Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

NASTAVNI PLAN PROGRAM za peti razred devetogodinje osnovne kole

MAJ, 2008.e-mail: monks@ks.gov.ba, www.monks.ba Tel: +387 (0) 33 562-128, Fax: +387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa Demaludina auevia

SADRAJ

Odluka o donoenju Nastavnog plana i programa za 5. razred devetogodinje osnovne kole .................................................................................................. Nastavni plana za 5. razred devetogodinje osnovne kole .......................... 1. Programi obaveznih nastavnih predmeta 1.1. Bosanski / Hrvatski / Srpski jezik i knjievnost ...................................... 1.2. Strani jezik ............................................................................................... 1.2.1. Engleski ............................................................................ ............ 1.2.2. Francuski .......................................................................... ............ 1.2.3. Njemaki .......................................................................... ............ 1.2.4. Arapski ............................................................................. ............ 1.3. Matematika ............................................................................................... 1.4. Priroda ...................................................................................................... 1.5. Drutvo ..................................................................................................... 1.6. Osnove tehnike ......................................................................................... 1.7. Kultura ivljenja ....................................................................................... 1.8. Likovna kultura ........................................................................................ 1.9. Muzika / Glazbena kultura ..................................................................... 1.10. Tjelesni i zdravstveni odgoj .................................................................... 2. Djeca sa posebnim potrebama .................................................................... 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. 2.7. 2.8. Uvod ......................................................................................................... Bosanski / Hrvatski / Srpski jezik i knjievnost ...................................... Matematika ............................................................................................... Priroda ...................................................................................................... Drutvo ..................................................................................................... Muzika / Glazbena kultura ..................................................................... Likovna kultura ........................................................................................ Tjelesni i zdravstveni odgoj .....................................................................

3 6

8 16 17 25 30 34 39 49 57 62 71 75 85 93 99 100 108 111 114 122 127 129 139

3. Vjeronauka/Vjeronauk ................................................................................. Islamska Vjeronauka/Vjeronauk Katolika Vjeronauka/Vjeronauk ................................................................. Pravoslavna Vjeronauka/Vjeronauk ............................................................. 141 151

4. Profil i struna sprema nastavnika .......................................................... Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

182

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

Na osnovu l. 25. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (Slubene novine Kantona Sarajevo br. 10/04 i 21/06), te na prijedlog strune slube Ministarstva i Prosvjetno-pedagokog zavoda Kantona Sarajevo, Ministar obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo donosi NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA PETI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE I Nastavni plan i program za PETI razred devetogodinje osnovne kole je odtampan u brouri: NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA PETI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE KANTONA SARAJEVO, koji je u prilogu i sastavni je dio ove Odluke. II Nastavni plan i program iz prethodne take e se primjenjivati u kolskoj 2008./2009. godini i slijedeim kolskim godinama. III Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo e Nastavni plan i program iz take I dostaviti svim osnovnim kolama Kantona Sarajevo i drugim relevantnim ustanovama, najkasnije do 30. maja 2008. godine, radi njegove daljnje provedbe. IV Nastavni plan i program iz take I, nakon objedinjavanja, objavit e se u Slubenim novinama Kantona Sarajevo. Broj : 11-01-38-7211-5/2008 Sarajevo, 05.05.2008. godine

MINISTAR Mr. Safet Keo

e-mail: monks@ks.gov.ba, www.monks.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-128, Fax: + 387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa Demaludina auevia 1

Obrazloenje:

U skladu sa l. 3. i 118. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (Slubene novine Kantona Sarajevo br. 10/04 i 21/06), utvrena je obaveza devetogodinjeg osnovnog obrazovanja za svu djecu koja su kolski obveznici u skladu sa Zakonom. U tom smislu lanom 118. Zakona je utvreno da, citiramo: kolske 2004/2005. godine kole e upisati u osmogodinju kolu djecu koja do 01.03.2004. godine navravaju 6 godina, a u devetogodinju kolu djecu koja do 01.03.2004. godine navravaju 5 i po godina ivota. Od kolske 2005/2006. godine sva djeca dorasla za upis u kolu, u skladu sa ovim zakonom, upisae se u I razred kole u devetogodinjem trajanju. U Kantonu Sarajevo smo se odluili da prelazak na devetogodinje obrazovanje zapone u skladu sa Koncepcijom osnovnog obrazovanja koja je uraena na nivou Federacije BiH, to podrazumijeva postupan prelazak na devetogodinje obrazovanje, dakle opredijelili smo se da se u kolskoj 2004/2005 zapone obrazovanje djece samo u prvom razredu devetogodinje osnovne kole, a da se u ostalim razredima program uvodi sukcesivno. U cilju realizacije navedene obaveze bilo je neophodno donijeti odgovarajui Nastavni plan i program za devetogodinju osnovnu kolu. U saradnji sa ostalim kantonima i Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke uraen je Okvirni nastavni plan i program za prvi, drugi trei i etvrti razred osnovne kole, koje smo u Kantonu Sarajevo u prethodnim kolskim godinama u potpunosti prihvatili i koji su posluili kao osnov za izradu Nastavnog plana i programa za prvi, drugi trei i etvrti razred devetogodinje osnovne kole Kantona Sarajevo, a sve u cilju olakane pokretljivosti uenika. Takoe je po istoj proceduri uraen Model Nastavnog plana i programa za peti razred devetogodinje osnovne kole koji je potvren od strane Koordinacije ministara obrazovanja u FBiH: U Kantonu Sarajevo smo se odluili da izvrimo evaluaciju u pogledu uspjenosti i primjerenosti nastavnog plana i programa za prva etiri razreda devetogodinje osnovne kole, te da se u skladu sa dobijenim rezultatima izvre odgovarajue korekcije tih programa, to e biti osnov i za kvalitativnu doradu Modela nastavnog plana i programa za peti razred devetogodinje osnovne kole, ija primjena treba da zapone od kolske 2008/09. godine U tom smislu Ministar obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo, formirao je struni tim uitelja/nastavnika/profesora razredne nastave, koji su izvrili analizu nastavnog plana i programa za I, II, III, IV i V razred devetogodinje osnovne kole. Definisana su podruja analize (razvojna primjerenost, povezanost i ujednaenost sadraja i ishoda, logika povezanost razliitih predmetnih podruja u tematske i druge cjeline), a u analizu su bili ukljueni nastavnici koji su realizirali nastavu u I, II, III i IV razredu devetogodinje osnovne kole, kao i primjeri iz prakse koji argumentuju potrebu za promjenom (djeiji radovi, dokumentacija, planovi i analize nastavnika). Rezultati analiza su bili dopunjeni i fokus grupama sa roditeljima (ta su primijetili da je djeci bilo teko/lako, nerazumljivo, da li se sa nekim

sadrajima ne slau i zato, ta je bilo uspjeno...) te su dati prijedlozi za izmjene, koje je usaglasio struni tim Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo. Izvrene su odreene korekcije Nastavnog plana i programa za peti razred devetogodinje osnovne kole: smanjen sedmini broj nastavnih sati za 3 asa smanjen godinji broj nastavnih sati sa 805 na 700 sedmini broj nastavnih sati iz predmeta Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost smanje za 1 as sedmini broj nastavnih sati predmeta Drutvo smanjen za 1 as sedmini broj nastavnih sati predmeta Kultura ivljenja smanjen za 1 as sadraji predmeta Drutvo, za koje je smatrano da nisu primjereni uzrastu djeteta u petom razredu devetogodinje osnovne kole, su revidirani i smanjeni za 1 as revidirani su i sadraji predmeta Osnove tehnike

Nastavni plan i program zahtijeva kontinuirano praenje, kako bi se nakon primjene u praksi utvrdila podruja u kojima su potrebna poboljanja, promjene, dopune i slino. Imajui u vidu navedene injenice rijeeno je kao u dispozitivu.

Dostavljeno. -Svim osnovnim kolama na podruju Kantona Sarajevo -Prosvjetno-pedagokom zavodu -Arhivi

NASTAVNI PLAN ZA PETI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLEREDNI BROJ 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. SEDMINI BROJ NASTAVNIH SATI 4 3 4 2 1 1 1 1 1 2 20 1 1 GODINJI BROJ NASTAVNIH SATI 140 105 140 70 35 35 35 35 35 70 700 35 35

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI Bosanski/hrvatski,srpski jezik i knjievnost Strani jezik Matematika Priroda Drutvo Osnove tehnike Kultura ivljenja Likovna kultura Muzika kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj

UKUPNO REDOVNE NASTAVE Odjeljenska zajednica

IZBORNI PREDMETI11 Vjeronauka/Vjeronauk

1.

PROGRAMI NASTAVNIH PREDMETA ZASTUPLJENIH U PETOM RAZREDU DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

1.1.

BOSANSKI / HRVATSKI / SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST

BOSANSKI/HRVATSKI/ SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST

V RAZRED

4 sata sedmino

140 sati godinje

Podruja i globalne naznake elemenata plana i ukupnih programskih zahtjeva

itanje u funkciji razumijevanja sadraja, doivljaja estetskih i etikih vrednota teksta (tekstovi tampani latinicom i irilicom)ITANJE 9 nastavnih sati

Usavravanje svih aspekata itanja (pravilnost, brzina, izraajnost) Samostalno itanje nepoznatih tekstova, brzo pronalaenje vanih informacija

PISANJE 6 nastavnih sati

Razvijanje sposobnosti izraavanja misli, osjeanja, stavova logiki strukturiranim i gramatiki tanim reenicama uz uvaavanje kompozicijskih cjelina u pisanom radu Dalji rad na usavravanju tehnike pisanja i estetske strane rukopisa

INTERPRETACIJA KNJIEVNOG TEKSTA 36 (itanaka tiva) 12 (lektira)

Razvijanje recepcijskih sposobnosti, osjetljivosti za umjetniko kazivanje, obogaivanje emotivnog svijeta, smisla i sposobnosti za prepoznavanje i izraavanje ljepote rijeima Razvijanje jezikih sposobnosti , kreativnog i kritikog miljenja, linih i drutvenih vrlina i vrijednosti

Lektirom razvijati sposobnost samostalnog itanja i izraavanja doivljaja knjievnih djela, kao i sposobnost procjene djela i poruke ,zauzimanje stava i Sposobnost uivanja u itanju

GRAMATIKA PRAVOGOVOR I PRAVOPIS 45 nastavnih sati

Usvajanje znanja o jeziku, zakonitosti, pravila i normi b/h/s jezika Razumijevanje znaenja reenica u tekstu i teksta, mogunost prepoznavanja potrebnih primjera i njihovo razlikovanje od (ne)primjera Izraavanje znaenja reenicama koje su organizirane u skladu sa zakonitostima, pravilima i normama gramatike, ortoepije i ortografije Razvijanje jeziko-komunikacijskih sposobnosti, osvjeivanje vanosti korektnog i lijepog govora u usmenoj i pisanoj formi Ovladavanje jezikim sredstvima potrebnim za uspjeno izraavanje u pojedinim oblicima usmenog i pismenog izraavanja Pojaavanje mogunosti razumijevanja znaenja i izraavanja smislenim reenicama Recepcija sadraja filma, pozorine/kazaline predstave, radio-emisije, sadraja tampe

KULTURA IZRAAVANJA 24 nastavna sata

MEDIJSKA KULTURA 8 nastavnih sati

Razvijanje sposobnosti upotrebe i selekcije sadraja medija s obzirom na vrijednost (pouno, manje pouno, djela umjetnikih kvaliteta i filmski i televizijski ki) Ovladavanje terminologijom vanom za snalaenje u svijetu filma, radija, televizije, tampe

ITANJE I PISANJE PROGRAMSKI ZAHTJEVIODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI MINIMALNA OEKIVANA POSTIGNUA DOVOLJNA VISOKA

Osamostaljivanje uenika u komunikaciji s tekstom

Pravilno itanje i razumijevanje proitanog Mogunost reprodukcije (samostalno ili na osnovu pitanja) Mogunost prepoznavanja vanih pojedinosti u tekstu Mogunost samostalnog sluenja tekstom radi usvajanja novih znanja Mogunost identifikacije rijei,reenica, dijelova teksta koji predstavljaju prepreku u uspjenom druenju s tekstom Mogunost tanog prepisivanja teksta Pisanje po diktatu kratkih reenica Tano odgovaranje na postavljena pitanja

itanje tekstova tampanih latininim i irilinim pismom Razvijanje tehnike itanja, razumijevanje i reprodukcija proitanog sa, ili bez elemenata stvaralatva itanjem do novih informacija i novih znanja itanje kao inilac razvoja djeijeg govornog izraza itanje u funkciji estetskog i etikog odgoja

Uvjebavanje samostalnog itanja pomou uputstava tipa: (prethodno proitati tekst, potcrtati manje poznate i rijei koje su teke za izgovor, uvjebati izgovor tih rijei,zamisliti da ima mnogo slualaca, povremeno pogledati u njihovom pravcu, razmisliti kada je umjesna upotreba primjerenih pokreta, glas prilagoditi karakteru teksta) - usavravanje itanja u sebi radi breg razumijevanja Razvijanje sposobnosti samostalne interpretacije proitanog i sposobnosti izdvajanja bitnih elemenata Razvijanje sposobnosti oblikovanja smislenog sadraja Prepoznavanje kompozicionih cjelina Pisanje uz uvaavanje zakonitosti, pravila i normi gramatike , ortoepije i ortografije Izraavanje linih osjeanja, stavova i miljenja

Razvijena tehnika itanja -pravilnost brzina i izraajnost Razumijevanje proitanog , mogunost samostalne reprodukcije (odgovorima na postavljena pitanja, prepriavanjem bez plana rjeavanjem zadataka koji podrazumijevaju linu procjenu) Snalaenje u tekstovima koji se razlikuju po obimu i sloenosti radi usvajanja novih znanja Razvijena samostalnost u pisanju po diktatu,prepisiva nju,i pisanju slobodnih sastava i u oblicima izraavanja koji su programska obaveza

Izraajno itanje, prenoenje tona i raspoloenja na sluaoce Usklaenost intonacije, jaine i boje glasa sa sadrajem itanje manje poznatog i nepoznatog teksta, razumijevanje proitanog i reprodukcija vanih pojedinosti Sposobnost kritikog i stvaralakog itanja Jasno izgraen stav o sadraju, Mogunost diferencijacije sadraja s obzirom na vanost u pamenju i reprodukciji Mogunost snalaenja u svim oblicima izraavanja , poznavanje pravila pisanja i gramatike u obimu koji je utvren programom

P i s a nj e Prepisivanje Pisanje po diktatu Kreativno pisanje

PROGRAMSK I ZAHTJEVI

Nasiha KapidiHadi: Vezeni most Knjievni tekstovi: Enes Kievi: Kia Grigor Vitez: Ivo Andri: evina jutarnja Aska i vuk pjesma Skender Musa azim Kulenovi: ati: Cesta Bosna ubori Alija Dobria Duboanin: Cesari: arko Jesen Gustav Branko Krklec: Bijeli opi:grad Izokrenuta Dragan pria Kulidan: Potoi Ela Peroci:

ODGOJNO-OBRAZOVNI Osnovna osjeanja u CILJEVI

Lirska pjesmapjesmi

Doivljaj knjievnog djela u Stilska sredstva: cjelini i sposobnost poreenje, epitet izraavanja dojma Pjesnika slika vizuelni i Formiranje i usvajanje akustiki (sluni) temeljnih pojmova iz teorije elementi u knjievnosti pjesnikoj slici Pjesnika slika izraena bojom i zvukom Zapaanje ritma i rime, Zapaanje i formulacija izraavanje dojma teme knjievnog djela (o emu tekst govori) Razumijevanje Izgraivanje f a b u l a rijei/pojmova: knjievno-k estetskog i j a Uoavanje o m p o z i csenzbiliteta Razvijanje sposobnosti i karakterizacija likova u uenja napamet i djelu: zakljuivanje o mogunosti izraajnog osjeanjima likova na recitovanja osnovu dijaloga i njihovih postupaka

Majin Pando: ukrija dar Uoavanje karakteristinih Posljednje Narodna dijelova teksta, reenica, laste pria: Ko je rijei kojima su direktno izraeni osnovna misao, na svijetu piev stavi stavovi lica najjai A.S.Pukin: Bajka o ribaru i ribici Stevan Lektira: Bulaji: Ahmet Sarka Hromadi: Eref Berbi: Patuljak vam Kako je otilo pria ljeto Alija Poslovice Duboanin: (izbor) Tiha rijeka djetinjstva Aleksa Miki: Lipov Brli Ivana cvat Maurani: Vesna Prie iz Krmpoti: davnine Koliko je teka Rodari: ani pahuljica PutovanjePlav e Strijele (igrokaz) Mato Lovrak: Vlak u snijegu Ismet Bekri: Jesen u gradu (izabrane pjesme)Izbor karakteristinih mjesta u tekstu: opis lika, pejzaa, dijalog, mjesto i vrijeme radnje, pojaavanje Samostalnost u dinaminosti, humor itanju,razumijevanju Razlikovanje govora pisca i Razvijanje crta govora lica kreativnosti posredstvom aktivnosti koje podrazumijeva domaa Zapaanje logikih cjelina u lektira kompoziciji teksta

OEKIVANA POSTIGNUA Mogunost adekvatnog Prepoznavanje Razvijen senzibilitet za odgovora na doivljaj osnovnog osjeanja u poetsku rije MINIMALNA DOVOLJNA VISOKA pjesme rijeima, pjesmi likovnim izrazom Doivljavanje snage Mogunost Samostalno itanje, Potpuna samostalnost poetske rijei Potpuna samostalnost u Prepoznavanje uoavanja stilskih razumijevanje u itanju, sluenju tekstom kao pjesnikih slika proitanog i mogunost sredstava razumijevanju i izvorom informacija, reprodukcije reprodukciji sadraja Vjetina u iizboru i doivljaja vrijednosti upotrebi rijei u govoru Mogunost Uoavanje ritma i i pisanju memorisanja i rime Uoavanje likova u Poznavanje i Mogunost kritikog recitovanja tekstu i knjievnom razlikovanje promiljnja o knjizi, Pokuaji pisanja poezije mogunost uoavanja pojmova: tema likovimai njihovim Razlikovanje njihovih glavnih knjievnog djela, postupcima, pojmovakompozicija osobina fabula i iz teorije Razumijevanje pojmova Mogunog ivog knjievnosti koji su iz teorije knjievnosti izraajnog govorenja programska obaveza koji su programska stihova Mogunost Uoavanje logikih obaveza zakljuivanja (o cjelina u tekstu i porukama zakljuuje uz formulisanje nastavnikovu pomo i podnaslova Stvaralaka upotreba posredovanje) sadraja proitanih knjievnih tekstova u Uoavanje likova u vlastitim pismenim Uoavanje logikih knjievnom djelu, radovima cjelina u knjievnom karakterizacija, djelu formulisanje poruke Bogat rjenik koji je u funkciji komunikacije i Mogunost Mogunost kvaliteta usmenih i prepoznavanja uoavanja pismenih vjebi karakteristinih mjesta opisa,dijaloga, mjesta u tekstu i vremena radnje, dijelova teksta koji Mogunost uporedbe predstavljaju knjievnih tekstova s Mogunost uoavanja posebnu dinaminost obzirom na tematiku, Uzroka i posljedica u u razvoju dogaaja ljepotu ponaanju likova u kazivanja,jezike Mogunost samostalnog knjievnom djelu aspekte Sposobnost itanja i razumijevanja Potpuna samostalnost Potpuna samostalnost u samostalnog itanja, toka dogaaja, u analizi knjievnog izraavanja doivljaja itanju uoavanje likova, teksta,mogunost Uporeivanje u usmenoj i pisanoj mogunost reprodukcije reprodukcije svih vrijednosti ,poruka formi vanih elemenata pojedinih rjenika i Bogatstvoknjievnih djela Izgraen kriterij za izbor knjige Mogunost prepriavanja teksta i Razvijen senzibilitet za prilagoavanja doivljaj i osobenog posebnim zahtjevima Mogunostizraavanje doivljaja na nain koji govora oproitanom (oekivanim ima elemente djelu, Prepoznavanje slijedom, uz originalnosti dijelova saimanje) katrakteristinih po (izbor rijei, dojmovi) naraciji,opisu

RJENIK, GRAMATIKA, PRAVOGOVOR I PRAVOPIS

OEKIVANA POSTIGNUA PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI

MINIMALNA

DOVOLJNA

VISOKA

Zaviajni govor i knjievni jezik Rijei iz mog zaviaja Azbuka Vrste rijei: Imenice: zajednike, vlastite, zbirne, gradivne, stvarne i nestvarne Zamjenice: line, prisvojne, pokazne Pridjevi (opisni, prisvojni, gradivni), pisanje prisvojnih pridjeva na ski, -ki, -ki, -ov, -ev. Reenica: Atribut i objekat u reenici

Doivljaj ljepote vlastitog, organski utemeljenog govora ali i razumijevanje znaaja upotrebe normativno i stilski ureenog jezika Usvajanje znanja o pravilima, jedinicama jezikog sistema principima i zakonitostima njihovog ustrojstva Razvijanje logikog miljenja i zakljuivanja (sposobnosti analize, sinteze, uporeivanja, apstrakcije i generalizacije)

Poznavanje azbuke i abecede Razlikovanje promjenljivih vrsta rijei i mogunost prepoznavanja potrebnih primjera u tekstu Mogunost sluenja smislenim reenicama Prepoznavanje proste neproirene i proirene reenice Mogunost uoavanja subjekta i predikata u reenicama, atributa, apozicije i objekta Pravilna upotreba interpunkcijskih znakova

Mogunost tane gramatike analize teksta na razini usvojenih znanja od IV razreda Mogunost navoenja novih primjera Korektno sluenje pravilima o upotrebi interpunkcijskih znakova

Dobro poznavanje sadraja gramatike i pravopisa koji su programska obaveza od I-V razreda Mogunost samostalne analize reenice i teksta u skladu s postavljenim zahtjevima Vjeta upotreba znanja o reenici u samostalnim pismenim radovima Primjena nauenih pravila na razini automatizacije

Pravogovor i pravopis: Veliko slovo u jednolanim i vielanim imenima gradova, naselja, zemalja Pisanje brojeva slovima (glavni i redni) Upravni i neupravni govor Upotreba interpunkcijskih znakova u reenici: zareza, crte, take, dvotake, upitnika, usklinika, navodnika

KULTURA IZRAAVANJA MEDIJSKA KULTURA

PROGRAMSKI ZAHTJEVI

ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI

OEKIVANA POSTIGNUA MINIMALNA DOVOLJNA VISOKA

Naracija Prepriavanje bez obaveznog sastavljanja plana Prepriavanje s usmjerenjem na saimanje teksta Prianje na osnovu datih tematskih rijei Prianje dogaaja i doivljaja Deskripcija Opis pojave, zbivanja u prirodi Opis pejzaa

Osposobljavanje za reprodukciju teksta bez formulisanja naslova cjelinama sadraja potujui hronologiju u izraavanju i normu standardnoga jezika Razvijanje sposobnosti uoavanja uporinih mjesta, ,saimanje sadraja i izraavanje punim reenicama Pojaavanje mogunosti samostalnog izraavanja reenicama koje su jasne i gramatiki pravilno strukturirane Osposobljavanje za ivo, jasno, ubjedljivo govorenje i pisanje Razvijanje sposobnosti organizacije usmenog i pisanog izraavanja i procjene efekata,rezultata vlastitog rada

Mogunost prepriavanja koje e obezbijediti razumijevanje svih vanih elemenata u sadraju Sposobnost sastavljanja prie na osnovu poticajnih rijei : uz svaku tematsku rije da kae smislenu reenicu, a da reenice ine cjelovitu priu Mogunost prianja dogaaja i linog doivljaja sa bitnim elementima sadraja I naglaenom emotivnom notom Izraavanje vienog rijeima koje su primjerene tematici, situaciji

Snalaenje u svim oblicima izraavanja Prepriavanje sadraja bez sastavljanja plana Sastavljanje prie po datim rijeima, a da pria ima sve vane elemente Reenice su jasne i tematski se oslanjaju na sadraj, odnosno date rijei kao uporine, poticajne take Mogunost govorenja o dogaajima i doivljajima Mogunost prepriavanja teksta potpunim jasnim i gramatiki pravilno oblikovanim reenicama

Sposobnost sluenja svim oblicima izraavanja i mogunost unoenja elemenata originalnosti Mogunost proirivanja i saimanja teksta unoenjem novih ideja Osoben izbor jezikih i stilskih sredstava Ispoljavanje smisla za upotrebu epiteta, uvoenje dijaloga, unoenje elemenata humora Postojanje kriterija za procjenu kvaliteta usmenog i pismenog izraavanja (ovo jedobro uraeno,a ovo mogu uraditi bolje)

PROGRAMSKI ZAHTJEVI

ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI

OEKIVANA POSTIGNUA

MINIMALNA

DOVOLJNA

VISOKA

Izraajna sredstva djela ekrana (kadar montaa muzika) dijalog u filmu i pozorinoj/kazali noj predstavi Film-knjievno djelo- pozorite (poreenje izraajnih mogunosti)

Razumijevanje djela ekrana /filmai televizije/ Povezivanje kadrova po sjeanju(sposobnost identifikacije mjesta iI vremena,likova,objekata, radnji,povezanost radnji,odnosa i sukoba meu likovima) Razumijevanje redosljeda kauzaliteta dogaaja,odnosa meu akterima radnje Razumijevanje poruka Razvijanje sposobnosti prepoznavanja vlastitih potreba i stavova posredstvom identifikacije s linostima na ekranu Odgoj za gledanje djela ekrana s ciljem uoavanja vanih pojedinosti, mogunosti izbora,osmiljavanje i mogunost klasifikacije sadraja Razumijevanje sloenosti filmskog djela i izraajnih mogunosti filma Gledanje djela ekrana kao vjeba u umijeu posmatranja i obogaivanja vizuelnog pamenja,mate, miljenja,bogaenja asocijacija Razvijanje senzibiliteta za prepozvanje i doivljavanje snage rijei i slike, govora, zvuka i tiine

Razlikovanje sredstava izraavanja Mogunost koncentracije panje na sadraj u kontinuitetu Mogunost memorisanja i reprodukcije vienog po sjeanju Sposobnost razlikovanja prihvatljivog i neprihvatljivog ponaanja likova u djelima ekrana sa atanovita vrijednosnih principa

Razlikovanje sredstava izraavanja filma,radija, televizije,pozorita/ kazalita knjievnosti Sposobnost percepcije i recepcije djela filmske umjetnosti pozorita /kazalita Mogunost samostalne reprodukcije po sjeanjui ocjene sa stanovita vrijednosnog sistema Prepoznavanje izraajnih sredstava filma,televizije, pozorita/kazalita

Razvijena sposobnost analize umjetnikih djela filma,knjievnosti, pozorine umjetnosti u obimu koji je predvien programom Razvijen senzibilitet za poreenje djela ekrana i mogunost kritikog pristupa analizi Posjedovanje bogatstva ideja o moguem sadraju novih filmova Naglaen interes prema umjetnosti

1.2. STRANI JEZIKENGLESKI FRANCUSKI NJEMAKI ARAPSKI

1.2.1. ENGLESKI JEZIK

V RAZRED OSNOVNE KOLE -TREA GODINA UENJA (3 ASA SEDMINO - 105 ASOVA GODINJE)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO - OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave engleskog jezika Nastaviti na naglaavanju ciljeva promoviranih u prvoj i drugoj godini uenja: uenje jezika, a ne o jeziku dalje njegovati razvijanje, pozitivnog,razigranog stava prema uenju jezika podsticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava podsticanje radoznalosti i kreativnosti; dalje njegovanje razumijevanja i logikog pamenja podsticanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u uenju jezika njegovanje samostalnosti u govoru i vlastitoj produkciji nauenog, primjereno uzrastu kroz igru, pjesmu i ples uiniti da uenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo postupni i odmjereni prelaz ka itanju ipisanju jednostavnih rijei i reenica. Oekivani rezultati / ishodi uenja Uenici e:

razviti elju i ljubavi prema uenju engleskog jezika razumjeti primjerene sadraje na engleskom jeziku prihvati logiki pristup upotrebi nauenog izraavati slobodu i samostalnosti u govoru i direktnom reagiranju znati itati rijei pojedinano povezano sa konkretnim pojmovima znati itati jednostavne reenice znati prepisivati, davati kratke pismene odgovore, popunjavati slova i rijei razviti samopouzdanje u izraavanju primjereno uzrastu prepoznati zadovoljstvo i korist pri proirivanju znanja stranog jezika

Nivo 5. razred Teme Porodica

Nastavni plan i program za peti razred, trea godina uenja engleskog jezika Aktivnosti RECEPCIJA: GramatikaUenici e ponavljati ili uiti:

Funkcije i vjetine Uenici e znati:

VokabularUenici e ponavljati i uiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme, kao npr.

upuivati odgovarajue

pozdrave i odgovarati na njih

a)SLUANJE I REAGOVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagovati:

Imenice: brojive, nebrojive pravilnu/nepravilnu mnoinu Zamjenice: Line, subjekatski i objekatski pade Pokazne this, that, these, those Upitne, who, which, what, whose Prisvojne Neodreene, somebody, anybody, nobody Pridjevi: Determinatori, lanovi, a/an, the, nulti Prisvojni pridjevi, Pokazni pridjevi, this (girl), that (boy), these (girls), those (boys) Pridjevi za neodreenu

kola

lanovi ue i neki

vriti upoznavanjePrvi stepen elementarnog znanja Moje okruenje 1) neverbalno, npr.:pokazivanjem/doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje, izvravanjem uputa i nareenja, zaokruivanjem tanog odgovora/opcije, ispunjavanjem tabele oznaavajui na odgovarajui nain potvrdne ili tane odgovore, odnosno negativne ili netane odgovore, povezivanjem odreenih ilustracija sa odgovarajuim tekstom, oznaavanjem tanih/netanih (T/F) tvrdnji itd.

lanovi ire porodice, npr. mother,grandfather, uncle, aunt, grandson

obraati se ljudimaSvakodnevni ivot

kola, npr. school

identificirati ljude ipredmete 2) verbalno, npr.: ponavljanjem rijei, izraza ili itavih reenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa kasetofona, davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik ili koja su uli sa kasetofona, popunjavanjem tabela, biljeki ili reenica itd.

premises, school subjects, furniture, pupils things, extra-curriculum activities, some musical instruments, itd.

Slobodno vrijeme

Okruenje, seasonsof the year, weather (npr. rainy, sunny) in the garden, (npr.vegetable/flo

locirati ljude i predmete

ivotinje Zemlje, narodi

koliinu i broj, e.g. some, any, much, many, all

opisivati:-ljude i predmete -neka raspoloenja i stanja -trenutnu aktivnost b) ITANJE I REAGOVANJE: Uenici e itati kratke tekstove, usebi ili naglas, i reagovati

Upitni pridjevi, what, which, whose

Opisni pridjevi,Brojevi: 1-100 Glagoli:

wer garden), some gardening tools (npr. spade, rake, watering can), in the country (npr. camping, tent, lunch box, fire)

najei, u okviru datih tema

Svakodnevni ivot,rutinske aktivnosti, shopping , npr. at the supermarket, buying some vegetables and fruits, going out (npr. library, swimming pool), my clothes, visiting relatives, friends, itd.

postavljati poznata pitanja iodgovarati na njih

1) neverbalno, npr.: traenjem odreenih informacija, izvravanjem uputa i nareenja, povezivanjem odreenih ilustracija sa odgovarajuim tekstom, povezivanjem nabrojanih rijei sa odgovarajuim brojevima ili simbolima, oznaavanjem tanih/netanih (T/F) tvrdnji itd. 2) verbalno, npr.: postavljanjem pitanja i davanjem odgovora, biranjem tanog odgovora, ispunjavanjem tabela i krialjki, dovravanjem reenica, popunjavanjem praznina zadatim rijeima, povezivanjem rijei u stupcima A i B, sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd.

Present Simple (potvrdna, negativna, upitna forma) Present Continuous (potvrdna, negativna, upitna forma) Glagoli be, have/have got (potvrdna, negativna, upitna forma) Modalni glagoli can, may (potvrdna, negativna, upitna forma) Imperativ, sva lica jednine i mnoine Prilozi (najei): -Mjesto -Smjer, npr. left, right, east, west -Vrijeme,

traiti i nuditi pomo (Canyou help me? Can I help you?)

Slobodno vrijeme,at the park (npr. slide, jungle gym, swing, jump rope), snow, snowball, snowman, outings

ivotinje,

domestic, wild animals, pets (osnovni vokabular)

traiti i davati informacije

-Nain, npr. slowly, Quickly Prijedlozi: Mjesto, npr. in, on, under, behind, in front of Vrijeme, npr. in, on, at PRODUKCIJA: a) GOVOR: Reenica: Osnovni red rijei u potvrdnoj, negativnoj, upitnoj i zapovjednoj reenici There is a/There are someIs there a? Are there any?

Zemlje i oblasti,peoples, their culture (osnovni vokabular)

sluati oekujui da ujuodreenu informaciju

Osim to e stalno proirivati vokabular, uenici e ponavljati ili uiti da koriste: -

izraziti na vrlo jednostavan

nain: - slaganje i neslaganje - znanje i neznanje - sposobnost i doputanje (can, may) - ponudu (pismenu ili usmenu) koristei najosnovniji vokabular - sljedee emocije: slaganje, neslaganje, dopadanje, nedopadanje, zadovoljstvo, zanimanje i oduevljenje za neto, iznenaenje, razoarenje, zahvalnost - ideju posjedovanja (have, have got, Johns book, his house etc.)

Uenici e: uestvovati u razgovoru sa drugim uenikom/uenicima ili nastavnikom davati upute i nareenja igrati uloge recitovati, pjevati i igrati jezine igre itd.

Skraenice, najee,npr. a.m., p.m., UK, USA, skraenice za dane u sedmici i mjesece

Afikse, u vezi sa

datim temama i gramatikom, npr. s, -ing

b) PISANJE: Uenici e: prepisivati kratke tekstove pisati po diktatu ispunjavati tabele/krialjke ubacivati/podvlaiti/redati rijei u smisaone reenice pisati reenice koristei tanu formu glagola u zagradi

Antonime, u vezi sadatim temama, npr. fast slow, up down, hot cold

Sloenice, u vezi sa

datim temama, npr. football, basketball, swimming-pool, pen-

izviniti se i prihvatitiizvinjenje

dovravati reenice pisati kratke sastave na poznate teme itd.

friend

Kolokacije, u vezi sadatim temama, npr. outdoor sports, to do homework, make a phone call

sugerisati neku akciju(Lets )

prihvatiti i odbiti ponuduili molbu

govoriti na jednostavan

nain o svakodnevnim aktivnostima i radnjama

INTERDISCIPLINARNI SADRAJ: Uenici e takoer uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta, npr.: kroz crtanje, slikanje, ples, oblikovanje itd (Likovna kultura, ples) kroz sportove i igre (Tjelesna i zdravstvena kultura) sluanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzika kultura) INTERKULTURALNE VJETINE: Uenici e se: upoznavati sa kulturom svoje zemlje i uiti da je bolje potuju i cijene upoznavati sa nekim osnovnim razlikama izmeu njihove kulture i kulture naroda sa engleskog govornog podruja (npr. razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u maternjem jeziku uenika, npr.: Dobar dan i Good morning/afternoon, ili Dobar dan i Good day) uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue. Ovo moe podrazumijevati: govor tijelom, koji se razlikuje od kulture do kulture, kao to je poinjanje od malog prsta prilikom nabrajanja, pokret glavom kad se eli rei da/ne itd.

uzvike (npr. Oops! kada neko padne, ispusti neto ili pogrijei, ili Ouch! kojim seizraava iznenadna bol), itd.

UENJE KAKO TREBA UITI: Uenici e uiti da: razvijaju pozitivan stav prema uenju jezika budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se ui jezik

koriste kljune metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama ocjenjuju svojeaktivnosti i aktivnosti svojih

PROGRAMSKI SADRAJI Teme (tematska podruja vezana za svakodnevni ivot, aktivnosti i interesovanja djeteta ovog uzrasta);

Funkcije i vjetine (usmena i pismena kompetencija primjerenadatom nivou uenja);

Aktivnosti (kojima se realiziraju vjetine); Gramatika (gramatika podruja za dati nivo); Vokabular (koji odgovara datim temama, predvienim funkcijama i vjetinama).

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE U prvim godinama uenja usmjeriti panju na razumijevanje, ponavljanje i na usmenu komunikaciju sa zabavnim aktivnostima, koje imaju za cilj da pobude, razviju i podravaju zainteresiranost za uenje jezika. Nastavnik treba da: paljivo planira svaki as, cilj i nain rada; da priprema materijal i opremu, zadatke za uenike pojedinano, za grupe i cijeli razred; pie pismene pripreme za svaki as; stvori pozitivnu i zabavnu atmosferu za uenje; razvija od poetka radne navike; razvija komunikacijske sposobnosti; osposobi uenike da samostalno rade tokom asa i kod kue; njeguje potivanje drugoga u toku zajednikog rada i natjecanja;

-

- razvije vlastiti sistem praenja i provjeravanja napredovanja svakog uenika;

-

slobodno oblikuje svoje asove, proiruje materijal prema datoj situaciji, sarauje sa kolegama i strunim savjetnikom; da se dri principa jednostavnosti, primjerenosti i postupnosti, idui od jednostavnih ka sloenijim jezikim ciljevima.

-

da procijeni kojim fondom rijei uenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uvjetima; da primjenjuje direktni, frontalni, grupni i individualni pristup; da praktikuje prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem, a potom usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji;

- da ne prihvata kruto uputstva data u programu, udbenicima i prirunicima, negoda kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog, ali primjereno uslovima u kojima radi.

Praenje i vrednovanje treba da je konstantno i provedeno veoma paljivo i

nenametljivo. Ono treba da je u funkciji motivacije uenika na daljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za uenje jezika. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti uinak. Uenje stranog jezika je izuzetno povezano sa podrujima drugih kolskih predmeta. Korelacija je naroito izraena sa predmetima likovne i muzike kulture, tjelesne i zdravstvene kulture, matematike (brojevi, sabiranje), prirode (nae tijelo i zdravlje, ivot i rad u koli, kuni ljubimci), vjeronauka (praznici), bosanski jezik (opisivanje), kultura ivljenja (higijenske navike).

Interdisciplinarni sadraj

Interkulturalne vjetine Upoznavanje kulture engleskog govornog podruja, poreenje sa vlastitom kulturom i tradicijom, razvijanje pozitivnog, tolerantnog stava prema razliitostima. Preporuke Za organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u treoj godini uenja i dalje je

naglaena potreba za fleksibilnou, kako u nastavnim aktivnostima tako u rasporedu i trajanju asova. I dalje je mogue i poeljno paralelno izvoenje nastave engleskog jezika sa nastavom drugih predmeta. Trajanje asa ne postavljati kruto, prilagoditi ga raspoloenju i trenutnim potrebama uenika. Koristiti igru i pjesmu kao osvjeenje i uenje jezika provoditi u razigranom, vedrom i privlanom okruenju. Koristiti mogunosti izlaska iz uionice radi neposrednosti i oiglednosti u nastavi. Nastavne metode i oblici rada Koristiti to raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. Primjenjivati frontalni i individualni pristup, kao i rad u manjim i veim grupama, i rad u parovima. Role playing, drama-playing, igranje po ulogama, pjevanje horsko i pojedinano, pantomima, pogaanje, maskiranje, pretending, igre rijeima, rjeavanje jezike zagonetke i krialjke, igre pogaanja su neki oblici koji su se pokazali uinkoviti i koje treba primjenjivati. Napomena nastavnicima: Uvijek imati dovoljno tolerancije i fleksibilnosti prema uenicima u samostalnom sastavljanju i izgovoru reenica jer treba imati na umu da seradio uenicima koji su u hronolokom smislu uenici 4. razreda nekadanjeg osmogodinjeg obrazovanja.

1.2.2. FRANCUSKI JEZIKV RAZRED OSNOVNE KOLE -TREA GODINA UENJA (3 sata sedmino / tjedno 105 sati godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi francuskog jezika u V razredu osnovne kole uenici treba da proire programske sadraje iz IV razreda i tee dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezike Jezike vjetine Sluanje i razumijevanje Oekivani rezultati / ishodi uenja - uenik prepoznaje glasove, naglasak, ritam i intonaciju u jeziku koji ui - razumije jednostavna uputstva, pitanja, izjave, upozorenja, kratka objanjenja nastavnika i pravilno reagira na iste - razumije kratke dijaloge na poznatu temu itanje i razumijevanje - prepoznaje slova, napisane rijei i kratke reenice - ita naglas poznate rijei i reenice - ita i razumije kratki tekst u kojem su mu poznate sve rijei Govor - pravilno artikulira glasove, naglaava rijei, potuje ritam i intonaciju reenice - postavlja i odgovara na jednostavna pitanja

- aktivno uestvuje u razgovoru po modelu- moe dati jednostavne informacije o sebi, svojoj porodici i prijateljima, koli itd. - opisuje u nekoliko reenica poznatu situaciju Pisanje - prepisuje, dopunjava i samostalno pie rijei i krae reenice - zapisuje poznate rijei ili krae reenice po modelu - pie kratke reenice ili sastave o sebi i svom okruenju Znanje o jeziku - Na ovom nivou uenja uenik jo uvijek ne stjee znanje o jeziku, nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezike elemente

Nivo 5. razred Osnovna kola 3. godina uenja francuskog jezika Razvijanje poetnog znanja

Teme -Svakodnevni ivot (Porodica i ivot u porodici) -kola i uionica -Dani u sedmici

Funkcije i sposobnosti Uenici e znati: pozdravljati i odgovarati na pozdrave obraati se ljudima upoznavati se identificirati i locirati ljude i predmete opisivati ljude i predmete, neka raspoloenja i stanja i aktivnosti postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih traiti i nuditi pomo -traiti i davati informacije -na jednostavan nain izraziti slaganje i neslaganje, doputanje, dopadanje, nedopadanje, zadovoljstvo,

Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUANJE I REAGOVANJE Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno, npr. pokazivanjem / doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje, izvravanjem uputa i nareenja, zaokruivanjem tanog odgovora, odnosno tanih i netanih tvrdnji (V i F), povezivanjem odreenih ilustracija sa odgovarajuim tekstom, itd. 2) verbalno, npr. Ponavljanjem rijei, izraza ili itavih reenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa audio ili video zapisa, davanjem kraih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik ili koja su uli sa audio ili video zapisa, popunjavanjem i itanjem tabela, biljeki ili reenica, itd.

Gramatika Uenici e koristiti (ali nee uiti o tome): Imenice sa lanom u jednini i mnoini (le livre, la classe, l'cole, les livres...) Zamjenice: Line, subjekatski i objekatski pade Pridjevi: Prisvojni (mon ami, ma mre, mes parents) Pokazni (ce garon, cette femme, ces livres) Upitni (Quelle heure est-il?) Opisni pridjevi (u okviru datih tema) Brojevi: 1 100 (desetice) Glagoli: prezent (le prsent), imperativ (l'impratif) Pomoni glagoli avoir i tre (potvrdna, upitna i negativna forma) Prilozi: ze mjesto, vrijeme, koliinu (ici, aujourd'hui, beaucoup) Prijedlozi: , dans, de ... ( l'cole, dans la classe, le livre de mon ami) Reenica: Osnovni red rijei u potvrdnoj, negativnoj, upitnoj reenici

Vokabular

-

Svakodnevni ivot: (faire des courses, aller au march, aller au supermarch et acheter du pain, des fruits, du lait..., aller la bibliothque, au match de foot, visiter des amis) lanovi ue i neki lanovi ire porodice (maman, soeur, grandpre, oncle, petit-fils) kola: la classe, l'lve, l'instituteur, les matires, l'emploi du temps, la forniture scolaire) Godinja doba (le printemps, l't, l'automne, l'hiver) Dani u sedmici (lundi, mardi...) Mjeseci u godini (janvier, fvrier...) Atmosfersko vrijeme (Il fait beau, Il fait gris, Il pleut)

-

Godinja doba i mjeseci

-

-Atmosfersko vrijeme Jelo i pie -Slobodno vrijeme Proslave (roendana, Nove godine, blagdana) Domae ivotinje Dijelovi tijela

- Poziv na proslavu roendana

-

Pisanje kratke estitke (Joyeux anniversaire ..., Joyeux Nol, Bonne Anne)

- Jelo i pie (le petit djeuner, le djeuner, le dner, la soupe, l'omelette, la salade, le jus de fruits, le pain...)

-

Domae ivotinje (le chat, le chien, le cheval, la vache) Dijelovi tijela (la tte, le bras, le pied, la main ... )

zanimanje za neto, iznenaenje, zahvalnost i ideju posjedovanja -izviniti se i prihvatiti izvinjenje -prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu -govoriti na jednostavan nain o svakodnevnim aktivnostima -estitati nekome roendan, Novu godinu, blagdan -rei ta vole / ele jesti, piti -pozvati nekoga na roendansku proslavu -rei gdje stanuju -rei kakvo je vrijeme -nabrojati dane u sedmici, mjesece i godinja doba -brojati do 100

b) ITANJE I REAGOVANJE Uenici e itati kratke tekstove u sebi ili naglas, i reagovati: 1) neverbalno izvravanjem uputa i nareenja, povezivanjem odreenih ilustracija sa odgovarajuim tekstom, povezivanjem nabrojanih rijei sa odgovarajuim brojevima ili simbolima, oznaavanjem tanih / netanih tvrdnji (V i F), itd. 2) verbalno, npr. Postavljanjem pitanja i davanjem odgovora, biranjem tanog odgovora, ispunjavanjem i itanjem tabela ili krialjki, dovravanjem reenica, popunjavanjem praznina zadatim rijeima, dovravanjem rijei, povezivanjem rijei u stupcima A i B, sklapanjem reenice koja je ispreturana u smisaonu cjelinu, itd.

PRODUKCIJA: a) GOVOR: Uenici e: - aktivno uestvovati u razgovoru sa drugim uenikom ili nastavnikom - davati upute i nareenja

-

recitovati, pjevati i igrati jezine igre

- igrati uloge b) PISANJE: Uenici e: - prepisivati kratke tekstove - pisati krae diktate - ispunjavati tabele - ubacivati / podvlaiti / redati rijei u smisaone reenice - pisati reenice upisujui u praznine tanu formulu glagola u zagradi - dovravati reenice - pisati kratke sastave na poznate teme i sa poznatim vokabularom

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE Zadaci nastave francuskog jezika u petom razredu su prije svega usmjereni na podsticanje interesa za uenje stranih jezika, na usvajanje elementarnih jezikih sredstava i usvajanje strategija uenja stranog jezika. Uenici se osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama, usvajaju ogranien fond rijei i izraza, pri emu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. U ovom uzrastu uenici rado i lako ue prikazujui scenski ono to su usvojili, tako da e u razvoju vjetine govora dramatizacija kratkih dijaloga esto biti zastupljen oblik nastavne aktivnosti. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na itanje (prepoznavanje ve nauenih rijei) horsko i pojedinano, te pisanje (prvo preslikavanje, a potom prepisivanje rijei i kratkih reenica do usvajanja pravilnog pisanja). Teme koje se obrauju u prve tri godine uenja stranog jezika vezane su za svakodnevni ivot i interese uenika ovog uzrasta, kao i njihovih vrnjaka u zemljama frankofonskog govornog podruja. Budui da se odreene teme iz razreda u razred ponavljaju, omogueno je kontinuirano ponavljanje, uvjebavanje i proirivanje leksikog fonda. Uenici u nastavi francuskog jezika imaju priliku upoznati kulturu zemlje iji jezik ue, nain ivota njenih stanovnika kao i da prepoznaju slinosti i razlike. Na taj nain kod uenika se razvija duh tolerancije. Uenicima se takoer prua mogunost susreta sa govornicima francuskog jezikog podruja i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pote. Uenici usvajaju i nove tehnike uenja stranog jezika kao to su prepoznavanje znaenja jezikih izraza, koritenja rjenika i leksikona prilagoenih njihovom uzrastu i praenja vlastitog napretka u uenju stranog jezika uz primjenu jezikog portofolija. Praenje i vrednovanje U petom razredu osnovne kole iskazuju se brojane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika treba da bude odraz cjelokupnog uenikovog odnosa prema kolskim obavezama, njegovog aktivnog uea u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje nastavnik kontinuirano prati i ocjenjuje. INTERDISCIPLINARNI SADRAJ Uenici e uiti francuski jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta npr. - maternji jezik (svijet bajki i imaginacije, elementi dramatizacije neverbalno u funkciji teatarskog izraavanja) - likovna kultura (crtanje, slikanje, oblikovanje) - tjelesna i zdravstvena kultura (ples, sportske aktivnosti, igre) - muzika kultura (sluanje i pjevanje omiljene vrste muzike, upoznavanje sa najpoznatijim francuskim izvoaima, muziki instrumenti) - priroda (dijelovi ljudskog tijela, znaaj ishrane za zdravlje, namirnice...) - matematika (brojevi) - kultura ivljenja INTERKULTURALNE VJETINE Uenici e se: UENJE KAKO TREBA UITI Uenici e uiti da: - razvijaju pozitivan stav prema uenju jezika - budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se ui jezik - koriste kljune metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama

-

upoznati sa kulturom svoje zemlje i uiti da je bolje potuju i cijene

- upoznavati sa kulturom naroda francuskog govornog podruja i sa nekim osnovnim razlikama izmeu njihove i francuske kulture

-

uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue (et bien, tiens, oh l l itd)

-

ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda

1.2.3. NJ EMAKI JEZIKV RAZRED OSNOVNE KOLE -TREA GODINA UENJA, (3 sata sedmino/tjedno 105 sati godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemakog jezika u petom razredu osnovne kole treba teiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezike. Jezike vjetine Sluanje i razumijevanje Oekivani rezultati/ ishodi uenja uenik moe razumjeti ogranien broj rijei, obinih fraza i reenica, pitanja i uputstva line prirode ili vezana za neposrednu situaciju i na njih jeziki ili nejeziki reagirati potrebna mu je znatna pomo da bi razumio: usporavanje brzine govora, ponavljanje, pokazivanje ili prijevod

itanje i razumijevanje

ita naglas poznate rijei i reenice zna pronai odreenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno itanje pravilno artikulira glasove, naglaava rijei, potuje ritam i intonaciju reenice reproducira napamet nauene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama uestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima opisuje u nekoliko reenica poznatu situaciju pravi pauze, oklijeva, pravi greke i kod najjednostavnije usmene produkcije prepisuje, dopunjava i samostalno pie rijei i krae reenice zapisuje pojedine (poznate) rijei ili krae reenice po modelu zna napisati nekoliko reenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma, kratkog opisa neke osobe) Na ovom nivou uenja jezika uenik ne stjee znanje o jeziku nego prepozaje i pravilno upotrebljava osnovne jezike elemente.

Govor

Pisanje

Znanje o jeziku

PROGRAMSKI SADRAJI

Tematske cjeline: Uz ponavljanje i proirivanje tematskih cjelina obraenih u treem i etvrtom razredu, u petom razredu e se ponuditi i nove cjeline: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. upoznavanje moja soba dijelovi tijela boje voe i povre, zdrava ishrana kupovina dnevne aktivnosti na igralitu 9. ivotinje (zoloki vrt) 10. karnevalVjetine Uenici e znati: - imenovati predmete u svojoj sobi - rei koje je neto boje - opisati sebe i druge - imenovati voe i povre - rei ta vole jesti a ta ne Aktivnosti SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno, npr.: - crtanjem, - razvrstavanjem slika, - povezivanjem slike i sluanog teksta, - oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji 2) verbalno, npr.: - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona i sl. ITANJE I RAZUMIJEVANJE : Uenici e itati reenice i krae tekstove, traiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: crtanjem., razvrstavanjem slika, pridruivanjem slike tekstu, oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji davnjem kraih odgovora, dopunjavanjem teksta rjeavanjem jednostavnijih zadataka sa viestrukim izborom Uenici e: koristiti (ali nee uiti o tome): Imenice sa lanom u jednini i mnoini: das Buch, die Tafel, die Bcher.... Zamjenice: - Line zamjenice u jednini i u 1. licu mnoine Gramatika Vokabular Uenici e usvajati novi i proirivati ve usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme, npr.: Upoznavanje Bist du Peter? Ich komme aus Sarajevo. Und du? Moja soba: das Bett, der Tisch, der Stuhl, der Computer, der Teddy, die Puppe... Dijelovi tijela: der Kopf, die Nase, das Auge / die Augen, der Bauch... Ich habe zwei Augen. Maine Nase ist klain. Maine Augen sind blau... Voe, povre, kupovina: Der Apfel ist rot. Die Banane ist gelb. Welches Obst magst du?Ich mag Bananen. Tomaten mag ich nicht. Was kostet ein Kilo Bananen? Bananen kosten 1 Euro. Dnevne aktivnosti: Ich frstcke um acht

-

nabrojati aktivnosti kojima se bave u toku dana

- rei ta znaju uraditi - rei u koliko sati i u koji dan se neim bave - nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme - imenovati ivotinje u zolokom vrtu - pitati za cijenu - rei koliko neto kota

- Prisvojnezamjenice (mein, dein, sein, ihr, unser)

-

napisati kratko pismo i predstaviti u njemu sebe i svoju porodicu

1) neverbalno, npr: -

- upitne: wer,was, wann, wie, warum, welche (Farbe) Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: - u prezentu u sva tri lica jednine i prvom licu mnoine,: - negativan i upitni oblik glagola,

2) verbalno, npr: -

GOVOR: Uenici e:

-

recitirati, pjevati, postavljati jednostavna pitanja,

-

odgovarati na pitanja, igrati uloge, pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge.

Uhr

-

za izraavanje elje oblik mchte

Wann gehst du in die Schule?. Um zwei Uhr. Ich komme um sechs Uhr nach Hause. Am Samstag gehe ich nicht in die Schule. Na igralitu Ich spiele Ball und mein Bruder spielt Tennis. Ich kann schnell laufen aber ich kann nicht hoch springen. Kannst du hoch springen? Zoloki vrt: Der Elefant ist gro. Der Vogel kann singen.

PISANJE Uenici e: prepisivati pojedinane rijei , reenice i krae tekstove, rekonstruirati rijei, dopunjavati izostavljene rijei, od ponuenih rijei rekonstruirati krae reenice.

- prezent glagola knnen i mgen u jednini, - imperativ za 2.lice jednine i 2. lice mnoine Brojeve: do 100 (desetice) Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike und i aber

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE Zadaci nastave njemakog jezika e i u petom razredu biti usmjereni na podsticanje interesa za uenje stranih jezika kao temelja za budue cjeloivotno uenje te razvoj viejezinosti, na usvajanje elementarnih jezikih sredstava, usvajanje strategija uenja stranog jezika. Uenici se prvenstveno osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama uz usvajanje ogranienog fonda rijei i izraza pri emu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. Uenici u ovom uzrastu rado scenski prikazuju naueno tako da e u razvoju vjetine govora dramatizacija nauenih modela kratkih dijaloga biti esto zastupljen oblik nastavne aktivnosti. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na itanje (prepoznavanje ve nauenih rijei) -horsko i pojedinano, te pisanje (preslikavanje a potom prepisivanje rijeii kratkih reenica do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih rijei i kraih reenica. Teme koje se obrauju u prve tri godine uenja stranog jezika vezane su za svakodnevni ivot i interesovanja uenika ovog uzrasta kao i njihovih vrnjaka u zemljama njemakog govornog podruja. Odreene teme se iz razreda u razred ponavljaju u vidu koncentrinih krugova to omoguava kontinuirano ponavljanje, uvjebavanje i proirivanje leksikog fonda. Polazei od svojih vlastitih iskustava uenici u nastavi njemakog jezika imaju priliku upoznati i stranu kulturu i nain ivota pri emu prepoznaju slinosti i razlike. Time se kod njih razvija duh tolerancije. Interkulturalno uenje na ovom nivou se postie i primjenom odreenih autentinih materijala poput djejih pjesmica, slikovnica i drugih multimedijalnih materijala. Mogunost autentinog susreta sa govornicima kojima je njemaki maternji jezik jeste i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pote. Uenici usvajaju i osnovne tehnike uenja stranog jezika, poput - prepoznavanja znaenja jezikih izraza na osnovu sluanja ili itanja jednostavnih tekstova, - koritenja njihovom uzrastu prilagoenih rjenika, leksikona i sl. (rjenik sa slikama), - praenja vlastitog napretka u uenju stranog jezika uz primjenu jezikog portfolija Praenje i vrednovanje U petom razredu osnovne kole iskazuju se brojane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog uenikovog odnosa prema kolskim obavezama, njegovog aktivnog uea u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje e nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Interdisciplinarni sadraj Programski sadraj je meusobno povezan sa drugim predmetima. Uenici e tako uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta ali i kombinirajui uenje stranog jezika sa aktivnostima preuzetim iz nekih drugih predmeta, kao npr. Likovna kultura, Tjelesna i zdravstvena kultura, Muzika kultura, Priroda (igralite, zoloki vrt, kupovina, ljudsko tijelo), Matematika (brojevi), Kultura ivljenja (moja soba, zdrava ishrana). Interkulturalne vjetine Uenici e: - upoznavati razliite kulture i tradicije, - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue.

1.2.4.

ARAPSKI JEZIK

V RAZRED OSNOVNE KOLE -TREA GODINA UENJA (3 sata sedmino 105 sati godinje)

Uloga i znaaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja, a u okviru nastave stranih jezika, neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili vie stranih jezika. Evropska Unija je multietnika zajednica iji su opstanak i prosperitet uvjetovani viejezinou. Rezultat takvih razmiljanja je i stav Vijea Evrope da svaki graanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Stoljeima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom, kao i sjevernom Afrikom, gdje se u vie od 20 zemalja sa vie od 250 miliona govornika kao zvanini jezik koristi arapski. Pored toga, vie od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti uenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne kole.Cilj i zadaci uenja arapskog jezika

Cilj uenja arapskog jezika je osposobljavanje uenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o razliitim temama iz svakodnevnog ivota. Proirivanje ope kulture uenika kroz upoznavanje s nainom ivota i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz uenje stranog jezika kod uenika se razvija svijest: o znaaju viejezinosti, duhu tolerancije, kosmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve etiri jezike vjetine, ovladavanje osnovnim leksikim, fonetskim i gramatikim minimumom, kultura; razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju, razvijanje samopouzdanja i samopotivanja, razvijanje samostalnosti i kreativnosti, razvijanje sposobnosti sluanja i meusobnog uvaavanja, ovladavanje strategijama uenja (nauiti kako uiti).

- upoznavanje sa kulturom naroda iji se jezik izuava i razumijevanje i potivanje drugih

- osposobljavanje uenika za samostalno koritenje razliitih izvora znanja, odnosno

NIVO: TREA GODINA UENJA -V RAZRED OSNOVNE KOLE (3 sata sedmino/ 105 sati godinje)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi poetne nastave arapskog jezika Oekivani rezultati uenja

-

uenje jezika, a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema uenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logikog pamenja razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u uenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara, pjesme i plesa uiniti da uenje arapskog jezika bude zabavno sintagmi i reenica

-

ljubav i spremnost za uenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadraja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru itanje rijei, vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) i reenica

- itanje i pisanje jednostavnih sintagmiprepisivanje rijei i kratkih sadraja kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje rijei i reenica

- itanje i pisanje jednostavnih

PROGRAMSKI SADRAJI

-

Teme (opa tematska podruja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i vjetine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomou kojih se realiziraju vjetine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema)

Neophodno je, ponoviti osnovne fraze, i provjeriti da li su usvojeni: osnovni oblici slova; varijante pisanja slova; kratki i dugi vokali; sukun; tadid; tanwin; pisanje odreenog lana; vezivanje slova u rijei, sintagme i krae reenice.

Nivo

Teme

Funkcije i vjetine

Aktivnosti

Gramatika

Vokabular Uenici e: uiti samo osnovni vokabular, koji e biti osnova za tvorbu kratkih sintagmi i (imenskih) reenica. Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, crtanje i druge vjebe) uvjebavati osnovni vokabular. Vokabular treba proirivati u skladu sa temama koje se obrauju.

Uenici e znati: V razred Osnovna kola 3. godina uenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja

SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno, npr.: -gestikulacijom predstaviti ono to su uli, bojenjem navedenih predmeta / osoba -lijepljenjem odn. slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su uli, -pokazivanjem na oredene ilustracije koje se odnose na rijei koje su uenici uli odn. povezivanjem slike sa tekstomkoji uju, -podvlaenjem i bojenjem ilustracija koje se odnose na rijei koje su uenici uli, -izvoenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja uju sa kasetofona, 2) verbalno, npr.: ponavljanjem odreenih rijei koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa kasetofona, -davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona, ITANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e prepoznati jednu ili vie napisanih rijei, sintagmi ili reenica i reagirati: 3) neverbalno, npr:

- Pozdravljanje - Pozdravljanje nai poznavanje - Opisati porodicu, sebe i druge - Kua - Svakodnevni ivot - kola (sportske i kulturne aktivnosti) - Nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme

-Odreeni i neodreeni lan - Elementarna imenska reenica -Upitna reenica

formalan i neformalan nain

- Predstaviti sebe i druge - Imenovati lanove svoje ue porodice - Opisati jednostavnim reenicama (imenskim) i ogranienim brojem rijei ljude i predmete u kui - Imenovati predmete u kolskoj torbi i uionici - Brojati od 1 do 10 - Rei koliko je sati (puni sat) - Nabrojati dane u sedmici

-

Gramati ki enski rod (nastavci za .r.) Osnovne boje (muki i enski rod) Pokazne zamjenice (za blie i dalje objekte) Line zamjenice (jednina i 1. lice mnoine) Pridjevi (najee upotrebljavani) Prijedlozi (fi, min, 'ila, `ala)Upitni izraz (min ayna)

-

- Koristitibrojeve do 20 (bez objanjavanjainkongruencij)

- Iskazivanjestarosti

-

gestikuliranjem, imitiranjem -povezivanjem pisanih rijei i odgovarajuih ilustracija,

- Particip aktivni

-

2) verbalno, npr:

-kraim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja,

-Proslava roendana, praznika

-Nabrojati ogranien broj odjevnih predmeta

- dopunjavanjem izostavljenih rijei ili sintagmi u tekstu - povezivanjem ponuenih rijei u tekstuitd. GOVOR: Uenici e: - ponavljati rijei nastavnika ili rijei izgovorene sa kasetofona; - voditi krae dijaloge u parovima sa drugim uenicima ili sa nastavnikom; - pjevati; - recitirati krae pjesmice; - glumiti..itd. PISANJE: Uenici najprije prepisuju rijei koje su prije toga usmeno usvojili, a potom postepeno usvajaju i pravilan nain njihovog pisanja kroz vjebe poput: - popunjavanja sintagmi i reenica (npr: Gdje su nestale rijei? - nastavnik ispisuje sintagme/reenice na tablu, izostavljajui odreene rijei koje uenici treba da popune) - rekonstruiranje rijei od ponuenih slova, - takmienje u pisanju brojeva itd.

-Brojevi (do 20)

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE U prvim godinama uenja arapskog jezika panju treba usmjeriti na aktivnosti koje imaju za cilj da razviju zainteresiranost uenika za uenje jezika. Arapski jezik se na ovom nivou ui kroz razliite jezike igre, ponavljanje, pjesmu, ples, sa postepenim uvoenjem itanja i pisanja. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici asa i veoj angaovanosti uenika. Nastavnik treba da:

-

paljivo planira svaki as, postavljajui ciljeve, detaljno razraujui naine kako da ih postigne, pripremajui materijale/opremu koja je potrebna u uionici, kao i dodatne materijale u sluaju neoekivanih situacija, pripremajui zadatke za pojedine uenike, grupe i cijeli razred, te planirajui trajanje svakog segmenta aktivnosti u uionici; pie pismene pripreme za svaki as; da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva, a u skladu sa uvjetima u kojima radi, procjeni kojim fondom rijei uenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uslovima; da kontrolira i razvija kod uenika pravilno usvajanje izgovora; potuje osnovne didaktike principe primjerenosti i postupnosti; razvija pozitivnu atmosferu u uionici; razvija kod uenika radne navike, marljivost, odgovornost i motivaciju za uenje; razvija vlastiti sistem praenja i provjeravanja napredovanja svakog uenika; razvija komunikacijske sposobnosti kod uenika, podstiui ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti.

-

-

Praenje i vrednovanje U petom razredu osnovne kole iskazuju se brojane ocjene za postignute rezultate. Ocjena treba da bude odraz cjelokupnog odnosa uenika prema kolskim obavezama. Nastavnik treba kontinuirano da prati i ocjenjuje rad svakog uenika. Interdisciplinarni sadraj U svim oblastima sadraj je povezan sa drugim kolskim predmetima crtanjem, oblikovanjem (Likovna kultura) plesom, igrom (Tjelesni a zdravstvena kultura) pjevanjem (Muzika/Glazbena kultura) zajednikom etnjom kroz park, prirodu i sl. (Priroda)

-

Interkulturalne vjetine Uenici e: upoznati kulturu i obiaje razliitih zemalja u kojima se govori arapski jezik, uporeivati je sa vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema razliitosti. Preporuke Kod organizacije nastave arapskog jezika u treoj godini uenja preporuke se odnose prvenstveno na to da uenici rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja, rado insceniraju nauene dijaloge. Ukoliko se u nastavni proces integriraju igre, njihove prednosti su velike. Igre doprinose poveanju uenike aktivnosti, poboljanju njihovih jezikih znanja, uspostavljanju prijatnije atmosfere u uionici, kao i njegovanju prisnijih odnosa izmeu uenika i nastavnika, te izmeu samih uenika. Razvija se takmiarski duh, stvara iva atmosfera u uionici. Postojanje i njegovanje takmiarskog duha tijesno je povezano sa uenikom motivacijom za uenje jezika. Izlasci djece u prirodu su takoer prilika za igre i pjesmice na arapskom jeziku.

a x = b, x a = b, x : a = b,a : x = b.

1.3. MATEMATIKA

MATEMATIKAZa peti razred devetogodinje osnovne kole (etiri asa sedmino) PODRUJA Sticanje znanja: CILJEVI Uenik e znati: - prepoznati, razumjeti i pravilno koristiti matematike simbole, OEKIVANI REZULTATI

-

poznavanje i upotreba matematikih simbola, formiranje pojmova brojeva prvog miliona i skupa brojeva N0 formiranje pojmova brojevne crte brojeva skupa N0, formiranje pojmova i usvajanje procedura etiri osnovne raunske opercije u skupu N0, usvajanje znanja o viecifrenim brojevima i njihovoj strukturi,

-

prepoznati brojeve prvog miliona i brojeve skupa N0, njihov poloaj na brojevnoj polupravoj i njihovu strukturu, sa sigurnou obavljati raunanja u N0,

- rjeavati brojevne izraze, modelirati brojevne izraze prema datim (tekstualnim) uvjetima,

- o jednainama i nejednainama s nepoznatom na jednom mjestu, - o rjeavanju aritmetikih (brojevnih) izraza, - prave i poluprave i crtanju (modela) prave i poluprave,

- prepoznati i rjeavati zadatke date rijeima (i problemske zadatake), - uglove (crtati i klasifikovati), trouglove (crtati i klasifikovati), - prepoznati i crtati pravougonike (spec. kvadrate),

Znanje

- upotrebe brojeva u razlitim kontekstima, u drugim predmetima i svakodnevnom ivotu, - o uglovima (prepoznavanje, elementi, obiljeavanje, vrste), a naroito o pravom uglu i nekim njegovim dijelovima (polovini i treini), - o trouglovima (prepoznavanje, elementi, obiljeavanje, vrste), a naroito o pravouglom trouglu,

-

vanost procjene i provjere rezultata, izraditi modele 1 mm2, 1 cm , 1 dm i 1 m2 2 2

- izraditi modele kvadra (spec. kocke) iz modela njihovih mrea i na druge naine,

-

o jedininim povrinama, o povrini pravougaonika (mjerenje i izraunavanje),

-

izraditi modele 1 cm i 1 dm3

3

- o izraunavanju povrine kvadrata, - o jedininim zapreminama, o zapremini kvadra (mjerenje i raunanje), - o izraunavanju zapremine kocke.

- izvesti jednostavnija praktina mjerenja i raunanja povrina i zapremina.

Sposobnosti i vjetine

Razvijanje vjetina i sposobnosti: - usporeivanja, - nizanja, - slijeenja niza uputa, - prostornog organizovanja i orijentisanja, - vizuelizacije i vizuelnog grupisanja, - procjenjivanja, - prepoznavanja obrasca, - induktivnog miljenja, - induktivnog i analognog zakljuivanja, - razliitih naina matematikog izraavanja i komuniciranja, - matematikog jezika, - prikupljanja, selekcije i koritenja informacija

Uenik e moi: - s lakoom uporediti ma koja dva viecifrena broja, - izvoditi jednostavnije zakljuke (a+ b = b+a, a b = b a, a (b+c) = a b + a c i sline), - sigurno izvoditi osnovne raunske operacije u N0,

-

prepoznati i rjeavati osnovne oblike jednaina i nejednaina u N0, - koristiti pomagala za crtanje uglova, trouglova i pravougaonika, - mjeriti, jedininim povrinama, povrine (pravougaonika), jedininim zapreminama, zapreminu (kvadara) uz prethodno procjenjivanje i pravilan izbor jedinine mjere, - koristiti se induktivnim i analognim miljenjem u rjeavanju razliitih zadataka i problema. Uenik e: - pokazivati vie zanimanja za timski rad i socijalizaciju, - nauiti da saslua argumentaciju i kritiki da preispituje line stavove i stavove drugih, - prepoznavati vrijednosti unutranjeg (nehedonistikog) ivota i unutranje nagrade, - poboljati vlastitu listu motiva, emocija i doivljaja, - prepoznati vanost matematikih znanja u rjeavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu.

Razvijanje spoznaja o drutvenim vrijednostima: - uvaavanja argumentacije u branjenju linih stavova i stavova drugih, - vanosti donoenja sudova na osnovu provjerenih injenica i izgraenih kriterija, - rada, posebno kolektivnog (timskog) rada, - pozitivnim crtama linosti, - vanosti radovanja linom uspjehu i uspjehu drugih, - ocjenjivanja i samoocjenjivanja na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja, - samopouzdanja, samoaktualizacije, - uloge kritikog miljenja i zakljuivanja u donoenju razliitih odluka.

Vrijednosti i stavovi

NASTAVNI PLAN I PROGRAM MATEMATIKE ZA PETI RAZRED (etiri sata sedmino) Programski sadraji

1. BROJEVI PRVOG MILIONA itanje, pisanje i uporeivanje brojeva do 1 000 ponavljanje. Zapisivanje brojeva u obliku zbira viekratnika dekadskih jedinica. itanje, pisanje i uporeivanje brojeva prvog miliona. Klase i razredi. Mjesne vrijednosti cifara. Brojevna crta 0 1000000.

2. SABIRANJE I ODUZIMANJE BROJEVA U PRVOM MILIONU Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj hiljadici ponavljanje. Povezanost sabiranja i oduzimanja- ponavljanje. Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (usmeni postupak). Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu. Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (pismeni postupak). Osnovna svojstva sabiranja (komutativnost, asocijativnost, nula kao sabirak). Primjena osnovnih svojstava sabiranja u raunanju. Brojevni izrazi sabiranjem i oduzimanjem. Zavisnost zbira od sabiraka. Nepromjenljivost zbira i primjena. Zavisnost razlike od umanjenika i umanjioca. Nepromjenljivost razlike i primjena. Oduzimanje zbira od broja. Brojevni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem koji sadre slovo (promjenljivu). Odreivanje nepoznatog sabirka, umanjenika i umanjitelja. Rjeavanje jednaina oblika: x a = b, a x = b , (x a) b = c. Nejednaine oblika: x a < b, a x < b, x a b , x a > b, a x > b, x a b .

3. MNOENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONU Mnoenje u prvom milionu kao sabiranje jednakih sabiraka. Mnoenja jednocifenim brojem. Nula i jedinica kao inioci/faktori. Dijeljenje kao obrnuta operacija mnoenju. Jedinica i nula u dijeljenju. Mnoenje broja dekadskom jedinicom i viekratnikom broja deset. Mnoenja dekadskom jedinicom. Dijeljenje broja dekadskom jedinicom. Mnoenje zbira i razlike brojem (Distributivnost mnoenja prema sabiranju i oduzimanju). Dijeljenje zbira i razlike brojem. Pismeno mnoenje i dijeljenje jednocifrenim brojem. Pismeno mnoenje i dijeljenje dvocifrenim brojem. Pismeno mnoenje trocifrenim brojem. Osnovna svojstva mnoenja i primjena (komutativnost i asocijativnost mnoenja). Zavisnost proizvoda od inilaca (faktora). Nepromjenljivost proizvoda i primjena. Zavisnost kolinika od djeljenika i djelitelja. Nepromjenljivost kolinika i primjena. Mnoenje i dijeljenje proizvoda brojem. Mnoenje i dijeljenje koritenjem olakica. Brojevni izrazi u prvom milionu s mnoenjem i dijeljenjem koji sadre promjenljivu (slovo). Jednaine oblika:

a x = b, x a = b, x : a = b,a : x = b. Nejednaine oblika: a x > b, a x b, a x < b,a x b, x : a < b. 4. BROJNI IZRAZI Brojni izrazi sa operacijama razliitog reda (stepena), sa zagradama i bez zagrada. Sastavljanje jednostavnijih brojnih izraza koji odgovaraju tekstualnim zadacima.

5. BROJEVI VEI OD MILIONA. SKUP PRIRODNIH BROJEVA (N) I SKUP NO Primjeri brojeva koji su vei od miliona. Tablica sa razredima/klasama cifara. Upisivanje brojeva u tablice. Skup prirodnih brojeva (N) i skup N0. Brojna poluprava brojeva skupa N0.

6. UGAO Par polupravih sa zajednikom poetnom takom ugao. Kraci i vrh ugla. Obiljeavanje uglova. Uporeivanje uglova. Pravi, otri i tupi ugao. Uglovi tangram figura. Mjerenje uglova tangram figura polovinom pravog ugla. 7. TROUGAO Stranice, vrhovi i uglovi trougla. Stranice, vrhovi i uglovi trougla. Raznostranian, jednakokraki i jednakostranian trougao crtanje. Pravougli trougaocrtanje. Crtanje tangram figura. Izraunavanje obima trougla.

8. POVRINA PRAVOUGAONIKA Modeliranje pravougaonika od kvadrata, rastavljanje pravougaonika na kvadrate. Uporeivanje i mjerenje povrine pravougaonika. Jedinine mjere za povrinu (1 m . 1 dm . 1 cm . 1 mm ; 1 a, 1 ha, 1 km ). Izraunavanje povrine pravougaonika (spec. kvadrata). Mrea kvadra (spec. kocke). Izraunavanje povrine kvadra (spec. kocke). Kvadratni oblici i kvadratni brojevi.2 2 2 2 2

9. ZAPREMINA KVADRA (SPECIJALNO KOCKE) Modeliranje kvadra od kocki, rastavljanje kvadra na kocke. Uporeivanje i mjerenje zapremine kvadara. Jedinine mjere za zapreminu (1 m , 1 dm , 1 cm , 1 mm , 1 km ). Izraunavanje zapremine kvadra (spec. kocke). Povrina kvadra i kocke, zapremina kvadra (spec. kocke) zadacima iz prakse.3 3 3 3 3

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENEBROJEVI PRVOG MILIONA Sadrajima ove tematske cjeline prirodno se proiruju i produbljuju znanja koje su uenici stekli u okviru tematske cjeline hiljada. Sva pravila i zakonitosti o brojevima i raunskim radnjama iz prve hiljade uvode se i provjeravaju i u skupu brojeva prvog miliona odnosno u skupu brojeva N0. I ovdje e se koristiti sva tri pristupa: skupovni, brojni i perceptivno predodbeni, ali sa dominacijom brojnog pristupa. Posebnu panju potrebno je posvetiti poimanju skupa prirodnih brojeva i vanom svojstvu beskonanosti. Pojam beskonanosti treba kod uenika razvijati samo intuitivno i uz izbjegavanje rijei beskonano. Mogue je koristiti izraz preko svakog broja. RAUNSKE OPERACIJE U PRVOM MILIONU Svi metodiki postupci koji su se koristili prilikom usvajanja raunskih operacija u prvoj hiljadi koriste se i kod usvajanja raunskih operacija u prvom milionu, kada su u pitanju usmena raunanja. Pismenom raunanju dati adekvatan (ne prevelik) znaaj, s obzirom na njegovu malu upotrebu u savremenom ivotu. Zadnjom konstatacijom ne misli se na umanjivanje znaaja pismenog raunanja na razvoj iroke lepeze uenikovih sposobnosti. Kao i u matematikim sadrajima prethodnih razreda, jednaine i nejednaine rjeavati, iskljuivo, na osnovu definicija raunskih operacija i komponenti koje ih ine. Rjeavanje jednaina i nejednaina, u kojima je nepoznata na jednom mjestu, ne smije biti samo sebi svrha, nego te postupke treba vezivati za rjeevanje razliitih logikih, problemskih, a posebno praktinih zadataka. UGAO I TROUGAO Imajui u vidu da uenici geometrijske sadraje u poetnoj nastavi matematike usvajaju polazei od konkretnog, doivljajnog, pouavanje u znanjima o uglu i trouglu treba zapoeti od konkretnih rogljastih oblika (tijela) iz okruenja. Posebnu panju treba imati kod formiranja pojma pravog ugla. Koritenje origami tehnika (tehnike presavijanja papira) pokazalo se kao izvanredna mogunost u formiranju pojma pravog ugla i u uporeivanju uglova. Jednakokrakom i pravouglom trouglu treba pristupiti s posebnom panjom. Izvanredno nastavno sredstvo za to je tangram-set figura. POVRINA PRAVOUGAONIH OBLIKA Dosadanja iskustva i pokuaji (u etvrtom razredu osmogodinje osnovne kole) u pomalo deduktivnom zasnivanju uenja povrine pokazali su da je taj pristup bio neshvatljiv za vei broj uenika. Ovdje preporuujemo da se uenje o mjerenju povrine iskljuivo vee za mjerenje povrine pravougaonika. Bitno je da uenici praktinim modelovanjem (isijecanjem u papiru) jedininih povrina (kvadrata) formiraju pravilne predodbe o povrini kvadrata, a poslije toga i pravougaonika. Izraunavanje povrine pravougaonika ne smije se pretvoriti u formalizam koji ogoljava postupak izraunavanja povrine do tablinog mnoenja brojeva. Slino, povrinu kvadra treba postaviti u kontekst uenja i vjebanja povrine pravougaonika. MJERENJE I RAUNANJE ZAPREMINE KVADRA I ovdje treba poeti od modelovanja jedininih zapremina (kocki). Koristei prirodnu sklonost djeteta ka igri i istraivanju, moe se dosta uspjeno kod uenika razviti pojam zapremine (kvadra). Nastavnik treba biti duboko svjestan vanog zakona konzervacije zapremine koju uenik moe doivjeti slaganjem razliitih kvadara od jednakih kocki i oblikujui kvadre od plastelina. Preporuujemo nastavnicima i autorima udbenika da koriste jezike viestrukosti, na primjer uz rijei ugao, hiljada, trougao i rijei kut, tisua, trokut, s obzirom na potencijalno kretanje uenika u prostoru gdje se koristi bosanski, hrvatski i srpski jezik, u budunosti

NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA PETI RAZRED SADRAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI Razumijevanje materije i problema. Razvijati pamenje te stvaralako i logiko razmiljanje. Razvijati matu i percepciju. Odvajanja bitnog od nebitnog. Vjetina odabiranja inovacija. Razvrstavanja, klasifikacije, usporeivanja. Nizanja, i slijeenja niza uputa. Prostorno organizovanje i orijentisanje. Vizuelno grupisanje. Procjenjivanje. Induktivno miljenje. Razvijanje prostorne organizacije i orijentacije. Razliiti naini matematikog izraavanja i komuniciranja koritenjem matematikog jezika. Prostorne organizacije i orijentacije. Konvergentan i divergentna produkcija ideja. Pamenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti. Evaluacija efikasnosti uenja i rada. VRIJEDNOSTI STAVOVI PONAANJA Samopouzdanje, jasan osjeaj vlastitih moi i limita. Adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena. Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije. Uvaavanje razliitosti, tolerancija. Podrka drugima i servilna orijentacija. Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja. Optimizam, unutranja motivisanost, volja za rad. Kulture rada pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova. Znaaj ocjenjivanja rezultata rada i vanost samokontrole. Znaaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima. Interes za rjeavanje problema i zadataka timskim radom. Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih. Potivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uope. AKTIVNOSTI UENIKA Aktivno sudjeluje u svim socijalnim oblicima nastavnog rada. Prati izlaganja nastavnika. Sarauje u kreiranju obrazovnih situacija. Pomae nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva, brojevnih linija,.... ) Koristi udbenik i literaturu. Dosljedno izvrava sve zahtjeve nastavnika u individualnom, grupnom i frontalnom radu. Uredno pie sve informacije koje mu daje nastavnik. Ui kod kue i radi domae zadatke. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Izvodi sadraje iz nastavnog plana i programa, kreira godinji, mjesene i dnevne planove rada. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. Izrauje didaktiki materijal. Primjenjuje modele interaktivne nastave. Bira zadatke i probleme usklaene u mogunostima. Ostvaruje produktivnu stvaralaku atmosferu i pozitivno ozraje u odjelu. Vodi evidenciju svojih zapaanja o napredovanju uenika. Koristi razliite metode i strategije u praenju postignua i sposobnosti uenika. Redovito ocjenjuje rad uenika i vodi uredne zabiljeke.

BROJEVI PRVOG MILIONA

Vezana za prvu hiljadicu brojeva Prepoznavanje, itanje i pisanje brojeva koji su vei od hiljade. Povezanost brojeva i skupova. Dekadske jedinice i viekratnici dekadskih jedinica do miliona. Cifre, osnovna (brojevna) i mjesna vrijednost Cifre. Veze brojeva i taaka poluprave. Ureenost skupa brojeva prvog miliona. Uporeivanje brojeva prvog miliona.

SABIRANJE I ODUZIMANJE BROJEVA U PRVOM MILIONU

Nealgoritamsko (usmeno) sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu. Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu. Algoritamsko (pismeno) sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu. Svojstva sabiranja i oduzimanja brojeva u prvom milionu. Nula kao sabirak.

MNOENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONU

Mnoenje u prvom milionu kao sabiranje vie jednakih brojeva. Nealgoritamsko (usmeno) mnoenje. Algoritamsko (pismeno) mnoenje brojeva. Dijeljnje u prvom milionu kaosuprotna r.o. mnoenju. Nealgoritamsko (usmeno) dijeljenje brojeva. Algoritamsko (pismeno) mnoenje brojeva. Jedinica i nula u mnoenju i dijeljenju. Svojstva raunskih operacija.

Razumijevanje materije i problema. Razvijati pamenje te stvaralako i logiko razmiljanje. Razvijati matu i percepciju. Odvajanja bitnog od nebitnog. Vjetina odabiranja inovacija. Razvrstavanja, klasifikovanja, usporeivanja Nizanja, i slijeenja niza uputa. Prostorno organizovanje i orijentisanje. Vizuelno grupisanje. Procjenjivanje. Induktivno miljenje. Razvijanje prostorne organizacije i orijentacije. Razliiti naini matematikog izraavanja i komuniciranja koritenjem matematikog jezika. Prostorne organizacije i orijentacije. Konvergentna i divergentna produkcija ideja. Pamenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti. Evaluacija efikasnosti uenja i rada. Apstrahiranja i konkretizacija vizuelnog pamenja, uopavanja. Praenje niza uputa (algoritam) Uopavanja, prepoznavanja i koritenje obrasca. Induktivno analogno zakljuivanje. Praenje niza uputa (algoritam)

Samopouzdanje, jasan osjeaj vlastitih moi i limita. Adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena. Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije. Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja. Optimizam, unutranja motivisanost, volja za rad. Kulture rada pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova. Znaaj ocjenjivanja rezultata rada i vanost samokontrole. Znaaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima. Interes za rjeavanje problema i zadataka timskim radom. Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih. Potivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uope.

Aktivno sudjeluje u svim socijalnim oblicima nastavnog rada. Prati izlaganja nastavnika. Sarauje u kreiranju obrazovnih situacija. Pomae nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva, brojevnih linija,.... ) Koristi udbenik i literaturu. Dosljedno izvrava sve zahtjeve nastavnika u individualnom, grupnom i frontalnom radu. Uredno pie sve informacije koje mu daje nastavnik. Ui kod kue i radi domae zadatke.

Izvodi sadraje iz nastavnog plana i programa, kreira godinji, mjesene i dnevne planove rada. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. Izrauje didaktiki materijal. Primjenjuje modele interaktivne nastave. Bira zadatke i probleme usklaene u mogunostima. Ostvaruje produktivnu stvaralaku atmosferu i pozitivno ozraje u odjelu. Vodi evidenciju svojih zapaanja o napredovanju uenika. Koristi razliite metode i strategije u praenju postignua i sposobnosti uenika. Redovito ocjenjuje rad uenika i vodi uredne zabiljeke.

Prepoznavanje i Praenje niza uputa Prepoznavanje ugla. Razumijevanje materije i raunanje brojnih izraza. (algoritam). Razvijati pamenje Oznaavanje ugla. problema. Prepoznavanje pravog, te stvaralako i logiko BROJEVI Osnovne informacije o pravog, otrog i tupog razmiljanje. Razvijati matu VEI OD prirodnim brojevima i ugla. Crtanje ugla i pravog i percepciju. MILIONA. brojevnoj polupravoj ugla. Odvajanja bitnog od SKUP prirodnih brojeva. nebitnog. TROUGAO Oznaavanje trougla. PRIRODNIH Prepoznavanje Vjetina odabiranja BROJEVA informacija. pravouglog trougla. (N) I SKUP Prepoznavanje Razvrstavanja, klasifikovanja, NO usporeivanja. jednakostraninog, Prostorno organizovanje i jednakokrakog trougla. ____ Crtanje trougla i (specijalno) orijentisanje. Vizuelno grupisanje. pravouglog trougla. Procjenjivanje. Prepoznavanje i crtanje Induktivno miljenje. tangram figura. Razvijanje prostorne Jedinine povrine. Mjerenje organizacije i orijentacije. povrine pravougaonika. POVRINA Razliiti naini matematikog Izraunavanje povrine PRAVOizraavanja i komuniciranja UGAONIKA pravougaonika (spec. koritenjem matematikog kvadrata) i kvadra (spec. jezika. Prostorne organizacije kocke) i orijentacije. Konvergentna i divergentna ZAPREMINA produkcija ideja. KVADRA Pamenje i odabir informacija (SPEC. koje je potrebno upamtiti. KOCKE) Evaluacija efikasnosti uenja i rada. Apstrahiranja i konkretizacija vizualnog pamenja, uopavanja. Praenje niza uputa UGAO BROJNI IZRAZI

Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja. Optimizam, unutranja motivisanost, volja za rad. Kulture rada pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova. Znaaj ocjenjivanja rezultata rada i vanost samokontrole. Znaaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima. Interes za rjeavanje problema i zadataka timskim radom. Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih. Potivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uope.

Aktivno sudjeluje u svim socijalnim oblicima nastavnog rada. Prati izlaganja nastavnika. Sarauje u kreiranju obrazovnih situacija. Pomae nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva, brojevnih linija,.... ) Koristi udbenik i literaturu. Dosljedno izvrava sve zahtjeve nastavnika u individualnom, grupnom i frontalnom radu. Uredno pie sve informacije koje mu daje nastavnik. Ui kod kue i radi domae zadatke.

Izvodi sadraje iz nastavnog plana i programa, kreira godinji mjesene i dnevne planove rada. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. Izrauje didaktiki materijal. Primjenjuje modele interaktivne nastave. Bira zadatke i probleme usklaene u mogunostima (individualizirano pristupanje uenicima kroz primjenu zadataka na vie nivoe sloenosti). Odvajanjem bitnog od nebitnog, precizira znanja: dovoljnog, srednjeg i visokog nivoa, koja uenik treba usvojiti. Ostvaruje produktivnu, stvaralaku atmosferu istvaralaku i pozitivnu atmosferu u odjeljenju. Vodi evidenciju svojih zapaanja o napredovanju uenika. Koristi razliite metode i strategije u praenju postignua i sposobnosti

Jedinine zapremine. Mjerenje zapremine kvadra. Izraunavanje zapremine kvadra (spec. kocke)

(algoritam) Uopavanja, prepoznavanja i koritenje obrasca. Induktivno analogno zakljuivanje. Praenje niza uputa (algoritam). Praenje niza uputa (algoritam).

uenika. Redovito ocjenjuje rad uenika i vodi uredne zabiljeke. U evaluaciji i ocjenjivanju koristi razliite oblike i strategije uvaavajui i samoocjenjivanje uenika zasnovano na utvrenim kriterijima.

1.4. PRIRODA

PODRUJA UENJA

OEKIVANI REZULTATI CILJEVI

Uenici znajuUenici e stei znanje o: ivotnim zajednicama, biljkama kao proizvoaima hrane i kisika, grai i funkciji biljaka, disanju biljaka, fotosintezi, cvijetu i cvatu, opraivanju i oplodnji biljaka Raznovrsnosti i rasprostranjenju plodova i sjemenki, znaaju biljaka za ovjeka Divljim i samoniklim biljkama, gajenim biljkama, uzgoju i zatiti biljaka Uzgoju i zatiti ivotinja, njihovoj potrebi za hranom i kisikom, razmnoavanju i ponaanju ivotinja Ekologiji i ouvanju ivotne sredine Nabrojati i opisati ivotne zajednice, kako biljke proizvode hranu i kisik, grau i funkciju biljaka i nain na koji biljke diu, objasniti proces fotosinteze, praviti razliku izmeu cvijeta i cvata, znati kako se vri oplodnja biljaka opraivanjem

ZNANJE

Da razliite biljke imaju razliita plodove, da su plodovi pojedinih biljaka jestivi, znaaju biljaka za ovjeka Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim, a one koje uzgaja ovjek gajenim, naine uzgoja i zatie biljaka Naine uzgoja ivotinja, vrste uzgajanih ivotinja i njihovom ivotu, nainu razmnoavanja i njihovo, ponaanju Da je ekologija nauka o ouvanju ivotne sredine, kako uenici mogu dati svoj doprinos ouvanju ivotne sredine

Uenici e: SPOSOBNOSTI I VJETINE razvijati kritiko razmiljanje sposobnost planiranja provoenje istraivanja izvoditi mjerenja dobivati i prezentirati dokaze razmatrati dokaze i vriti procjene prenostiti informacije putem individualnog i timskog rada koristiti prethodna iskustva koristiti odreene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka uz pomo nastavnika razvijati plan istraivanja pratiti redosljed uputstava pri istraivanju i mjerenju uz pomo nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija praviti jednostavna poreenja, raspravljati o tome ta se deava i u kojim uslovima, te donositi odgovarajue zakljuke koristiti sopstvenu kreativnost i matu za rjeavanje problema koristiti jednostavan nauni jezik za saoptavanje ideja, i za imenovanje i opis ivih bia, tvari, pojava i procesa u prirodii drutvu

kroz: traenje ideja i provoenjem jednostavnih posmatranja i ogleda, te poreenjem svojih predvianja sa stvarnim rezultatima sistematiziranje znanja prezentiranje postignutih rezultata Uenik e razviti pozitivne vrijednosti i stavove: prema sebi samima, prema drugima, svojoj porodici, okolini i uenju kao c