ILHE ILLALLH hlis (isto) iz svog srca...''

A u riwjetu:''...muhlisan (ostvarivi ihls)...''74

Te zbog hadtha:''Ko sretne Allaha, ne inei Mu irk ni u emu ui e udennet, a ko Ga sretne, inei mu irk u bilo emu ui e uvatru.'' 75

d) Es-Sidq (iskrenost), koja iskljuuje laljivost (laganje),zbog rijei Uzvienog:

72 sra ez-Zumer, 2. jet73 sra el-Mu'minn, 59. jet74 Prenosi ga el-Buhr75 Prenosi ga Muslim od Dbira, radijallhu 'anhu


34/73


42

''Kada ti dou munfici, govore: 'Svjedoimo da si ti zaistaAllhov Poslanik.' Allh zna da si ti Njegov Poslanik iAllh svjedoi da su munfici zaista laljivci.''76

U hadthu stoji:''Niko nee posvjedoiti da nema boga osim Allha i da je

Muhammed Allhov Poslanik, iskreno iz svog srca, a da ga Allhnee zabraniti vatri.'' 77

e) El-Qabl (prihvatanje), koje iskljuuje redd (odbijanje),zbog rijei Uzvienog;

''Recite: 'Vjerujemo u Allha i ono to nam se objavljuje...'''78

I zbog hadtha:''Nee u dennet ui niko u ijem srcu bude zrno oholosti.''79

f) El-Inqijd (potinjenost, pokoravanje), koji iskljuuje

ostavljanje, zbog rijei Uzvienog:

76 sra el-Munafiqn, 1. jet77 Biljee ga el-Buhr i Muslim od Enesa, radijallhu 'anhu78 sra el-Beqare, 136. jet79 Prenosi ga Muslim


35/73


43

''to vam Allhovog Poslanik d uzmite ga, a to vam

zabrani okanite ga se.''80


we sellem:''Kad vam neto zabranim klonite ga se, a kad vam netonaredim obavite ga koliko god moete.''81

g) El-Mehabbe (ljubav), koja iskljuuje njoj suprotno od

mrnje i netrpeljivosti, zbog rijei Uzvienog:

''Reci: 'Ako volite Allha, onda me slijedite, pa e vasAllh voljeti...'''82

A u hadthu stoji:

''Najvra spona mna je mrnja u ime Allha i ljubav uime Allha.''

4) Ovim se jasno istie miljenje ehlis-sunneta i dem'ata upitanju mna i da je mn govor jezikom, uvjerenje srcem irad po propisima/ruknovima. Pa kad izostane (makar)

jedna od ove tri stvari i izgubi se osoba gubi mn zbogrijei Uzvienog:

80 sra el-Har, 7. jet81 Prenosi ga el-Buhri od Eb Hurejre, radijallhu 'anhu82 sra lu 'Imrn, 31. jet


36/73


44

''Ko je ljepeg govora od onoga koji poziva Allhu i radi

dobra djela i govori: 'Ja sam uistinu od muslimana.' ''83

84

83 sra Fussilet, 33. jet84 Pogledaj ''Medm'atut-Tewhd'', 1/131, ''Ed-Durerus-Senijje'' ,

2/35


37/73


45


38/73


46

POGLAVLJE O SPOMENU STVARI KOJE NEGIRAJU

ISLAM I O KUFRU ONOGA KOJI PO

INI JEDNU ODNJIH, IZUZEV PRISILJENOG

1) Svakom pojedincu je obaveza da upozna i nauiponitivae islma, tj. stvari koje nite islm, kako bi ih seklonio i od njih udaljio.

Rekao je ejh Muhammed bin 'AbdulWehhb:

''Znaj da je deset stvari koje nite islm:1. irk u 'ibdetu Allhu, delle we 'al.Uzvieni je rekao:

''Allh nee oprostiti da Mu se neko pridruuje, aoprostie ono to je manje od toga kome On hoe.''85

''Ko god Allhu neto pridrui Allh e mu zabranitidennet i boravite e mu biti vatra, a dhulumarima neebiti pomagaa.''86U njega spada klanje nekom drugom mimo Allha, poput klanjadinnima i kaburovima.

2. Ko uini izme

u sebe i All

ha posrednike, kojima se moli i odkojih trai ef'at i na koje se oslanja. Takav je nevjernik po

idm'u.3. Ko ne tekfri murike, sumnja u njihovo nevjerstvo ili smatraispravnim njihov put.

85 sra en-Nis', 116. jet86 sra el-M'ide,72. jet


39/73


47

4. Ko vjeruje da je uputa nekog drugog mimo Vjerovjesnika,

sallallhu 'alejhi we sellem, potpunija od njegove, ili da je s

dnekog drugog bolji (ljepi) od njegovog sda, poput onih koji daju

prednost sdu tgta nad njegovim sudom. Takav je kfir.5. Ko zamrzi neto od onoga sa ime je doaoAllhov Poslanik,sallallhu 'alejhi we sellem. Takav je nevjernik, pa makar iobavljao to to mrzi.6. Ko se izruguje neemu od dna Allhovog Poslanika ilinagradom ili kaznom nevjernik je. Dokaz za to su rijei

Uzvienog:

''Reci: 'Zar ste se Allhu, Njegovim jetima i NjegovomPoslaniku rugali!? Ne pravdajte se, zanevjerovali stenakon vaegmna.' ''877. Sihr, od kojeg je 'sarf' i 'atf'. Pa, ko god da ga uradi, ili je njimezadovoljan postaje nevjernikom. Dokaz za to su rijeiUzvienog:

''Oni (dvojica) nisu nikoga poduavali, dok ne bi rekli: 'Mismo samo kunja, pa nemoj nevjerovati...' ''888. Podupiranje i pomaganje murika protiv muslimana. Dokaz surijei Uzvienog:

''Ko ih od vas za prijatelje uzme, pa on je sigurno od njih.A Allh nee uputiti dhulumarski narod.''89

87 sra et-Tewbe, 65 i 66. jet88 sra el-Beqare, 102. jet89 sra el-M'ide, 51. jet


40/73


48

9. Ko vjeruje da je nekim osobama dozvoljeno da izau iz er'ata

Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, kao to je Hidru bilodozvoljeno da uzae iz er'ata Mus'a, 'alejhis-selm kfir je.

10. Okretanje od Allhovog dna; ne poduavanje njemu, niti radpo njemu. Dokaz za to su rijei Uzvienog:

''Ko je nepravedniji od onoga koji je opomenut jetimaGospodara svoga, a zatim se okrene od njih? Mi emo sesigurno osvetiti zlikovcima.'' 90U svim ovim 'ponitivaima' nema razlike izmeu onog koji seali i onoga koji je ozbiljan, ili onoga koji se plai, osim prisiljenog.Svaka od ovih stvari spada u najopasnije i one koje se najeedogaaju, tako da je muslimanu obaveza da ih se uva i da ih se

plai. Utjeemo se Allhu od uzroka Njegove srdbe i Njegovebolne kazne.''91

2) Sve to je prethodilo otvara pravednome spoznajuvanosti izuavanja poglavlja o sdu murtedda i potrebe zatime, kojeg spominju pravnici iz svakog mezheba, kadakau:''Murtedd je svaki onaj koji zanevjeruje posle islma, putem rijeiili djela, ili uvjerenjem, ili sumnjom, ili dehlom ili te'wlom...''

Zbog toga se kae:''...trai se od njega da se pokaje...'',

kako bi mu se reklo da je ponitio svoj islm i uinioono to je uzrok njegovog otpadnitva i nevjerstva. Pa ako

90 sra es-Sedde, 22. jet91''Medm'atut-Tewhd'', 1/38-39 i ''Ed-Durerus-Senijje'' 2/360


41/73


49

se pokaje bie ostavljen, a ako ne ubija se. I nisu izuzeli

(nikoga) osim prisiljenog, pod uslovom da mu je srcesmireno u mnu, zbog rijei Uzvienog:

''...osim ko bude prisiljen, a srce mu smireno u mnu...''9293

Sve ovo se ostvaruje u rijeima Uzvienog:

''Reci: 'Ovo je moj put, pozivam samo Allhu, na jasnojpredodbi, ja i oni koji me slijede. Neka je slavljen Allh ija nisam od murik...' ''94

Ovdje se jasno vidi kolika je vrijednost znanja i uenih.I razmisli, o ti koji voli Allhov govor, o Njegovim rijeimaVjerovjesniku, sallallhu 'alejhi we sellem, nakon 20 godinaposlanstva:

''Znaj da nema boga osim All

ha.''

95

92 sra en-Nahl, 106. jet93 Pogledaj ''El-Intisr...'' od ejha 'Abdullha Eb Batna,''Medm'atut-Tewhd'', 1/107,114, ''Ed-Durerus-Senijje'', 10/88.94 sra Jsuf, 108. jet95 sra Muhammed, 19. jet


42/73


50

3) Nakon objanjenja pojma 'ibdeta i njegovih vrsta,

tewhda i njegovih vrsta, t

g

ta i njegovih primjera iobaveznosti naputanja njega, znaj da ko god usmjeri netood 'ibdeta nekom drugom mimo Allha da je povjerovaou tgta i zanevjerovao u Allha, pa makar i tvrdio da jemusliman i obavljao propise/ruknove. To zbog toga toprimljenost djela ovisi od uvjeta njihove ispravnosti, a to jetewhd, zbog rijei Uzvienog:

''Ko zanevjeruje u mn propalo mu je djelo.'' 96

''Ako bi irk uinio sigurno bi ti djelo propalo i bio bi odizgubljenih.'' 97

''Primjer onih koji su zanevjerovali u svog Gospodara jeda su njihova djela poput pepela, koje uskovitla vjetar uburnom danu, nisu u stanju...'' 98

Te zbog toga to nije nauio (saznao) znaenje LILHE ILLALLH, niti je ostvario islm, mimo kojeg Allhnijednu drugu vjeru ne prima. Rekao je Uzvieni:

96 sra el-M'ide, 5. jet97 sra ez-Zumer, 65. jet98 sra Ibrhm, 18. jet


43/73


51

''Ko bude eleo neku drugu vjeru mimo islma nee mubiti primljena, a na hiretu e biti od izgubljenih.''99

Nakon ovoga, svakome u ijem srcu se otvarila sutinatewhda i mna postaje jasno koliki je gurbetluk ovog dna

(vjere), i kakva je sutina da'we svih poslanika, i milletnaeg oca Ibrhma, 'alejhis-selm, kojeg nam je nareenoda slijedimo, kao to je u rijeima Uzvienog:

''A zatim smo objavili tebi: 'Slijedi millet Ibrhmapravovjernog, i nije bio od murika' '' 100 101

99 sra lu 'Imrn, 85. jet100 sra en-Nahl, 123. jet101 Pogledaj ''Ed-Durerus-Senijje'' 11/6, 545, ''Ed-Durerus-Senijje''

2/350, ''Medm'atut-Tewhd'' 170, 171.


44/73


52

POGLAVLJE O OBAVEZNOSTI RAZLIKOVANJA

IZME

U POZNATIH I MANJE POZNATIHMES'ELA (PITANJA)

1) to se tie onoga koji porekne neki wdib ili ohalli nekiharm, a slini njima ne znaju ''dotine propise'', poputnovonastalog muslimana, ili odraslog u dalekoj pustinji takav je opravdan svojim neznanjem i ne presuuje mu sekufrom, ali mora biti upoznat; pa ako se suprotstavi nakon

uspostave argumenta nad njim postaje murteddom(otpadnikom) od islma. Meutim, to se tie onoga koji jeodrastao meu muslimanima, u gradovima i selima, takavse ne opravdava, niti se od njega, po idm'u, ne prihvatatvrdnja ''neznanja'', jer ''propisi'' ne postaju obavezni osimnakon ''dolaska''.

A argument se, u pogledu propisa, ostvaruje:

a) mogunou sticanja znanja ib) sposobnou obavljanja djela. 102

2) to se tie neznanja nekih Allhovih Imena i Svojstava;onaj koji je neznalica po pitanju toga nije kfir akopotvruje ono sa ime je doao Allhov Poslanik, sallallhu'alejhi we sellem, i do njega nije dolo ono (dokaz) toobavezuje na znanje onoga to ne zna, na nain koji sasobom povlai kufr u sluaju neznanja, poput ovjeka koji je

102 Pogledaj ''Et-Tefsr fi Me'limid-Dn'' od Ibn Derra, str. 112,113, ''Al-Intisr'' od Eb Batna, str. 11, 18, ''El-Mugn'' od IbnQudme 3/351, ''Ed-Durerus-Senijje'' 10/371, 370, 355, 372, 432,423, ''Medm'atul-Fetw'' (28/50), (12/94,20), (4/259,252),

(18/54) i (2/54).


45/73


53

naredio svojoj familiji da ga zapale. Ali, za takvog se kae

da je ''poinilac greke'' ili ''zabludjeli'', nije se nad njimuspostavio argument. I kae se: ''Ko kae to i to kfir je'', pa

se tekfr izrie uopteno, a to se tie konkretizacije (tekfra),on ovisi od ostvarenja uvjeta i nestanka prepreka u sluajukonkretne osobe.

Dakle, neminovno je da se prilikom donoenja sdanad ''neznalicom'' pravi razlika izmeu ''poznatih'' mes'ela i

''manje poznatih'', preciznih mes'el (pitanja), iji dokazmoe biti nepoznat (skriven) nekim ljudima.

O tome kae ejhul-islm:''Ako se radi o manje poznatim pitanjima, moglo bi se rei da je onu njima ''poinilac greke'' i ''zabludjeli'', nije se nad njimuspostavio argument, iji prekritelj postaje nevjernikom. Ali sekod nekih njihovih grupacija deava u poznatim stvarima, za koje

znaju i posebni i obini meu muslimanima. ak i idovi i kranii murici znaju da je Muhammed sa njima poslan i da je

protekfrio onoga ko im se suprotstavi, poput njegovog nareenjada se 'ibdet ini samo Allhu, Jedinom, Koji nema sudruga, izabrane injenja 'ibdeta bilo kome mimo Allha, od melek,vjerovjesnik i drugih. Ove stvari spadaju u najpoznatije propiseislma; ili poput neprijateljstva prema idovima, kranima imuricima, i poput zabrane razvrata, kamate, vina, kocke i slino

tome. I uprkos tome, nai e mnoge od njihovih glaveina da suupali u ove vrste, te postali murteddima, i ako bi se neki kajali odtoga i vraali se (istini).''103

103 Pogledaj ''Medm'atul-Fetw'' 18/54, 7/12, 535, 491,''Minhdut-Te'sis'' od ejha 'AbdulLatfa lu ejha, ''Fethul-Br''2/297, ''Ed-Durerus-Senijje'' 10/355, 333, 332, 11/449, ''Idm'us-

Sunnet'', str. 146.


46/73


54

POGLAVLJE O SPOMENU PREPREKA I UVJETA ZA

TEKFR SLJEDBENIKA STRASTI I NOVOTARIJA

1) Uvjeti tekfra sljedbenika strasti i novotarija:

a) uspostava argumenta ib) uklanjanje ubhe.

2) Prepreke tekfra sljedbenika strasti i novotarija:

a) nedolazak tekstova koji obavezuju na poznavanje istine,b) ili da su tekstovi stigli, ali kod njega nisu ''mjerodavni''(vjerodostojni, vrsti),c) ili da su vjerodostojni, ali im oponira neto to kod njegato ga je obavezalo na te'wl njih (tekstova),d) ili da su vjerodostojni, ali ih nije razumio (nije biosposoban razumjeti),

e) ili da mu se ispreila neka ubha, kojom ga Allhopravdava,f) ili da je mudtehid, uz lijep nijjet,g) ili je muqallid uz nastojanje spoznaje istine.

A zabluda nastupa zbog manjkavosti u traenju istineili nepotpunosti u shvatanju, ili zbog obje stvari.

Onaj ko je bio mudtehid u traenju istine, pa jepogreio, Allh e mu oprostiti greku, bilo da se radi oteoretskoznanstvenim pitanjima ili pitanjima praktineprirode, i to po idm'u.

A to se tie onoga koji se ogreio prema svomeGospodaru, slijedio svoju strast i nije dovoljno uloio u

traenje istine, ve je govorio bez znanja, takav je 'sija


47/73


55

(neposluan), grijenik, a nakon toga mogue je da se nad

njim ostvari prijetnja, a i da se ne ostvari, zbog preprekakoje to spreavaju. 104

104 Pogledaj ''Medm'atul-Fetw'' 12/180, 500, 497, 19/217,

12/494, 20/25, ''Et-Temhd'' od Ibn 'AbdilBerra 9/145


48/73


56

POGLAVLJE O SPOMENU

PREPREKA OSTVARENJA PRIJETNJESlijedee su prepreke ostvarenja prijetnje nad grijenim

'sijama (neposlunima) i zabludelim novotarima:

a) iskrena tewba,b) dobra djela koja e obrisati ili prevagnuti loa,c) nevolje, zbog kojih e mu biti oproteni grijesi,

d) ef'at zagovornika koji e se prihvatiti,e) milost Najmilostivijeg,...

...i drugi koji ulaze pod znaenje ovih. A onda kadovih prepreka ne bude bilo prijetnja e stii grijenike inovotare, a one nee nestati, osim u sluaju onoga koji jeodbjegao od svoga Gospodara, kao to kamila pobjegne odvlasnika. 105

105 Pogledaj ''Medm'atul-Fetw'' 12/180, 20/254, ''El-Qaw'id

wel-Few'idul- uslijje'', str. 52, 53


49/73


57


50/73


58

POGLAVLJE O SPOMENU

UVJETA USPOSTAVE ARGUMENTAI OBJANJAVANJU NJENOG ZNAENJA

1) Allhov argument se uspostavlja nad Njegovim robovimasa dvije stvari: 106

a) dolazak Qur'na i poslanika ib) mogunost dolaska do njih (dvoje), tj. Qur'na i sunneta

Zbog rijei Uzvienog:

''Da bi njime opomenuo vas i onoga do koga doe.'' 107

''Mi ne kanjavamo, dok ne poaljemo poslanika.''108

''Poslanike, donosioce radosne vijesti i opominjae, da nebi ljudi protiv Allha imali argumenta nakon poslanika.''109

106 ''El-Fetw'' 16,166, 28/125, ''Ar-Redd 'alel mentikijjn'', str 99,''Ad-Durerus-Senijje'' , 11/72, ''Tefsr'' od Ibn Derra i Ibn Kethrakod 19. jeta sre el-En'm i 15. jeta sre el-Isr', ''Tefsr'' IbnKethra, jet 72.,73.,74. iz sre el-A'rf107 sra el-En'm, 19. jet108 sra el-Isr', 15. jet109 sra en-Nis', 165. jet


51/73


59

I zbog rijei Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we

sellem:''Nikom nije drae opravdanje od Allha, zbog toga je poslao poslanike kao donosioce radosne vijesti iopominjae.''110

''Nee za mene uti niko iz ovoga ummeta, ni idov nitinasrnija (kranin), a zatim umrijeti ne povjerovavi uono sa ime sam poslat, a da nee biti od stanovnika vatre.''

111

I u vezi ovoga postoji idm' ehlis-sunneta, jer je Allhposlao poslanike da podsjete ljude na ugovor koji je Allhod njih uzeo, to se vidi u Njegovim rijeima:

''I kad tvoj Gospodar uze od sinova demovih, iz njihovihkimi, njihove potomke i uze ih kao svjedoke protiv njih:

'Zar nisam Ja va Gospodar?' Rekoe: 'Jesi, posvjedoilismo.' Da ne biste rekli na Qijametskom danu: 'Mi ovo

nismo znali.' - ili da ne biste rekli: 'Nai preci su bili

110 Prenose ga el-Buhr i Muslim od el-Mugre ibn u'be,radijallhu 'anhu111 Prenosi ga Muslim od Eb Hurejre, radijallhu 'anhu


52/73


60

murici (irk inili), a mi smo bili potomci nakon njih. Zare nas unititi zbog onoga to su laljivci radili?' ''

112

U tom smislu je, nakon toga, ukazao na slanje

poslanika rijeima:

''I tako isto Mi detaljno objanjavamo jete, ne bi li se

vratili.''113

A detaljno objanjenje ne biva (drukije), osim putemAllahovog Poslanika, da bi se ljudi vratili onome na emu sustvoreni i to su ranije potvrdili. Rekao je Uzvieni:

''Pa ti usmjeri svoje lice prema dnu (vjeri), pravovjerno,po Allhovoj fitri (stvaranju), na kojoj je ljude stvorio.Nema promene u Allhovom stvaranju. To je prava vjera,ali veina ljudi ne zna.''114

Te zbog hadtha:

''Svako se novoroene raa na ''fitri'', pa ga onda roditeljipoidove ili pokrste, ili ga uine vatropoklonikom ili murikom.''115

112 sra el-A'rf, 172. i 173. jet113 sra el-A'rf, 174. jet114 sra er-Rm, 30. jet115 Muslim


53/73


61

Otuda, do koga god doe Qur'n ili uje za Allhobog

Poslanika, a mukellef(er'atski obveznik) je, i u mogu

nostije da stekne znanje, tj. punoljetan je, razuman, kdar da pita

i uje odgovor, i nije mu potreban prevodilac, poput strancaili gluhog ili nijemog, koji ne nalazi puta do spoznaje istine nad njime se uspostavio argument.

Kae Uzvieni:

''Nijednog poslanika nismo poslali, a da nije govoriojezikom svoga naroda, kako bi im objasnio. A Allh vodiu zabludu koga hoe i upuuje koga hoe, i On je Silni iMudri.''116

''Allhu pripada savren argument i, da hoe, sve bi vasuputio'.'117

''Da,118neminovno je u ovom pitanju detaljno objanjenje nakonkojeg e nestati problematika; a to je razlikovanje izmeu

'muqallida', koji je bio u mogunosti da sazna i spozna istinu, alise okrenuo od tog, i 'muqallida' koji ni u kom smislu nije bio umogunosti da to uradi. A obje ove vrste postoje u stvarnosti.

116 sra Ibrhm, 4. jet117 sra el-En'm, 149. jet118 ''Tarqul-Hidretejn'', 17. kategorija, ''Medridus-Slikn''''Poglavlje o sluanju i znanju'', ''Minhdut-Te'sis'', str. 99-223,

''Kefu-ubhetejn'' od 'allame Sulejmna bin Sehmna, str. 91.


54/73


62

Tako je onaj koji je bio u mogunosti (mutemekinn), i koji se

okretao (mu'rid) nemaran i ostavlja

je onoga to mu je obaveza, pa nema opravdanja kod Allaha. A to se tie nesposobnog(nemonog) da pita i da sazna, onog koji nije bio u mogunosti, nabilo koji nain, da stekne znanje takvi se takoe dijele na dvije

grupe: Prva grupa: onaj koji eli uputu, daje joj prednost, voli je, a

nema moi do nje, niti da je trai, zbog nepostojanja nekogko bi ga uputio; sd o ovome je poput sda o 'ehlul-fetri' i

onima do kojih nije dola da'wa. Druga grupa: nemaran, koji nema volje, niti mu pada napamet neto mimo onoga na emu je.

Tako prvi govori: 'Gospodaru! Kada bih znao vjeru bolju od onogana emu sam, pokorio bih Ti se njome i ostavio bih ono na emusam, ali ja ne znam drugo, osim ono na emu sam i nisam kdarda drugo uinim. Ovo je vrhunac mog truda i kraj moje spoznaje.'

A drugi je zadovoljan onim na emu je, ne daje niemu prednost

nad time, niti mu dua trai neto drugo mimo toga, niti unjegovom sluaju ima razlike izmeu stanja nemoi i sposobnosti(moi).Obojica su nemoni, a ovog drugog nije obavezno pridruiti

prvom, zbog razlike koje je meu njima.Prvi je poput onih koji trae dn u 'fetri', a nisu ga nali, pa seokanu nakon ulaganja maksimalnog truda u njegovom traenju,zbog nemoi i neznanja.

A drugi je poput onoga koji nije traio, ve je umro na svom irku,iako bi, i da je traio, bio nemoan da doe do njega.Dakle, razlika je izmeu nemoi onoga koji trai i nemoi onogakoji ne mari (okree se).'' 119

119 Vidi ''Tarqul-Hidretejn'', 17. kategorija, ''Minhdut-Te'sis'' od'allame 'AbdulLatfa bin 'AbdirRahmna lu ejha, str. 316, i

''Medm'atul-Fetw'' 35/220-227, 20/37-38


55/73


63


56/73


64

POGLAVLJE O TOME DA SU IME I SUD RAZDVOJENI

PRIJE USPOSTAVE ARGUMENTA,A SASTAVLJENI NAKON NJEGA

1) Allh je (neka) imena i sudove prije poslanice razdvojio, anakon nje je t imena i sudove je sastavio. Tako uspostavaargumenta ne menja er'atska imena onoga to jeZakonodavac nazvao irkom, kufrom ili fiskom, iakopoinilac toga nee biti kanjen ako se nad njim nije

uspostavio argument i ako do njega nije dola da'wa.

U tom smislu je ime murik potvreno prije dolaskaPoslanika, jer on pridruuje (nekoga ili neto) svomeGospodaru i druge sa Njime izjednaava. I svaki sd koji jevezan za vjerska imena, poput imena islm, mn, kufr, nifq,riddet, poidovljavanje, pokrtavanje, pravosnano jekonstatovan u sluaju onoga koji je okarakterisan (opisan)

atributima koji obavezuju na to.

a) Primjer za ''ime'' je: musliman, kafir, murik...itd.

Uzvieni je rekao:

''Idi faraonu, on je preao granicu.''120

Pa ga je nazvao ''tgijom'' prije odlaska Mus'a,'alejhis-selm, k njemu. Govorei o Belkisi i njenom naroduprije nego to je do njih dolo Sulejmnovo, 'alejhis-selm,pismo:

120 sra en-Nzi't, 17. jet


57/73


65

''Ona je bila od naroda nevjernikog''121

Pa ih je nazvao kfirima zbog onoga to su radili odkufra i irka. 122

b) Sud je ono to se nadovezuje na t imena od propisa, usmislu postojanja i nepostojanja. 123

A sudovi se dijele na:

Sudove vezane za ovaj svijet, poput ohalaljivanja krvi,asti, prijateljevanja i neprijateljevanja, itd, te

Sudove vezane za ahiret, poput thewba i kazne.Uzvieni kae o faraonu, nakon to je utjerao Mus'a,

'alejhis-selm u la:

''Pa se suprotstavi faraon poslaniku, te ga kaznismobolnom kaznom.'' 124

Takoer nas obavjetava da je Sulejmn, 'alejhis-selm,

naumio kazniti Belkisu i njen narod i nije ih opravdao u

121 sra en-Neml, 43. jet122 Pogledaj ''Medm'atul-Fetw'' 20/37,38, 12/496 i ''KomentarWasitije'' kod rijei ejha ''Asma'ud-din''123 Tj. u smislu postojanja ili nepostojanja sutina koje jeZakonodovac nazvao odreenim imenima i za njih vezaoodreene propise (napomena prevodioca)124 sra el-Muzzemil, 16. jet


58/73


66

nevjerovanju nakon dolaska njegovog pisma do njih, pa je

kazao:

''Sigurno emo im doi sa vojskom, protiv koje nemajunikakvog izlaza, i uistinu emo ih iz nje izvesti poraene iponiene.''125

Tako je postalo jasno da se onaj koji uradi irk nazivamurikom, jer se to od njega dogodilo, i nije ga mogue ni ukom sluaju od njega negirati, s time to to za sobom nepovlai njegovo kanjavanje, jer su irk i kufr imena kuenjadjela i meu njima 126 nema neminovne uzronepovezanosti, iako postoji ''inicijator'' za to i njegov uzrok, ito zbog postojanja prepreke, a to je neuspostavljenostargumenta i nedolazak poslanice, nakon kojih nastupa

kanjavanje.

Tako ima razlike izmeu kufra koji za sobom nepovlai kaznu i koji biva prije uspostave argumenta, i kufrakoji za sobom povlai kanjavanje, a koji nastupa nakon nje.I ovo pravilo predstavlja jedan veliki temelj, koga jeobavezno shvatiti i njemu se posvetiti. 127

125 sra en-Neml, 37. jet126 Tj. imena i propisa kanjavanja. (napomena prevodioca)127 ''Medm'atul-Fetw'' 20/37, 2/78, ''Tefsr'' Ibn Derra, usretun-Neml, jet 43., ''Der'u Te'arudil-'Aqli wen-Naql'' 8/490-

492, ''Bed'iut-Tefsr'' od Ibnul-Qajjima, 2/184


59/73


67


60/73


68

POGLAVLJE O SDU (PROPISIMA)

VEZANIM ZA IVOT (KRV) NEVJERNIKAI O SPOMENU UVJETA DIHDA

1) Osnova je da je ivotovjeka zatien. I krv nevjernika napoetku islma je bila zatiena osnovnom, prvobitnomzatitom i Allhovom zabranom mu'minima da ih ubiju.

Rekao je Uzvieni:

''Zar nisi vidio one kojima je reeno: 'Sustegnite se (svojeruke)...!''' 128

Te zbog rijei Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhiwe sellem:

''Jo mi nije nareeno da se borim.''

I poput ivota Kopta, kojega je Mus', 'alejhis-selm,ubio i krvi nevjernika do kojih nije dola da'wa u naemvremenu, jer je to Mus', alejhis-selam, ubrojao u grijehe nadunjluku i na hiretu, obzirom da je dolazak da'we ''opte traenje pokajanja'' od svakog kfira.

I mi ne dozvoljavamo ubijanje nijednog kfira dok odnjega ne zatraimo da se pokaje, jer ubistvo onoga do koganije dola da'wa nije dozvoljeno, zbog rijei Uzvienog:

128 sra en-Nis', 77. jet


61/73


69

''Reci onima koji ne vjeruju: 'Ako prestanu, oprostie im

se ono to je bilo...' ''129

I to je znaenje traenja pokajanja.

Dihdu protiv nevjernika mora prethoditi pozivanjenjih, jer nema kazne, osim nad onim do koga je dola da'wa,zbog dugakog hadtha Burejde, kojeg prenosi Muslim,nakon to je Vjerovesnik, sallallhu 'alejhi we sellem,

spomenuo naredbu pohoda protiv nevjernika, pa je rekao:''A kad sretne tvog neprijatelja od murik , pozovi ih trimastvarima... ''

do rijei:''...a zatim ih pozovi u islam.''

Kada susretnemo naeg neprijatelja, mi ga pozivamo uislm, pa ako odbije onda ga pozivamo da d dizju, pa

ako odbije pomoi emo se Allhom i boriemo se protivnjega zbog prethodnog hadtha Burejde.

Ali, ako se da'wa proirila i zna za nju i bliski i daleki, imi smo uvjereni u to (ustanovili smo to) napadaemo ih usvakom stanju, jer...:''...je Vjerovjesnik, sallallhu 'alejhi we sellem, napao Benul-

Mustalak iznenada, pa je pobio njihove borce i porobio njihoveene i djecu.''130

I ovo ne biva osim nakon potpunog razdvajanjaizmeu dvije partije i razlikovanja izmeu dvije teritorije

129 sra el-Enfl, 38. jet130 Prenose ga el-Buhr i Muslim od Ibn 'Umera


62/73


70

drul-kufra i drul-islma. U suprotnom, nemogue e biti

boriti se protiv njih, zbog rijei Uzvienog:

''Oni koji su povjerovali i hidru uinili i borili se naAllhovom putu...'' 131

Ibnul-Qajjim, govorei o stepenima dihda, kae u

''Zdul-Me'

d'':''Ne ostvaruje se dihd, osim hidrom, a hidra i dihd, osim

mnom.''

to se tie ''odvojenosti'', pa zbog Allhove zabranevjernicima da se bore protiv Mekkelija, jer je postojalaprepreka za borbu, a to je postojanje mukaraca i enavjernika koji su ivjeli meu muricima, a nisu bili odvojeni

mjestom ili nastambama na kojem im ne mogu doineprijatnosti (tj. na kojem bi bili sauvani neprijatnosti).Zbog toga je rekao:

''I da nije bilo bojazni da ete pobiti vjernike, mukarce iene, koje ne poznajete, pa tako, i ne znajui, zbog njihsramotu doivjeti Mi bismo vam ih prepustili. A nismoih prepustili ni zato da bi Allh u milost Svoju uveo onogakoga hoe. A da su oni bili odvojeni doista bismo

131 sra el-Beqare, 218. jet


63/73


71

bolnom kaznom kaznili one meu njima koji nisu

vjerovali.''132

To je obrazloio neodvojenou i nerazlikovanjem.

Zato obrati panju na ovaj temelj, jer su mnogi, uslijedneuzimanja njega u obzir, skrenuli u pogledu (mes'eli) borbeprotiv nevjernika i dihda protiv njih.

Takoe, rijei Uzvienog:

''A oni koji su povjerovali poslije i hidru uinili i savama se borili takvi su od vas.''133

Objasnio je da onaj koji vjeruje nije bio sposoban voditidihd, osim nakon hidre. Takoer, obrati panju na rijei

Uzvienog:

''...sa vama...''

...tj. nakon to je uinio hidru, gdje je Allh jasnonadovezao dihd na hidru.

Takoer, rijei Uzvienog:

132 sra el-Feth, 25. jet133 sra el-Enfal, 75. jet


64/73


72

''Na dan kada su se sastale dvije skupine i kada ste vi bili

u dolini blioj, a oni u dolini daljoj...''134

U svakom sluaju, jeti o ovoj temi su toliko

mnogobrojni, tako da se ne moraju spominjati, a i jasni susvakom ko o njima razmisli. 135

134 sra el-Enfal, 42. jet135 ''Es-Srimul-Mesll'' str. 104, ''Es-Safedije'', str. 317-323, ''Es-Srimul-Mesll'', str. (321, 325, 323), ''Komentar poglavlja o onometo je prenio o pozivu u ehadet L ILHE ILLALLH u Kitbut-Tewhd'', ''Medm'atul-Fetw'' 9/245, 280, 252, 253, ''Zdul-

Me'd'' 3/71, 50, 108, 160, ''Ed-Durerus-Senijje'' 8/240, 241, 9/253.


65/73


73


66/73


74

POGLAVLJE O OBJANJENJU

VRSTA TERITORIJA (PODRUJA)I PROPISA VEZANIH ZA NJIHOVE STANOVNIKE

1) Podruja se djele na dvije grupe, bez tree:

a) Drul kufr, tj. podru je kufra, poput Mekke prijeposlanstva i nakon njega.

Rekao je Uzvieni:

''...izbavi nas iz ovoga grada, iji su stanovnici nasilnici...''136

''...pokazau vam zemlju grijenika.''137

b) I drul-islm, tj. podru je islma, poput Medne poslijehidre, jer je hidra iz Mekke u Mednu bila obaveza.

Rekao je Uzvieni:

''Oni koji su izabrali podruje i mn prije njih, vole onekoji ine hidru prema njima...''138

136 sra en-Nis', 75. jet137 sra el-A'rf, 145. jet138 sra el-Har, 9. jet


67/73


75

...dok nije Mekka osloboena, nakon ega je Allhov

Poslanik, sallall

hu 'alejhi we sellem, rekao:''Nema hidre poslije osloboenja, ali zato ima dihd i nijjet.''139

Tako je drul-islm ono podruje, kojim vladaju propisiislma, iako su veina njegovih stanovnika kfiri, poputstanja Medne u poetku, prije ukidanja ugovora iizbacivanja ili prognanjivanja idova. Isto tako i Jemen,Nedran, Bahrejn i m u vrijeme 'Umera, radijallhu 'anhu.

A drul-kufr je podru je u kojem vladaju zakoninevjernik, pa makar veina njegovih stanovnika bilimuslimani, poput podru ja 'Ubejdija, koji su osvojili Misr,m i Magrib.

Otuda, kad god snaga bude kod nevjernika vladaju isprovode se njihovi propisi, a kada je god snaga u rukamamuslimana neminovno e njihovi propisi biti gornji.

Dakle, sd se vee za ''jaeg'', ne za ''nadvladanog''.

Stanja ''podru ja'' su poput stanja robova (ljudi).Nekada su vjernika, a nekada nevjernika, to zbog toga toim je karakter (opis) prolazan i nije neodvojiv, a propis je

egzistencijalno i u smislu nepostojanja vezan, tj. okree se sasvojim uzrokom (zbog kojeg je presuen).

Meutim, ako vladari upadnu u kufr i uz to nesprovode nevjernike zakone u zemljama, niti spreavajuispoljavanje islamskih propisa, a vjernici su okupljeni okoistine i uz to ispoljavaju svoju vjeru i niko im to ne spreava

139 Muttefekun 'alejhi od Ibnu 'Abbsa, radijallhu 'anhuma


68/73


76

podru je u ovom sluaju ostaje darul-islm, i to zbog

nesprovo

enja nevjernikih zakona nad njima, ali jeobaveza svrgnuti vladara otpadnika i postaviti drugog, ako

je to mogue uiniti bez tete i smutnji.

2) Darul-kufrse dijeli na:

a) podru je nevjernika, koji imaju status ratnika, na ar.harbijjn

b) podruje onih sa kojima se ima ugovor o primirju, na ar.mu'hedn.

Primjer za harbijn su Mekkelije prije primirja naHudejbiji. A za mu'hedn Mekkelije nakon primirja naHudejbiji.

A to se tie ehludh-dhimme, 140 njihovo podru je je

darul-islm, jer se nalaze pod vlau muslimana i njihovomzatitom i ugovorom su bezbjedni. Vjerovjesnik, sallallahu'alejhi ve sellem, je uzimao dizju od idova i krana, zbogrijei:

''...dok ne daju dizju iz ruke ponieni''141

...kao to je uzimao dizju i odMedusija Hedra.142 143

140 Tj. dhimmija, idova, krana i medusija koji ive u islamskojdravi, plaavi dizju, i uivaju zatitu islamske drave141 sra et-Tewbe, 29. jet142 Prenosi ga el-Buhr od 'AbdurRahmna ibn 'Awfa, radijallhu

'anhu


69/73


77

143 ''Ed-Durerus-Senijje'' 9/257, 248, 428, 8/261-263, 491, 497,''Idm'u Ehlis-Sunneti wel-Dem'ah'', str 93. ''Medm'atul-Fetw'' 18/281-284, 27/53, 45, 143, 35/139, ''Ahkmu Ehlidh-Dhimmeh'', od Ibnil-Qajjima, str 269, ''Tefsr Sa'dija'' sura el-Har

9. jet, ''Zdul-Me'd'' 3/108


70/73


78

POGLAVLJE O OBAVEZNOSTI HIDRE I

OBJANJENJU NJENIH PROPISAAko postoje oba podruja obavezno je uiniti hidru

iz drul-kufra u drul-islm.

''Hidra u jeziku znai preseljenje iz jedne zemlje u drugu, dok jeona u er'atu preseljenje iz mjesta irka i grijeenja u mjestoislma i pokornosti. I svako mjesto u kojem ovjek nije kdar

ispoljiti svoju vjeru obaveza je ga napustiti i uiniti hidru umjesto u kojem e biti u mogunosti da ispolji svoju vjeru.''144

Allh, subhnehu we te'l, je rekao:

''Reci: 'Ako su vam oevi vai, i sinovi vai,i braa vaa, iene vae, i rod va, i imanja vaa koja ste stekli, itrgovaka roba za koju strahujete da nee proe imati, ikue vae u kojima se prijatno osjeate, vama drai odAllha i Njegovog Poslanika i dihda na Njegovom putu pa saekajte dok Allh ne doe sa Svojom odredbom. AAllh nee uputiti narod grijeniki.' '' 145

144 Rijei ejha Sa'd bin 'Atka145 sra et-Tewbe, 24. jet


71/73


79

''Oni koje su meleki usmrtili, koji su prema sebinepravedni bili, rekli su im: 'Gdje ste vi bili?' Rekoe: 'Bilismo potlaeni na zemlji.' Rekoe: 'A zar nije Allhovazemlja bila prostrana, pa da hidru u njoj inite?!'

Takvima je boravite dehennem, a ruan je to zavretak.''146

Te zbog rijei Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhiwe sellem:''Ja sam ist od (svakog) muslimana koji boravi meumuricima...''

U jednom hadthu se kae:''...ne raspoznaju im se vatre...''

A u drugom se kae:''...ko bude u 'zajednici' sa murikom i stanuje sa njim isti jekao i on.''

Svi ovi hadthi su u ''Sunenima'', pa ko ostavi hidru,a kdar je da je uini on je poinilac harama po idm'u, a

onda kada je ovjek u mogunosti da ispolji svoju vjeru hidra mu biva mustehabb (preporuljiva), zbog rijeiAllhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, udugakom hadthu Burejde:

146 sra en-Nis', 97. jet


72/73


80

''Naredi im da napuste svoje podru je ka 'dru' muhdira. Pa,

ako odbiju obavijesti ih da bivaju poput beduina muslimana.''147

A to se tie ''potlaenih'', to su oni koji zbog svoje

slabosti i nemanja zatite nisu u stanju da ispoljavaju svojuvjeru, niti su u mogunosti uiniti hidru zbog svoje nemoii nesposobnosti. Njih je Allh izuzeo u rijeima:

''...osim potlaenih od mukaraca i ena i djece, koji nisu ustanju da se nikakvog lukavstva domognu i ne mogu naiputa.''148

A u drugom jetu:

''ta vam je pa se ne borite na Allhovom putu i radipotlaenih od mukaraca, en i djece koji govore:'Gospodaru na, izbavi nas iz ovog grada iji su stanovnicinasilnici i daj nam od sebe zatitnika i daj nam od sebepomagaa'?'' 149

147 Muslim148 sra en-Nis', 98. jet149 sra en-Nis', 75. jet


73/73

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA ejh Ahmed el-HlidiDakle, oni nisu u stanju da izau. A i kad bi bili u

stanju oni ne bi mogli nai put. Pored toga, oni se molesvom Gospodaru da ih izbavi iz drul-kufra u drul-islm i da

ih pomogne pomagaima i zatitnicima, koji e ih izbaviti izruku nevjernika.

A kada se proire novotarije i grijeenje u drul-islmu propisana je hidra u drus-sunneh i drul-mn, a ako nepostoji drul-islm obaveza je uiniti hidru u manju od

dvije tete, zbog ''uspostavljanja'' vjere i i rada po njoj, kaoto je bilo nareenje Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhiwe sellem, njegovim prijateljima da uine hidru uAbesiniju, koja je bila podruje kran u to vrijeme, rekavida u njoj postoji kralj, kod koga se nikom ne ini nepravda.

A Allh je rekao:

''O robovi moji koji ste povjerovali, Moja zemlja je uistinuprostrana, pa samo mene oboavajte.'' 150 151

Ovim bi se ostvarilo ono to smo eljeli, i neka jesalawt i selm na Muhammeda, njegovu porodicu i svenjegove prijatelje (ashbe).

150 sra el-'Ankebt, 56. ajet151 ''Ed D S ijj '' 8/496 10/140 ''M d ' t t T hd''

Documents

Podučavanje najvažnijim pitanjima