OBRAZAC ZA OCJENJIVANJE g. OTPORNOSTI GRADOVA NA 7

MA

J 2

017

. g.

OBRAZAC ZA OCJENJIVANJE OTPORNOSTI GRADOVA NA KATASTROFE

PRELIMINARNU PROCJENA PO NIVOIMA

2

Obrazac za ocjenjivanje otpornosti gradova na katastrofe

Kancelarija Ujedinjenih nacija za smanjenje rizika od katastrofa

Obrazac za ocjenjivanje otpornosti gradova na katastrofe Kancelarija Ujedinjenih nacija za smanjenje rizika od katastrofa

Obrazac za ocjenjivanje otpornosti gradova na katastrofe

Preliminarnu procjena po nivoima

Za pružanje podrške izvještavanju i sprovođenju Okvira iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za period 2015-2030

Zasnovano na Deset osnovnih stavki kako bi se gradovi učinili otpornima

Kancelarija Ujedinjenih nacija za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR)

Izrađeno uz podršku USAID-a, Evropske komisije i kompanija IBM i AECOM

Kancelarija Ujedinjenih nacija za smanjenje rizika od katastrofa Obrazac za ocjenjivanje otpornosti gradova na katastrofe

Ovaj Obrazac za ocjenjivanje sadrži komplet procjena koje će omogućiti lokalnim organima vlasti da prate i vrše pregled

napretka i izazova u sprovođenju Okvira iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za period 2015-2030. g., kao i da

procjene svoju otpornost na katastrofe. Obrazac je organizovan po oblastima koje slijede UNDRR-ovih Deset osnovnih

stavki kako bi se gradovi učinili otpornima.

Šta podrazumijevamo pod otpornošću? Opseg Obrasca za ocjenjivanje otpornosti gradova na katastrofe

Po definiciji iz Okvira iz Sendaija, otpornost predstavlja

sposobnost sistema, zajednice ili društva koji su izloženi

opasnostima da se blagovremeno i efikasno odupru,

podnesu, prilagode, uklope, transformišu i oporave od

efekata date opasnosti, između ostalog kroz očuvanje i

obnovu svojih Suštinskih osnovnih struktura i funkcija

putem upravljanja rizikom.

Pod otpornošću se za gradove sve više podrazumijeva

sposobnost da se podnese i oporavi od akutnih šokova

(prirodnih i onih koje je stvorio čovjek) kao što su

poplave, zemljotresi, uragani, šumski požari, izlivanje

hemikalija i nestanak struje, kao i od hroničnih pritisaka

koji se dešavaju tokom dužih vremenskih perioda, kao

što su iscrpljivanje podzemnih voda, sječa šuma ili

društveno-ekonomska pitanja kao što su beskućništvo i

nezaposlenost.

Otpornost na katastrofe, a samim tim i ovaj Obrazac za

ocjenjivanje, pokriva sposobnost grada da razumije

rizike od katastrofa sa kojima se može suočiti, da ublaži

te rizike i da pruži odgovor na katastrofe do kojih može

doći kako bi bio minimizovan neposredni i dugoročni

broj žrtava i šteta nanesena izvorima

prihoda/sredstvima za život, imovini, infrastrukturi,

privrednim aktivnostima i životnoj sredini

Međutim, to znači i da djelatnici moraju da razmotre

hronične pritiske koji mogu uticati na sredstva

neophodna za život ili ozbiljnost katastrofe koja je

izazvala akutni šok, budući da oni mogu da podriju

sposobnost grada da pruži odgovor i prilagodi se na

katastrofu. Na primjer, sječa šuma može povećati

opasnost od bujica, a moguće je da uskraćene

zajednice (koje obično nemaju osiguranje) neće biti u

mogućnosti da ponovo izgrade svoje domove i mjesta

poslovanja poslije većeg zemljotresa. Slika 1 pokazuje

opseg Obrasca za ocjenjivanje u odnosu na raspon

šokova i pritisaka sa kojima se grad može suočiti.

OPSEG OBRASCA ZA OCJENJIVANJE

Slika 1: Opseg Obrasca za ocjenjivanje otpornosti gradova na

katastrofe

KLIMATSKE PROMJENE

PODIZANJE NIVOA MORA

DEGRADACIJA ŽIVOTNE SREDINE

DRUŠTVENI, EKONOMSKI I KULTURNI PRITISCI

KATASTROFE KOJE JE STVORIO ČOVJEK

ČESTE INTERAKCIJE

PRIRODNE KATASTROFE

AKUTNI ŠOK HRONIČNI PRITISCI

4

Obrazac je organizovan po oblastima

koje slijede „Deset osnovnih stavki kako

bi se gradovi učinili otpornima“, koje su

prvi put sastavljene u Akcijskom okviru iz

Hjoga 2005. godine, nakon čega su

ažurirane kako bi podržale primjenu

Okvira iz Sendaija za smanjenje rizika od

katastrofa za period 2015-2030.

Kao što se može vidjeti na Slici 2, Deset

osnovnih stavki kako bi se gradovi učinili

otpornim široko pokrivaju mnoga pitanja

kojima se gradovi moraju pozabaviti kako

bi postali otporni na katastrofe:

• Osnovne stavke 1-3 pokrivaju državno upravljanje i finansijski kapacitet;

• Osnovne stavke 4-8 pokrivaju

mnogobrojne dimenzije planiranja i

pripremanja za katastrofe;

• Osnovne stavke 9-10 pokrivaju sam odgovor na katastrofe i oporavak poslije katastrofa.

03: OJAČATI FINANSIJSKIU SPOSOBNOST ZA OTPORNOST

06: OJAČATI INSTITUCIONALNI KAPACITET ZA OTPORNOST

07: RAZUMJETI I OJAČATI DRUŠTVENI KAPACITET ZA OTPORNOST

08: POVEĆATI OTPORNOST INFRASTRUKTURE

01: ORGANIZOVATI SE ZA OTPORNOST NA KATASTROFE

02: IDENTIFIKOVATI, RAZUMJETI I KORISTITI TRENUTNE I BUDUĆE SCENARIJE RIZIKA

04: OSTVARITI OTPORNI URBANI RAZVOJ I PROJEKTOVANJE

05: OČUVATI PRIRODNE AMORTIZERE KAKO BI SE UNAPRIJEDILE ZAŠTITNE FUNKCIJE PRIRODNOG KAPITALA

09: OSIGURATI DJELOTVORAN ODGOVOR NA KATASTROFE

10: UBRZATI OPORAVAK I IZGRADITI BOLJI SISTEM NEGO PRIJE KATASTROFE

DRŽAVNO/GRADSKO UPRAVLJANJE

INTEGRISANO PLANIRANJE

GR

AD

SK

I P

LA

N /

ST

RA

TE

GIJ

A O

TP

OR

NO

ST

I

PLANIRANJE ODGOVORA

Slika 2: Deset osnovnih stavki kako bi se gradovi učinili otpornima


Primarna svrha Obrasca za ocjenjivanje otpornosti gradova na katastrofe

• pružiti pomoć zemljama i lokalnim vladama u praćenju i

vršenju pregleda napretka i izazova u sprovođenju

Okvira iz Sendaija

• omogućiti razvijanje lokalne strategije za smanjenje

rizika od katastrofa (akcijski planovi za građenje

otpornosti)

Prednosti korištenja Obrasca za ocjenjivanje otpornosti gradova na katastrofe

Rani korisnici obrasca podnijeli su izvještaje o nizu

prednosti. Ovaj Obrazac može gradovima pružiti podršku

pri:

• utvrđivanju početnog stanja njihovog trenutnog

nivoa otpornosti na katastrofe;

• povećanju svijesti i razumijevanja izazova

otpornosti;

• omogućavanju dijaloga i saglasnosti između ključnih

aktera u gradu koji u suprotnom ne bi redovno

sarađivali;

• omogućavanju razgovora o prioritetima za ulaganja i

aktivnosti, na osnovu zajedničkog razumijevanja

trenutne situacije;

• omogućavanju postupaka i projekata koji se mogu

sprovesti a koji će dovesti do povećane otpornosti

grada tokom dužeg vremenskog perioda.

Ko bi trebalo da koristi Obrazac za ocjenjivanje otpornosti gradova na katastrofe?

Grad predstavlja sistem sistema, a svaki od njih (npr.

sistemi komunikacije, vode, sanitarnih djelatnosti,

energije, zdravstvene zaštite, socijalne pomoći,

održavanja javnog reda i mira, obrazovanja, poslovanja,

društveni sistemi i sistemi određenih dijelova grada)

može imati različite vlasnike i aktere. Za otpornost je

potrebno razmatranje unutar svakog sistema i između

svih njih i samim tim može se postići samo djelotvornom

saradnjom.

Razni akteri – iz vlade, privatnog poslovanja, društvenih

grupa, akademskih institucija, drugih organizacija, kao i

pojedinci – imaju ulogu u održavanju i poboljšanju

otpornosti grada. U idealnom slučaju, lokalni organi vlasti

– koji često imaju najbolju sposobnost sazivanja – treba

da predvode sprovođenje procjena iz Obrasca za

ocjenjivanje. Za popunjavanje obrasca potreban je

dijalog između mnoštva aktera u gradu, koji je i ključan u

napredovanju ka otpornijim gradovima.

Kako se Obrazac za ocjenjivanje otpornosti gradova na katastrofe bavi rizikom?

Dok je moguće koristiti Obrazac kao samostalnu alatku,

ipak je za njegovo popunjavanje neophodno da

razmotrite opasnosti i rizike sa kojima se vaš grad

suočava. Obrazac od vas traži da identifikujete

„najvjerovatnije“ i „najozbiljnije“ scenarije rizika za svaku

opasnost po grad koju ste identifikovali ili za potencijalnu

katastrofu koja uključuje višestruke opasnosti. Za neke

gradove postojati će jasne kritične opasnosti, dok će to

za druge biti manje očigledno, a najveći rizik se može

skrivati u kombinaciji događaja koji bi pojedinačno bili

kategorisani kao nekritični. Kada razmatrate rizike, može

vam biti korisna Alatka UNDRR-a i kompanije Deloitte za

brzu procjenu rizika (QRE). Radi se o jednostavnom alatu za

tabelarni prikaz čija je svrha da podigne svijest o rizicima i koja

je dizajnirana kako bi bila korištena zajedno sa ovim Obrascem.

Alatka QRE može se preuzeti ovdje:

https://mcr2030.undrr.org/quick-risk-estimation-tool

Kako funkcioniše bodovanje u Obrascu

za ocjenjivanje otpornosti gradova na

katastrofe?

Lokalni organi vlasti koji su do sada koristili Obrazac

ocijenili su ga korisnim na nekoliko nivoa:

• kao anketa visokog nivoa, koji se često sprovodi

jednodnevnom ili dvodnevnom radionicom – a

učesnici ujedno mogu unaprijed popuniti i upitnike.

Ponekad se dodjeljuje prosječan ili opšti broj bodova

na nivou svake od „Deset osnovnih stavki“ umjesto

bodovanja svakog pojedinačnog kriterijuma/procjene;

• kao ograničena vježba koja se usredsređuje na

određene Osnovne stavke, kako bi se sastavio

dubinski pregled nekih specifičnih aspekata

otpornosti, npr. nivo spremnosti zajednice;

• kao detaljni pregled cijele situacije otpornosti grada,

za čiju bi pripremu vjerovatno bilo potrebno nekoliko

mjeseci.

https://mcr2030.undrr.org/quick-risk-estimation-tool

6

• u svijetlu povratnih podataka od korisnika, Obrazac

sada nudi mogućnost bodovanja na dva nivoa:

- Nivo 1: Preliminarni nivo, odgovaranje na ključne

ciljeve i indikatore Okvira iz Sendaija, uz

određena ključna potpitanja. Prijedlog je da se

ovaj pristup upotrebljava na jednodnevnim ili

dvodnevnim radionicama sa više gradskih aktera.

Ukupno postoji 47 pitanja/indikatora, od kojih

svako/i vrijedi od 0 do 3 boda;

- Nivo 2: Detaljna procjena. Ovaj pristup je

vježba za mnoštvo aktera i može da potraje

od mjesec dana do 4 mjeseca, a može se

koristiti kao baza za detaljni akcioni plan

otpornosti grada. Detaljna procjena uključuje

117 kriterijuma indikatora, od kojih svaki

vrijedi od 0 do 5 bodova. Kriterijum u

detaljnoj procjeni može predstavljati koristan

povod za diskusiju na radionici

preliminarnog nivoa.

U preliminarnoj procjeni sva pitanja moraju biti

bodovana – bodovanje je namjerno jednostavno i

grubo. Gledajte na pitanja kao da su podstrek za

razmišljanje. Razmislite: šta bi moglo bolje da se uradi?

Ukoliko sačuvate ove tačke, dalje ih možete razviti u

akcije ili projekte u strategiji/akcijskom planu za

otpornost vašeg grada. Kada popunjavate preliminarnu

procjenu, razgovor je često podjednako važan kao

bodovi.

U detaljnoj procjeni moguće je odabrati da se ne

popune određeni kriterijumi procjene ako nisu

relevantni za vaš grad (na primjer, jedna od procjena

odnosi se na luke, a vaš grad ih nema). U vaš konačni

rezultat izražen u procentima nisu uključeni kriterijumi

procjene za koje ste ocijenili da nisu relevantni.

Postoji određeno namjerno preklapanje između

preliminarne i detaljne procjene. Lokalnim organima

vlasti koji popunjavaju detaljnu procjenu biće lakše ako

su već popunili preliminarnu procjenu. Detaljna

procjena je dizajnirana da nadogradi preliminarnu

procjenu ali i da podstakne na dublje razmišljanje,

preispitivanje i konsultacije.

Ovaj dokument (1. dio) sadrži kriterijume procjene za

preliminarnu procjenu nivoa. Detaljnu procjenu nivoa

možete preuzeti ovdje:

https://mcr2030.undrr.org/disaster-resilience-scorecard-

cities

Obrazac je osmišljen za fleksibilnu upotrebu, na način

koji je najprimjereniji potrebama grada. Imajući to u

vidu, lokalni organi vlade imaju slobodu da bodovima

dodijele sopstvene pondere u svih „Deset Osnovnih

stavki“ i da odluče koje će „dokaze“ koristiti kako bi

poduprli podatke iz procjene. UNDRR je obezbijedila

prijedloge vrsta dokaza koji bi zadovoljili potrebe

bodovanja. Gradovi mogu imati druge ili slične dokaze

koji potvrđuju da su postignuti kriterijumi bodovanja.

Pri korištenju ovog Obrasca, imajte na umu da:

• iako obrazac teži ka sistematičnosti, neizbježno je

da pojedinačni bodovi mogu biti subjektivni – sami

procijenite koji bodovi su najbolje primjenljivi za vaš

nivo otpornosti na katastrofe. Ako zapišete

opravdanje za svaki bod procjene, omogućit ćete

validaciju i buduće revizije i praćenje napretka;

• smanjenje rizika od katastrofa i građenje otpornosti

moraju biti zajednički napor. Neki aspekti otpornosti

na katastrofe mogu biti van kontrole lokalnih organa

vlasti (na primjer snabdijevanje grada električnom

energijom ili telefonski sistem mogu biti pod

upravom spoljne agencije ili privatnog davaoca

usluga, ili se

možda mora uključiti i vlast na nivou provincije ili organi

vlasti susjednog grada). Obrazac treba da bude popunjen

uz konsultaciju tih drugih organizacija. I sam proces

konsultacija će pomoći da se angažuju te druge

organizacije i da se izradi razumijevanje, vlasništvo i

usklađivanje sa njima;

• konsultovanje grupa građana tokom popunjavanja

Obrasca poboljšat će validnost rezultata;

• ako budete precizni i realistični koliko god je to moguće,

lakše ćete identifikovati područja ugroženosti i odrediti

među njima prioritete za pružanje pažnje i finansiranje;

• moguće je da se Obrazac ne bavi svim pitanjima

otpornosti na katastrofe koje su relevantne za vaš grad.

Ako imate sumnje, pitajte za savjet stručnjaka za

upravljanje rizikom ili neke druge relevantne discipline.

Usvojite način razmišljanja usmjeren ka rastu!

Obrazac daje ambicioznu definiciju otpornosti na rizik –

postoji jako mala vjerovatnoća da će bilo koji grad dobiti

maksimum poena, a većina neće dobiti više od 50%.

Namjena obrasca je da vodi gradove ka boljem smanjenju

rizika od katastrofa i da svima stavi do znanja da uvijek ima

prostora za poboljšanje.

Bodovi nisu normativni i samim tim ne mogu se uporediti

za različite gradove. Obrazac nije predviđen za

olakšavanje takmičenja između gradova, već za

identifikovanje i unapređenje podjele znanja. Lokalni

organi vlasti koji koriste Obrazac mogu ohrabriti učesnike

da usvoje „način razmišljanja usmjeren ka rastu“ – to

znači da prihvate činjenicu da će naći slabosti u

otpornosti svog grada, ali da će to i podstaći razvoj

aktivnosti za pojačavanje i poboljšanje otpornosti grada.

https://mcr2030.undrr.org/disaster-resilience-scorecard-cities



Usklađivanje sa drugim svjetskim okvirima

Ovaj Obrazac se zasniva na „Deset osnovnih stavki

kako bi se gradovi učinili otpornim“, koje su prvi put

sastavljene u Akcijskom okviru iz Hjoga 2005.

godine, nakon čega su ažurirane kako bi podržale

primjenu Okvira iz Sendaija za smanjenje rizika od

katastrofa 2015. godine. Okvir iz Sendaija sadrži

mnoštvo ključnih indikatora koji su razvijeni kako bi

podržali izvještavanje na svjetskom i nacionalnom

nivou. Prilog D sadrži ilustracije koje na

konceptualnom nivou prikazuju veze između ciljeva

iz Sendaija i širih Ciljeva održivog razvoja (SDG),

kao i ključne klimatske ciljeve Pariškog sporazuma

(COP 21).

Pomoćni alati

Uz ovu verziju Obrasca za ocjenjivanje otpornosti gradova

na katastrofe dostupna je pomoćna alatka za tabelarni

prikaz u programu MS Excel, koja olakšava bodovanje na

dva gore pomenuta nivoa. Ova alatka omogućava i

jednostavno bilježenje komentara ili prijedloga za postupke

koji se mogu javiti tokom diskusija na radionicama i koji

mogu početi da oblikuju osnovu jednostavnog akcijskog

plana za otpornost grada. Alatka se može preuzeti ovdje:

https://mcr2030.undrr.org/disaster-resilience-scorecard-

cities

Uskoro će biti dostupna i online alatka za lokalne gradske

vlasti u sklopu praćenja Okvira iz Sendaija, namijenjena

sakupljanju i organizovanju podataka. Tu platformu će

koristiti lokalni organi vlasti i njihovi partneri. Čelnici lokalnih

organa vlasti najbolje će iskoristiti nalaze iz Obrasca ako ih

primjene na odluke o politikama i planiranju, kao i na

praćenje napretka grada tokom vremena.

Glosar

Glosar terminologije nalazi se na kraju detaljnog Obrasca za ocjenjivanje otpornosti gradova na katastrofe (2. dio).

Riječ zahvalnosti

• Kompanije IBM i AECOM, koje su članice UNDRR-ove

Savjetodavne grupe za privatni sektor (PSAG)

učestvovale su u stvaranju Obrasca za ocjenjivanje

otpornosti na katastrofe koji je objavljen 2014. godine, i

ponovo su pružile saradnju za stvaranje druge verzije

Obrasca koja je objavljena u aprilu 2015. godine, poslije

Sendaija.

• Mnoštvo gradova je pružilo podršku zvaničnom

isprobavanju Obrasca; njihove povratne informacije

doprinijele su ovoj verziji. Zahvaljujemo šampionima

otpornosti, gradovima: Širi Mančester i Stok na

Trentu, UK; Amadora i Lisabon, Portugal; Jonkoping i

Arvika, Švedska; Bugaba, Panama; Kisumu, Kenija;

Akaba, Jordan; Jogjakarta, Indonezija; Makati, Filipini

i Islamabad, Pakistan. Mnogi drugi gradovi su

popunili procjene Obrasca i izradili akcijske planove. I

ove povratne informacije su uključene u ažuriranu

verziju Obrasca.

• Centar za klimatska i energetska rješenja (C2ES) je zajedno sa kompanijama IBM i AECOM održao niz radionica sa američkim gradovima (Enkoridž, AK; Providens, RI; Majami Bič, FL; Kanzas Siti, MO; Finiks, AZ). Pouke iz ovih radionica su uključene u ažuriranu verziju Obrasca.

• UNDRR je sakupio veliku radnu grupu kako bi razvio

indikatore koji predstavljaju značajni dio Obrasca.

Zahvaljujemo cijeloj radnoj grupi: Arghya Sinha Roy,,

ADB; Katy Vines, Gradovi C40; Sarah Hendel-

Blackford,, Ecofys; Ben Smith, AECOM; Mark Harvey,

Resurgence; Esteban Leon, UN Habitat; Stefan Kohler,,

UNOPS; Hugh Macleman, OECD; Cassidy Johnston,

UCL; Mostafa Mohaghegh,, IFRC; Ebru Gencer,

CUDRR; Jair Torresi Margherita Fanchiotti, UNESCO;

Margaret Arnold, Svjetska banka; i Christopher G.

Burton, Global Earthquake Model.

Pitanja?

Stupite u kontakt sa našim osobljem i partnerima u vašem regionu.

https://mcr2030.undrr.org/who-we-are/contact-mcr2030



https://mcr2030.undrr.org/who-we-are/contact-mcr2030

8

Naredne stranice dokumenta sadrže pregled svake od Deset osnovnih stavki kako bi

se gradovi učinili otpornima, uz prateće kriterijume procjene Obrasca za ocjenjivanje

otpornosti gradova na katastrofe.

Ovaj dokument (1. dio) sadrži kriterijume procjene za preliminarnu procjenu po

nivoima.

Organizovati za otpornost

OSNOVNA STAVKA

01

10

Osnovna stavka 01:

Organizovati se za otpornost

Postaviti organizacionu strukturu i identifikovati neophodne procese za razumijevanje rizika od katastrofa i postupke radi njegovog smanjenja.

Imajući u vidu da će konkretan format/struktura varirati

unutar zemalja i između njih, ovaj dio će uključivati, ali

neće biti ograničen samo na:

• uspostavljanje jedinstvene tačke koordinacije unutar

grada koju prihvataju svi akteri.

• primjenu jakog vodstva i predanosti na najvišem

izglasanom nivou u sklopu gradske vlasti, npr. u

zvanju gradonačelnika.

• staranje da sva odjeljenja razumiju važnost

smanjenja rizika od katastrofa radi postizanja ciljeva

svojih politika i programa; osigurati da svi imaju

okvir na osnovu koga mogu sarađivati po potrebi.

• staranje da sve diskusije gradske vlade rutinski

pokrivaju pitanja od značaja za otpornost; da se

takođe sprovodi procjena pitanja od značaja za

otpornost politika i standarda koji su u upotrebi; da

se po njima postupa po potrebi

• angažovanje i građenje saveza sa svim relevantnim

grupama aktera, uključujući vlast na svim nivoima

(npr. državnom, federalnom, kantonalnom,

gradskom, opštinskom ili nivou neke druge podjele,

kao i nivou susjednih gradova ili zemalja ukoliko je

primjenljivo), organizacijama civilnog društva,

društvenim organizacijama i privatnim sektorom.

• stupanje u kontakt sa drugim mrežama gradova i

inicijativama i učenje od njih (npr. programi učenja

između dva grada, inicijative o klimatskim

promjenama, otpornosti itd.)

• uspostavljanje neophodnih strategija, pravnih

akata, zakona, kodeksa ili integracija odlika

otpornosti u postojeće politike namijenjene

sprečavanju stvaranja rizika i smanjenju

postojećih rizika.

• stvaranje politika za prikupljanje i

upravljanje podacima koji će biti

dijeljeni između svih aktera i građana.

• postavljanje mehanizama za izvještavanje za

sve građane koji pokrivaju ključne

informacije o otpornosti i unapređuju

transparentnost, odgovornost i bolje

prikupljanje podataka tokom vremena (npr.

razmotriti upotrebu alata UNDRR-a – ovog

Obrasca) i omogućiti dijeljenje informacija sa

drugim organizacijama i javnošću.

Podaci koji će vam biti potrebni da odgovorite na ovaj dio Obrasca: organizacione tabele; spiskovi organizacija po područjima, temi i drugim kriterijumima; u slučaju

da su primjenljivi, memorandumi o razumijevanju (MOU) i drugi opisi uloga za svaku dotičnu organizaciju; imena dotičnih ključnih osoba; zapisnici i akcije sa sastanaka

dotičnih organizacija; spisak informacija i podataka koji su dostupni svakom akteru.

Napomena: Dijeljenje podataka može biti važan korak u organizovanju za otpornost; kriterijumi procjene koji pokrivaju dijeljenje podataka uključeni su pod Osnovnom

stavkom 6.


Preliminarna procjena

Ref. Tema / Predmet Pitanje / Područje koje je predmet procjene Indikativna mjerna skala Komentari

P 1.1 Izrada plana Da li urbanistički plan grada (ili druga relevantna strategija ili

plan) uključuje i sprovodi pristupe smanjenja rizika od

katastrofa u skladu sa Okvirom iz Sendaija?

Pod riječju „plan“ obično se misli na neku vrstu plana cijelog

grada, na strategiju ili viziju koja se odnosi na sve presjeke

grada. Može se raditi o prostornom planu, planu

infrastrukture ili planu o održivosti životne sredine, ukoliko

isti potpada pod kriterijume pasusa 27 (b) Okvira iz

Sendaija.

U suprotnom, ukoliko grad ima zasebni plan /politiku /

strategiju za smanjenje rizika od katastrofa u skladu sa

nacionalnim strategijama, i to može poslužiti kao dokaz o

usklađenosti.

Da bi se računao kao usklađen, plan mora da pokriva svih

Deset osnovnih stavki.

3 – Potpuno integrisan plan za smanjenje rizika od katastrofa,

potpuna usklađenost sa Okvirom iz Sendaija i pokrivanje svih

Deset osnovnih stavki.

2 – Zasebni plan za smanjenje rizika od katastrofa koji je u skladu

sa Okvirom iz Sendaija i koji dotiče svih Deset osnovnih stavki.

1 – Planovi koji pokazuju djelimičnu usklađenost sa Okvirom iz

Sendaija i pokrivaju neke od Deset osnovnih stavki.

0 – Ne postoje planovi / usklađenost

Kako bi potpadala pod kriterijume pasusa

27 (b) Okvira iz Sendaija, relevantna

lokalna strategija mora sadržati:

• vremenske okvire i ciljeve

• indikatore

• ciljeve i mjere za prevenciju

stvaranja rizika

• ciljeve i mjere za smanjenje postojećih

rizika

• ciljeve i mjere za jačanje ekonomske,

društvene, zdravstvene i otpornosti

životne sredine

Strategija takođe mora pokrivati

svaku od Deset osnovnih stavki kako

bi se gradovi učinili otpornima.

P 1.2 Organizovanje,

koordinisanje i

učešće

Postoji li mehanizam koji uključuje više agencija/sektora i

koji ima odgovarajući autoritet i sredstva da se bavi

smanjenjem rizika od katastrofa?

3 – Svi ključni agencijski timovi su dobro utvrđeni, imaju

prikladna sredstva i odgovarajući autoritet da se bave svim

fazama smanjenja rizika od katastrofa.

2 – Svi ključni agencijski timovi su dobro utvrđeni, imaju prikladna

sredstva i odgovarajući autoritet da postupaju, ali postoji

nedosljednost u nabavljanju sredstava u svim ključnim fazama

smanjenja rizika od katastrofa.

1 – Gradski timovi imaju autoritet i pravo sazivanja, ali nemaju

prikladnu podršku unutar agencija i/ili imaju manjak sredstava.

0 – Ključne agencije nemaju odgovarajući autoritet i imaju

manjak sredstava.

Imati ovo na umu u slučaju mjera koje

prethode katastrofi, odgovora na katastrofu i

mjera koje se preduzimaju poslije katastrofe.

Postoji li jasna organizaciona šema za

smanjenje rizika od katastrofa na nivou svih

agencija? Da li svaka agencija ili tijelo imaju

jasnu i dokumentovanu ulogu i da li su se

složili da steknu tu ulogu? Da li je raspodjela

sredstava jasno ustanovljena za funkcije

koordinacije?

P 1.3 Integracija Da li je otpornost prikladno integrisana sa drugim

ključnim gradskim funkcijama/portfeljima? (npr. sa

planiranjem, održivošću, odobrenjem investicija,

finansijama i usklađenošću, uključivanjem zajednice,

upravljanjem vanrednim situacijama, poštovanjem

propisa, upravljanjem infrastrukturom,

komunikacijom itd.)

3 – Eksplicitna ili polu-eksplicitna tačka odluke za otpornost u

procesu/procesima donošenja odluka, koja se primjenjuje na

sve prijedloge i budžeta u svim relevantnim funkcionalnim

područjima.

2 – Ne postoji formalni proces, ali postoji načelno

razumijevanje da su prednosti otpornosti na katastrofe

„korisne“ za prijedloge u većini funkcionalnih područja.

1 – Primjenjuje se ad hoc ili povremeno.

0 – Ne primjenjuje se

Da li se otpornost na katastrofe rutinski

smatra dijelom „svakodnevnog“ donošenja

odluka i budžeta, ili je to odvojeno pitanje

koje nije povezano sa svakodnevnim

aktivnostima vlasti?

11

12

Bilješke

02

OSNOVNA STAVKA

Identifikovati, razumjeti i koristiti trenutne i buduće

scenarije rizika

14

Osnovna stavka 02:

Identifikovati, razumjeti i koristiti trenutne i buduće scenarije rizika

Lokalni organi vlasti treba da identifikuju i razumiju svoje scenarije rizika i iskoriste to znanje kako bi utjecali na donošenje odluka.

Scenariji rizika treba da identifikuju opasnosti, izloženost i

ugroženost u najmanju ruku u „najvjerovatnijem“ i

„najozbiljnijem“ („najgorem“) scenariju, a posebna pažnja se

mora posvetiti slijedećem:

• kako se opasnosti mogu promijeniti vremenom, imajući

u vidu uticaj faktora kao što su urbanizacija i klimatske

promjene.

• kako se višestruke opasnosti mogu kombinovati, i kako

ponavljanje malih katastrofalnih događaja (ukoliko

postoji relevantan rizik od njih) može akumulisati ukupni

uticaj tokom vremena.

• geografska područja i teritorijalni uticaj koji su izloženi riziku.

• segmenti stanovništva, zajednice i smještaj koji

su izloženi riziku.

• ekonomska sredstva i aktivnosti koje su izložene riziku.

• ključna sredstva infrastrukture koja su izložena

riziku, posljedični rizik kaskadnih neuspjeha od

jednog sistema sredstava do drugog (na primjer,

kada nestanak struje spriječi pumpanje vode ili

oslabi bolnički sistem).

• vremenski okviri tokom kojih dolazi do uticaja i

potrebni su odgovori.

• izrada i objavljivanje mapa izloženosti koje detaljno

predstavljaju gore pomenuto.

Scenariji treba da budu:

• korišteni da bi pomogli pri trenutnim i budućim odlukama o

ulaganjima.

• zasnovani na participativnim procesima koji traže ulazne

informacije od punog opsega aktera (uključujući etničke

i društvene grupacije).

• redovno ažurirani.

• naširoko podijeljeni i korišteni u svrhe donošenja odluka,

kao i za ažuriranje planova za odgovor i oporavak.

Napomena: Postupci za bavljenje opasnostima iz svakog

scenarija pokriveni su u drugim dijelovima Obrasca.

Podaci koji će vam biti potrebni da odgovorite na ovaj dio Obrasca: dokumentacija o opasnostima, izloženosti I ugroženosti; identifikacija ključnih sredstava i zavisnosti

među njima.



Ref. Tema / Predmet Pitanje / Područje koje je predmet procjene

Indikativna mjerna skala Komentari

P 2.1 Procjena

opasnosti Da li grad posjeduje znanje o

ključnim opasnostima sa kojima

se suočava i sa vjerovatnoćom

da do njih dođe?

3 – Grad razumije glavne opasnosti. Podaci o opasnostima se

ažuriraju u ugovorenim intervalima.

2 – Grad razumije glavne opasnosti, ali ne postoje dogovoreni

planovi za ažuriranje tih informacija.

1 – Postoje podaci o većini glavnih opasnosti.

0 – Ne postoji dobro razumijevanje opasnosti.

Napomena: Korištenje Alatke UNDRR-a za brzu procjenu

rizika (QRE) može biti od pomoći u procjeni ispunjenja ovih

kriterijuma.

Za svaku opasnost koju treba identifikovati, kao

minimalni zahtjev, koje su „najvjerovatnije“ i

„najozbiljnije“ posljedice?

P 2.2 Zajedničko

razumijevanje

rizika

infrastrukture

Da li postoji zajedničko

razumijevanje rizika od strane

grada i raznih davaoca

komunalnih usluga i drugih

regionalnih i nacionalnih agencija

koje imaju ulogu u upravljanju

infrastrukturom kao što su

električna energija, voda, putevi i

željeznice, u vezi sa tačkama

pritiska na sistem i rizicima na

nivou cijelog grada?

3 – Postoji zajedničko razumijevanje rizika od strane grada i

raznih davaoca komunalnih usluga – prepoznate su tačke

pritiska i međuzavisnosti sistema i rizika na nivou grada.

2 – Informacije o rizicima se donekle dijele između grada i raznih

davaoca komunalnih usluga, postoji određeni nivo konsenzusa oko

tačaka pritiska.

1 – Poznaju se pojedinačni sistemski rizici ali ne postoji forum

namijenjen dijeljenju informacija o njima i razumijevanju kaskadnih

uticaja.

0 – Postoje značajne praznine u razumijevanju rizika, čak i na nivou

pojedinačnih sistema (npr. električna energija, voda, prevoz).

Postoji li skup/forum agencija koje vrše procjenu pitanja

vezanih za infrastrukturu i operativnu otpornost? Da li

grad posjeduje sveobuhvatan popis/mapu sve ključne

infrastrukture? Da li grad dovoljno ulaže u održavanje i

poboljšanje ključne infrastrukture?

Ovaj kriterijum treba da uzme u obzir sve javne i privatne

komunalne usluge, ali se može proširiti i na, na primjer,

špediterske firme, dobavljače goriva, lučke prevoznike,

teretne aviokompanije, sindikate itd..

O infrastrukturi se detaljno govori u Osnovnoj stavki 8.

P 2.3 Znanje o

izloženosti i

ugroženosti

Postoje li dogovoreni scenariji

pripreme za izloženost i ugroženost

na nivou cijelog grada za svaku

posebnu opasnost, ili grupe

opasnosti (vidjeti gore)?

3 – Dostupan je sveobuhvatan paket scenarija u slučaju katastrofa,

uključujući relevantne osnovne informacije i propratne bilješke. Sve ovo

se ažurira u dogovorenim intervalima.

2 – Dostupan je sveobuhvatan paket scenarija u slučaju katastrofa,

ali ne postoje relevantne osnovne informacije i propratne bilješke

koje bi podržale upotrebu tih scenarija.

1 – Dostupne su određene informacije o scenarijima u slučaju katastrofa.

0 – Nisu dostupne nikakve informacije o scenarijima u slučaju katastrofa.

Scenariji su priče o ukupnom efektu određene opasnosti na cio

grad.

Napomena: Korištenje Alatke UNDRR-a za brzu procjenu

rizika (QRE) može biti od pomoći u procjeni ispunjenja ovih

kriterijuma.

15

16

P 2.4 Kaskadni

uticaji

Postoji li zajedničko

razumijevanje potencijalno

kaskadnih neuspjeha među

raznim gradskim i

infrastrukturnim sistemima, u

različitim scenarijima?

3 – Relativno potpuno/zajedničko razumijevanje kaskadnih uticaja u

brojnim scenarijima katastrofa.

2 – Relativno potpuno/zajedničko razumijevanje kaskadnih uticaja u

određenim scenarijima katastrofa.

1 – Određeno razumijevanje kaskadnih uticaja u određenim

scenarijima katastrofa.

0 – Ne postoji jasno razumijevanje kaskadnih uticaja.

Takozvani „lančani neuspjesi“ između različitih elemenata

gradske infrastrukture (na primjer, kada kvar sistema

snabdijevanja električnom energijom izazove prekid

prečišćavanja vode) mogu predstavljati kritičnu ugroženost

– i to ugroženost koja može ostati neprimijećena osim ako

se namjenski ne identifikuje, što može dovesti do

neprijatnog iznenađenja u toku pružanja odgovora na

katastrofu.

P 2.5 Proces

prezentacije i

ažuriranja za

informacije o

rizicima

Postoje li jasne karte opasnosti i

informacije o rizicima? Da li se

redovno ažuriraju?

3 – Postoje visokokvalitetne karte za većinu opasnosti, koje se

redovno ažuriraju (u dogovorenim intervalima).

2 – Postoje karte za većinu opasnosti, a planovi za ažuriranje

nisu poznati.

1 –Postoje karte za određene opasnosti.

0 – Ne postoje karte opasnosti.

Minimalni zahtjev je da ažuriranja budu dovoljno česta kako bi

se pratile urbanističke promjene i promjene o uvidima u rizike.

Mnoge zemlje imaju za cilj ažuriranje na svakih 5 godina, ali je

malo vjerovatno da će takvi intervali biti adekvatni.

03

OSNOVNA STAVKA

Ojačati finansijski kapacitet za otpornost

18

Osnovna stavka 03:

Ojačati finansijski kapacitet za otpornost

Razumjeti ekonomski uticaj katastrofa i potrebu za ulaganjem u otpornost. Identifikovati i razviti finansijske mehanizme koji mogu

da podrže aktivnosti za građenje otpornosti.

U ključne postupke spadaju:

• razumijevanje i procjena znatnih direktnih i

indirektnih troškova koje zadaju katastrofe (pouke iz

prošlog iskustva, uzimajući u obzir buduće rizike) i

relativnog uticaja ulaganja na prevenciju umjesto

zadavanja značajnijih troškova tokom oporavka

• dodjeljivanje posebnog budžeta za sve veće

radove koji se smatraju neophodnim za

poboljšanje otpornosti

• uključivanje sredstava za upravljanje rizikom u

operativni budžet po potrebi kako bi se održalo

neophodno stanje otpornosti tokom vremena

• procjenjivanje nivoa i implikacija rizika od katastrofa

svih odluka o planiranju, dozvolama i trošenju

kapitala, te prilagođavanje tih odluka po potrebi

• stvaranje podsticaja za vlasnike kuća, porodice sa

niskim primanjima, zajednice, preduzeća i javni

sektor radi ulaganja u smanjenje rizika sa kojima

se oni suočavaju (npr. planiranje kontinuiteta

poslovanja, redundantnost, nadogradnja zgrada)

• primjenjivanje (i, ukoliko je potrebno,

stvaranje) pokrića osiguranja za živote,

izvore prihoda/sredstava za život, gradsku i

privatnu imovinu

• po potrebi, istraživanje inovativnih finansijskih

mehanizama kao što su specijalizovane

obveznice, specijalizovano osiguranje,

finansije sa niskom stopom oporezivanja,

obveznice za razvoj itd.

Podaci koji će vam biti potrebni da odgovorite na ovaj dio Obrasca: dokumentacija o budžetu i kapitalu; dokumentacija o podsticajima ili planovima finansiranja (na

primjer zajmovi za seizmičku nadogradnju) koji imaju uticaj na otpornost na katastrofe, uz statistike o odobrenjima za svaku pojedinačnu statistiku pokrivenosti grada i

osiguranja.





P 3.1 Znanje o pristupima

za privlačenje novih

investicija za grad

Grad/glavne agencije razumiju sve

izvore finansiranja i „dividende

otpornosti“, dobro su povezani,

razumiju sve raspoložive pristupe

spoljnom finansiranju i aktivno traže

finansiranja za veće investicije u

izgradnju otpornosti.

3 – Grad razumije sve pristupe sigurnim

finansiranjima za aktivnosti smanjenja rizika

od katastrofa, aktivno se prijavljuje za veći

broj tih finansiranja i postigao je određene

uspjehe.

2 – Grad je svjestan mnogih pristupa

sigurnim finansiranjima za aktivnosti

smanjenja rizika od katastrofa i aktivno se

prijavljuje za veći broj tih finansiranja.

Nekoliko primjera:

• Lizing

• Državna finansiranja

• Obveznice za socijalnu korist ili građenje otpornosti

• Razvojne banke i organizacije za finansijsku pomoć

• Fondacije

• Druge vladine agencije koje imaju sredstva namijenjena građenju nekih

aspekata otpornosti

• Grupno finansiranje

• Naknade za razvoj

• Partnerstva javnih institucija i privatnih kompanija

• Porezi i doplate

• „Dividende za građenje otpornosti“ – koje se nekada nazivaju i ko-

benefitima – javljaju se na dva načina:

• „Dolazne“ dividende – kada investicije u druge aspekte grada imaju

dodatne prednosti za građenje otpornosti

• „Odlazne“ dividende – kada investicije u građenje otpornosti

imaju i dodatnu prednost.

1 – Postoji određeno znanje o pristupima

finansiranju, ali ono je nepotpuno i ne

preduzima se skoro ništa da bi se prijavilo za ta

finansiranja.

0 – Postoji jako nizak nivo

razumijevanja/svijesti o raspoloživim izvorima

finansiranja za smanjenje rizika od katastrofa.

P 3.2 Finansijski

plan i budžet

za građenje

otpornosti,

uključujući

sredstva za vanredne slučajeve

Da li grad ima konkretan „

posebni“ (zaštićeni) budžet,

potrebna sredstva za redovne i

vanredne slučajeve te

aranžmane za lokalno smanjenje

rizika od katastrofa (ublažavanje,

sprječavanje, odgovor na katastrofu i

oporavak)?

3 – Finansijski plan grada je sveobuhvatan u vezi

sa smanjenjem rizika od katastrofa, budžeti su

odvojeni i postoje planovi za vanredne slučajeve.

2 – Finansijski plan grada predviđa aktivnosti

smanjenja rizika od katastrofa, a budžeti su

odvojeni.

1 – Postoje određeni planovi u različitim

agencijama/organizacijama koji nisu

koordinisani.

Ovdje je ključno procijeniti prisustvo i iznos budžeta, kao i zaštitu koja

garantuje da se ta sredstva neće preusmjeriti u druge svrhe.

0 – Ne postoji jasan plan.

19

20

P 3.3 Osiguranje Koji nivo pokrića osiguranjem postoji

u gradu, u svim sektorima

poslovanja i zajednice?

3 – Usvajanje osiguravajućih proizvoda je na

visokom nivou u svim sektorima/uslugama.

2 – Nivo osiguranosti znatno varira između

različitih sektora ili područja. Grad aktivno

podstiče osiguravanje u svim sektorima.

1 – Nivo osiguranosti znatno varira između

različitih sektora ili područja. Grad ne

podstiče aktivno veće usvajanje osiguranja.

0 – U gradu postoji jako malo ili ne postoji

nimalo pokrića osiguranjem.

Ova procjena pokriva i adekvatnost osiguranja (da li će isplata osiguranja biti

dovoljna?) i obim pokrića (da li je osiguran dovoljan broj ljudi i preduzeća?)

Uzeti u obzir nivoe osiguranja za:

• domaćinstva, njihov sadržaj i lični prevoz (npr. osiguranje

vozila)

• komercijalnu i javnu infrastrukturu.

Lično zdravstveno osiguranje nije uključeno.

P 3.4 Podsticaji Koji su podsticaji dostupni za različite

sektore i segmente poslovanja i

društva radi pružanja podrške izgradnji

otpornosti?

3 – Postoji niz podsticaja u svim sektorima

za povećanje otpornosti i oni zadovoljavaju

potrebe za koje se zna.

2 – Postoji niz podsticaja u svim sektorima za

povećanje otpornosti, ali zna se da postoje

praznine/prilike.

1 – Postoje određeni podsticaji, ali je situacija nepotpuna.

0 – Postoji jako malo ili ne postoji nimalo podsticaja.

04

OSNOVNA STAVKA

Ostvariti otporni urbani razvoj

22

Osnovna stavka 04: Ostvariti otporni urbani razvoj

Izgrađena sredina mora se procijeniti i po potrebi učiniti otpornom.

Kao nadogradnja scenarija i mapa rizika iz Osnovne

stavke 2, u ovom dijelu biće pokriveno sljedeće:

• zoniranje zemljišta i upravljanje urbanim rastom

kako bi se izbjeglo pogoršavanje pitanja otpornosti

– identifikacija pogodnog zemljišta za buduće

razvijanje, razmatranje načina na koji grupe sa

niskim primanjima mogu pristupiti prikladnom

zemljištu

• planiranje, projektovanje i primjena novih zgrada,

kvartova i infrastrukture koji uzimaju u obzir rizike,

upotreba inovativnih ili postojećih/tradicionalnih

tehnika po potrebi.

• bavljenje potrebama neformalnih naselja

uključujući nedostatke osnovne infrastrukture kao

što su voda, kanalizacija i sanitarne djelatnosti

• razvijanje i primjena prikladnih građevinskih

kodeksa i njihovo korištenje za procjenu

postojećih struktura za otpornost na potencijalne

opasnosti, uključujući naknadna unapređenja

preventivnih mjera

• maksimalna upotreba rješenja urbanog

projektovanja (kao što su nepromočive površine,

zelena područja, osjenčavanje, područja za

zadržavanje vode, koridori za ventilaciju itd.) koja

mogu da se izbore sa rizicima i smanje zavisnost od

tehničke infrastrukture kao što su sistemi

kanalizacije, nasipi itd.

• uključivanje pogođenih aktera u prikladne i

proporcionalne učesničke procese donošenja

odluka o urbanom razvoju

• uključivanje primjernih principa održivog

projektovanja u novi razvoj. Povezivanje sa

drugim postojećim standardima po potrebi

(BREEAM, LEED, Greenstar itd.)

• redovno ili periodično ažuriranje građevinskih

propisa i standarda kako bi se uzele u obzir

promjene u podacima i dokazima o rizicima.

Podaci koji će vam biti potrebni da odgovorite na ovaj dio Obrasca: namjena zemljišta, stanovništvo, nivoi primanja I privrednih aktivnosti po segmentima grada;

relevantni građevinski kodeksi i njihova primjena na imovinu od slučaja do slučaja.





P 4.1 Zoniranje po

namjenama

zemljišta

Da li je grad adekvatno

podijeljen u zone imajući u

vidu, na primjer, efekat ključnih

scenarija rizika na privredne

djelatnosti, poljoprivrednu

proizvodnju i centre

stanovanja?

3 – Grad je podijeljen na zone shodno namjeni zemljišta, što se

dobro povezuje sa mapiranjem opasnosti i rizika (vidjeti Osnovnu

stavku 2). Podjela na zone se ažurira u dogovorenim intervalima.

2 – Grad je podijeljen na zone shodno namjeni zemljišta, što se

djelimično povezuje sa mapiranjem opasnosti i rizika (vidjeti

Osnovnu stavku 2). Nisu jasni planovi za ažuriranje ove podjele

na zone.

1 – Podjela na zone nije detaljna/potpuna i ne preispituje se redovno

u odnosu na opasnosti/rizike.

0 – Ne postoji jasna/nikakva podjela na zone.

Raseljavanje na 3 ili više mjeseci kao posljedica uništenja ili

oštećenja stambenog objekta zbog čega postaje nepodesan za

stanovanje, ili područje u kome se objekat nalazi postaje

nenastanjivo.

Ova procjena mora takođe pokriti neformalna i neplanirana naselja.

Djelotvornost zoniranja bi, u idealnom slučaju, trebalo da bude

nezavisno potvrđena (vidjeti i Osnovnu stavku 2).

P 4.2 Nov urbani

razvoj

Da li se podstiču pristupi

projektovanja novog

urbanog razvoja radi

unaprjeđenja otpornosti?

3 – Na nivou grada postoji jasna politika. Pripremljene su

smjernice za niz lica koja obavljaju djelatnosti (npr. arhitekte,

pejzažne arhitekte, inženjeri itd.).

2 – Politika postoji ali propratne smjernice su neadekvatne.

1 – Podstiču se pristupi unaprjeđenja otpornosti, ali ne na dosljedan

način, i to ne podržava nikakva postojeća gradska politika.

0 – Postoji jako malo/ne postoji nimalo promocije otpornosti u novom urbanom razvoju.

Postoji li politika koja podstiče fizičke mjere u novom razvoju koje

mogu da unaprijede otpornost na jednu ili više opasnosti? Na

primjer, prikladne lokacije za nov razvoj, urbani dizajn koji vodi

računa o upravljanju vodom, ispravna integracija područja za

sklonište od katastrofa, ispravne pristupne i izlazne rute (širina ulica

itd.).

P 4.3 Građevinski

kodeksi i

standardi

Da li postoje građevinski

kodeksi i standardi, i da li se

bave zasebnim poznatim

opasnostima i rizicima u

gradu? Da li se ti standardi

redovno ažuriraju?

3 – Postoje lokalni kodeksi i standardi; bave se svim poznatim

opasnostima po grad i redovno se ažuriraju.

2 – Postoje lokalni kodeksi i standardi; bave se glavnim

opasnostima po grad i redovno se ažuriraju.

1 – Postoje određeni kodeksi koji se bave određenim

opasnostima. Ne postoji jasan plan za ažuriranje kodeksa.

0 – Ne koriste se/ne postoje relevantni građevinski kodeksi i standardi.

Ovo se može shvatiti kao obavezni kodeksi (propisi) ili

dobrovoljni standardi (npr. BREEAM, LEED, Greenstar, REDi)

koje grad podstiče kroz politiku ili podsticaje. Važno je da bude

jasno da kodeksi koji se koriste zaista poboljšavaju otpornost na

uočene opasnosti.

Među standardima se nalaze oni koji omogućavaju

obezbjeđivanje osnovnih infrastrukturnih usluga neformalnim

naseljima, bez kojih bi bila izuzetno ugrožena sposobnost tih

naselja da se oporave od katastrofa.

P 4.4 Primjena

zoniranja,

građevinskih

kodeksa i

standarda

Da li se pravila zoniranja,

građevinskih kodeksa i

standarda naširoko primjenjuju,

ispravno sprovode i

provjeravaju?

3 – Zone i građevinski kodeksi se primjenjuju i

sprovode/provjeravaju u 100% slučajeva.

2 – Zone i građevinski kodeksi se primjenjuju i sprovode/provjeravaju

u više od 50% slučajeva.

1 – Primjena postojećih zona i građevinskih kodeksa je djelimična

i/ili nedosljedna.

0 – Ne postoji usredsređenost na primjenu zona i građevinskih kodeksa.

Provjera zona podrazumijeva pribavljanje dokaza da se u svakoj

pojedinačnoj zoni odigravaju samo adekvatne aktivnosti.

Provjera kodeksa se obično odnosi na provjeru od treće strane, nekog

ko ne pripada projektantskom i građevinskom timu.

Gradovi u kojima postoje neformalna naselja nemaju vjerovatnoće da

će dobiti veliki broj poena u ovoj procjeni osim ako su stanovnici tih

naselja uključeni i ako im je pružena pomoć da postanu otporniji.

23

24

Bilješke

05

OSNOVNA STAVKA

Očuvati prirodne amortizere kako bi se unaprijedile zaštitne

funkcije prirodnih ekosistema

26

Osnovna stavka 05:

Očuvati prirodne amortizere kako bi se unaprijedile zaštitne funkcije prirodnih ekosistema

Očuvati prirodne amortizere kako bi se unaprijedile zaštitne funkcije prirodnih ekosistema. Identifikovati, zaštititi i pratiti ključne usluge ekosistema koje pružaju prednosti za otpornost na katastrofe.

U relevantne usluge ekosistema mogu spadati:

zadržavanje ili infiltracija vode; pošumljavanje;

gradsko zelenilo; poplavne ravnice; pješčane dine;

šume mangrova i druga priobalna vegetacija,

oprašivanje. Mnoge usluge ekosistema koje su

relevantne za otpornost grada mogu se pružati

daleko šire od geografskog područja grada.

Ova Osnovna stavka uključuje:

• prepoznavanje vrijednosti i prednosti usluga

ekosistema za prevenciju rizika od katastrofa,

njihova zaštita i/ili poboljšanje u sklopu

strategija gradova za smanjenje rizika.

• razmatranje i prirodnih amortizera u seoskom zaleđu

grada, vodomeđama i širem području, kao i saradnja

sa tamošnjim opštinama radi uspostavljanja pristupa

na nivou regije za planiranje korištenja zemljišta radi

zaštite tih amortizera.

• predviđanje promjena na osnovu klimatskih

trendova i urbanizacije, kao i planiranje s

ciljem da usluge ekosistema mogu da pretrpe

te promjene, uz pomoć zelene i plave

infrastrukture po potrebi.

Usluge ekosistema koje su korisne za grad mogu

biti udaljene više kilometara (na primjer kada

šume koje se nalaze uzvodno upravljaju

odlivanjem poplavne vode u korist gradova koji se

nalaze na poplavnim ravnicama nizvodno).

Moguće je da usluge ekosistema nisu prepoznate

i da se uopšte ne sumnja da postoje, a moguće je

da će biti potrebna konsultacija stručnjaka kako bi

se prepoznale. Usluge ekosistema koje nude

opšte prednosti na nivou planete (na primjer

polarne ledene kape) nisu uključene.

Podaci koji će vam biti potrebni da odgovorite na ovaj dio Obrasca: dokumentacija o namjeni zemljišta i zoniranju, podaci o obimu i zdravlju relevantnih ekosistema

izmjerenih primjenljivim indikatorima.





P 5.1 Svijest i razumijevanje

usluga/funkcija

ekosistema

Pored pukog razumijevanja prirodnih

dobara, da li grad razumije funkcije (ili

usluge) koje mu pruža ovaj prirodni kapital?

3 – Grad i ključni akteri su upoznati sa pojmom usluga ekosistema

i razumiju ekonomsku vrijednost svih funkcija koje pružaju ključna

lokalna prirodna dobra.

2 – Grad i ključni akteri su upoznati sa većinom funkcija koje

pružaju ključna lokalna prirodna dobra. Ne postoji njihovo

ekonomsko vrednovanje.

1 – Postoji nepotpuna svijest i razumijevanje funkcija koje pruža

prirodni kapital grada.

0 – U gradu postoji jako malo/ne postoji nimalo svijesti o ovoj temi.

U funkcije ekosistema spadaju: sakupljanje vode,

gajenje voća i povrća, gorivo, sekvestracija ugljenika,

filtriranje vazduha, ublažavanje toplote, oprašivanje,

estetske vrijednosti itd.

P 5.2 Integracija zelene i

plave

infrastrukture u

gradsku politiku i

projekte

Da li se kroz politiku podstiču zelena i

plava infrastruktura u većim projektima

urbanog razvoja i infrastrukture?

3 – Podstiču se zelena i plava infrastruktura u većim projektima

urbanog razvoja i infrastrukture kroz politiku i materijale sa

smjernicama i podrškom širom grada.

2 – Podstiču se zelena i plava infrastruktura kroz politiku, ali malo je

smjernica za podršku licima koja obavljaju djelatnosti.

1 – Do neke mjere se podstiču zelena i plava infrastruktura, ali ne

svuda, i za to ne postoji namjenska politika.

0 – Veoma malo se podstiče/Uopšte se ne podstiče zelena

infrastruktura u projektima novog urbanog razvoja i infrastrukture.

U zelenu infrastrukturu spadaju: ozelenjavanje

ulica, trgova i puteva; ozelenjavanje krovova i fasada,

razvijanje urbane poljoprivrede; stvaranje urbanih

zelenih koridora; zamjena nepromočivih površina;

prirodna filtracija vode; osvjetljenje urbanih rijeka

prirodnim svjetlom i obnova nasipa, itd.

U plavu infrastrukturu spadaju: riječni koridori,

močvare i drugi plovni putevi.

P 5.3 Prekogranična

pitanja životne

sredine

Da li je grad svjestan usluga ekosistema

koje mu pruža prirodni kapital van

administrativnih granica samog grada?

Postoje li dogovori sa graničnim gradskim

upravama za podržavanje zaštite i

upravljanja ovim dobrima?

3 – Grad je svjestan važnosti prirodnog kapitala van

administrativnih granica samog grada i posjeduje planove sa

graničnim gradskim upravama za podržavanje zaštite i upravljanja

ovim dobrima.

2 – Grad je svjestan funkcija koje mu pruža prirodni kapital van

administrativnih granica samog grada; došlo je do početnih

razgovora sa graničnim gradskim upravama.

1 – Grad je donekle svjestan funkcija koje mu pruža prirodni kapital

van administrativnih granica samog grada, ali ništa nije preduzeo

po tom pitanju.

0 – Postoji malo ili ne postoji nimalo svijesti o tome.

27

28

Bilješke

06

OSNOVNA STAVKA

Ojačati institucionalni kapacitet za otpornost

30

Osnovna stavka 06:

Ojačati institucionalni kapacitet za otpornost

Važno je osigurati da institucije koje su važne za otpornost grada posjeduju sposobnosti koje su im potrebne kako bi obavljale svoje uloge.

U „institucije“ spadaju, po potrebi, organizacije

državne, savezne ili lokalne vlasti; organizacije iz

privatnog sektora koje su davaoci javnih usluga

(zavisno od mjesta, tu mogu spadati telefonske

linije, voda, struja, zdravstvene usluge, putevi,

sakupljanje smeća i dr. kao i organizacije koje

volonterski pružaju kapacitet ili opremu u slučaju

katastrofe); vlasnici i rukovodioci industrijskih

postrojenja; vlasnici građevina (pojedinci ili

kompanije); NVOi; stručna udruženja, udruženja

poslodavaca i sindikati organizacije kulture i

civilnog društva (vidjeti Osnovnu stavku 7).

Kapacitet se treba razvijati duž svih pet ključnih područja

smanjenja rizika od katastrofa koje se tiču

razumijevanja, prevencije, ublažavanja, odgovora i

planiranja oporavka. U faktore koji utiču na kapacitet

spadaju:

• vještine, uključujući između ostalog: procjenu

opasnosti/rizika, planiranje koje uzima u obzir rizike

(prostorno i društveno-ekonomsko), integrisanje

uvida o riziku od katastrofa i klime u

procjenu/izradu projekata (uključujući inženjersko

projektovanje, koordinaciju, komunikaciju,

upravljanje podacima i tehnologijom, upravljanje

katastrofama, odgovor, oporavak, procjenu

struktura poslije katastrofa; planiranje kontinuiteta

poslovanja i usluga).

• obuke, koje su u idealnom slučaju zasnovane na

studijama slučaja o tome kako se smanjenje rizika

od katastrofa može sprovesti i šta je potrebno za

kontinuitet poslovanja (napomena: ovdje se govori o

obuci na temu otpornosti na katastrofe. U Osnovnoj

stavci 9 su pokrivene formalne vježbe odgovora na

vanredne situacije, koje su takođe vid obuke).

• izrada i sprovođenje okvira informacija i

podataka za otpornost i smanjenje rizika od

katastrofa koji grade dosljednost u

prikupljanju i čuvanju podataka i

omogućavaju pristup podacima i njihovo

korištenje i ponovno korištenje mnogim

grupama aktera za redovne procese

razvoja.

Zajedničko razumijevanje uloga i odgovornosti

i okvir zajedničkih i dostupnih informacija o

otpornosti u gradu su takođe važni za kapacitet

– ove teme su pokrivene u Osnovnoj stavci 1.

Podaci koji će vam biti potrebni da popunite ovu procjenu: plan i program obuka; evidencija o obukama za osobe koje su prošle kroz obuku, sprovedene kurseve; planovi

i programi škola i univerziteta; podaci iz anketa i tržišnih istraživanja o djelotvornosti.





P 6.1 Vještine i

iskustvo

Da li grad ima jasan pristup svim

vještinama i iskustvu koje smatra

potrebnim za odgovor radi

smanjenja rizika i odgovor na

identifikovane scenarije katastrofa?

3 – Sam grad ima brz pristup svim vještinama/iskustvu i sredstvima koji bi mu

bili potrebni radi odgovora na identifikovane scenarije katastrofa.

2 – Grad ima brz pristup većini vještina/iskustva i sredstava koji bi mu

bili potrebni radi odgovora na identifikovane scenarije katastrofa; mogu

se nabaviti druge potrebne vještine od obližnjih gradova/zemalja/regija.

1 – Grad može da pristupi većini vještina/iskustva i sredstava koji bi mu

bili potrebni radi odgovora na identifikovane scenarije katastrofa, ali

postoje određene praznine.

0 – Postoje značajne praznine u vještinama/iskustvu i sredstvima kojima bi

grad mogao brzo pristupiti radi odgovora na identifikovane scenarije.

Grad treba da uzme u obzir vještine i iskustvo vezano za

planiranje koje prethodi katastrofi, odgovor tokom

katastrofe i mjere koje se preduzimaju poslije katastrofe.

Vještine mogu poticati iz samog grada ili iz spoljnih

organizacija koje imaju sjedište u gradu (na primjer,

komunalne usluge), ili se mogu platiti konsultacije itd.

P 6.2 Obrazovanje

javnosti i

podizanje javne

svijesti

Postoji li koordinisana kampanja

za odnose sa javnošću i

obrazovanje javnosti, sa

strukturisanim porukama i

kanalima za ispravno širenje u

javnosti informacija (koje se mogu

razumjeti i koristiti) o opasnostima,

rizicima i katastrofama?

3 – Postoje potpuno koordinisane kampanje i programi (za odnose sa

javnošću i obrazovanje javnosti) za ispravno širenje u javnosti informacija o

opasnostima, rizicima i katastrofama. Ključne poruke dosežu do preko 75%

stanovnika grada.

2 – Postoje kampanje i programi (za odnose sa javnošću i obrazovanje

javnosti) za ispravno širenje u javnosti informacija o opasnostima,

rizicima i katastrofama. Ključne poruke dosežu do preko 50%

stanovnika grada.

1 – Postoje određeni korisni programi i kanali za širenje u javnosti

informacija o opasnostima, rizicima i katastrofama, ali potrebna su znatna

poboljšanja kako bi poruke doprle do većeg dijela javnosti. Poruke dosežu

do 25% stanovnika grada.

0 – Sistemi za širenje ključnih informacija u javnosti o rizicima od katastrofa

su sasvim neadekvatni.

Ovdje se procjenjuje sposobnost grada da komunicira sa

javnošću. Postoje brojni drugi kanali komunikacije kojima

upravljaju drugi akteri.

31

32

P 6.3 Dijeljenje podataka

U kojoj mjeri se podaci o kontekstu

otpornosti grada dijele sa drugim

organizacijama koje su uključene u

otpornost grada?

3 – Grad ima internet portal (ili drugu metodu) za sakupljanje/sažimanje

brojnih paketa informacija o gradu, koji je koristan za izgrađivanje slike o

otpornosti grada.

2 – Grad je dobro sažeo i podijelio neke slojeve podataka kako bi

povećao otpornost određenog sektora ili područja.

1 – Neki, ali ne i svi slojevi podataka o gradu su podijeljeni/dostupni, ali ti

podaci su neobrađeni i potrebno je njihovo tumačenje.

0 – Dostupno je/podijeljeno je malo ili nimalo ovih podataka.

(Vidjeti i Osnovnu stavku 1).

Vrste podataka o gradu koje su korisne za razumijevanje

konteksta otpornosti grada su na primjer stanovništvo,

demografija, tačke ugroženosti, infrastrukturni rizici,

evidencije o poplavama i katastrofama.

U najbolje prakse spadaju puna strategija za

komunikaciju sa akterima i javnosti i portal sa podacima

i/ili odobrenje informacija o rizicima ključnim gradskim

akterima.

Ključno pitanje je da li postoji „jedna verzija istine“ koja se

dijeli i primjenjiva je na sve aktere – drugim riječima, da li

svi akteri imaju dosljedne i kompatibilne informacije i

pretpostavke?

P 6.4 Pružanje obuke Postoje li kursevi i obuke koji se

bave pitanjima rizika i otpornosti i

da li se oni nude svim sektorima

grada uključujući vlast, poslovni

sektor, NVO-e i lokalnu zajednicu?

3 – Postoje kursevi i obuke koji se bave pitanjima rizika i otpornosti koji se

nude svim sektorima grada uključujući vlast, poslovni sektor, NVO-e i lokalnu

zajednicu.

2 – Grad je u prošlosti obezbjeđivao obuke u određenim sektorima, ali

u ostalim sektorima nedostaje obuka i uključenost.

1 – Na raspolaganju su određeni moduli obuke. Njihov opseg i sadržaj

moraju se znatno poboljšati.

0 – Postoji malo ili ne postoji nimalo relevantnih obuka koje su prilagođene potrebama grada.

Napomena: Vježbe za reagovanje u vanrednim situacijama

su pokrivene u Osnovnoj stavci 9. Pružanje obuke u

Osnovnoj stavci 6 vezano je za stručnu obuku.

P 6.5 Jezici Da li su dostupni materijali za

obuke na većini jezika koji se

govore u gradu?

3 – Dostupni su svi materijali za obuke na svim jezicima koji se govore u

gradu.

2 – Dostupni su svi materijali za obuke na većini jezika koji se govore u

gradu.

1 – Dostupni su svi materijali za obuke na određenim jezicima koji se

govore u gradu.

0 – Nisu izvršeni nikakvi prevodi ovih materijala.

Gradovi u kojima su visoko zastupljeni različiti jezici

možda će morati da se ograniče na odabir jezika koje svi

govore kao prvi ili bar drugi jezik.

P 6.6 Učenje od drugih Da li grad proaktivno teži da

razmjeni iskustvo i uči od drugih

gradova koji se suočavaju sa sličnim

izazovima?

3 – Grad proaktivno teži da razmjeni iskustvo i uči od drugih gradova koji se

suočavaju sa sličnim izazovima i aktivan je u nizu mreža kako bi to postigao.

2 – Grad razumije važnost dijeljenja znanja i član je niza mreža gradova. Ove

mreže se ne koriste na najkorisniji način.

1 – Odigrava se određena količina dijeljenja znanja između gradova, ali je to najčešće ad hoc.

0 – Ukoliko se i desi bilo kakvo dijeljenje znanja, to čine pojedinci.

To se može odigrati putem direktne razmjene sa drugim

gradovima ili kroz industrijske grupe, nacionalne forume

za otpornost i upravljanje vanrednim situacijama, grupe

gradova kao što su C40, ICLEI i dr., ili NVO-e kao što su

UN.

07

OSNOVNA STAVKA

Razumjeti i ojačati društveni kapacitet za otpornost

34

Osnovna stavka 07:

Razumjeti i ojačati društveni kapacitet za otpornost

Osigurati razumijevanje i ojačanje društvenog kapaciteta za otpornost. Gajiti prostor za društvenu povezanost koja podstiče

kulturu uzajamne pomoći kroz prepoznavanje uloge kulturne baštine i obrazovanja u smanjenju rizika od katastrofa.

Društvena povezanost i kultura uzajamne pomoći imaju

veliki uticaj na ishode katastrofa bilo kog reda veličina.

Mogu se podsticati između ostalog kroz sljedeće mjere:

• uspostavljanje i održavanje komšijskih

grupa i obuka za odgovor u vanrednim

situacijama

• angažovanje i kooptiranje organizacija civilnog društva – omladinskih grupa, klubova, vjerskih grupa, grupa za advokaturu (npr. za lica sa invaliditetom)

• ohrabrenje različitosti radi podrške donošenju odluka i pružanju usluga na terenu (npr. polna, rasna i etnička, društveno-ekonomska, geografska, akademska, profesionalna, politička, seksualna orijentacija i životno iskustvo.)

• Obezbijeđivanje obrazovanja, obuka i podrške društvenim grupama

• snabdijevanje društvenih grupa jasnim podacima o

scenarijima rizika, trenutnom nivou sposobnosti

odgovora i samim tim situaciji sa kojom će se

možda morati suočiti

• sačinjavanje formalnih i neformalnih popisa onih

koji bi mogli biti ugroženi i manje sposobni da

sami sabi pomognu, za svaki dio grada, i

razumijevanje koje su njihove potrebe iz kontakta

s njima

• korištenje vladinih kontakata sa javnošću kao što su

posjete ili kancelarije socijalne pomoći ili socijalne

službe, policija, biblioteke i muzeji, za građenje

svesti i razumijevanja

• stupanje u kontakt sa poslodavcima kao kanalom

komunikacije za radnu snagu u vezi sa svesti o

katastrofama, planiranju kontinuiteta poslovanja i

obukama

• angažovanje lokalnih medija u građenju

kapaciteta (TV, štampa, društveni

mediji itd.)

• mobilni (telefon / tablet) i internet sistemi

za angažovanje (na primjer pribavljanje

informacija od mnoštva ljudi preko

interneta ili širenje podataka o

spremnosti)

• prevođenje svih materijala na sve jezike

koji se koriste u gradu

• staranje da obrazovni plan i program škola,

višeg obrazovanja, univerziteta i radnih

mjesta uključuje aktivnosti i obuke o svesti

o katastrofama kao sastavni dio društvene

otpornosti – ova tema je pokrivena u

Osnovnoj stavci 6.

.

Podaci koji će vam biti potrebni da popunite ovu procjenu: spisak organizacija građanskog aktivizma i informacije o njihovoj veličini, ulogama i načinu rada; detalji o tome

kako grad radi sa grupama koje su u nepovoljnom položaju – na primjer osobama koje žive u područjima sa visokom stopom siromaštva; zajednice koje se sele ili nomadske

zajednice; stanovnici sirotinjskih četvrti/favela; stara lica; lica koja pate od fizičkih/mentalnih bolesti ili lica sa invaliditetom; djeca; govornici kojima zvanični jezik grada nije

maternji.





P 7.1 Društvene

organizacije ili

organizacije

građanskog

aktivizma, mreže i

obuka

Da li su društvene organizacije

i organizacije građanskog

aktivizma uključene u

planiranje koje prethodi

katastrofi i mjerama koje se

preduzimaju poslije katastrofe

za svaki dio grada?

3 – Društvene organizacije koje pokrivaju znatan udio gradskog stanovništva aktivno

su uključene u planiranje koje prethodi katastrofi i mjerama koje se preduzimaju

poslije katastrofe u svim dijelovima grada.

2 – Postoji uključenost raznih organizacija građanskog aktivizma, ili na

određenim lokacijama, ili u određenim aspektima planiranja i odgovora, ali ta

uključenost nije sveobuhvatna.

1 – Ključne organizacije građanskog aktivizma su svjesne važnosti smanjenja

rizika od katastrofa, podržavaju ga kroz podizanje javne svijesti ali ne i aktivnim

učešćem u planiranju i odgovoru.

0 – Organizacije građanskog aktivizma su jako malo uključene.

Vrste organizacija građanskog aktivizma koje

aktivno podržavaju aktivnosti za smanjenje rizika

od katastrofa variraju između različitih regija i

gradova. To mogu biti omladinska udruženja,

udruženja kao što je

Kršćanska zajednica mladih ljudi (YMCA),

sportski klubovi i sl. Zavisi od toga koje grupe

imaju najveću ulogu i kapacitet na svakoj lokaciji.

P 7.2 Društvene mreže

“Nikoga ne

ostaviti iza

sebe”

Da li se obezbjeđuju redovni

programi obuke za najugroženije i

najsiromašnije dijelove gradskog

stanovništva?

3 – Obuke se sprovode jednom u svakih šest mjeseci.

2 – Obuke se sprovode jednom godišnje.

1 – Ne postoje obuke. Ali na raspolaganju je evidencija društveno ugroženog

stanovništva.

0 – Ne postoji evidencija društveno ugroženog stanovništva.

Društvena ugroženost je rezultat društvenih

faktora koji postoje prije katastrofe i koji stvaraju

manjak kapaciteta ili sposobnosti za pripremu,

odgovor i oporavak od vanrednih situacija.

Društveno ugroženi ljudi su oni za koje postoji

veća vjerovatnoća da će pretrpjeti

neproporcionalno velike posljedice zbog svojih

trenutnih društvenih okolnosti kao što su

poteškoće vezane za starost, pol, rasu, bolesti,

hendikep, pismenost i društvenu izolaciju.

P 7.3 Privatni sektor /

poslodavci

Koji udio firmi ima dokumentovani

plan kontinuiteta poslovanja koji

je revidiran u posljednjih 18

mjeseci?

3 – 60 – 100% firmi.

2 – 40 – 60% firmi.

1 – 20 – 40% firmi.

0 – Manje od 20%.

Firme koje zapošljavaju više od 10 ljudi/radnika.

P 7.4 Tehnike za

uključivanje

građana

Koliko je uspješan grad u

uključivanju građana i

komunikaciji vezanoj za

smanjenje rizika od katastrofa?

3 – Uključivanje putem raznih medijskih kanala (npr. društvene mreže, radio,

e-mail , novine, mobilni uređaji). Prikupljanje dolaznog protoka podataka sa

mobilnih uređaja, upravljanje javnim okupljanjima itd. Rezultat je mnoštvo

kontakata sa svakim građaninom u toku date godine.

2 – Razni medijski kanali. Nema prikupljanja dolaznog protoka podataka sa mobilnih

uređaja. Stupanje u kontakt sa većinom građana nekoliko puta godišnje.

1 – Postoje neki kanali i poluredovna ažuriranja.

0 – Postoji jako slab/Ne postoji nikakvo uključivanje građana u smanjenje rizika od

katastrofa.

35

36

Bilješke

08

OSNOVNA STAVKA

Povećati otpornost infrastrukture

38

Osnovna stavka 08:

Povećati otpornost infrastrukture

Procijeniti kapacitet i adekvatnost ključnih sistema infrastrukture kao i veza između njih i unaprediti ih po potrebi, shodno rizicima

koji su identifikovani u Osnovnoj stavci 2.

Ova Osnovna stavka bavi se načinom na koji će se

sistemi ključne infrastrukture suočiti sa mogućim

katastrofama i razviti planove za vanredne situacije kako

bi upravljali rizicima koje ti ishodi izazovu. U ove mjere

spadaju između ostalog:

• procjena kapaciteta i adekvatnosti u svjetlu scenarija iz Osnovne stavke 2. Razmotriti moguću štetu paralelnoj infrastrukturi (na primjer uticaj na kapacitet za evakuaciju ako dođe do blokiranja jednog ili dva puta koji vode izvan grada) kao i veze između različitih sistema (na primjer uticaj do koga će doći ako bolnica izgubi snabdijevanje vodom ili strujom).

• pregovori i stvaranje veza između agencija infrastrukture (uključujući one iz privatnog sektora) kako bi se obezbijedila otpornost prikladno se razmatraju u postavljanju prioriteta projekata, njihovom planiranju, izradi, sprovođenju i održavanju.

• tenderi i nabavke to prerađuju kako bi uključili kriterijume otpornosti o kojima su se složili grad i akteri i održali dosljednost tokom čitavog procesa.

• za infrastrukturu upravljanja vanrednim situacijama, procjena kapaciteta za iznenadni porast potrebe za intervencijama, koji se odnosi na sposobnost da se podnese iznenadno povećano opterećenje od zakonskih i drugih pitanja, ljudskih žrtava, evakuisanih osoba itd.

Potrebni su i sistematski procesi trijaže za

određivanje prioriteta za naknadno

nadograđivanje i zamjenu nebezbjedne

infrastrukture. Pokriveni su u Osnovnoj stavci 2.

U ključnu infrastrukturu spada ona koja je

neophodna za normalni rad grada i ona koja je

potrebna namjenski za odgovor na vanredne

situacije, ukoliko je različita. U infrastrukturu koja je

neophodna za normalni rad grada spadaju između

ostalog:

• prevoz – putevi, željeznice, aerodromi i luke • zalihe goriva za vozila i grijanje • sistemi telekomunikacija • sistemi komunalnih usluga (voda, otpadne vode,

struja, plin, odlaganje otpada) • centri za zdravstvenu njegu, bolnice • škole i obrazovne ustanove • društveni centri i ustanove • lanac snabdijevanja hranom • usluge za odgovor na vanredne situacije uključujući

hitnu pomoć, policiju i vatrogasce • zatvori • administracija za interno poslovanje – isplate

socijalne pomoći, smještaj

• kompjuterski sistemi i podaci koji omogućavaju gore

navedeno

• u mjeri u kojoj sredstva to dozvole, bezbijednost i

sposobnost očuvanja lokacija i artefakata kulturne

baštine

U infrastrukturu koja je potrebna za odgovor na

katastrofe spadaju između ostalog:

• komandni centri za vanredne situacije ili

incidente, kao i za to vezani sistemi za

komunikaciju i praćenje – to mogu biti

kamere, senzori i mehanizmi za pribavljanje

informacija od mnoštva ljudi kao što su

očitavanje SMS poruka i pregleda sa Tvitera

• dodatna vatrogasna i policijska vozila i ambulantna kola

• državna straža ili druge vojne usluge • oprema za uklanjanje zemlje i ruševina • pumpe • generatori • sportski objekti, zgrade škola itd. koji

predstavljaju moguća skloništa

• mrtvačnice rezervna kompjuterska

Podaci koji će vam biti potrebni da popunite ovaj dio Obrasca: planovi otpornosti na katastrofe za svaki sistem infrastrukture (svaki može biti u vlasništvu jedne ili više

različitih agencija) i podaci o njihovom sprovođenju; lokacija i veza između ključnih sredstava, stanovništva kojima služe i dokumentacija koja povezuje njihov gubitak ili

oštećenje sa scenarijima iz Osnovne stavke 2. Ovi podaci vjerovatno potiču od više organizacija, te će za popunjavanje ovog dijela Obrasca vjerovatno biti potrebne tehničke

informacije.



Ref. Tema / Predmet

Pitanje / Područje koje je predmet procjene


P 8.1 Pregled ključne

infrastrukture

Da li je otpornost ključne

infrastrukture jedan od

prioriteta grada, da li grad

posjeduje i sprovodi plan ili

strategiju za ključnu

infrastrukturu?

3 – Grad posjeduje i sprovodi plan ili strategiju za ključnu infrastrukturu (u saradnji

sa drugim akterima) radi zaštite svoje ključne infrastrukture, komunalnih i drugih

usluga. Ta strategija naglašava rizike/pritiske i uključuje planove kontinuiteta rada

za osnovne usluge.

2 – Postoji forum za ključnu infrastrukturu ili drugo sredstvo za postizanje

zajedničkog razumijevanja od strane grada i raznih davalaca komunalnih

usluga u vezi sa rizicima tačaka pritiska na sistem / rizicima na nivou cijelog

grada.

1 – Postoji razumijevanje rizika za neke ali ne i za sve tipove infrastrukture.

0 – Ne postoje planovi niti forumi. Ne postoji dobro razumijevanje rizika po ključnu

infrastrukturu u gradu.

P 8.2 Zaštitna

infrastruktura

Da li je postojeća zaštitna

infrastruktura dobro

projektovana i dobro izgrađena

na osnovu informacija o riziku?

3 – Zaštitna infrastruktura je u svim slučajevima prisutna i u skladu sa najboljom

praksom za projektovanje i upravljanje sredstvima, a zasniva se na relevantnim

informacijama o riziku.

2 – Zaštitna infrastruktura je u većini slučajeva prisutna i u skladu sa najboljom

praksom za projektovanje i upravljanje sredstvima, a zasniva se na relevantnim

informacijama o riziku.

1 – Zaštitna infrastruktura je u nekim slučajevima prisutna ali u nekim slučajevima

izostaje. Projektovanje i upravljanje njom nije uvijek u skladu sa najboljom praksom.

0 – Mnogi dijelovi grada nisu zaštićeni od poznatih rizika/opasnosti.

Primjeri zaštitne infrastrukture:

• protivpoplavni nasipi i barijere;

• protivpoplavni slivovi;

• valobrani (kada su primjenljivi);

• skloništa, npr. od tornada/uragana;

• odvodi i rezervoari za atmosfersku vodu;

• močvare i šume mangrova (vidjeti Osnovnu stavku 5);

• sposobnosti apsorpcije šoka prilagođene

infrastrukturi za suočavanje sa

zemljotresima.

P 8.3 Pijaća voda i

voda za

sanitarne

djelatnosti

Da li bi, po dogovorenim

scenarijima katastrofa, bio

očekivan značajan gubitak

pružanja ove dvije osnovne

usluge za veliki dio grada?

3 – Ne bi bilo gubitka pružanja usluga ni u „najozbiljnijem“ scenariju.

2 – U „najozbiljnijem“ scenariju došlo bi do određenog gubitka pružanja ovih usluga.

1 – U „najvjerovatnijem“ scenariju došlo bi do određenog gubitka pružanja ovih usluga.

0 – U „najvjerovatnijem“ scenariju došlo bi do značajnog gubitka pružanja

ovih usluga.

39

40

P 8.4 Električna energija

Da li bi u „najozbiljnijem“

scenariju bio očekivan značajan

gubitak pružanja ove usluge za

veliki dio grada? U slučaju kvara,

da li bi koridori energetske

infrastrukture bili bezbijedni (tj.

bez rizika od curenja, opasnosti

od strujnog udara itd.)?

3 – Ni u „najozbiljnijem“ scenariju ne bi bilo nikakvog gubitka pružanja ove usluge.

2 – U „najozbiljnijem“ scenariju bilo bi određenih gubitaka pružanja ove usluge.

1 – U „najvjerovatnijem“ scenariju bilo bi određenih gubitaka pružanja ove usluge.

0 – U „najvjerovatnijem“ scenariju bilo bi značajnih gubitaka pružanja ove

usluge.

P 8.5 Transport Da li bi u „najozbiljnijem“


gubitak pružanja ove usluge za

veliki dio grada? U slučaju kvara,

da li bi koridori transportne

infrastrukture bili bezbijedni (tj.

bez rizika od poplave, strujnog

udara itd.) i prohodni?





usluge.

P 8.6 Sredstva komunikacije

Da li bi u „najozbiljnijem“


gubitak pružanja ovih usluga za

veliki dio grada?





usluge.

P 8.7 Zdravstvena njega

Da li bi u „najozbiljnijem“ scenariju

bilo dovoljno kapaciteta za

zdravstvenu njegu očekivanog

broja pacijenata sa akutnim

stanjima od većih povreda?

3 – >90% pacijenata sa većim povredama mogu primiti liječenje u roku od 6 sati u

„najozbiljnijem“ scenariju.

2 – >90% pacijenata sa većim povredama mogu primiti liječenje u roku od 24 sata

u „najozbiljnijem“ scenariju.

1 – >90% pacijenata sa većim povredama mogu primiti liječenje u roku od 36 sati u

„najozbiljnijem“ scenariju.

0 – Moralo bi da protekne duže od 36 sati ili ne postoji nikakav kapacitet za

pružanje zdravstvene njege u vanrednim situacijama.

P 8.8 Obrazovne

ustanove

% obrazovnih ustanova koje su

izložene riziku od oštećenja u

„najvjerovatnijem“ i

„najozbiljnijem“ scenariju

3 – Nijedna obrazovna ustanova nije izložena riziku ni u „najozbiljnijem“ scenariju.

2 – Nijedna obrazovna ustanova nije izložena riziku u „najvjerovatnijem“ scenariju.

1 – 5-10% obrazovnih ustanova su izložene riziku u „najvjerovatnijem“ scenariju.

0 – >15% obrazovnih ustanova su izložene riziku u „najvjerovatnijem“ scenariju.

P 8.9 Sredstva za

prvi odgovor

na katastrofe

Da li će biti dovoljno opreme

za prvi odgovor na katastrofu,

uz vojnu ili civilnu podršku

ukoliko bude neophodno?

3 – Sredstva za opremu i njihova količina su ili sastavljana po uzoru ili je

njihova adekvatnost dokazana u praksi, radi suočavanja sa „najozbiljnijim“

scenariom.

2 – Sredstva za opremu i njihova količina su ili sastavljana po uzoru ili je njihova

adekvatnost dokazana u praksi, radi suočavanja sa „najozbiljnijim“ scenariom, mada

se to oslanja na dogovore o uzajamnoj pomoći. Dogovori o uzajamnoj pomoći se

testiraju kako bi se provjerila vjerovatnoća da i na njih utiče ista katastrofa.

1 – Sredstva mogu da pokriju osnovne potrebe u slučaju „najozbiljnijeg“ scenarija,

ali postoje poznate praznine.

0 – Postoje značajne praznine u sposobnosti da se pokriju osnovne potrebe čak i u slučaju „najvjerovatnijeg“ scenarija.

Sastavljanje kadrova za prvi odgovor na katastrofe – vidjeti Osnovnu stavku 9.

U ključna sredstva za odgovor/održavanje javnog

poretka spadaju na primjer:

• vozila (vatrogasna, ambulantna, policijska)

• helikopteri i letjelice;

• rezerve hrane i prve pomoći za slučaj vanrednih situacija

• skloništa

• rezervni generatori

• (sistemi komunikacije – vidjeti gore)

• (operativni centri – vidjeti u nastavku)

• (ključne građevine – vidjeti u nastavku)

• (ključni informacioni sistemi – vidjeti u nastavku)

• komunalna vozila u slučaju potrebe ponovnog

uspostavljanja usluge električne energije,

sistema komunikacije, usluga snabdijevanja

vodom i sanitarnih djelatnosti;

• druga ključna oprema kao što su bageri,

kamioni, dizalice, testere itd.

Usluge može pružiti ili samo sredstvo ili unaprijed

određeno alternativno/rezervno sredstvo.

42

Bilješke

09

OSNOVNA STAVKA

Osigurati djelotvoran odgovor na katastrofe

44

Osnovna stavka 09: Osigurati djelotvoran odgovor na katastrofe

Nadogradnjom scenarija iz Osnovne stavke 2 osigurati djelotvoran odgovor na katastrofe, na primjer:

• stvaranjem i redovnim ažuriranjem planova za

vanredne situacije i spremnost, koji se prenose

svim akterima kroz strukturu iz Osnovne stavke

1 (naročito uključujući druge nivoe vlasti i

susjedne gradove, operatere infrastrukture,

društvene grupe). Planovi za vanredne

situacije treba da uključuju održavanje reda i

poretka, snabdijevanje ugroženog stanovništva

hranom, vodom, medicinskim sredstvima,

skloništem i osnovnim proizvodima (na primjer

za popravke smještaja).

• razvijanjem i ugrađivanjem opreme za otkrivanje i

praćenje i sistema ranog upozorenja, kao i

djelotvornih povezanih sistema za komunikaciju za

sve aktere i društvene grupe.

• osiguravanjem interoperabilnosti sistema za

odgovor na vanredne situacije sa susjednim

gradovima ili zemljama i između agencija.

• održavanjem redovnih vježbi/testova za sve

aspekte šireg „sistema“ odgovora na vanredne

situacije uključujući elemente iz zajednice i

volontere.

• integrisanjem smanjenja rizika i odgovora na

vanredne situacije sa inženjerima, izvođačima

radova i sl. kako bi se djelotvorno i efektivno bavilo

spremnošću, odgovorom i oporavkom.

• koordinisanjem i upravljanjem aktivnostima

odgovora i ulaznim informacijama od

humanitarnih agencija.

• osiguravanjem unaprijed da postoji održiv

mehanizam brze, racionalne i transparentne

isplate sredstava poslije katastrofe (Osnovna

stavka 10).

• dodjeljivanjem i ograđivanjem adekvatnih

sredstava za vanredne situacije

namijenjene odgovoru i oporavku poslije

katastrofa (Osnovna stavka 3).

Podaci koji će vam biti potrebni da popunite ovaj dio Obrasca (mogu dolaziti od više organizacija i izvora): koji sistemi upozorenja postoje i do koga će doprijeti;

planovi za upravljanje vanrednim situacijama i procedure koje namjenski razmatraju uticaj scenarija u 3. dijelu; dokumentacija o osoblju za prvi odgovor – sastavljanju

kadrova i opremi - sposobnostima; evidencija o vježbama i probama; identifikacija sistema u kojima je interoperabilnost sa drugim agencijama ključna, identifikacija

usvojenih standarda; evidencija o procjenama, učenju i primjenjenim poboljšanjima.





P 9.1 Rano upozoravanje

Da li grad ima plan ili

standardnu operativnu

proceduru za reagovanje na

rana upozorenja i prognoze? Do

kolikog udjela stanovništva se

može doprijeti sistemom ranog

upozorenja?

3 – Procijenjeno je da se može doprijeti do preko 90% stanovništva putem sistema

ranog upozoravanja.

2 – Procijenjeno je da se može doprijeti do preko 75% stanovništva putem sistema

ranog upozoravanja.

1 – Procijenjeno je da se može doprijeti do polovine stanovništva putem sistema

ranog upozoravanja.

0 – Može se doprijeti do manje od polovine stanovništva putem sistema ranog upozoravanja.

Trenutno nije tehnološki izvodljivo pružanje

značajnog ranog upozoravanja za zemljotrese.

P 9.2 Planovi za

slučaj

katastrofe

Postoji li plan za djelovanje/spremnost u slučaju katastrofe ili plan za odgovor na vanredne situacije koji sadrži pregled postupaka za ublažavanje, spremnost i odgovor na lokalne vanredne situacije?

3 – Postoji plan za djelovanje/spremnost u slučaju katastrofe ili plan za odgovor na

vanredne situacije koji sadrži pregled postupaka za ublažavanje, spremnost i

odgovor na lokalne vanredne situacije.

2 – Postoji sveobuhvatni plan ali u njemu ima značajnih praznina po pitanju pokrića

postupaka grada za ublažavanje, spremnost i odgovor na lokalne vanredne

situacije.

1 – Postoje određeni planovi koji nisu sveobuhvatni niti udruženi.

0 – Ne postoji takav plan.

Da li plan gradu obezbjeđuje strategiju,

organizaciju i strukturu za spremnost na

katastrofe kao i uputstva za odgovor na njih? Da

li dodjeljuje uloge, odgovornosti, sredstva,

načine koordinacije i saradnje između ključnih

gradskih aktera?

P 9.3 Potrebe za

sastavljanje

kadrova /

odgovor

Da li organ vlasti koji je odgovoran

za djelovanje u slučaju katastrofa

ima dovoljan kadrovski kapacitet

kako bi ispunio dužnosti prvog

odgovora u slučaju iznenadnog

porasta potrebe za intervencijom?

3 – Postoji kapacitet za iznenadni porast koji se testira ili tokom konkretnih

događaja ili putem vježbi za scenarije rizika i katastrofa u Osnovnoj stavci 2 – u

roku od 4 sata biće moguće pokriće svih dijelova grada.

2 – Pokriće svih dijelova grada biće moguće u roku od 24-48 sati.

1 – Pokriće svih dijelova grada biće moguće u roku od 48-72 sati.

0 – Ne postoji kapacitet za iznenadni porast.

Adekvatnost nivoa opreme pokrivena je u

Osnovnoj stavci 8.

P 9.4 Potrebe za

opremu i

pružanje

pomoći

Da li su jasno definisane potrebe

vezane za opremu i pružanje

pomoći, kao i raspoloživost te

opreme?

3 – Potrebe su definisane, povezane su sa pojedinačnim scenarijima katastrofa,

uzimajući u obzir uloge volontera.

2 – Potrebe su definisane, povezane su sa pojedinačnim scenarijima katastrofa.

1 – Potrebe su samo nominalno ili nasumično definisane.

0 – Potrebe nisu definisane (ili ne postoji plan).

45

46

P 9.5 Hrana,

skloništa, zalihe

osnovnih

namirnica i

goriva

Da li bi grad bio u stanju da

nastavi da hrani i pruža utočište

svom stanovništvu poslije

katastrofe?

3 – U „najozbiljnijem“ scenariju, kapacitet snabdijevanja hranom i osnovnim

predmetima za pružanje pomoći veći je od procijenjenih potreba.


predmetima za pružanje pomoći jednak je procijenjenim potrebama.


predmetima za pružanje pomoći manji je od procijenjenih potreba za 2 ili više %.


predmetima za pružanje pomoći manji je od procijenjenih potreba za 5 ili više % /

period u kome bi bilo manjka hrane duži je od 24 sata.

P 9.6 Interoperabilnos

t i zajednički rad

različitih

agencija

Postoji li centar za vanredne

situacije u kome učestvuju sve

agencije, a koji automatizuje

standardne procedure koje su

specifično osmišljene kako bi se

koristile u „najvjerovatnijim“ i

„najozbiljnijim“ scenarijima?

3 – Postoji centar za vanredne situacije koji ima razrađena / suvišna sredstva

komunikacije osmišljena kako bi se koristile u „najozbiljnijim“ scenarijima; u njemu

učestvuju sve relevantne agencije.

2 – Postoji centar za vanredne situacije koji ima razrađena / suvišna sredstva

komunikacije osmišljena kako bi se koristile u „najozbiljnijim“ scenarijima; u njemu

učestvuju samo ključne agencije.

1 – Postoji određeni centar za vanredne situacije ali njegova sredstva komunikacije

su ugrožena i/ili jedna ili više relevantnih agencija u njemu ne učestvuju.

0 – Ne postoji centar za vanredne situacije.

P 9.7 Vježbe Da li vježbe uključuju i

građanstvo i stručna lica?

3 – Na godišnjem nivou se održavaju vježbe koje su stručnjaci odobrili kao

realistični prikaz „najvjerovatnijih“ i „najozbiljnijih“ scenarija.

2 – Na godišnjem nivou se održavaju vježbe koje su stručnjaci odobrili, scenariji

vježbi su ograničeni.

1 – vježbe su djelimične i organizuju se ad hoc – nisu isprobani svi scenariji, vježbe

nisu realistične.

0 – Ne sprovode se vježbe (ili ne postoje planovi – vidjeti gore).

Obuke za razvijanje vještina pokrivene su u Osnovnoj stavci 6.

10

OSNOVNA STAVKA

Ubrzati oporavak i izgraditi bolji

sistem nego prije katastrofe

48

Osnovna stavka 10:

Ubrzati oporavak i izgraditi bolji sistem nego prije katastrofe

Osigurati dovoljne planove prije katastrofe shodno identifikovanim rizicima; osigurati da se poslije bilo koje katastrofe potrebe

pogođenih osoba nađu u centru oporavka i ponovne izgradnje, uz podršku tih osoba pri projektovanju i sprovođenju ponovne

izgradnje.

Građenje boljeg sistema nego prije katastrofe

predstavlja ključni element Okvira iz Sendaija i Deset

osnovnih stavki. Poslije bilo koje katastrofe, biće

neophodno:

• osigurati da se potrebe preživjelih i pogođenih

zajednica postave u centar oporavka i

rekonstrukcije uz podršku njih i njihovih društvenih

organizacija za projektovanje i ponovnu izgradnju

skloništa, objekata i izvora prihoda/sredstava za

život sa višim standardima otpornosti.

• da programi za oporavak budu dosljedni

dugoročnim prioritetima i razvoju područja

pogođenih katastrofom.

Oporavak, rehabilitacija i rekonstrukcija mogu u

značajnoj mjeri biti isplanirani prije katastrofe. To je

ključno kako bi se izgradio bolji sistem nego prije

katastrofe i kako bi se nacije, gradovi i zajednice učinili

otpornijim na katastrofe nego što su bili prije njih.

Planovi sačinjeni prije katastrofe za oporavak poslije

katastrofe treba da pokrivaju sljedeće, uz neophodnu

izgradnju kapaciteta, ukoliko je primjenljivo:

• obezbjeđivanje skloništa, hrane, vode,

sistema za komunikaciju, bavljenje

psihološkim potrebama itd.

• ograničavanje i planiranje bilo kakve

upotrebe škola kao privremenih skloništa.

• identifikovanje preminulih i kontaktiranje njihovih bližnjih.

• čišćenje i upravljanje ruševinama.

• preuzimanje napuštene imovine.

• upravljanje nacionalnom, lokalnom i

međunarodnom pomoći i finansiranjima,

koordinisanje napora, određivanje

prioriteta i upravljanje sredstvima radi

maksimalne djelotvornosti, koristi i

transparencije.

• uklapanje daljeg smanjenja rizika od

katastrofa u sve odluke o ulaganjima u

oporavak i rekonstrukciju.

• kontinuitet poslovanja i ponovno pokretanje privrede.

• krugovi učenja: poslije katastrofe obaviti

retrospektivne procjene radi otkrivanja

potencijalnih novih ugroženosti i ugraditi

pouke u buduće aktivnosti planiranja i

odgovora

Podaci koji će vam biti potrebni za popunjavanje ovog dijela Obrasca: planovi za period poslije katastrofe, ako je moguće od višestrukih organizacija i agencija.

49





P 10.1 Planiranje oporavka

poslije katastrofe –

planiranje prije

katastrofe

Postoji li strategija ili proces za oporavak i

ponovno građenje poslije katastrofe,

uključujući ponovno pokretanje privrede,

društvene aspekte i sl.?

3 – Postoji strategija/proces. Obiman je i dobro ga

razumiju relevantni akteri.

2 – Postoji strategija/proces. Dobro ga razumiju

relevantni akteri ali poznato je da u njemu ima

manjkavosti.

1 – Postoje određeni planovi/strategije ali nisu

sveobuhvatni niti udruženi; ne razumiju ih relevantni

akteri.

0 – Ne postoje planovi.

Sveobuhvatni planovi za oporavak poslije katastrofe

moraju da budu detaljni, na primjer:

• privremena rješenja za oštećene objekte;

• lokacije i izvori privremenog smještaja za stanovništvo;

• politike trijaže za inspekciju, popravke i uklanjanje

ruševina;

• rješenja za savjetovanje i ličnu podršku pojedincima;

• rješenja za podršku zajednici;

• rješenja za ponovno pokretanje privrede;

• poboljšanja rasporeda grada i operacijama

tokom ponovnog građenja.

Planovi mogu poticati od raznih organizacija, ali svi

moraju biti preispitani tako da su dosljedni jedni drugima

u smislu pretpostavki i prioriteta.

Za organizacijske strukture za period poslije katastrofe –

vidjeti Osnovnu stavku 1; za finansiranje – vidjeti Osnovnu

stavku 3.

P 10.2 Naučene lekcije

/ krugovi učenja Da li procesi za procjenu situacije nakon

katastrofa uključuju analize neuspjeha i

sposobnost izvlačenja pouka koje zatim

bivaju uključene u projektovanje i

sprovođenje projekata za ponovnu izgradnju?

3 – Postoje jasni procesi za izvlačenje pouka iz

neuspjeha nakon katastrofa. Postoje jasni i djelotvorni

mehanizmi / procesi za uključivanje tih pouka u

projektovanje i sprovođenje projekata za ponovnu

izgradnju.

2 – Postoje jasni procesi za izvlačenje pouka iz

neuspjeha nakon katastrofa. Mehanizmi / procesi za

uključivanje tih pouka u projektovanje i sprovođenje

projekata za ponovnu izgradnju moraju se poboljšati.

1 – Izvlače se određene pouke i o njima se šire

informacije ali ne na temeljan ili sistematski način.

0 – Pouke su neplanirane / ad hoc i oslanjaju se na

pojedince.

Ovi procesi učenja su ključni da bi grad razumio kako da

„ponovo izgradi na bolji način“ i unaprijedi razumijevanje

rizika. Novi rizici i pouke iz stvarnih događaja mogu biti

ponovo inkorporisani u gradski okvir za upravljanje

rizikom, kao što je objašnjeno u Osnovnoj stavci 2.

50

Bilješke

51


Prilozi

Svi prilozi za Obrazac za ocjenjivanje otpornosti gradova na katastrofe su uključeni u 2. dio 2. dio je dostupan za preuzimanje sa: https://mcr2030.undrr.org/disaster-resilience-scorecard-cities


Ukoliko želite da saznate više, pristupite web: mcr2030.undrr.org

170101G

https://mcr2030.undrr.org/

Documents

OBRAZAC ZA OCJENJIVANJE g. OTPORNOSTI GRADOVA NA 7