8/12/2019 Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

1/27

469

OCJENJIVANJE U FINSKOJ OBVEZNOJ KOLI

Dr. sc. Milan Matijevi

Uiteljski fakultet, Sveuilite u Zagrebu

milan.matijevic@zg.t-com.hr

Saetak- U ovom tekstu autor prikazuje finski nacionalni kurikulum za ob-veznu kolu. Posebna je pozornost posveena analizi modela praenja i ocjen-jivanja aktivnosti i postignua uenika u finskoj obveznoj koli. Autor pokuavaodgovoriti na pitanje zato su finski uenici uspjeni u meunarodnom projek-tu PISA.

Poetkom ovog tisuljea u Finskoj je blizu 600.000 djece obuhvaenoobveznim kolovanjem koje traje devet godina.

Prvih est razreda obvezne kole poduava razredni uitelj sve nastav-ne predmete, uz pomaganje strunih uitelja za neke nastavne predmete (npr.glazbeni odgoj, tjelesni odgoj). U posljednjoj treini obveznoga kolovanjasvaki predmet poduava predmetni uitelj specijalist.

Nastavna godina traje 190 nastavnih dana, izmeu sredine kolovoza i sre-dine lipnja. Tjedno optereenje uenika nastavom kree se od 19 do 30 sati, odprvog do devetog razreda. Nastavni sat traje 45 minuta, s obveznim odmoromod 10 do 15 minuta izmeu svakog sata.

Osnovna skala za ocjenjivanje tijekom obveznog kolovanja ima sedamstupnjeva (ocjene od 4 do 10). Ocjenjivanje je u pravilu opisno za uenike odprvog do etvrtog razreda, a numeriko za ostale razrede. Osnovna ocjenaprema kojoj se odreuju nacionalni okvirni kriteriji i standardi je 8. Ocjene 9 i

10 koriste se za isticanje nekih obiljeja uenika te uenika koji se bitno razli-kuju u zalaganju, nainu rada i rezultatima u odnosu na ostale uenike. Ocjena10 se rijetko dodjeljuje, obino je dobivaju jedan do dva uenika u odjeljenju.Ocjene 6 i 7 se dodjeljuju za podsjeanje na to da bi uenik trebao uiniti do-datne napore kako bi dostigao potreban standard, a ocjena 5 oznaava krajnjeupozorenje ueniku i roditeljima da treba neto promijeniti u pristupu uenju.Ocjena 4 oznaava nezadovoljavajue rezultate.

U posljednja dva provjeravanja znanja i kompetencija uenika na kra-ju obveznoga kolovanja finski uenici bili su na samom vrhu rangiranihuenika.

Kljune rijei:osnovna kola, obvezno kolovanje, Finska, ocjenjivanje,PISA

Odgojne znanostiVol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

Pregledni lanak

8/12/2019 Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

2/27

470

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

Uvod

Poetkom ovog tisuljea u Finskoj je blizu 600.000 djece obuhvaenoobveznim kolovanjem koje traje devet godina. U kolu trebaju sredinom ko-

lovoza poi sva djeca koja e u novoj kolskoj godini navriti sedam godina.Oko 92% uenika je upisano u dravne kole, a oko 8% ih pohaa privatnekole. Oko 90% djece u dobi od est godina pohaa neki oblik predkolskogaodgoja.

Razredni uitelji koji imaju pravo poduavati u primarnom obrazovan-ju stekli su zvanje Magistar odgoja (pedagogije, engl. Master of education),a uitelji/ce predmetne nastave nositelji su zvanja magistar neke znanosti snajmanje jednim semestrom studija pedagogijskih znanosti.

Primarno obrazovanje traje u Finskoj est godina (razreda) iako se u

shemama koje prikazuju obvezno kolovanje ne iskazuje odvojeno u odnosuna sekundarno. To je obrazovanje najee organizirano u zgradama koje surezervirane samo za nastavu u prvih est godina obveznoga kolovanja, a na-stavu u tom razdoblju obveznoga kolovanja izvode uitelji specijalizirani za

primarno obrazovanje. Nie srednje obrazovanje traje tri godine i ubraja seu jedinstveno devetogodinje obvezno kolovanje. Vie srednje obrazovanjetraje takoer tri godine i ostvaruje se u opim ili strukovnim kolama. U ovomse radu bavimo vie finskom devetogodinjom obveznom kolom, odnosnoocjenjivanjem u toj koli (O problematici evaluacije u drugim kolama vidje-

ti:Evaluation in Education: Thematic Bibliography, 2002).

Nastavni kurikulum devetogodinje obvezne kole

Nacionalni kurikulum predstavlja temelj za planiranje, evaluaciju i im-plementiranje u kolama. Nacionalni odbor za obrazovanje definira temelje,a lokalna sredina i kola imaju odreenu autonomiju u izradi izvedbenih ver-zija kurikuluma.

Na razini opine ili regije postoje slube za obrazovanje koje koordi-niraju izradu izvedbenih planova u kolama. Postoji prilino velika slobodau izboru sadraja i odreivanju optimalnog fonda nastavnih sati za planiraneaktivnosti. To znai da kola i lokalna uprava preuzimaju odgovornost za kva-litetu ostvarivanja zadaa iz nacionalnog kurikuluma.

U obveznoj koli najvie nastavnih sati odnosi se na nastavu materins-kog i stranih jezika (33%). U prvom se razredu osim finskog obvezno ui ivedski jezik. Uenici i roditelji se opredjeljuju koji e jezik uiti kao prvi, akoji kao drugi materinski jezik (izmeu vedskog i finskog jezika). Od treeg

razreda svi uenici ue engleski jezik, a od etvrtog razreda novi strani jezik(najee njemaki, ponekad francuski).

8/12/2019 Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

3/27

M. Matijevi: Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

471

Slika 1:kolski sustav u Finskoj

8/12/2019 Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

4/27

472

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

Oko jedne petine nastavnih sati (19%) posveeno je nastavi matemati-ke, a 15,35% nastavi prirodnih znanosti.

Tablica 1:Nastavni plan za finsku obveznu kolu

PREDMETI RAZREDI

1 2 3 4 5 6 7 9*)

Materinski jezik i knjievnostEngleski

7-

7-

52

52

52

52

88

Novi strani jezik 2 2 2 6

Matematika 4 4 4 4 4 4 9

Priroda i ekologija 2 2 3 3 - - -

Biologija i zemljopis - - - - 2 2 7Fizika i kemija - - - - 1 1 6

Vjerski odgoj ili Etika 1 1 1 2 2(1) - 3

Povijest - - - - 1(2) - 6

Glazbeni odgoj 1 1 2 2 2 2 1

Likovni odgoj 2 2 3 3 2 2 2

Runi rad 2 2 2 2 2 2 3

Tjelesni odgoj 2 2 3 2 3 3 6

Domainstvo s ekonomijom 3

Profesionalna orijentacija 2

Izborni predmeti 20

Ukupno (minimum): 21 21 25 25 26 26 30

*) Ovdje je iskazan minimalan broj sati koje svaka kola rasporeuje u tjednu satnicu premanaelima za izradu kurikuluma kole i regije.

U nastavnom planu obvezne kole uoavamo zapaen fond nastavnihsati koji se odnosi na runi rad te domainstvo i ekonomiju (oko 12%). To jevrijeme izravno u funkciji pripreme za ukljuivanje u neku od kola iz sekun-darnog podruja (ope ili strukovne srednje kole).

Takoer, iz perspektive hrvatske obvezne kole, korisno je upozoriti napostojanje alternativnoga nastavnog predmeta u odnosu na vjeronauk. Uz tovalja podsjetiti da nastavu vjeronauka ili etike za sve uenike pouavaju nji-hovi razredni uitelji ili uiteljice.

Podjela nastavnih sati pojedinih predmeta moe se i mijenjati.

Prvih est razreda obvezne kole poduava razredni uitelj sve nastav-ne predmete, uz pomaganje strunih uitelja za neke nastavne predmete (npr.

8/12/2019 Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

5/27

M. Matijevi: Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

473

glazbeni odgoj, tjelesni odgoj u drugoj treini obveznoga kolovanja). U zad-njoj treini obveznoga kolovanja svaki predmet poduava predmetni uitelj

specijalist.

Nastavna godina traje 190 nastavnih dana, izmeu sredine kolovoza i

sredine lipnja. Tjedno optereenje uenika nastavom kree se od 19 do 30 sa-ti, od prvog do devetog razreda.

Nastavni sat traje 45 minuta s obveznim odmorom od 10 do 15 minutaizmeu svakog sata.

Prihvaajui suvremene teorije uenja, u nastavi se istie aktivna ulo-ga uenika kao organizatora vlastite strukture znanja (sociokonstruktivizam).Uenikovo miljenje i oekivanja odreuju usmjerenost na razliite sadrajei aktivnosti uenja, koje e informacije izabrati te kako i za to e ih iskori-stiti.

Uspjeno poduavanje je, prije svega, stvaranje optimalnih uvjeta zauenje uz voenje rauna o motiviranosti i upravljanju uenikovim eljama.To znai i promjenu uloge uitelja koji, umjesto posredovanja i prezentiranjainformacija, sada treba upravljati uenjem i biti odgovoran za pripremu sre-dine za uenje (socijalna sredina, tehnika sredina, didaktiki mediji i sl.).Uiteljica ili uitelj, trebaju omoguiti traenje informacija te evaluiranjevaljanosti znanja. Uenici trebaju znanju pristupati na kreativan nain.

Polazi se od pretpostavke da tehniki razvoj zahtijeva da svi graaniimaju novu vrstu spremnosti za uporabu tehnikih rjeenja i inovacija te daimaju utjecaj na taj tehniki razvoj. Graani trebaju razumjeti tehnologiju ka-ko bi se njome mogli koristiti. Zato u osnovnoj (obveznoj) koli uenici bezobzira na spol, moraju imati ansu za upoznavanje s novim tehnologijama.Iznimno je vano omoguiti kritiko gledanje na efekte koje tehnologija imana odnose ovjeka i prirode. Tomu bitno pridonosi poseban nastavni predmettijekom itava obveznoga kolovanja pod nazivom (u slobodnom prijevodu)zanati ili runi rad.

Vana zadaa osnovne kole je i razvijanje sposobnosti za uenje. Upoetku se pod tim razumijevaju tehnike itanja i pisanja, a poslije upozna-vanje medija za prikupljanje i obradu informacija, stjecanje vjetine proce-suiranja informacija te sama uporaba informacija. Sve se to radi s ciljem da

pojedinac nakon zavretka kolovanja moe preuzeti odgovornost za vlastitocjeloivotno uenje te razvijanje motivacije za stalnim usavravanjem.

Smanjuje se uloga uitelja kao izvora znanja, a poveava njegova ulogakao savjetnika, mentora, i pomagaa uenikovih aktivnosti.

Vanu ulogu u ivotu djeteta ima obvezna kola u podruju osnov-nih ljudskih vrijednosti. Zato u nastavnim kurikulumima bitno mjesto imajusadraji i aktivnosti koji se odnose na religijsku kulturu i etiku. Kao osnovnese vrijednosti istiu ljepota, istina i potenje te isticanje ljudskog dostojanst-

8/12/2019 Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

6/27

474

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

va. Tu je i isticanje jednakosti ljudi bez obzira na spol, rasu i socijalno podri-jetlo. Glavne se smjernice za te vrijednosti preuzimaju u univerzalnim deklar-acijama koje se odnose na ouvanje ljudskih prava. kola treba promoviratiideju opravdanog (poeljnog) razvoja, zatim kulturni identitet, multikultura-

lizam i internacionalizam. kola treba pripremati i za ivot u demokratskomgraanskom drutvu.

Ocjenjivanje aktivnosti i postignua uenika

Evaluacija je vaan segment nacionalnog kurikuluma. Zato Nacionalnovijee za obrazovanje odreuje osnovna naela za provoenje te djelatnosti.Smatra se da kola treba stalno evaluirati sve aktivnosti u koli i aktivnosti i

postignua uenika. Zato svaka kola esto izrauje i vlastitu samoevaluaci-ju. U taj se posao ukljuuje i opina odnosno lokalna kolska prava. U pro-cesu samoevaluacije sudjeluju, osim uitelja, roditelji, uenici i drugi lanovilokalne zajednice. Evaluacija se moe odnositi na cjelokupan rad neke koleili samo na neke dijelove kurikuluma (npr. pojedine predmete, projekte, namaterijalno-tehniko okruenje za uenje itd.). Dakle, jednaka se pozornost

posveuje vanjskoj i unutarnjoj evaluaciji.

U evaluaciju su ukljueni, kako je reeno, i uenici. Pritom se po-drazumijevaju i verbalne i brojane ocjene koje uitelji dodjeljuju stalno ili

periodino za uenikov rad i rezultate.

Ocjenjivanje uenika ima za cilj poticanje uenikova razvoja u skladus naelima iz nacionalnog kurikuluma. Ocjene predstavljaju povratnu infor-maciju o napredovanju, o socijalnim vjetinama, sposobnostima samostalnoguenja te o svim ostalim rezultatima uenja. Ovdje je vano posvetiti pozor-nostiprocesuuenja, a ne samo rezultatima. Evaluacija uenikovih aktivnostii rezultata treba biti u funkciji osposobljavanja za samoevaluaciju, radi raz-vijanja svijesti o vlastitim znanjima i steenim kompetencijama te o vanostistalnog uenja.

Evaluacija uenikovih aktivnosti i rezultata treba pridonijeti stjecanjupozitivne slike o sebi te poticati uenike da planiraju svoj rad i samostalno do-nose odluke. Da bi se to postiglo, uenike se esto stavlja u situaciju da ana-liziraju svoje uenje i uenje drugih radi stjecanja evaluacijskih kompetenci-

ja.

Evaluacija se koristi za intenziviranje veze i suradnje obitelji i kole.Naime, sve vrste izbora i stalnih promjena u uenikovu okruenju odnose sei na obiteljski ivot, pa se i itava obitelj treba ukljuiti u analiziranje djeteto-vih aktivnosti i postignua.

Evaluacija uenikovih aktivnosti i postignua polazi od ciljeva koji suistaknuti u kurikulumu. Vano je uoiti da evaluacija polazi od pojedinca i uzi-

8/12/2019 Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

7/27

M. Matijevi: Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

475

ma u obzir njegove mogunosti i razvoj sposobnosti. Naravno, uenikove ak-tivnosti i postignua se promatraju i u odnosu na drugu djecu iste generacije, ai samu djecu se potie na to da se usporeuju s drugima radi stjecanja svijestio svojim mogunostima. To je vano radi pripremanja za ivot u drutvenoj

zajednici u kojoj je sve podlono usporeivanju i vrednovanju.Informacije o evaluiranim aktivnostima i rezultatima uenicima i ro-

diteljima priopuju se svakodnevno. Osim toga, obveza je kole uenicimai roditeljima uruiti godinji i polugodinji pisani izvjetaj, zatim zavrnusvjedodbu na kraju obveznog devetogodinjeg kolovanja. Osim toga uenicimogu dobiti u pisanom obliku certifikat o zavretku dodatne nastave (dodat-nih programa). Na kraju razreda izdaje se i ocjena o ponaanju i urednosti.Ocjene za ponaanje i urednost ne nalaze se u zavrnoj svjedodbi o obveznojkoli, osim ako to roditelji izriito zatrae.

Nacionalni kurikulum konkretizira i naela za napredak u uenju te zaprijelaz u vii razred. Ta su naela konkretizirana u lokalnom kurikulumu, od-nosno u dokumentu koji izrauje svaka lokalna zajednica ili kola. Uenik

prelazi u vii razred ako je zadovoljio sve svoje zadatke iz razliitih pred-meta ili skupina predmeta koje predvia nastavni plan za taj razred i koji jenaznaen u lokalnom kurikulumu.

Uenici takoer mogu napredovati u sljedei, vii razred, ak i kadaocjenama nisu zadovoljili, ako se prosudi da se mogu nositi sa zahtjevimasljedee kolske godine.

Ako se prui prilika za pokazivanje uspjeha po zavretku kolskih ob-veza, moe se donijeti uvjetna odluka o zadravanju uenika. Odluka morasadravati napomenu o onim podrujima nastavnog plana za odreeni razredu kojoj e postignut i prihvatljiv uspjeh kao rezultat posebnog ispitivanja bi-ti preduvjet za prijelaz u vii razred. Posebno ispitivanje moe se izvesti narazliite naine ili u prilikama u kojima se moe pokazati uspjenost.

Ako je, u skladu s Uredbom ministarstva za obrazovanje o osnovnomobrazovanju, bilo odlueno da e uenik napredovati prema individualnom

programu uenja, umjesto prema opem nastavnom programu za svaki razred,

kurikulum e specificirati znanje i vjetine koji e se koristiti kao preduvjet zapoetak uenja u novom modulu. Po Uredbi o osnovnom obrazovanju uenikkoji ui prema individualnom programu unapreuje se u vii razred kada ispu-ni sve kolske obveze za odreenu kolsku godinu.

Uenik se vodi kao uenik devetog razreda sve dok ne dovri cijeli na-stavni program osnovnog obrazovanja i ne stekne zavrni certifikat (diplomu)osnovnog obrazovanja, odnosno dok ne stigne dobnu granicu potrebnu za ob-vezno obrazovanje i ne povue se iz kole (Prilog 5).

Osim grupacije predmeta okoli i prirodne znanosti, svi se glavni pred-meti ocjenjuju posebno. Od prvog do etvrtog razreda znanost o okoliu i

prirodi ocjenjuju se kao jedna cjelina. Od petog do estog razreda biologija i

8/12/2019 Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

8/27

476

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

geografija ocjenjuju se kao jedna cjelina, kao i fizika i kemija. Od sedmog dodevetog razreda predmeti biologija, geografija, fizika, kemija i zdravstveno

prosvjeivanje ocjenjuju se posebno.

Ocjenjivanje radnih vjetina predstavlja dio ocjenjivanja uenikovih

sposobnosti uenja. Ciljevi postavljeni za razliite predmete predstavljaju os-novu za ocjenjivanje radnih vjetina, koja je usmjerena na uenikove spo-sobnosti planiranja, reguliranja, primjenjivanja i ocjenjivanja vlastita rada.Ocjenjivanje takoer obuhvaa odgovornost i kooperativnost.

Ocjenjivanje ponaanja usmjereno je procjenjivanju uenikova odnosaprema drugim osobama, prema okoliu i prema njegovu pridravanju pravi-la. Svi uitelji koji poduavaju uenika ocjenjuju njegovo ponaanje. Ciljeviza ponaanje uenika moraju biti istaknuti i u lokalnom kurikulumu. Kodstvaranja ciljeva ponaanja, u obzir moraju biti uzeti zajedniki kolski obra-

zovni ciljevi iz nacionalnog kurikuluma.Da bi razvili svoje vjetine samoocjenjivanja, uenici moraju biti

voeni u provjeravanju procesa uenja i prilikom ocjenjivanja svojih vjetinau uenju i radu. To nalae stalno davanje povratne informacije uenicima oradu. Uenici moraju biti voeni i motivirani kako bi ocjenjivali svoje uenjei uspjeh na razliite naine. Tako e se razvijati njihove sposobnosti za sa-moocjenjivanje.

Potekoe u uenju kod uenika koji nisu bili upisani ili premjeteni usistem obrazovanja s posebnim potrebama moraju se uzeti u obzir kod ocjen-

jivanja. Kod takvog ocjenjivanja moraju se koristiti metode uz koje e uenikmoi pokazati svoj uspjeh to je mogue bolje.

Osnove ocjenjivanja uenika koji je bio upisan ili premjeten iz susta-va posebnog obrazovanja definirane su u individualnom obrazovnom planu(IOP) koji se za takve uenike izrauje (prilagoeni program).

Ako je odlueno da uenik ui prema prilagoenom programu za jedanili vie predmeta, uenikov e uspjeh biti ocijenjen na osnovi ciljeva koji seoblikuju posebno za njega. U tom sluaju, uenikov uspjeh nije ocjenjivan uodnosu na opise dobrog uspjeha iznesene u nacionalnom kurikulumu. U skla-du s individualnim nastavnim planom opisno ocjenjivanje moe se iskoristitiza predmete koji se ue u svim razredima.

Ocjenjivanje uenika ije je poduavanje organizirano prema podrujuaktivnosti, utemeljeno je na individualnim ciljevima koji su iskazani u IOP-u.Ocjenjivanje uenika usmjereno je na napredak u podruju aktivnosti. Podrujaaktivnosti koja se ocjenjuju su: motorika koordinacija, jezik i komunikaci-

ja, drutvene osobine, sposobnosti svakodnevnog funkcioniranja/snalaenja ikognitivne sposobnosti. Ocjenjivanje se mora temeljiti na uenikovu razvojui procesu uenja, te na poetnim tokama i ciljevima. Prilikom ocjenjivanjaznanja mora postojati tolerancija za prepreke u uenju nastale zbog uenikoveonesposobljenosti (razvojne tekoe) ili poremeaja.

8/12/2019 Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

9/27

M. Matijevi: Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

477

Ocjenjivanje uenika imigranata u razliitim predmetima uzima u obziruenikovo podrijetlo i postupno poboljavanje vjetina u finskom i vedskom

jeziku. Pri ocjenjivanju uenika koriste se mjeovite, fleksibilne metode ko-je su primjerene uenikovoj situaciji, tako da moe pokazati svoj uspjeh bez

obzira na mogue nepravilnosti u jezinim sposobnostima (finski ili vedski).Ocjenjivanje uenika imigranata moe biti opisno u osnovnom obrazovanju, siznimkom konanog ocjenjivanja.

Zakljune ocjene

Zadatak zakljunog ocjenjivanja jest definirati koliko je dobro, pozavretku svog obrazovanja, uenik ostvario ciljeve nastavnog plana osnov-nog obrazovanja u raznim predmetima. Zakljuno ocjenjivanje mora biti uspo-

redivo na nacionalnoj razini i mora biti ravnopravno prema svim uenicima. Usvakom od osnovnih predmeta zakljuna ocjena temelji se na uspjehu uenikau zavrnoj fazi osnovnog obrazovanja, odnosno u osmom i devetom razredu.Kriteriji za zakljuno ocjenjivanje u osnovnom obrazovanju pripremljeni suza sve osnovne predmete. Uenikov uspjeh ocjenjuje se s pomou tih kriteri-

ja, na osnovu raznih dokaza.

Ako poduavanje osnovnog predmeta zavri prije zavrne faze osnov-nog obrazovanja (akceleracija, individualno napredovanje), uenikov uspjehocjenjuje se prema kriteriju zakljunog ocjenjivanja za taj predmet.

Uenikove aktivnosti i postignua procjenjuju se na skali od sedamstupnjeva: 4 10. Zapravo je to skala od 10 stupnjeva, ali se tradicionalno

podrazumijeva da nema tako slabog uenika koji bi trebao biti procijenjen s1, 2 ili 3. Ostale ocjene, u slobodnom prijevodu, znae: 10 izvrsno, 9 vrlodobro, 8 dobro, 7 zadovoljavajue, dovoljno, 6 manjkavo, 5 jedva do-voljno, 4 nedovoljno.

Opisne (verbalne) ocjene mogu se upotrebljavati od prvog do sedmogradzreda. Osim toga opisne ocjene mogu se upotrebljavati pri ocjenjivanju iz-

bornih predmeta, zatim za uenike koji ponavljaju razrede, zatim kod ocjenji-

vanja uenika kojima finski jezik nije materinski jezik te uvijek kao dopunanumerikom ocjenjivanju.

Kriteriji zakljunog ocjenjivanja te standarda za zadovoljavajui uspjehu svakom predmetu ili varijabli koja se procjenjuje definiraju stupanj znanjai vjetina ili ponaanja potrebnih za ocjenu osam (8). Kriteriji su napisani ta-ko da uenik dobije tu ocjenu ako, u prosjeku, pokae uspjeh na razini koja

je potrebna prema kriterijima za taj predmet ili varijablu. Ako se neki od tihkriterija, kad je u pitanju opi uspjeh, ne zadovolje, oni se mogu kompenziratinadmaivanjem standarda drugih kriterija.

Uenik je prihvatljivo usvojio znanje i vjetine predviene za osnovnoobrazovanje kada dobije ocjenu 5 (najnia ocjena koja omoguuje prijelaz u

8/12/2019 Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

10/27

478

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

vii razred), ako je do odreenog stupnja mogao pokazati uspjeh koji taj kri-terij nalae.

U zakljunom ispitivanju i ocjenjivanju ocjena radnih vjetina ukljuenaje u ocjenu za predmet.

Ako je, prema prilagoenom individualnom programu, odlueno dae uenik uiti po prilagoenoj verziji programa za jedan ili vie predmeta,uenikov e uspjeh biti ocijenjen na osnovi ciljeva definiranih u IOP-u. Utom sluaju uenikov se uspjeh ne ocjenjuje u odnosu na kriterije za konanoocjenjivanje definirane u nacionalnom osnovnom kurikulumu.

U zavrnoj fazi osnovnog obrazovanja osnovni predmeti koji se ocjen-juju brojano jesu materinski jezik i knjievnost, prvi i drugi nacionalni jezik(finski i vedski), matematika, fizika, kemija, biologija, geografija, zdravstve-no prosvjeivanje, religija ili etika, povijest, drutvene znanosti, glazbena kul-

tura, likovna kultura, tehniki odgoj, tjelesni odgoj i domainstvo.Uenik ui materinski jezik prema jednom od dva nastavna plana (prvi i

drugi jezik: finski ili vedski). Ako je uenik promijenio nastavni plan za ma-terinski jezik i knjievnost, (zamijenio prvi i drugi nacionalni jezik), ili strane

jezike, konano se ocjenjivanje usmjeruje na nastavni plan prema kojemu je uzadnjem razredu uio. Ista procedura primjenjuje se ako se uenik prebacio sreligije na etiku i obrnuto. Ti se izborni predmeti, koji ine integrirani nastavni

plan od barem dva nastavna sata tjedno, godinje ocjenjuju.

Izborni predmeti koji podrazumijevaju manje od dva sata tjednogodinje, ili moduli koji se sastoje od takvih nastavnih planova, ocjenjuju seopisno.

Neke posebnosti pouavanja i ocjenjivanja u niim razredima

Ciljevi uenikog ponaanja usklaeni su s odgojnim uputama u koli.Kriteriji ocjenjivanja uenikog ponaanja dodani su ovom konceptu i njihovsustav klasificiranja slui ostvarivanju tih ciljeva. Evo nekih od osnovnih pra-

vila kojih se uenici trebaju pridravati da bi zasluili zadovoljavajuu ocje-nu (npr. 8 ili viu): Pazi na druge (prihvaaj ih)! Pazi na okoli! Pridravaj sekolskih i razrednih pravila! Budi kritian i samokritian! Poeljan je pozi-tivan stav prema uenju!

Kod ocjenjivanja uenika opisuje se kako su prihvatili ciljeve kojisu pred njih postavljeni. Postavljanje ciljeva moe biti ope i pojedinano.Ocjenjivanjem se nastoji razviti kod uenika sposobnost samokritinosti kao istjecanje realne predodbe o samom sebi.

Temelj ocjenjivanja jesu brojni pokuaji. Uitelj za vrijeme nastavnog

procesa prati ueniko shvaanje i prihvaanje postupka ocjenjivanja. Rezultatetestova uitelj upisuje u podsjetnik. Rad na nastavnom satu, savjesnost, stav

8/12/2019 Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

11/27

M. Matijevi: Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

479

prema nastavniku i nastavnom predmetu, kao i rezultati, zajedniki utjeu nakonanu ocjenu. Ponaanje se ocjenjuje posebno.

U pravilu, za uenike do petog razreda ocjenjivanje je opisno. Zauenike petog i estog razreda postupno se uvodi numeriko ocjenjivanje, ali

se i dalje moe kombinirati s verbalnim ocjenjivanjem.Tijekom kolske godine kola izdaje dvije svjedodbe: polugodinju i

godinju. Nakon to je savladao propisano zadatke, uenik dobiva godinjusvjedodbu i prelazi u sljedei razred. Ako nije zadovoljio u jednom ili vie

predmeta, ostaje u istom razredu. Ta se mogunost u praksi javlja vrlo rijet-ko. Odluku o ponavljanju razreda donosi direktor na sjednici nastavnikogvijea.

Ako uenik nije uspio savladati ciljeve izjednogpredmeta, a uitelj za-jedno s roditeljima smatra da bi to mogao pokuati naknadno popraviti, posto-

ji mogunost da to uini u jesen, na poetku idueg razreda. Termin se dogo-vara s roditeljima kao i sadraj i postupak popravnog ispita. Ako uenik zado-volji na tom ispitu, prelazi u sljedei razred. Ako ne proe na ispitu, ponavljarazred sa svim pripadajuim nastavnim predmetima. Svaki se predmet ponov-no ocjenjuje, bez obzira na prijanje pozitivne ocjene iz tih predmeta.

Vladanje se ocjenjuje zajedno u polugodinjim i godinjim svje-dodbama. U prva etiri razreda vladanje se ocjenjuje opisno, na temeljunastavnog plana u kojem su tono navedeni ciljevi uenikog ponaanja. U

petom i estom razredu ocjene iz vladanja upisuju se numeriki u obrazac

svjedodbe, na temelju kriterija ocjenjivanja vladanja koji su sastavni dio na-stavnog plana s ciljevima uenikog ponaanja (vidi prilog 5).

Zajedno s pouavanjem treba kod uenika primarnog obrazovanjastvarati pretpostavke za samoocjenjivanje. Namjera je voditi i usmjeravatiuenike da sami prate i procjenjuju svoj napredak, da sami sebi postavljajuodreeni cilj, dakle da ue uiti i stjeu kompetencije za samoocjenjivanje.Cilj je jaanje uenikove samosvijesti i pozitivne slike o sebi, kao i osjeajzajednitva. Razvijanjem sposobnosti samoocjenjivanja uenik procjenjujevlastitu strategiju uenja. Dakle, na taj se nain kod njega razvija kritinost u

odnosu na rezultate svog rada i svojih mogunosti.kolske aktivnosti ocjenjuju se s ciljem poboljanja kvalitete nastave

(pouavanja). Tokom godine ocjenjuje se ostvarenje ciljeva tih aktivnosti (ost-varenje plana rada), razina suradnje i uloga kole u stvaranju optimalne rad-ne atmosfere. Osim toga, ocjenjuje se podjela rada, raspored sati i koritenjevremena, uzimajui u obzir individualne mogunosti uiteljica i uitelja.Ocjenjuje se razina samokritinosti koja se oituje u estim razgovorima kojedirektor kole vodi sa svojim uiteljima. Sve to rezultira daljnjim razvijanjemi unapreivanjem rada u koli i ukupnoga kolskog ozraja.

Ocjenjivanje rada dio je ocjenjivanja uiteljske struke. Prilikom ocjen-jivanja uitelj uzima u obzir ocjene uenikih zadataka (konane rezultate,

8/12/2019 Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

12/27

480

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

postignua) kao i ukupan rad. Radna ocjena formira se na temelju unaprijeddefiniranih kriterija (Vidi tablicu!).

Ocjenjivanje u podruju matematike

Primjer definiranja ciljeva i kriterija ocjenjivanja ovdje emo prikazatina predmetu matematika. Uitelji za taj predmet trebaju procjenjivati ostva-renost ciljeva koji se odose na miljenje i znanje, brojeve i raunanje, te geo-metriju, sreivanje podataka i tabelarno prikazivanje podataka. Skala ocjenaod 4 do 10 opisana je u okvirnom nastavnom dravnom kurikulumu (Vidi ta-

blicu!).

Tablica 2:Kriteriji ocjenjivanja u matematici za peti razred

OCJENA OBJANJENJE ZNAENJA10 svi rezultati ispita su izvrsni

9 neznatno bolji rezultati u odnosu na razinu 8

8 razina opisana kao zadovoljavajua u slubenom dravnom kurikulumu

7 neznatne manjkavosti u odnosu na razinu 8

6 prosjene ocjene svih ispita oko 6

5 prosjene ocjene za sve ispite oko ocjene 5

4 veoma rijetko, slabi rezultati, problemi s ponaanjem i sl.

Logika, odnosno konkretizacija kompetencija koje treba usvojitiza odreenu ocjenu u matematici vrijedi i za sve ostale nastavne pred-mete.

Uiteljima e procjenjivanje prema skali u Tablici 2 pomoi kon-kretizacija ciljeva prema tematskim cjelinama koje dajemo u nastavku(prema:National core Curriculum, 2004).

Opis dobrih osobina i rezultata na kraju petog razreda u matematici za

ocjenu osam (8):Miljenje i marljivost

Uenik e pokazati razumijevanje koncepata u vezi s matemati-kom, upotrebljavajui ih pri rjeavanju problema i prikazujui ih urazliitim prigodama uz pomo instrumenata, slika, simbola, rijei,

brojeva ili dijagrama;

Pokuati svjesno usmjeriti svoju pozornost pri promatranju; moiuspjeno prenositi svoja zapaanja i miljenje u razliitim oblicima

prilikom djelovanja, govorenja, pisanja ili prilikom uporabe sim-bola;

8/12/2019 Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

13/27

M. Matijevi: Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

481

Znati kako zorno prikazati realni svijet i fenomene matematiki,oslanjajui se na usporeivanje, klasificiranje, organiziranje, kon-struiranje ili modeliranje;

Znati kako, na temelju zadanih ili izabranih kriterija, grupirati ili kla-

sificirati, razlikujui izmeu kvalitativnih i kvantitativnih svojstava,te opisivati skupine stvari i objekata, iznosei istinite ili neistinite

propozicije o njima;

Znati kako prezentirati matematike probleme u novom obliku; moie interpretirati jednostavne tekstove, ilustracije ili dogaaje te izra-diti plan za rjeavanje problema.

Brojevi i raunanje

Uenici e razumjeti decimalni sustav i pojam decimalnih razloma-ka;

Razumjeti pojam negativnog broja i razlomka te ih biti u stanju pre-zentirati u razliitim oblicima;

Znati kako prezentirati raunanje pismeno i usmeno, te znati odnosizmeu razliitih izraunavanja;

Moi unaprijed procijeniti rezultat, te poslije, kad je zadatak rijeen,vrednovati rjeenje;

Znati kako prikazati u obliku formule, nastaviti brojevne nizove i pri-

kazati povezanost.

Geometrija

Uenici e znati kako oblikovati likove, slijedei zadane instrukcije;takoer e moi opisivati jednostavnije geometrijske likove, a bit eim bliske strukture oblikovane na konceptu planiranog lika;

Prepoznati slinosti; prepoznati likove koji su simetrini u odnosu nacrtu;

Razumjeti naela mjerenja te kako izraziti neku veliinu u jedinica-ma mjerenja;

Znati kako izraunati opseg kvadrata i trokuta.

Obrada podataka, statistika i vjerojatnost

Uenici e znati kako prikupljati podatke, organizirati ih, klasificiratii statistiki ih prezentirati;

Znati kako itati jednostavne tabele i dijagrame;

Znati kako, i alternativno, objasniti brojne razliite dogaaje, i pro-suditi to je nemogue ili to pouzdano mogue.

8/12/2019 Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

14/27

482

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

Ciljevi su, dakle, iskazani iz pozicije uenika. Istaknuto je to bi ueniktrebao znati (moi napraviti, rijeiti itd.) na kraju odreenog razreda. Tako is-kazani ciljevi olakavaju uiteljima praenje i ocjenjivanje ako to ine verbal-no (opisno). Po istom su modelu iskazani konkretizirani ciljevi za sve nastav-

ne predmete.Nacionalno vijee za obrazovanje povremeno organizira evaluaciju na

reprezentativnom uzorku uenika na kraju obveznoga kolovanja. Jedan ta-kav projekt vanjske evaluacije ostvaren je u Finskoj za nastavu matemati-ke. Uzorak su inili uenici devetog razreda obveznog kolovanja, a evalu-acijski je projekt zamiljen kao vanjsko longitudinalno istraivanje kojem jeinicijator i nositelj Dravno vijee za obrazovanje (Finnish National Board ofEducation).

Strunjaci Dravnog vijea za obrazovanje pripremaju svake druge go-

dine zadatke koji se rjeavaju u vremenu od jednog nastavnog sata. Zapravo1998. godine uenicima je zadano 30 zadataka koje su rjeavali 45 minuta, a2004. godine zadano je 24 zadatka koje su rjeavali 30 minuta. Dakle, radi seo jednostavnim zadacima koje je mogue rijeiti za jednu do dvije minute, ililogikim razmiljanjem od pola minute. Kao kriterij teine zadataka uzimajuse oni zadaci koje bi trebala rjeavati veina uenika kao standard za ocjenu 8(dobar, zadovoljavajui), odnosno za ocjenu koja se uzima kao optimalan re-zultat za veinu populacije uenika tijekom obveznoga kolovanja (Vidi pri-log!).

Uenicima se pripremaju zadaci koji trae raunanje, rjeavanje proble-ma, a odnose se na aritmetiku, geometriju, vjerojatnost i funkcije.

Rade se analize uspjenosti po kolama, zatim po spolu, po regiji, poveliini naselja te prema izboru materinskog jezika (finski ili vedski).

Tablica 3:Aritmetike sredine (postoci) i standardne devijacije uspjenosti po godi-nama

Uenici 1998. 2000. 2002. 2004.

subtest M M M M

viestruki izbor 66,6 20,8 61,2 21,0 65,7 22,0 65,0 19,4

raunanje 55,6 24,3

rjeavanjeproblema

44,6 21,9 48,3 25,1 51,8 24,2 50,2 21,15

itav test 53,6 20,1 53,4 22,6 57,3 22,4 55,6 19,7

8/12/2019 Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

15/27

M. Matijevi: Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

483

Tablica 4:Distribucija zadataka po podrujima matematike

1998. 2000. 2002. 2004.

Brojevi i raunaje 10 11 11 6 + 5

Geometrija 5 8 11 7 + 4

Statistika i vjerojatnost 1 0 2 2 + 1

Funkcije 4 5 0 3 + 1

Algebra 5 6 6 6 + 1

Ukupno 25 30 30 24 + 12

Napomena: U koloni 2004. zadaci se odnose na tip viestrukog izbora i zadatke koji traeraunanje.

Postotak tonih odgovora u etiri ispitivanja kretao se za zadatke kojisu se odnosili na raunanje izmeu 60 i 74%, za zadatke iz geometrije izmeu38 i 50%, za zadatke iz statistike izmeu 12 i 58%, za zadatke iz funkcijaizmeu 50 i 55%, a za zadatke iz algebre izmeu 50 i 66% (prilog 1).

Prilog 1

1. zadatak (brojevi i aritmetika); 1998. godine tono odgovorilo 81% ispita-nika.

Kolika je cijena cipela ako je njihova cijena od 500 maraka smanjena za

15%? a) 485 maraka

b) 425 maraka

c) 75 maraka

d) 350 maraka

e) 400 maraka

2. zadatak (geometrija); 2000. godine tono odgovorilo 56% ispitanika.

Duina stranice posude u obliku kocke je 20 cm. Koliko litara sokamoe stati u tu posudu?

a) 8 litara

b) 6 litara

c) 20 litara

d) 80 litara

e) 4 litre

3. zadatak (funkcije); 2000. godine tono odgovorilo 22% ispitanika.

8/12/2019 Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

16/27

484

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

Prema uputama koncentrirani se sok mijea s vodom u omjeru 1 : 4.Koliko se razrijeena soka moe se napraviti s dva litra koncentriranasoka?

a) 4 litre

b) 5 litarac) 6 litara

d) 8 litara

e) 10 litara

4. zadatak (algebra); 2002. godine tono odgovorilo 39% ispitanika.

Izraz (2a)3moe se napisati kao:

a) 2a3

b) 6a

c) 8a

d) 6a3

e) 8a3

5. zadatak (algebra); 1998. godine tono rijeilo 69% ispitanika.

Rijei jednadbu 6x 2 = 4x + 7

Prilog 2KRITERIJI OCJENJIVANJA RADA (ZALAGANJA)

10 (Odlino)

Uenik

zainteresiran stav prema uenju; uenju pristupa s oduevljenjem

aktivno i samoinicijativno sudjeluje u radu

pie svoje kolske zadae

primjenjuje steena znanja i vjetine primjerno, hrabro i svestrano konstruktivno radi sa svojim parom, odn. u grupi, pomae i potie

ostale, trai suradnju i osjeaj zajednitva

9 (Pohvalno)

Uenik

zainteresiran stav prema uenju

aktivno i samoinicijativno sudjeluje u radu

pie svoje kolske zadae primjenjuje steena znanja i vjetine hrabro i svestrano

8/12/2019 Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

17/27

M. Matijevi: Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

485

konstruktivno radi sa svojim parom, odn. u grupi, pomae i potieostale

trai suradnju i osjeaj zajednitva

8 (Dobro)Uenik

ima pozitivan stav prema uenju

aktivno sudjeluje u radu

uglavnom redovito pie svoje kolske zadae

napreduje u radu sa svojim parom, odn. u grupi

7 (Zadovoljavajue)

Uenik ponajee ima pozitivan stav prema uenju

openito uzevi aktivno sudjeluje u radu

uglavnom napie svoju kolsku zadau

napreduje u radu sa svojim parom, odn. u grupi

6 (Podnoljivo)

Uenik

potrebna mu je pomo drugih u uenju

katkad napie svoju kolsku zadau

ponajee ima pozitivan stav prema uenju

esto ga je potrebno voditi kad radi sa svojim parom ili u grupi

5 (Dovoljno)

Uenik

ima odbojan (negativan) stav prema uenju

potrebna mu je nastavnikova pomo kad radi sa svojim parom ili u

grupi uglavnom ne pie svoje kolske zadae

potrebno ga je stalno voditi i tjerati na rad i zajednitvo

4 (Slabo)

Uenik

mnogo izostaje s nastave

ne radi na satu

ne pie svoje kolske zadae nema osjeaj zajednitva

8/12/2019 Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

18/27

486

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

Prilog 3

Kriteriji ocjenjivanja ponaanja

Opis ponaanjaUenik ima vrlo razvijen osjeaj zajednitva, vrlo je aktivan,spreman pomoi, samoinicijativan. Savjestan je i paljiv.Ima pozitivan stav prema uenju. Obziran je prema drugima,prema okoliu. U stanju je ocijeniti svoj i tui rad (zalaganje).Pridrava se svih kolskih propisa.

Izvrsno 10

Uenik je svjestan pravila (principa) zajednikog rada,aktivno sudjeluje u radu i samoinicijativan je. Primjernog jeponaanja. Odnos prema kolskom radu je pozitivan, obziran

je prema svojim kolskim drugovima, brian u odnosu naokoli. Poznaje kolska pravila i u stanju je pridravati ih se.

Pohvalno 9

Uenik je dobro prihvatio osnovne odgojne ciljeve; openitouzevi vladanje mu je besprijekorno. Ima osjeaj zajednitva.Stav prema uenju najee je pozitivan. esto je obziranprema drugima kao i prema okoliu. Ocjenjuje svoj, ali i tuirad. Najee se pridrava kolskih pravila.

Dobro 8

Uenik je djelomino prihvatio osnovne odgojne ciljeve,ali esto ga je potrebno voditi do ostvarenja postavljenoga

dnevnog zadatka. Ponaanje za vrijeme nastave kao i stavprema uenju mogao bi biti i bolji. Povremeno kri pravilakolskog reda. S tim u vezi nastavnik je morao razgovarati sroditeljima.

Zadovoljavajue 7

Uenik nije prihvatio osnovne odgojne ciljeve. Njegovstav prema uenju je lo, esto ga je potrebno opominjati.Razuzdan je i agresivan. esto kri pravila kolskog reda;nije u stanju ocijeniti ni svoj, a kamoli tui rad. Nastavnik jeee o tim problemima morao razgovarati s roditeljima.

Manjkavo 6

Uenik opetovano pokazuje ravnodunost (nemarnost) inegativan odnos prema zajednitvu (zajednikom radu). Necijeni rad ni kolsku zajednicu. Ne cijeni kolske odgojneciljeve, ne tei njihovu ostvarenju. Nepoten je, pravilakolskog reda svjesno i opetovano kri.

Jedva dovoljno 5

Uenik je neprikladan za rad u koli. Ima sasvim iskrivljenstav prema koli; zbog stalnih prekraja esto je potrebnodonositi individualne odluke. Nita ne dri do zajednitva,do kolskih drugova, nepristojan je, nema nikakva osjeajaprema svojim osnovnim zadacima, neopravdano izostaje s

nastave. Treba nai alternativu.

Nedovoljno,

Loe, 4

Slabo

8/12/2019 Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

19/27

M. Matijevi: Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

487

Prilog 4

Opis poeljnog uspjeha nakon zavrenog 5. razreda u predmetu Etika

Meuljudski odnosi i moralni odgoj

Uenik:

- je sposoban u raznim situacijama ocjenjivati (vrednovati) moralnezahtjeve i postupke

- prepoznaje svoje loe (krive) postupke koji su suprotni openitoprihvaenim principima

- je sposoban istraiti moralne probleme zajedno sa svojim drugovimai shvatiti njihova ishodita

- shvaa da je za razrjeenje konflikata potrebno nai nenasilnarjeenja

Samospoznaja i kulturni identitet

Uenik:

- se slui sredinjim pojmovima nastavnog predmeta (ivotni nazor,kultura, manjine)

- se ne ustruava iznijeti vlastito miljenje i razumije da ga je potrebnoobrazloiti

- je u stanju priznati manjak ivotnih nazora u vlastitom ivotu- je sposoban shvatiti svoju domovinu kao dio svijeta kulturne razno-likosti

Drutvena zajednica i ljudska prava

Uenik

- razumije pricipe pravednosti, ljudskih prava i tolerancije

- razumije znaenje drutvenih pravila

- razumije pojedinanu odgovornost kao i injenicu da pojedinac pri-

pada razliitim skupinama

ovjek i svijet

Uenik

- razumije objanjenja svijeta i ovjekova mjesta u njemu

- razumije vanost prirode i okolia za ovjeka

- paljivo se odnosi prema prirodi i prihvaa trajne razvojne principe

8/12/2019 Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

20/27

488

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

Rezultati finskih uenika u projektu PISA

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), u suradnji sazemljama lanicama, organizirala je 2000. godine veliki projekt vanjske eva-

luacije uspjenosti kolskih sustava u 32 zemlje na uzorku od 265.000 uenika.Ispitivanje je provedeno 2000. godine na uzorku petnaestogodinjih uenika,a planirano je ponavljanje svake tri godine. Uenici su testove ispunjavali usvojim kolama.

PISA (Programme for International Student Assessment) ispituje spo-sobnost uenika da steeno znanje i vjetine primijene u razliitim ivotnim si-tuacijama. Dakle, ne procjenjuje se usvojenost informacija niti stupanj ovlada-nosti kolskih programa. Uenika pismenost je procjenjivana u tri podruja:itanje s razumijevanjem, matematika pismenost te prirodne znanosti.

Umjesto ispitivanja informiranosti uenika strunjaci su se opredi-jelili ispitati naine na koje uenici razumiju glavne koncepte, kako vlada-ju odreenim procesima i kako mogu primijeniti steena znanja u razliitimivotnim situacijama. Ispitivanje jezine pismenosti usmjereno je na italaku

pismenost (Reading literacy), odnosno na ispitivanje itanja s razumijevan-jem. Za dobivanje upotrebljivih pokazatelja od petnaestogodinjih je uenikatraeno da pronalaze odreene informacije u tekstu, da pokau sposobnostrazumijevanja poruka iz teksta, da interpretiraju sadraj teksta. Uenicimasu kao predloci davani razliiti tipovi tekstova poput popisa, dijagrama,

grafikih prikaza i sl. italaka pismenost je u ovom ispitivanju shvaena kaosposobnost razumijevanja, upotrebe i kritikog razmiljanje uz napisani tekst(vidi: http://www.pisa.oecd.org/).

Matematika pismenost je u ovom ispitivanju odreena kao sposobnostuoavanja i razumijevanja te uporaba matematike u sadanjem i buduemivotu. Projeravane su sposobnosti uporabe matematikih kompetencija odizvoenja osnovnih matematikih operacija do matematikog razmiljanja.Traeno je znanje i primjena matematikih sadraja iz podruja vjerojatnosti,

promjene i rasta, prostora i oblika, kvantitativnog razmiljanja.

Znanstvena pismenost (Scientific literacy) je u ovom ispitivanjuukljuivala upotrebu znanstvenih spoznaja u donoenju odluka o ivotu u pri-rodnom okruenju. Od ispitanika je traeno prepoznavanje znanstvenih pitan-

ja, upotreba dokaza, te donoenje znanstvenih zakljuaka na temelju utvrenihinjenica. U ispitivanju je traeno da ispitanici upotrijebe znanstvene koncep-te vane za sadanji i budui svijet uenika, npr. pitanje znanosti i znanstvenihspoznaja u svakodnevnom ivotu, zatiti okolia te tehnologiji. Od ispitanikase, dakle, trai da pokau sposobnost uporabe znanja, sposobnost postavljanja

pitanja te sposobnost zakljuivanja na temelju poznatih injenica.

Na ispitivanjima koja su provedena 2000. i 2003. godine uenici izFinske bili su na samom vrhu po uspjenosti u italakoj, matematikoj i

8/12/2019 Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

21/27

M. Matijevi: Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

489

znanstvenoj pismenosti te u podruju rjeavanja problema (vidjeti tablice broj5, 6, 7 i 8).

Tablica 5: Usporedba rezultata italakih sposobnosti: PISA 2000. i PISA 2003.

PISA 2000. PISA 2003.Finska 546 543

Nordijske zemlje 514 508

OECD 500 493

EU 494 494

SAD 504 495

Japan 522 498

Tablica 6: Usporedba rezultata matematike pismenosti: PISA 2000. i PISA 2003. PISA 2000. PISA 2003.

Finska 536 544

Nordijske zemlje 514 515

OECD 500 500

EU 491 475

SAD 493 483

Japan 557 534

Tablica 7: Usporedba rezultata znanstvene pismenosti: PISA 2000. i PISA 2003.

PISA 2000. PISA 2003.

Finska 538 548

Nordijske zemlje 505 502

OECD 500 500

EU 492 499

SAD 499 491

Japan 550 548

Tablica 8: Rezultati u rjeavanju problema: PISA 2003.

PISA 2003.

Finska 548

Nordijske zemlje 514

OECD 500

EU 499

SAD 477Japan 547

8/12/2019 Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

22/27

490

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

Zato je Finska tako dobra u projektu PISA?

Objanjenje se moe nai u nekim osnovnim naelima obveznogobrazovanja u Finskoj koje su finski strunjaci istaknuli u materijalima

koji su dostupni javnosti (Izvor: Finnish National Board of Educationhttp://www.oph.fi/english/frontpage.asp?path=447), a to su: podjednake anse za obrazovanje bez obzira na podrijetlo, spol, so-

cioekonomske prilike ili materinski jezik

regionalni pristup obrazovanju

bez segregacije s obzirom na spol

obrazovanje sasvim osloboeno od nadzora

obvezno i neselektivno temeljno obrazovanje

fleksibilna i podupirua administracija centralizirano upravljanjecjelinom, ali lokalna implementacija

interaktivan, suradniki put u ostvarenju na svim razinama; idejazajednitva (osnova zajednitva)

individualna potpora za uenje i dobrobit djece

razvojno orijentirana evaluacija i ocjenjivanje djece bez testiranja ibez rangiranja

visokokvalificirani i autonomni uitelji

sociokonstruktivistika koncepcija uenja.Temeljno obrazovanje je, dakle, neselektivno, to zahtijeva dobro

osmiljen sustav unutarnje evaluacije i ocjenjivanja tijekom nastavnog pro-cesa.

Ocjenjivanje uenika podijeljeno je na ocjenjivanje tijekom nastave i nazakljuno ocjenjivanje (National core curriculum for basic education, 2004;260-269). Oba imaju odreene pedagoke i dokimoloke uloge.

Zadaci ocjenjivanja tijekom nastave vode i potiu uenje te pokazu-ju u kolikoj je mjeri uenik ispunio ciljeve namijenjene razvoju i uenju.

Ocjenjivanje, takoer, treba pomoi ueniku da oblikuje realnu sliku svogauenja i razvoja, te da podri razvoj njegove osobnosti.

Ocjenjivanje za vrijeme nastave mora biti vjerodostojno i utemeljenona razliitim dokazima. Takoer, ono treba prihvaati odreena pedagoka idokimoloka naela. Osim toga, ocjenjivanje mora biti slika uenikova uenjai napredovanja u razliitim podrujima uenja.

Ocjenjivanje uenika stvara cjelinu u kojoj uiteljeva stalna povrat-na informacija (feedback)ima kljunu ulogu. Uz pomo ocjenjivanja uiteljmoe usmjeravati uenike na to da razviju sposobnost osvjeivanja o svojimrazmiljanjima i djelima i pomoi im kako bi razumjeli ono to ue.

8/12/2019 Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

23/27

M. Matijevi: Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

491

Napredovanje uenika, njihove jezine vjetine i ponaanje ocjenjujuse u odnosu na ciljeve istaknute u kurikulumu te opise oekivanih rezultata zazadovoljavanje nacionalnog obrazovnog standarda.

Opis dobrog uspjeha i konani kriteriji vrednovanja odreuju, na na-

cionalnoj osnovi, znanje i stupnjeve vjetina koji tvore osnovu za ocjen-jivanje uenika. Kada je rije o brojanom ocjenjivanju, opis dobrog(zadovoljavajueg) uspjeha odreuje stupanj ocjene 8. Kod opisnog ocjen-

jivanja opis pomae uitelju da ocijeni uenikov napredak i stvara osnovu zaocjenjivanje pri opisu ciljeva koje je uenik postigao. Opis se preliminarno sa-stavlja da bi se uspjeno zavrio svaki predmet u temeljnom nacionalnom ku-rikulumu, a podudara se s tokom tranzicije u distribuciji satova nastave.

Kurikulum mora odreivati ciljeve ocjenjivanja opih i posebnihpredmeta. Uenik ili njegov roditelj, odnosno staratelj moraju biti unapri-

jed obavijeteni o utemeljenosti ocjenjivanja, i ako to zatrae, moraju dobitiobjanjenje o nainu primjene odgovarajuih kriterija u ocjenjivanju.

Predmeti, grupe predmeta i ponaanje vrednuju se brojano, opisnimsaecima ili kombinacijom: brojano i opisno. Ocjena opisuje stupanj uspjeha.Opisnim ocjenjivanjem uitelj takoer moe predoiti uenikov napredak i

proces uenja. Kod ocjenjivanja glavnih predmeta, izvjetaj mora sadravatiocjene najkasnije do kraja osme kolske godine. Ako uenik dovri sve svojeobveze u nekim od glavnih predmeta prije tog vremena, ocjene se primjenjujuu izvjetaju za kolsku godinu u kojoj je predmet zavrio.

U sluaju opisnog ocjenjivanja, u godinjem kolskom izvjetaju mo-ra pisati je li uenik na prihvatljivoj razini postigao ciljeve za tu kolsku go-dinu. Odluke koje se odnose na neobavezne predmete donose se putem kuri-kuluma.

Uz godinje kolske svjedodbe, uenik i njegovi roditelji ili stara-telji dobivaju i primjerenu povratnu informaciju (feedback) u vezi s ocjenji-vanjem, i to na razliite naine. Informacije o uenikovu napretku, njegovim

jaim stranama, ali i onim podrujima koja zahtijevaju poboljanje, morajubiti dostupne. Povratna informacija za ocjenjivanje moe se predoiti nepos-

rednim izvjetajima, razliitim obavijestima, putem razgovora ili na neke dru-ge naine.

Zakljuak

U ovom su tekstu, na temelju studije sluaja (temeljito prouavanjekolskog sustava jedne zemlje s posebnim naglaskom na nastavni kurikulumi mjesto evaluacije u tom kurikulumu), prezentirane spoznaje koje mogu biti

korisne za usporednu analizu obvezne kole s rjeenjima u drugim zemljama(npr. u Hrvatskoj) te za mogue reforme kolskih sustava (vie kod: Kansanen,

8/12/2019 Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

24/27

8/12/2019 Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

25/27

M. Matijevi: Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

493

Matijevi, M. (2005)Evaluacija u odgoju i obrazovanju. Pedagogijska istraivanja.2 (2): 279-298.

***National Core Curriculum for Basic Education(2004). Helsinki: FinnishNational Board of Education.

Internetski izvori:

http://www.eurydice.org/ (25.03.2006.)

Basic Education Act 628/ Finnish National Board of Educationhttp://www.oph.fi/english/

Summary of four national assessment of mathematics learning in the 9th grade ofbasic education 1998 2004. http://www.oph.fi/english/

OECD Programme for Internationale Student Assessmenthttp://www.pisa.oecd.org/ (02.07.2006.)

OECD - Organisation for Economic Co-operation and Developmenthttp://www.oecd.org/

8/12/2019 Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

26/27

494

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

Prilog 5

Razredna svjedodba za zavrne razrede obvezne kole

Grad:___________________________Osnovna kola: ___________________

Datum: _________________

VRIJEME OCJENJIVANJA____ Razred____

Ime i prezime____________________ Matini broj___________

Ponaanje .........................................................................................._____

Materinski jezik i knjievnost- Finski ............................................................................................._____

- Finski kao strani jezik ...................................................................._____

A1- strani jezik - engleski ................................................................_____

A2- strani jezik - njemaki ..............................................................._____

Vjeronauk ........................................................................................._____

Povijest ............................................................................................._____

Matematika ......................................................................................_____Fizika i kemija .................................................................................._____

Etika ................................................................................................._____

Biologija i geografija ........................................................................_____

Fiziki odgoj ...................................................................................._____

Glazba .............................................................................................._____

Likovna umjetnost ..........................................................................._____

Runi rad .........................................................................................._____

Napomene:

_______________ ____________

Potpis razrednika Potpis roditelja

Ocjene: 10 (izvrsno), 9 (veoma dobro), 8 (dobro), 7 (zadovoljavajue), 6 (manjkavo), 5

(jedva dovoljno), 4 (nedovoljno)

8/12/2019 Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

27/27

M. Matijevi: Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli

GRADING IN FINNISH COMPULSORY SCHOOLS

Milan Matijevi

Summary

In this paper, the author describes the Finnish national curriculum forcompulsory schools. Particular attention is paid to an analysis of the model

of monitoring and grading of students activities and achievements in Finnishcompulsory schools. The author seeks to answer the question of why Finnishstudents are so successful in the international PISA project.

At the beginning of this millennium, around 600,000 children in Finlandwere included within compulsory education which lasts for nine years.

In the first six forms of compulsory school, all school subjects are taughtby the class teacher, with the assistance of specialist teachers for certain schoolsubjects (e.g. Music, Physical Education). In the last third of compulsory edu-cation, each school subject is taught by a subject specialist teacher in chargeof the respective subject.

The school year lasts 190 school days, between mid August and mid June.The weekly school load on students is from 19 to 30 hours, from the first to theninth form. Lessons are 45 minutes long, with a compulsory break lasting bet-ween 10 to 15 minutes between each lesson.

The basic grading scale during compulsory education has seven grades(from 4 to 10). Grading in general is descriptive for students from the first tofourth form, and numeric in other forms. The basic grade according to whichthe national criteria and standards are set is 8. Grades 9 and 10 are used tohighlight certain features of students and to commend those who stand out in

terms of their efforts, way of work and results in relation to other students.Grades 6 and 7 are given as a reminder that the student should put in extra ef-fort to reach the necessary standard, and grade 5 describes a final warning tothe student and his or her parents that a change must be made in the approachto learning. Grade 4 marks unsatisfactory results.

In the last two assessments of the knowledge and competences of studentsat the end of compulsory education, Finnish students were ranked at the verytop of the list.

Key words:elementary school, compulsory education, Finland, grading,PISA