UPRAVNO TIJELO ZA PRIPREMU PRIJEDLOGA STRATEGIJE

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINETUZLANSKI KANTONMinistarstvo obrazovanja, nauke,kulture i sportaBOSNIA AND HERZEGOVINAFEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINATUZLA CANTONMinistry of Education, Science,Culture and Sports

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA DRUGI razred devetogodinje osnovne kole

SADRAJNastavni plan za drugi razred devetogodinje osnovne kole..............3Bosanski, Hrvatski, Srpski jezik i knjievnost......................................4Engleski jezik........................................................................................21Njemaki jezik......................................................................................25Matematika............................................................................................30Moja okolina.........................................................................................36 Muzika kultura....................................................................................44Likovna kultura ....................................................................................52 Tjelesni i zdravstveni odgoj..................................................................59NASTAVNI PLAN ZA DRUGI RAZREDDEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

REDNI

BROJOBAVEZNI NASTAVNI PREDMETISEDMINI BROJ NASTAVNIH ASOVAGODINJI BROJ

NASTAVNIH ASOVA

1.Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost4140

2.Matematika 3105

3.Moja okolina3105

4.Muzika /Glazbena kultura270

5.Likovna kultura270

6.Tjelesni i zdravstveni odgoj270

7.Strani jezik135

UKUPNO:17595

Izborni, fakultativni predmeti

8. Vjeronauka-religikska kultura135

Vannastavne aktivnosti1 35

Dopunski program135

UKUPNO OPTEREENJE UENIKA : 20 700

Bosanski, srpski, hrvatski Jezik i knjievnostBOSANSKI, SRPSKI, HRVATSKI JEZIK I KNJIEVNOST 140 nastavnih asova

Nastavni predmet Bosanski, Hrvatski, Srpski jezik i knjievnost u drugom razredu devetogodinje osnovne kole sadri sljedea podruja:

I. PODRUJE: POETNO ITANJE I PISANJE

ODGOJNO - OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI

SPOZNAJNO PODRUJEAFEKTIVNO PODRUJEPSIHOMOTORIKO PODRUJE

ZNANJAVjetine i sposobnostiStavovi, vrijednostiInteresiPSIHOMOTORIKE

- zna prepoznati glas /inicijalna, medijalna, finalna pozicija/

-zna ta je glas, a ta slovo

- moe pronai slovo na poetku u sredini, na kraju rijei

-razlikuje rijei od reenica

- zna da bilo koji izbor i redosljed rijei ne predstavlja reenicu

- zna uspostaviti logiki slijed u nonsensnom iskazu

- prepoznaje humor u govoru, razgovoru, tekstu

- ita pravilno i razumije proitano

- unosi elemente izraajnosti u itanje

-zna pisana slova, pie ih pravilno

uspostavu uusus postaviti smisao- ita rijei i reenice napisane latininim pismom

- razumije proitano

- moe kazati ta je najvanije u proitanom sadraju

- uoava uzrok i posljedicu u ponaanju likova

-zapaa pojedinosti u neposrednom okruenju, na slici

- brzo i adekvatno reaguje na novo i nepoznato- knjiga je vrijednost i bogatstvo

- knjiga je vrijedna Potovanja

- itanje i znanje su vani

- ono to znamo to i volimo

- vano je da usvajamo vrijednosti koje obezbjeuju opu dobrobit

- vano je da nauimo dobro itati - pa emo voljeti knjigu i cijeniti znanje

- ko mnogo ita -mnogo i zna

- samo oni koji znaju mogu uticati na razvoj zajednice

- ljudi od znanja i potenja su bogatstvo svakog drutva- prema saznanju

- prema lijepom kazivanju

- prema knjizi

- prema pisanju

- ivotu i radostima ivota, iskustvenim sadrajima

- itamo knjige ali ne uimo samo iz knjiga

- prema stvaralatvu i stvaralakom izraavanju- prema zajednici, njenoj dobrobiti, potreba da sebe i zajednicu predstavlja u najboljem svjetlu

- zainteresiranost za dobrobit svakog ovjeka- pravilno i spretno rukovanje priborom za pisanje

- orijentacija u prostoru i pisanje pisanih slova velikih i malih u ogranienom prostoru

- pravilno oblikovanje grafike strukture slova linijama normalne debljine

- koordinacija pokreta oiju i pokreta ake

- izraavanje ideja, osjeanja i raspoloenja mimikom i govorom tijela

PROGRAMSKI SADRAJI-

Poetno itanje Usavravanje tehnike itanja :

a) pravilnosti itanja

b) itanje brzinom koja odgovara

brzini govora (uvaavati individualne osobenosti uenika)

(vjebe vizuelne i akustike identifikacije glasova-slova, rijei, zvukova

i usavravanje preciznosti u diferencijaciji i imenovanju sadraja koje su vidjeli i uli )

c) itanje prirodnom jainom glasa, vjebe disanja, razvijanje osjeaja za tempo i

samostalnosti u itanju

d) itanje naglas i itanje u sebi, individualno i horsko/zborno itanje

Razumijevanje proitanog sadraja Rjeavanje jednostavnijih zadataka radi provjere razumijevanja proitanog

Vjebe reproduktivnog tipa (odgovori na detaljna i uopena pitanja )

Vjebe koje podrazumijevaju rjeavanje problemske situacije

Stvaralaka reprodukcija (dodavanje, izostavljanje pojedinosti)

Vjebe koje zahtijevaju uoavanje uzroka i posljedice

Razumijevanje poruke teksta posredstvom analize ponaanja likova Razumijevanje poslovice, mudre izreke itanje dramskog teksta, itanje po ulogama, identifikacija s likom i preuzimanje uloge lika

Ilustriranje prie Poetno prianje i pisanje Predvjebe za pisanje pisanih slova

Usvajanje pisanih slova latininog pisma

Pisanje pojedinanih slova

Povezivanje slova u strukture rijei Pisanje po uzoru Reenice napisane tampanim slovima prepisujemo pisanim slovima Reenice napisane pisanim slovima prepisujemo pisanim slovima Prepisivanje niza reenica teksta Pisanje rijei i reenica uz ilustrirani sadraj Pisanje reenica uz ilustracije Vjebe dopunjavanja reenica Sluam-pamtim-piem Jezine igre: igre rasutim slovima, rijei s poremeenim slijedom slogova Leksiki nizovi rijei (odaberi rijei koje voli, protumai zato si odabrao tu rije, stvaraj reenicu) Igre zajednikog sastavljanja reenica Vjebe pisanja primjenom diktata s komentarom i stvaralakih diktata Vjebe usmjerene na estetsku stranu rukopisa Usavravanje tehnike i logike itanja, usavravanje tehnike pisanja Uvoenje elemenata izraajnosti u itanje Vjebe usavravanja estetske strane rukopisa

Prianje i pisanje na osnovu jedne i niza slika i datih rijei

Medijska kultura (po izboru uitelja/ce: animirani - crtani i kratki filmovi sa porukom

II PODRUJE :JEZIK

ODGOJNO - OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI

SPOZNAJNO PODRUJEAFEKTIVNO PODRUJEPSIHOMOTORIKO PODRUJE

ZNANJAVjetine i sposobnostiStavovi, vrijednostiInteresiPSIHOMOTORIKE

- glasovi i slova;

- rijei i znaenje rijei; /glasovi-slova su u rijeima/

- reenice su sastavljene od rijei;

- ta izraavamo reenicama?

-misli

-osjeanja

- kako to inimo?

- izgovara pravilno glasove i rijei

- osjea razliku izmeu svakodnevno upotrebljavanih rijei i biranih rijei i izraza

-veliko slovo na poetku reenice;

-pisanje vlastitih imena: kako piemo imena ljudi i gradova i sela;

- pisanje naziva praznika, blagdana;

-znaci interpunkcije dvotaka, zarez u nabrajanju i taka na kraju reenice;

-Zna napisati pisana slova latinice pravilno ih povezuje u rijei ma bez obzira na poziciju u strukturi rijei- pisanje ispravnih reenica (u formalno gramatikom smislu);

- uspostavlajnje logikog i gramatiki ispravnog slijeda u nonsensnim iskazima;

- pravilna artikulacija svih glasova;

- sposobnost izraavanja kratkim, jasnim, smislenim reenicama;

- razlikuje reenicu kao jedinstvenu misaonu cjelinu u pisanoj formi;

- upotreba velikog slova na poetku reenice i u pisanju vlastitih imena ljudi i u pisanju imena gradova i sela

- interpunkcijski znaci: dvotaka, zarez u nabrajanju i taka na kraju reenice.-jezik kojim govorim kod kue i u koli ima svoju ljepotu;

-treba poznavati svoj maternji jezik;

-vano je znati

pravilno govoriti;

-vano je vjebati pravilnu upotrebu rijei;

- jezik kojim govorim je jezik moga zaviaja;

- pravilan govor je vaan za meusobno razumijevanje i komunikaciju;

-razvijane kulture govora kao dio ope kulture;

- vano je da biramo rijei u skladu sa situacijom;

- osjeaj za tanost urednost;

- vani su svi segmenti napisanog sadraja pravilnost tanost estetska strana.- interes prema elementarnim znanjima o maternjem jeziku i njegovim normama;

- prema jeziku zaviaja i prema standardnom knjievnom jeziku;

- potreba i interes da govori pravilno u svim situacijama i razvijanje potrebe da slua, uje i osjeti ljepotu rijei u maternjem jeziku;

- govor prilagoavamo

sagovorniku i situacionom kontekstu;

- interes i elja prema postignuu u skladu s mogunostima

- ostvariti postignue u skladu s programskim zahtjevima.- vaan je formalno pojavni izgled pisanog rada, usklaenost misli, aktivnosti pisanja i sadraj;

- svako je slovo vano za znaenje rijei;

- rrazlikovanje glasova, umova i tonova;

- pravilno disanje i izgovor;

- analiza i sinteza izgovorenog;

- usavravanje tehnike pisanja i dalji rad na estetskoj strani rukopisa;

- pravilno opaanje i razumijevanje napisanog.

JEZIK:PROGRAMSKI SADRAJI

U ovom su podruju sljedee cjeline:

Rjenik

Gramatika / slovnica

Pravogovor (ortoepija )

Pravopis ( ortografija )

U ovim se cjelinama nalaze sljedei sadraji :

Reenica rije - slog;

Pisana slova latininog pisma

pravilno pisanje pojedinanih slova povezivanje slova u strukturu rijei razumijevanje napisanog;

Upotreba dvotake i zareza u nabrajanju;

Veliko poetno slovo na poetku i taka na kraju reenice;

Veliko poetno slovo u pisanju vlastitih imena ljudi;

Veliko slovo u pisanju imena gradova i sela;

Pisanje naziva praznika;

Skupovi je/ije u uestalim rijeima;

Glasovi - slova , d, , h u izgovorenim, napisanim rijeima.

III PODRUJE: ITANJE I INTERPRETIRANJE KNJIEVNOG TEKSTAODGOJNO - OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI

SPOZNAJNO PODRUJEAFEKTIVNO PODRUJEPSIHOMOTORIKO PODRUJE

ZNANJAVjetine i sposobnostiStavovi, vrijednostiInteresiPSIHOMOTORIKE

- pravilno ita

rijei reenice

krai tekst

- unosi elemente izraajnosti u itanje iskaza, naglaava neke rijei, pravi pauze tamo gdje je potrebno

- razlikuje priu, pjesmu, igrokaz

- zna ta je basna

- zna o emu se u tekstu govori

- zapaa i razumije osnovne misli teksta bilo da su piev stav ili stav lica

- zna kazati nekoliko reenica o prii

- zna ta je u prii na poetku, kako se pria razvijala i ta je na kraju

- uoava likove u prii

- razlikuje govor lica i piev govor- uoavanje dijela i cjeline prie

- sposobnost uoavanja pojedinosti u tekstu i imenovanja tih pojedinosti

- otkrivanje znaenja teksta

- uoavanje mnogoznanosti pjesnikog jezika

- sposobnost doivljavanja ljepote i dinaminosti teksta

- izraavanje doivljaja rijeima

- samostalna komunikacija s knjigom

- uoavanje ljepote pjesnikog jezika impresija i izraz

- razumijevanje znaenje i pouke basne

- poinje razlikovati dobro i loe u sadrajima medijske kulture -doivljavanje radosti u samostalnom druenju s tekstom

- stvaralatvo kao ishod druenja s tekstom

- vrijedno je sve ono to ima linu dimenziju

- mislim, osjeam, stvaram

- slobodna ,lina

komunikacija je kvalitetna komunikacija

- izraavanje doivljaja na svoj originalan nain:

rijeju, pokretom, muzikom, zvukom, tiinom

- itam da bih bolje pisao, piem da bih itao bolje i izraajnije

- znanje je u funkciji kvalitetnijeg i punijeg ivota, ivota sa smislom - ispoljava interes prema lijepom kazivanju

- voli prie, pjesme igrokaze

- prema potrebi razumijevanju drugog

- prema traganju i otkriu

- interesa prema sadrajima knjievnosti i medijske kulture

- potreba da sazna vie o ivotu, o sebi,okolini u kojoj ivi i da sudjeluje u aktivnostima koje e poboljati kvalitet ivota (da prepozna ljepotu u umjetnikom djelu, u cvijetu, u uboru vode, ljudskom ponaanju, te da taj senzibilitet ispoljava u svakodnevnom ivotu i stvaralatvu

- zanimanje za razliitost u stavu, ponaanju uvjerenju

- biti tolerantan radi usmjerenosti prema zajednikim civilizacijskim ciljevima- pjesnika slika zvuk, pokret verbalni izraz

- vidjeti, uti dodirnuti osjetiti zamisliti izrazi rijeima

- prostor

- zvuk

- pokret

- boja

- igra

- rije

(kombinacija radi punoe doivljaja)

- Uivljavanje u situaciju, preuzimanje uloge lika, igranje uloga, izraavanje glumom

- predstavljanje situacija i osjeanja neverbalnim znacima (pantomima)

- poticanje dramske darovitosti

itanje i interpretacija knjievnog teksta / Programski sadraji /

Razumijevanje i doivljavanje proznog knjievnog teksta

- o emu, ili o kome se govori u tekstu

- slijed dogaaja

- glavni dogaaj

- odreivanje glavnog, najuzbudljivijeg, najljepeg dijela prie (zapaanje, dojmovi)- osobine likova (prepoznavanje i zauzimanje stava prema liku )Pjesma: Uoavanje i doivljavanje osnovnog raspoloenja u pjesmi

Dramski tekst (igrokaz): pozorite-kazalite, gledalite, publika-gledatelji, pozornica, glumciMedijska kultura

Crtani i lutkarski film

Televizijske emisije

kolska biblioteka

Knjievnoteorijski pojmovi :

(Orijentacione naznake obima i dubine)

Pria pjesma (prepoznavanje u toku rada i interpretacije na nastavnim satima)

U priama itamo o dogaajima i doivljajima, o ivotinjama, pisci mataju i piu prie. Priu moemo

prepriati. Moemo ilustrirati proitano. Iz prie uimo o ivotu). U prii najee nema natprirodnih bia i udesnih dogaanja .Pria ima sadraj.

Pria je ispriana odreenim redom: ima poetak, glavni dio i kraj.

Lik u prii i basni

Postoje glavni i sporedni likovi; O glavnom se liku najvie govori; Pria u nama izaziva osjeanja.itajui priu mi doivljavamo radost tugu, bude nam lijepo, ugodno ili neugodno. Doivljaj moemo izraziti rijeima, pokretom, crteom, slikom, zvukom.

Bajka je pria o udesnim, nestvarnim dogaajima i likovima. Razlikovati bajku od basne.

Basna je kratka pria u kojoj su glavni likovi ivotinje, a ponekad i biljke i predmeti. Basna ima sadraj i

pouku.Pjesma : Pjesmu itamo, uimo napamet recitujemo. I pjesma u nama izaziva razliita osjeanja .

Pjesmu ne prepriavamo. Igrokaz : U igrokazu likovi razgovaraju na pozornici. Glumci predstavljaju likove igrom na pozornici

prikazuju tekst. Prava pozornica postoji u pozoritu.

Gledalite, pozornica, publika-gledatelji (objanjenja u kontekstu dramske radnje i realizacije dramskog teksta).Medijska kultura (primarno u funkciji odgojnog djelovanja i edukacije za selektivan pristup sadrajima)

Crtani i lutkarski film ( crte ili lutka u funkciji prianja prie; oivljavanje neivog )

Televizijske emisije

- poreenje izraajnih mogunosti: film ima pokretnu sliku, rije, zvuk, muziku

- televizija je mona jer moe pratiti i prenositi deavanja u momentu kada se zbivaju, moe emitovati razliite vrste programa.

kolska biblioteka ima nezamjenjivo bogatstvo knjiga, u njima je znanje i odgovori na ono to ne znamo.

Knjievni tekstovi

Ahmet Hromadi:Medeni

Enisa Osmanevi-uri:Za sretan put po dukat ut

Ivica Vanja Rori:Bubamara

Bisera Alikadi: tipaljke

Velimir Miloevi: Nebeska crtanka

imo Ei:Zato volim svoju baku

Narodna pria:Vrana i vr s vodom

Grigor Vitez:Zalazak sunca

Branko opi:Lijin oglas

Jadranka uni:Straan pas

Narodna basna:Lisica i roda

Kasim Derakovi:Tee rijeka

Stanislav Femeni:Suza

Mirsad Beirbai:Naunice od treanja

Bajke(po izboru)

Tekstovi za zajedniko itanje, analizu i kao poticaj literarnom i drugim vidovima stvaralatva, a u funkciji pripreme za samostalno itanje:Branko opi:

Jeeva kuica

Sunana krinjari:Duan kod svrake

Zehra Hubijar:Medin roendan

IV PODRUJE: KULTURA IZRAAVANJAODGOJNO - OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI

SPOZNAJNO PODRUJEAFEKTIVNO PODRUJEPSIHOMOTORIKO PODRUJE

ZNANJAVjetine i sposobnostiStavovi, vrijednostiInteresiPSIHOMOTORIKE

- pria moe biti predstavljeni nizom slika ili jednom slikom

- sadraj predstavljen nizom slika ili jednom slikom moemo ispriati rijeima- pria ima smislen sadraj koji je rezultat verbalizacije sadraja slika

- uoava da pria ima poetak glavni dio i kraj prie

- priu itamo iprepriavamo (po detaljnim pitanjima )- zna odabrati

gledite koje je u skladu s njegovim stavom

- slui se uspjeno govorom u objanjenju situacije, predmeta, radnje, pojave- uoava da su reenice meusobno povezuje smislom

- uspostavlja logiku vezu u prianju (poetak, glavni dio, kraj)

- koristi u reprodukciji rijei koje nisu u tekstu

pokazuje originalnost u izboru rijei- sposobnost zamiljanja i vienja pjesnikih slika

- sposobnost izraavanja pravilnim, jasnim i skladnim reenicama

- pretvaranje vienog i doivljenog u rijei

- uoavanje uzroka i posljedice

- moi e pravilno lijepo i precizno izraziti misli- zapaziti

- odabrati bitno- utvrditi slijed

- izraziti

- moe ispriati priu kao slijed dogaaja uz pomo nastavnika- spontano izraavanje, a ne izraavanje po diktatu

- itanje obogauje rjenik, matu i pomae u boljem izraavanju misli i osjeanja

- spontanost samostalnost i sloboda u izraavanju kao kvalitet linog pristupa i kao pretpostavka literarnom stvaralatvu

- govorim kako osjeam

- znam ta bi moglo izgledati bolje i ja to mogu poboljati- interes i potreba za izraavanje govorom

- razvoj italakih interesa i italake kulture

- prema senzibilitetu kazivanja i imaginaciji kao poticaju stvaralakim vidovima izraavanja

- prema prvim pokuajima literarnog izraavanja i stvaranja reenicom stihom bojom- igra, aktivnost i gvorni izraz

- prenoenje igre sa senzorno-motornog na verbalni,odnosno imaginativni plan

- podvrgavanje govora zahtjevima igre, nonsensnim transformacijama- literarno stvaralavo

- prianje na osnovu jedne i niza slika

- opisujem na osnovu dodira - opisivanje na osnovu zvunih efekata

- govor igrom i kroz igru

- prikazivanje stanja i situacija pokretom

- snalaenje u verbalnim igrama

- adekvatna i brza reakcija na pitalicu, zagonetku

- zamisliti

- vidjeti

- uti

- osjetiti- izraziti

Programski sadraji

Vjebe usmenoga izraavanjaVjebe pismenoga izraavanja

Situacioni i telefonski razgovor

Prianje

Prianje dogaaja predstavljenog nizom slika

Prianje dogaaja predstavljenog nizom slika (odgovori na pitanja koja se odnose na sadraj niza slika)

Prianje sa stanovita linog sudjelovanja

(Ja sam u prii)Dopunjavanje reenica uzetih iz prie

Prepriavanje

Prepriavanje teksta na osnovu detaljnih pitanjaOdgovori na pitanja

Opisivanje poznatih sadraja

Opis predmeta ( doivljavanje svim osjetilima i izraavanje doivljaja rijeimaPisanje reenica o dragom predmetu

estitka

Kako estitati praznik ?Pisanje estitke

Kako estitati roendan, praznik ?

(igranje uloga ,ponaanje, utivost u obraanju, uvaavanje razliitosti, potivanje drugog )Pravimo i piemo estitku

Razglednica i pismoPisanje razglednice i pisma

Znamo pisana slova piemo prvo malo pismo

Tematika: Neposredno i posredno dati sadraji (dogaaji i doivljaji, knjievnost, sadraji mate ).Oekivani rezultati (ishodi uenja)

Uenik e posjedovati kvalitete odreene odgojno-obrazovnim ciljevima za svako pojedino podruje.Realizacija programskih sadraja nastavnog predmeta u cjelini treba rezultirati sljedeim ishodima :

- Uenik e poznavati prvo pismo latinicu, itae pravilno tekstove koji su njemu primjereni i brzinom koja odgovara obinom svakodnevnom usmenom govoru;

- Uenik e razumjeti sadraj proitanog: moi e ispriati sadraj proitanog samostalno, ili uz neznatnu nastavnikovu pomo;

- Poznavae pisana slova latinice (moi e napisati slova, povezivati pravilno u strukture rijei i reenica);

- Moi e odrediti poetak i kraj reenice na usmenoj i pisanoj razini;

- Moi e na kraju drugog razreda samostalno prepisati tekst obima 15-20 rijei (do 4 rijei u reenici) ili napisati rijei, reenice, tekstu formi diktata (objanjenog i diktata s komentarom, stvaralakog diktata, izbornog diktata);

- Uvaavae pravopisne zahtjeve o pisanju velikog slova na poetku reenice, u pisanju vlastitih imena ljudi. Pisanje imena gradova i sela treba zasnivati na prepoznatljivim imenima u pojedinim sredinama (kriterij blizine i poznatosti);

- Moi e procijeniti ta je posebno vano u tekstu, a ta manje vano i kazati razloge za takav stav, uoiti uzrok i posljedicu;

- Prepoznavae uspjeno glavne i sporedne likove i njihove osobine, imenovae te osobine na razini dobrog i loeg, prihvatljivog-neprihvatljivog, poeljnog-nepoeljnog ponaanja;

- Uoavanje karakteristika likova pomoi e ueniku u uoavanju poeljnih i nepoeljnih vidova ponaanja ljudi u njegovom okruenju, a razvijanje opreza u komunikaciji je mjera prevencije eventualnih negativnih iskustava;- Zna razgovarati s drugom osobom ili osobama direktno ili telefonom uz uvaavanje pravila lijepog ponaanja;

- Moe ispriati priu predstavljenu nizom slika ili jednom slikom (kao obian slijed dogaaja);

- Moe prepriati tekst pomou detaljnih pitanja;

- Moe precizno odgovoriti na postavljena pitanja i tako prepriati tekst;

- Moe tano prenijeti informaciju;- Moe napisati pisanim slovima rijei i reenice napisane tampanim slovima;

- Moe prepriati priu u pisanoj formi ( po nizu slika, jednoj slici, po detaljnim pitanjima );

- Zna napisati estitku-poruku, sadraj razglednice,.kratko pismo-poruku na osnovu datog primjra.- Posjedovae svijest o tetnosti djelovanja sadraja TV ekrana, nee mnogo vremena provoditi pred TV ekranom, posjedovae informacije o tetnosti pretjerane identifikacije s likovima iz crtanog filma, odnosno TV likovima kako bi se izbjegle eventualne nezgode;

- Moi e usredsrediti panju na sadraj ili aktivnost;

- Znatno e napredovati u sposobnosti praenja i sluanja tueg govora;

- Potpunije e razumijevati znaaj kulture itanja i rado e itati, ispoljavae ekspresivnu kreativnost u govoru i pisanju.

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENEUvaavajui nivo postignua svakog pojedinog uenika, u drugom razredu treba dalje raditi na ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva posredstvom novih programskih sadraja.

Nastavno podruje poetnog itanja i pisanja podrazumjeva sljedee aspekte:

U itanju:

*Tehniku itanja (samo one segmente koji su usklaeni s uenikim mogunostima)

*Razumijevanje proitanog sadraja (u skladu s kognitivnim, konatativnim, emocionalnim i drugim osobinama linosti djeteta )

Jo uvijek je u prvom planu p r a v i l n o s t itanja i razumijevanje. Brzina itanja ovisi od brzine razumijevanja. Postepeno navikavati uenike na itanje u sebi i kombinovati te vjebe s vjebama glasnog itanja.

itati s razumijevanjem znai: razumjeti rijei, izraze i reenice, sadraj teksta, uoiti likove i njihove osobine (na osnovu njihovih postupaka), moi reprodukovati, ispriati sutinu proitanog, odnosno uoiti besmislenost u nonsensnom sadraju i moi uspostaviti logiki slijed rijei i reenica.

Od poetka prvog polugodita treba, paralelno s ostalim programskim zahtjevima, u kontinuitetu realizirati predvjebe za pisanje. tampana slova su jednostavnija, ne povezujemo ih. Pisana slova imaju sloeniju grafiku strukturu i mnogo specifinosti u povezivanju. Vjebe itanja i predvjebe za pisanje idu paralelno.

Pretpostavljamo da e uenici na kraju prvog polugodita drugog razreda itati korektno (pravilno i s razumijevanjem ). Razlike e biti uoljive od uenika do uenika .

To je sasvim u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vjetina tokom razreda.

U pisanju:

* Usvajanje pisanih slova latininog pisma: razlikovanje grafike strukture pojedinih slova, mogunost pisanja i pravilnog povezivanja slova u strukture rijei.

Manje zanimljive sadraje, pomalo i apstraktnije, pribliiemo uenicima pomou elemenata igre, igre sa svrhom, povezivanjem tih sadraja sa sadrajima drugih nastavnih predmeta i sa iskustvenim elementima. U igri kao ugodnom situacionom kontekstu mogue je ostvariti uspjenu komunikaciju, a i istovremeno motivirati uenike da prezentiraju ideje, stavove i ispolje kreativne crte. Nastavnik je samo posrednik koji dobro razumije sve aspekte organizacije i realizacije sadraja nastavnih programa.

Nastavno podruje J e z i k ima ove jezikoslovne sadraje :

* R j e n i k

* G r a m a t i k a

* P r a v o g o v o r ( ortoepija)

* P r a v o p i s ( ortografija)

Ove sadraje dijete usvaja na sadrajima drugih podruja nastave maternjeg jezika, pa i sadrajima drugih nastavnih predmeta. Jo uvijek uenici nisu spremni za usvajanje apstraktnih sadraja, pa i elementarne pojmove treba zasnivati na komunikaciji, situacionom govornom kontekstu, komunikacijskim tekstovima i zadrati se na razini prepoznavanja jezinih sadraja.

Raznovrsnim vjebama koje mogu imati identinu polaznu osnovu (sliku, tekst, reenice, govornu situaciju, film), ali razliito usmjerenje: jezino, stilsko, gramatiko, raditi dalje na poboljanju kvaliteta govora. Jo uvijek ima vremena za ublaavanje ili otklanjanje eventualnih tekoa u govoru itanju i pisanju.

Sadraji gramatike su apstraktnog karaktera i kao takvi daleki razumijevanju ueniku drugog razreda, s obzirom na konkretnost kao osnovno obiljeje njegovog miljenja.

Uz to, dijete jo uvijek ima problema s itanjem. To e biti tako sve do trenutka kada proces itanja postane automatiziran.

Knjievnost kao podruje u nastavnom predmetu ima umjetnike i knjievnoznanstvene aspekte. U razrednoj je nastavi teite na umjetnikoj, doivljajnoj komponenti. Ovo je podruje u funkciji usavravanja tehnike itanja, razumijevanja sadraja i ostalih segmenata, a u skladu sa zahtjevima programa. Ne treba zaboraviti da stupanj razvijenosti pamenja, miljenja, emocionalna zrelost, kao i stupanj lingvistikog razvoja utiu na percepciju i recepciju knjievnog djela .

A knjievno djelo ukupnim bogatstvom i ljepotom djeluje poticajno na sve navedene aspekte, posebno na rjenik, jezike i kulturoloke aspekte, senzibilitet i doivljajno spoznajni intenzitet u procesu komunikacije s knjievnim tekstom.

Knjievnoznanstvene aspekte ine osnovni pojmovi o sadraju teksta, dogaaju ili dogaajima, toku dogaaja, likovima i njihovim osobinama. Nastavnikovo posredovanje je jo uvijek veoma vano u uspostavljanju komunikacije s tekstom. Pri izboru tekstova uvaavani su ovi kriteriji:

p s i h o l o k i kriterij (primjerenost teksta receptivnim mogunostima uenika

drugog razreda )

e s t e t s k i kriterij (umjetnika vrijednost teksta )

e t i k i kriterij ( afirmacija sistema vrijednosti koji je neprolazan)

n a c i o n a l n i kriterij i zastupljenost bonjake, hrvatske,srpske knjievnosti i

knjievnih djela pisaca izvan Bosne i Hercegovine.

g n o s e o l o k i kriterij (koliko knjievni tekstovi slue kao osnova znanjima o

jeziku i knjievnosti i ivotu )

*T e m a t s k a i a n r o v s k a raznovrsnost

U drugom razredu jo uvijek ne uvodimo lektiru u klasinom smislu. Ukupne napore treba usmjeriti na itanje u razredu, na korekcije i uvoenje uenika u pravilno itanje. Posebni (kratki, smisleni, zanimljivi tekstovi sa zadacima koji su primjereni uenicima ) mogu biti u funkciji osamostaljivanja uenika u druenju s tekstom.

Tekst postoji samo u komunikaciji s itaocem. Zamislimo umjetniku sliku koju niko nee vidjeti. Samo oko posmatraevo moe unijeti ivot u sve segmente likovnog izraza . Optika slika e izazvati sve ono to je potrebno za doivljaj umjetnine: asocijacije, refleksije, predvianja, zakljuivanja, skale preferencija vrijednosti. Slino je i sa tekstom. To je samo mnotvo slovnih znakova do onog trenutka kada ita stupa u dijalog, podari smisao tekstu i na odreen nain dovrava zapoeto kazivanje. A to niko na zna bolje od djeteta. Matom i svjeinom misli i osjeanja dijete stvara novi svijet postavlja nova pitanja, raste i ui. ini se da jo jedino dijete ima duu.

Knjiga koju niko ne ita i ne postoji. Ako ne naui da pravilno ita ne moe u itanju uivati. Duga je staza kojom treba s uenicima prei kako bi svako u njemu dostupnom trenutku i obimu shvatio smisao reenog. Ali, i to je shvatanje strogo individualno. Tu individualnost treba potovati, kako s obzirom na potrebno vrijeme, tako i s obzirom na mogunost izraavanja smisla proitanog. Tek kad uenici savladaju tehniku itanja, kad se ne boje susreta s knjigom, kad znaju ta itaju uvodimo i lektiru. Pretpostavljamo da e to biti mogue u treem razredu. Ali, to treba vidjeti nakon analize ukupnih postignua i evaluacije rada u prvom i drugom razredu.

Sadraje medijske kulture treba posmatrati u kontekstu sadraja drugih podruja nastave maternjeg jezika i sadraja drugih nastavnih predmeta i u kontekstu ivota. Imaju funkciju pravovremenog preveniranja negativnog djelovanja sadraja malih i velikih ekrana i postepenog osposobljavanja uenika za selektivan pristup sadrajima filma i televizije. Posebno je vano uenicima objasniti da ono to je mogue u crtanom filmu nije mogue i u ivotu ( da kiobran moe zamijeniti padobran i da je mogue pomou kiobrana spustiti se s balkona, ili da lik umire, pa oivljava ). Nije naglasak na pojmovima i njihovom definiranju, nego na razumijevanju komunikacije i poruke, odnosno snalaenju u toj komunikaciji.

Sadraji kulture usmenog i pismenog izraavanja su u funkciji razvoja jezikih sposobnosti, kulture komunikacije na usmenoj i pisanoj razini. Ovi su sadraji i u sadrajima svih drugih posdruja. Valja znati da vjebama pismenog izraavanja uvijek prethodi vjeba usmenog izraavanja. Samo kod uvoenja u situacioni razgovor i upoznavanju pravila telefonskog razgovora ostajemo na razini usmene komunikacije.

Treba koristiti one oblike pismenih vjebi koji su primjereni uenicima drugog razreda; prepisivanje rijei, reenica, kraeg teksta, odgovore na pitanja, dopunjavanje reenica, sastavljanje reenica prema slici, pisati estitku, razglednicu pismo. Radi uvjebavanja tehnike pisanja, praenja i provjeravanje nivoa postignua u gramatici i pravopisu koristiti diktate (diktat s komentarom, izborni diktat, diktat s predusretanjem pogreaka, objanjeni diktat, izborni, stvaralake diktate). Metodiki dobro osmiljenom primjenom diktata u drugom je razredu mogue razvijati panju, sposobnost pamenja, samostalnost i istrajnost u radu.

Ukupan broj nastavnih sati ovog nastavnog predmeta podijelili smo po pojedinim podrujima u skladu s postavljenim ciljevima i obimom programskih zahtjeva. Ta je podjela samo jedan od parametara u procjeni vremena potrebnog za usvajanje sadraja odreenog podruja. Sadraji svih podruja ine cjelinu spoznaje o jeziku, knjievnim djelima, zakonitostima u jeziku. Mogue ih je izuavati u meusobnoj povezanosti, kao i u znaajnoj povezanosti sa sadrajima drugih nastavnih predmeta.

Ovaj je program globalni okvir na razini Federacije Bosne i Hercegovine. kola ima obavezu da, u skladu s karakteristikama lokalne zajednice, preuzme ulogu kreatora ukupnog nastavnog procesa, ali i da obezbijedi kontinuitet pamenja datuma i dogaaja i imena pojedinaca koji se dio tog kontinuiteta . Kriterij blizine i z a v i a j n o s t i je u kompetenciji kole i lokalne zajednice. Evo primjera mogue raspodjele nastavnih sati:

Engleski jezikNastavni plan i program za engleski jezik u drugom razredu devetogodinje osnovne kole

Ciljevi

Cilj uenja engleskoga jezika je osposobljavanje uenika za aktivno i pozitivno ivljenje u savremenom svijetu i adekvatno reagiranje na zahtijeve i izazove koji se neprestano mijenjaju. Uenjem se istovremeno prua pomo roditeljima i drutvu u cjelini u obrazovanju i odgoju djece.Uvoenje nastave engleskog jezika kao obaveznog predmeta u prvom i drugom razredu devetogodinje osnovne kole pospjeuje elementarno upoznavanje razliitih kultura u zemljama engleskog govornog podruja, priprema uenike za cjelovito kvalitetnije obrazovanje i rano uspjeno ukljuivanje u svjetsku kolsku odnosno akademsku zajednicu.

Opi ciljevi i zadaci nastave engleskoga jezika su:- Razvijati jezine kompetencije kod uenika;

- Upoznati kulturu naroda iji se jezik izuava i pozitivan stav prema razliitostima;

- Razviti motivaciju za uenje jezika i zadovoljstvo u uenju;

- Razviti samopouzdanje i samopotovanje;

- Razviti i poduprijeti radoznalosti, samostalnosti i kreativnosti;

- Razviti sposobnost sluanja, panje i praenja logikog smisla;

- Razviti i poduprijeti kontinuitet u uenju jezika kao temeljno naelo.

Oekivani ishodi uenjaNavedeni oekivani ishodi predstavljaju globalnu viziju postignua i ne sprjeavaju druge pozitivne ishode koje nastavnici svojim kreativnim radom mogu ostvariti:

- Njegovanje i dalje poticanje elje i ljubavi prema uenju engleskoga jezika;

- Razumijevanje planiranih primjerenih sadraja na engleskom jeziku;

- Prihvaanje logikog pristupa upotrebi nauenoga;

- Izraavanje slobode i samostalnosti u govoru i izravnom reagovanju;

- itanje rijei pojedinano povezano s konkretnim pojmovima;

- itanje jednostavnih reenica;

- Prepisivanje, kratki pismeni odgovori, popuna slova i rijei.

II razred devetogodinje osnovne kole 1 as sedmino - 35 asova godinje

Programski sadraji

1. Tematika

pozdravi, sa proirenim vokabularom u odnosu na 1. razred,

brojevi do 20, po mogunosti i vie,

boje, nastavak uenja iz 1. razreda,

igrake, nastavak uenja iz 1. razreda,

pojedine domae i divlje ivotinje, nastavak uenja iz 1. razreda,

dijelovi tijela, odjea, obua i dr. , nastavak uenja iz 1. razreda,

stvari vezane za ivot u koli, hranu, nastavak uenja iz 1. razreda,

porodini dom, nastavak uenja iz 1. razreda.

2. Funkcije i vjetine

usmene i djelimino pismene kompetencije u okviru zacrtanih ciljeva,

uslovnih jezinih vjetina govora, sluanja, itanja i pisanja,

Rad na vjebanju pisanja nauenih rijei.

3. Gramatika

Elementarna gramatika podruja za dati nivo ukomponovana u limitirani vokabular:

Present simple Tense, na neto viem nivou u odnosu na 1. razred,

Present continuous Tense, na neto viem nivou u odnosu na 1. razred,

Izrazi have/has got u funkciji posjedovanja neega, proirena vjebanja u skladu sa novousvojenim vokabularom.

4. Vokabular

Koristi se paljivo uravnoteen vokabular sa tematikom odnosno potrebama uenika u ranoj fazi uenja jezika koji obuhvata ivot u porodici, koli i u irem ivotnom okruenju. Uenje dovoditi u korelaciju sa drugim predmetima koji uenici imaju u drugom razredu osnovne kole u svim situacijama kad je to izvodljivo, kao to su likovna kultura, muzika kultura, b/h/s jezik, matematika, moja okolina, vjeronauka odnosno kultura religije. U vrijeme obiljeavanja vjerskih praznika svih vjerskih zajednica u BiH za koje nema prikladnog gradiva u odabranom udbeniku nastavnici , shodno vlastitoj procjeni, mogu ponuditi uenicima nastavne listove handouts sa pripremljenim nazivima praznika i adekvatnim dodatnim kulturolokim sadrajima.

Treba imati u vidu da uenici ne gube motivaciju uenja stranog jezika zbog uvoenja novih dodatnih sadraja.

UPUTSVO ZA REALIZACIJU PROGRAMSKIH SADRAJA ENGLESKOG JEZIKA U PRVOM I DRUGOM RAZREDU OSNOVNE KOLE

Nastavnici su duni voditi rauna o ivotnoj dobi uenika, drutvenom ambijentu i nainu organiziranja kolovanja djece . Izvoditi nastavu na nain da u nastavnom procesu uenici usvajaju nova znanja kroz spontano meusobno povezane vjetina govora, sluanja, itanja i pisanja na prikladnim nivoima sloenosti.Didaktiko-metodoloki pristup izvoenja nastave stranog jezika

Nastavnici su obavezni primjenjivati elementarne ope preporuke i savjete koji su objavljeni u Nastavnom planu i programu za engleski jezik u treem razredu devetogodinje osnovne kole.Nastavnici trebaju obilato koristiti dragocjena audiovizuelna pomagala i prirunike sa preporuenim didaktiko-metodolokim pristupom koji ine sastavni dio planirane udbenike literature.

Preporuke nastavnicima

U nastavnom procesu obratiti panju na slijedee aktivnosti:

- Uiti jezike vjetine, a ne o jeziku;

- Njegovati razvoj pozitivnog, razigranog stava prema uenju jezika;

- Poticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava;

- Poticati radoznalosti i kreativnost; njegovati razumijevanje i logiko pamenje;

- Poticati temeljitost, predanost i preciznost u uenju jezika;

- Njegovati samostalnost u govoru i vlastitom reproduciranju nauenog, primjereno dobi; - Kroz igru, pjesmu i ples uiniti da uenje engleskoga jezika bude zabava i zadovoljstvo;

- Postupno i odmjereno prelaziti ka itanju i pisanju najjednostavnijih rijei i reenica.

Koristiti savremenu udbeniku literaturu u skladu sa stavovima i odlukama Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona odnosno Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke Sarajevo. Nastavnici takoe trebaju konsultirati i eventualno koristiti po vlastitom izboru raspoloivu literaturu objavljenu u publikaciji Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine pod nazivom Katalog odobrenih udbenika i nastavnih sredstava u Bosni i Hercegovini, za osnovne kole, gimnazije, srednje tehnike i strune kole, za kolsku 2006./2007. godinu.

Izbor nastavnog osoblja

Nastavnicima se povjerava profesionalno-izazovna, odgovorna i plemenita dunost izvoenja nastave engleskog jezika za uenike najmlaeg uzrasta koji se ukljuuju u redovno kolovanje. U kolama koje imaju iri izbor nastavnog kadra, poeljno je da se nastava povjeri mlaim nastavnicima koji posjeduju univerzitetsku diplomu i ele raditi sa najmlaom uenikom populacijom.

Njemaki jezikUloga i znaaj nastave njemakog jezika u osnovnoj koli

U toku cjelokupnog procesa uenja, i u okviru nastave stranih jezika, posebno je neophodno razvijanje svijesti o potrebi poznavanja stranih jezika. Bosna i Hercegovina se ve godinama ukljuuje u evropske integracijske procese i nije daleko dan kad e postati punopravni lan Evropske unije. Evropska unija je multietnika zajednica, iji su opstanak i prosperitet uslovljeni viejezinou. Rezultat takvih razmiljanja je i stav Vijea Evrope da svaki graanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika.

Bosna i Hercegovina je vijekovima bila upuena na Srednju Evropu. Nae privredne veze e, kao do sada i ubudue, prvenstveno biti upuene na ovaj dio Evrope, u kojem se intenzivno koristi njemaki jezik. Znanje njemokog jezika je neophodno kako za uspostavljanje privrednih, tako i meunarodnih kontakata,naunih istraivanja, informacija i komunikacija koje su nune u dananjem uurbanom svijetu globalnih, interkulturalnih i interdisciplinarnih dogaanja, te primjene savremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Uz navedene argumente, vezane kako za trite rada, tako i za uspostavljanje meunarodnih kontakata i komunikacija svake vrste, ne smije se zaboraviti ni kulturno-historijska veza nae zemlje sa zemljama njemakog govornog podruja. Svo ovo uenje njemakog jezika namee se kao imperativ u toku cjelokupnog osnovnokolskog obrazovanja sa poetkom u najranijoj dobi.

Cilj

Cilj uenja njemakog jezika je osposobljavanje uenika za komunikaciju na njemakom jeziku, u usmenom i pismenom obliku o temama iz svakodnevnog ivota.

Kroz nastavu stranog jezika kod uenika se razvija svijest o znaaju viejezinosti u savremenom svijetu, odnosno svijest o tome da uspjeno ovladavanje jezikim kompetencijama doprinosi afirmaciji linosti i njenom optimalnom razvoju.

Razvijajui pozitivan stav prema slinostima i razlikama u kulturama, kod uenika se razvija kosmopolitski stav, duh tolerancije, humanizma i internacionalizma.

Zadaci nastave njemakog jezika su:

razvijanje sve etiri jezike vjetine,

ovladavanje neophodnim leksikim, pravopisnim, fonetikim i gramatikim minimumom,

upoznavanje sa kulturom naroda iji se jezik izuava i razumijevanje i potivanje drugih kultura,

razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju,

razvijanje i podravanje kontinuiteta u uenju jezika,

razvijanje samopouzdanja i samopotivanja,

razvijanje samostalnosti i kreativnosti,

razvijanje sposobnosti sluanja, praenja i meusobnog uvaavanja,

osposobljavanje uenika za samostalno koritenje izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama uenja (nauiti kako uiti).

NJEMAKI JEZIKDRUGA GODINA UENJA, II RAZRED OSNOVNE KOLE (1 asa sedmino - 35 asova godinje)CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

Jezike vjetineOekivani rezultati/ishodi uenja

Sluanje i razumijevanje uenik prepoznaje glasove, naglasak, ritam i intonaciju u jeziku koji ui razumije ogranien broj rijei i izraza, kratke dijaloge o poznatim

temema, pjesmice

povezuje vizualne (slikovne) i zvune sadraje

uenik razumije kratak tekst iji je sadraj prethodno usmeno obraen

razumije i reaguje na odgovarajui nain na kratke usmene poruke, pri emu je potrebna znatna pomo (ponavljanje, pokazivanje i sl.)

itanje i razumijevanje razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova o poznatim sadrajima

pamenje grafijske slike rijei i izdvojenih reenica na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka

glasno itanje rijei i jednostavnih reenica koje su prethodno usmeno uvjebane

svladava reenine intonacije prema zvunom modelu

Govor pravilno artikulie glasove, naglaava rijei, potuje ritam i intonaciju reenice daje osnovne informacije o sebi i svom okruenju, sluei se pritom ogranienim brojem osnovnih rijei i zapamenih reeninih ema sa sagovornicima razmjenjuje nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom

Pisanje prepisuje, dopunjava i samostalno pie rijei i kratke reenice

nadopunjaje vrlo kratak tekst rijeima

uoavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora kod uestalih rijei

uoavanje osnovnih razlika izmeu ortografije maternjeg i njemakoga (pisanje imenica velikim slovom i dr.)

Znanje o jeziku Na ovom nivou uenja jezika uenik ne stie znanje o jeziku, nego prepozaje i pravilno upotrebljava osnovne jezike elemente.

PROGRAMSKI SADRAJITematske cjeline:

1. Abeceda

2. Igrake

3. Voe i povre

4. Jelo i pie

5. Praznici

6. Predmeti u uionici

Vjetine Aktivnosti Gramatika Vokabular

Uenici e znati:

-njemaku abecedu i slovkanje na njemakom

-nabrojati neke igrake, opisati ih i nabrojati neke igre

-nabrojati osnovne vrste voa i povra i rei ta oni vole

- nabrojati praznike

(estitanje, pjevanje odabranih pjesmica)

- imenovati nekih jela i pia; izraavanje linog stava, miljenja

- imenovati predmeta u uionici i nekih dijelova uionice

- brojati i pisati brojeve 0 20

- rei kome ta pripada

- rei gdje se ta nalazi

- izri neku naredbu

- rei kakvo je neto ili nekoSLUANJE I RAZUMIJEVANJE

Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagovati:

1) neverbalno, npr.:

- gestikulacijom predstaviti ono to su uli ili izvravanjem naredbi koje uju,

- bojenjem navedenih predmeta/osoba,

- slaganjem slika redoslijedom koji proizlazi iz teksta koji su uli,

- pokazivanjem na odreene ilustracije koje se odnose na rijei koje su uenici uli, odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji uju,

- bojenjem ilustracija koje se odnose na rijei koje su uenici uli.

2) verbalno, npr.:

- ponavljanjem odreenih rijei i kratkih reenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa kasetofona,

- davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona,

ITANJE I RAZUMIJEVANJE

Uenici e prepoznati jednu ili vie napisanih rijei ili kraih reenica i reagovati:

1) neverbalno, npr:

- gestikulisanjem, imitiranjem,

- bojenjem, crtanjem, izrezivanjem,

povezivanjem pisanih rijei i odgovarajuih

ilustracija,

2) verbalno, npr:

- dopunjavanjem izostavljenih slova ili rijei u tekstu,

- povezivanjem ponuenih rijei u

tekstuitd.

GOVOR

Uenici e:

- ponavljati rijei nastavnika ili rijei izgovorene sa kasetofona,

- pjevati,

- recitovati krae pjesmice,

- voditi krae dijaloge u parovima sa drugim uenicima ili sa nastavnikom, - glumiti itd.

-reproducirati kratke reenica s odgovarajuom reeninom intonacijom

-sudjelovati u kratkim dramatizacijama

PISANJE

Pisanje na ovom nivou nije prioritet. Uenici prvo preslikavaju rijei koje su prije toga usmeno usvojili, a potom postepeno usvajaju i pravilan nain njihovog pisanja kroz vjebe poput:

- popunjavanja slova

uenici trebaju popuniti izostavljena slova),

- rekonstruisanje rijei od ponuenih slova,

-pisanje estitki za praznike prema predloku

-povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u logiku cjelinu/slijed- takmienje u pisanju brojeva itd.Uenici e:

koristiti (ali nee

uiti o tome):

Imenice

- jednina nekih imenica sa odreenim i neodreenim lanom

- mnoina nekih imenica

lan:

-neodreeni i odreeni lanZamjenice

- Line u jednini i mnoini: ich, du

- Upitne: wer,

was, wie,

- Prisvojne:

mein, dein

Pokazna zamjenica dasPridjevi.:

Opisni pridjevi kao dio predikata

schnell, langsam..Glagole

- prezent

haben i sein u jednini

-uestali glagoli vezani uz tematska podruja u jednini presenta

-present modalnog glagola mgen

zapovjedni oblik glagola (2. lice jednine)Prilozi

neki prilozi: heute, morgen, hier, dort...

upitni prilozi: wie,wo.

Brojeve:

od 1 do 20

Negacija

nein, nicht

Reenice:

jednostavne izjavne reenice prema modelu:

* subjekt + predikat: Ich male.

* subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder.

* subjekt + predikat+ pridjev u slubi predikata/prilona oznaka: Die Rose ist rot./Die Rose ist hier.

kratke izjavne reenice s modalnim glagolom Ich mag Pizza..

jednostavne upitne reenice s upitnom rijeju Wer ist das? Wie heit dein Vater?Uenici euiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme npr. :AbecedaA, B, C, D, E, F, G, H,...

Slovkanje

Klaus= ka, el, a,u es

Igrake/Igre/Opisivanje

npr.: Das ist meinAuto. Mein

Auto ist schnell. Wir spielen Memory. itd.

Wo ist dein Teddy?

Odreivanje mjesta i poloaja

Hier. Dort. Er/Sie ist hier...

Wer ist dort?.

Wo ist der Lehrer?

Voe i povre

npr.: Banane, Bierne, Apfel, Tomaten,Paprika itd.

Ich mag Apfel.

Die Paprika ist gelb und rot.

Jelo i pie

Pizza, Suppe, Hamburger,Cola,Saft,Limo

Edin mag Hamburger.

Praznici

Bajram, Weihnachten, Neues Jahr

Frohe Weihnachten,

ein glckliches Neues Jahr

kolsko okruenje

Lehrer, Tafel, Bank, Fenster

Was ist das? Das ist ein Fenster.

MatematikaMATEMATIKA

Za II. razred devetogodinje osnovne kole

(3 asa sedmino)

PODRUJA UENJACILJEVIOEKIVANI REZULTATI /ISHODI UENJA

ZnanjeSticanje znanja :

itanje i pisanje brojeve do 20 i njihovo uporeivanje

upotreba simbola

predstavljanje prirodnih brojeva na brojevnoj pravoj i razumijevanje da postoje brojevi vei od 20

povezivanje broja i skupa

formiranje brojnog niza do 100

raunanje sa deseticama

usvajanje osnovnih mjera i mjernih jedinica

o znaaju praktine primjene mjerenja i procjene koliinskih odnosa

Uenici bi trebali znati:

koristiti matematiki jezik i simbole pri sabiranju i oduzimanju u skupu do 20

rjeavati matematike zadatke

sabirati i oduzimati u skupu brojeva do 20

sabirati i oduzimati desetice u skupu brojeva do 100

uoiti vezu izmeu sabiranja i oduzimanja i vriti provjeru jedne operacije pomou druge

prepoznati i imenovati jedinice za mjerenje

Sposobnosti i vjetineRazvijanje

kritikog miljenja

izvoenja i mjerenja, procjenjivanja i usporeivanja

sposobnosti logikog razmiljanja i zakljuivanja

prenoenja informacije putem individualnog i timskog rada

da uz pomo nastavnika procjenjuju, uporeuju i u jednostavnim situacijama donose zakljuke

koristiti kreativnost i matu za rjeavanje njima primjerenih problema

koristiti jednostavni matematiki jezik za saoptavanje ideja

Vrijednosti i stavoviRazvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova

prema sebi samom

prema drugima

prema okolini

prema uenju

pokazivati vie samopouzdanja i odgovornosti

potovati razliite stavove

prepoznati ulogu i znaaj matematike u svakodnevnom ivotu

NASTAVNE TEME

1. BROJEVI

1.1. Sabiranje i oduzimanje u skupu brojeva do 20- Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj desetici (Ponavljanje i produbljivanje znanja);- Izraunavanje zbirova od tri sabiraka;- Upotreba zagrada u sabiranju i u oduzimanju;- Sabiranje brojeva i oduzimanje brojeva u drugoj desetici (oblici kao: 10+4, 14-4, 13+4, 17-4, 10+10);

- Sabiranja i oduzimanja oblika: 6+4 = 10, 10 -4 (Ponavljanje i produbljivanje);

- Sabiranja kada su sabirci iz prve desetice, a zbir iz druge desetice i odgovarajue oduzimanja;

- Veza izmeu sabiranja i oduzimanja;- I slovo nekada uzimamo da je broj. Nepoznati broj;- Svojstva zbira: Nula kao sabirak. Pravilo zamjene mjesta sabiraka;- Svostva razlike: nula kao umanjitelj, umanjitelj jednak umanjeniku;- Rimski brojevi od I do X.

- Redni brojevi

1.2. Skup brojeva do 100

- Formiranje pojmova viekratnika broja 10;

- Brojevna linija (crta) : 0,10,20, 30, ...., 100;

- Uporeivanje viekratnika broja 10 u prvoj stotini;

- Sabiranje i oduzimanje viekratnika broja 10 u prvoj stotini;

- Formiranje pojmova ostalih brojeva prve stotine;- Niz brojeva: 0,1,2, 3, ... 99, 100. Brojanje (u oba smjera). Prethodnici I sljedbenici brojeva iz prve stotice;

- Brojevna linija (crta): 0-100;- Uporeivanje brojeva iz prve stotice . Znaci: =, ? , , .2. GEOMETRIJA

2.1. Predmeti oblika lopte, kocke, kvadra, valjka, piramide i kupe - Predmeti oblika valjka, lopte i kupe;

- Predmet oblika kocke, kvadra piramide (strane, bridovi, vrhovi);

- Povri-granice predmeta. Ravne i zakrivljene povri.

2.2. Povri (povrine) i linije ( crte)

- Linija (crta) kao granica povri (povrine);- Ravne i zakrivljene linije(crte). Take kao granice linije (crte);- Izlomljena linija (crta);

- Du kao dio izlomljene linije (crte). Uporeivanje dui;

- Pravougaonik, kvadrat i trougao kao zatvorene (proste) izlomljene linije;

- Granica kruga kao zatvorena zakrivljena linija (crta).

3. MJERENJE I MJERE- Mjerenje duine. Jedinice za duinu (metar);- Mjerenje mase. Jedinice za masu (kilogram); - Jedinice za tenost (litar);- Jedinice za vrijeme (sat, minuta);

- Jedinice za novac (konvertibilna marka, konvertibilni fening ).DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE

Za uspjeno savladavanje programskih sadraja u nastavi matematike drugog razreda devetogodinjeg osnovnog obrazovanja neophodno je napraviti uspjean spoj tradicionalnih i savremenih oblika i metoda rada. Pri tome je znaajno da se vodi rauna o spoznajnim mogunostima uenika, o sposobnosti shvatanja i razumijevanja matematikih zakonitosti, te o interesima i optimalnim igrovnim metodama kojima e se apstraktni pojmovi i injenice pribliiti uenikim spoznajnim mogunostima. Ravnopravno zastupiti tri pristupa: skupovni, brojevni i perceptivno-predodbeni (koritenje brojevnih slika) kod predstavljanja brojeva;

Pribliiti racionalizirani postupak tumaenja i objanjavanja broja (10+7 = 17 nije produkt sabiranja ve poimanje broja 17);

Primjena korelativnih odnosa meu predmetima;

Kroz pouavanje i uenje brojeva a naroito sabiranje i oduzimanje insistirati na razumijevanju a tek kasnije na zapamivanju;

Primjena didaktikog materijala s ciljem boljeg razumijevanja odreenih matematikih radnji;

Unutarpedmetna korelacija (povezivanje sadraja unutar predmeta);

Podsticanje kreativnosti istraivakog rada i insistiranje na ravnopravnom ueu djeaka i djevojica u fizikom i slikovnom materijalu;

Podsticanje samostalnog (individualnog) i timskog rada; Prikupljanje didaktikog materijala iz okoline i njegova primjena u adekvatnim situacijama;

Prikupljanje i ukazivanje na oblike i slike predmeta u blioj okolini bez obaveze crtanja pomenutih predmeta; Taktivnim (dodirnim) efektima razumijevanje pojma povri i njihovo perceptivno (vizualno) prepoznavanje predmeta i slika, da na taj nain razlikuju ravne i zakrivljene povri i linije;

Produbljivanje i proirivanje pojma brojeva do 20, te brojeva od 21 do 100.Pomenute programske zahtjeve realizirati kroz sva tri postupka: skupovni, brojevni i perceptivno-predodbeni.

Koritenjem brojevne linije omoguiti oiglednost nizanja i niza brojeva prve stotine;

Sabiranje i oduzimanje u skupu viekratnika broja 10 tumaiti analogno sabiranju u prvoj desetici; Mjerenju i mjeri pristupiti iskljuivo praktinim aktivnostima uenika (vaganjem, pretakanjem, koritenjem sata i novca).

Geometrijska tijela u prostoru nisu cilj ve sredstvo da uenici pouzdanije modeliraju skupove, kao i osnov za formiranje pojmova brojeva.

SADRAJIZNANJESPOSOBNOSTIVRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJEAKTIVNOSTI UENIKAAKTIVNOSTI NASTAVNIKA

1. BROJEVI

1.1. Sabiranje i oduzimanje u skupu brojeva do 20- Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj desetici.

(Ponavljanje i produbljivanje znanja.)- Izraunavanje zbirova od tri sabiraka. - Upotreba zagrada u sabiranju i u oduzimanju.-Sabiranje brojeva i oduzimanje brojeva u drugoj desetici (oblici kao: 10+4, 14-4; 13+4, 17-4, 10+10)- Sabiranja i oduzimanja oblika: 6+4 = 10, 10 -4 (Ponavljanje i produbljivanje)

- Sabiranja kada su sabirci iz prve destice, a zbir iz druge desetice i odgovarajue oduzimanja)

-Veza izmeu sabiranja i oduzimanja-I slovo nekada uzimamo da je broj. Nepoznati broj.- Svojstva zbira: Nula kao sabirak. Pravilo zamjene mjesta sabiraka.- Svostva razlike: nula kao umanjitelj, umanjitelj jednak umanjeniku.

- Rimske cifre od I do X- Redni brojevi

1.2.Skup brojeva do 100-Formiranje pojmova viekratnika broja 10.-Brojevna linija (crta) : 0,10,20, 30, ...., 100.-Uporeivanje viekratnika broja 10 u prvoj stotini.-Sabiranje i oduzimanje viekratnika broja 10 u prvoj stotini.

-Formiranje pojmova ostalih brojeva prve stotine.-Niz brojeva: 0,1,2, 3, ... 99, 100. Brojanje (u oba smjera). Prethodnici I sljedbenici brojeva iz prve stotice.

-Brojevna linija (crta): 0-100.-Uporeivanje brojeva iz prve stotice . Znaci: =, ? , ,2. GEOMETRIJA

2.1. Predmeti oblika lopte, kocke, kvadra, valjka, piramide i kupe -Predmeti oblika valjka, lopte i kupe-Predmet oblika kocke, kvadra piramide (strane, bridovi, vrhovi)-Povri-granice predmeta. Ravne i zakrivljene povri.2.2. Povri (povrine) i linije (crte)-Linija (crta) kao granica povri (povrine). -Ravne i zakrivljene linije (crte). Take kao granice linije (crte).-Izlomljena linija (crta)

-Du kao dio izlomljene linije (crte). Uporeivanje dui.

-Pravougaonik, kvadrat i trougao kao zatvorene (proste) izlomljene linije.

-Granica kruga kao zatvorena zakrivljena linija (crta).3. Mjerenja i mjere-Mjerenje duine. Jedinice za duinu

(1 m)

- Mjerenje mase. Jedinice za masu (1 kg) -Jedinice za tenost

(1 l)-Jedinice za vrijeme (h, min)-Jedinice za novac (KM, KF)

- Prepoznati i koristiti simbole , =

- Znati odrediti neposrednog sljedbenika i prethodnika datog broja

- Predstavljati prirodne brojeve na brojevnoj pravoj

- Prepoznati deseticu kao skup od 10 jedinica

- Prepoznati stotinu kao skup od 10 desetica

- Znati usmeno i pismeno sabirati i oduzimati do 20

- Znati da su sabiranje i oduzimanje suprotne raunske operacije

- Vri provjeru sabiranja pomou oduzimanja i obratno

- Koristi svojstva operacije sabiranja (komutativnost i asocijativnost)

- Uoava kako se mijenja zbir i razlika u zavisnosti od promjene komponenti

- Izraunava vrijednost

izraza sa i bez zagrada- Zna rimske brojeve od I do X- Koritenje rednih brojeva

- Sastavlja jednostavne brojne izraze koji odgovaraju tekstualnom zadatku

- Odreuje nepoznatu komponentu u jednostavnim tekstualnim zadacima

- Rjeava jednostavne problemske zadatke koji se svode na rjeavanje brojnog izraza

- ita i pie brojeve do 100- Reda prirodne brojeve do 100

- Imenuje i razlikuje predmete po veliini, boji i obliku

- Prepoznaje predmete iz ivotnog okruenja koji imaju slinosti i razliitosti sa geometrijskim oblicima

- Razlikuje vrste linija

- Uoava i imenuje ravne i zakjrivljene povri (gleda,dodiruje)

- Pima du kao najkrae rastojanje izmeu dvije take

- Oznaava du

- Posmatranjem tijela prepoznaje i imenuje mnogouglove (trougao, kvadrat, pravougaonik) i precrtava ih

-Uporeuje i procjenjuje veliinu povri

- Prepoznaje i imenuje dotad nauene jedinice za duinu, vrijeme, masu, zapreminu i novac

-Moe imenovati sprave kojima se vre mjerenja

- Zna rjeavati jednostavnije tekstualne zadatke u kojima se koriste mjerne jedinice i operacije sa njima.

- Koritenje matematikog jezika i simbola

- Samostalno i timsko formiranje stavova i zakljuaka

- Razvijanje sposobnosti za komunikaciju, razmjenu informacija i iskustava

- Kritiko vrednovanje vlastitih postignua i uporeivanje sa rezultatima drugih (par, grupa, razred)

- Razvija sposobnost da greku shvata kao stimulans za nove pokuaje

- Razvija sposobnost koritenja jednostavnijeg matematikog pribora

- Procjenjuje duinu, masu, vrijednost i vrijeme

- Razvoj interesa i smisla za kolektivne igre i zajednitvo kao faktor koji utie na formiranje pozitivnih crta linosti

- Razvoj smisla za rad u paru, manjoj ili veoj grupi

- Razvoj interesa i smisla za istraivanje, otkrivanje i rjeavanje problema kroz igru- Razvoj svijesti o potrebi raunanja, mjerenja, procjenjivanja i predvianja i znaaju tih aktivnosti u svakodnevnom ivotu- Razvijanje pozitivnog stava u ponaanju i sklonosti za otkrivanje i istraivanje- Vrednovanje svojih i tuih stavova

- Razvoj ekoloke svijesti i pozitivnog odnosa prema spolovima

- Uestvuje u svim etapama rada na asu

- Aktivno uestvuje u matematikim igrama

primjenjujui ranije steena znanja- Reira matematike igre koristei sabiranje i oduzimanje kroz drutvene igre (ovjee ne ljuti se, tombola, bacanje kockice, igra parnih i neparnih brojeva, igre s kartama, zapisivanje rimskih brojeva pomou ibica, pronalaenje rednih i rimskih brojeva u novinama, asopisima i svakodnevnom ivotu...)

- Putem matematikih igara primjenjuje steeno znanje (igre koncem, vunom, pronalaenje najkraeg puta...)-U bliem i irem okruenju pronalazi linije, take, povri i oblike

-Pomou razliitih materijala izrauje oblike i povrine

- Koristi svakodnevne situacije za primjenu steenih matematikih znanja (odlazak u trgovinu, na pijacu itd)

- Pravi jednostavne grafikone- Planira nastavne sadraje

- Prikuplja didaktiki materijal za rad,samostalno i sa uenicima- Podstie kako samostalan rad uenika, tako i rad u paru, manjim i veim grupama

- Tematski povezuje matematike sadraje sa sadrajima drugih

predmeta

- Priprema zadatke i zaduenja za svakog uenika u grupi

- Kontinuirano prati i opisno vrednuje napore uenika i njihov rad

- Podstie istraivaki i kreativan rad svih uenika

- Vodi rauna o ravnopravnoj zastupljenosti spolova u igrama i zaduenjima, njeguje pozitivan odnos prema okolini i prirodi

Moja okolinaMOJA OKOLINA

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

PODRUJA UENJACILJEVI OEKIVANI REZULTATI / ISHODI UENJA

Uenici znaju:

ZNANJESticanje znanja:

o uoj i iroj okolini i deavanjima u njima

ivom svijetu, svojstvima ivih bia i meusobnim odnosima, i posebno o ovjeku, njegovom zdravlju i odnosu prema prirodi

o tvarima (samo pojmovno) o zdravoj okolini da je kola organizovana zajednica uenika i nastavnika

siguran put od kue do kole

povezanost i meusobnu zavisnost ljudi, ivot i rad u porodici i mjestu i njihovim karakteristikama, moja domovina i njeni dravni simboli

razlike izmeu ive i neive prirode, bitna svojstva ivih bia, slinosti i razlike meu njima

koristi i opasnosti od biljnog i ivotinjskog svijeta iz blieg okruenja

opisati promjene na biljkama i ivotinjama u zavisnosti od godinjeg doba

o potrebi i nainu uvanja zdravlja i prirodne sredine

da su tijela sagraena od tvari da tvari mogu biti u vrstom, tenom ili gasovitom stanju urediti kolsku uionicu

uvati okolinu znaaj istog zraka i znaaj boravka u prirodi za zdravlje

SPOSOBNOSTI I VJETINERazvijanje :

kritikog miljenja

sposobnosti planiranja

provoenja istraivanja

izvoenja mjerenja

dobivanja i prezentovanja podataka

razmatranja dokaza i procjenjivanja

prenoenja informacija putem

individualnog i timskog rada

kroz:

traenje ideja i provoenjem jednostavnih posmatranja i ogleda, te poreenjem svojih predvianja sa stvarnim rezultatima

sistematiziranje znanja prezentiranje postignutih rezultata postavljati pitanja (Kako?; Zato?; ta bi se desilo ako ...) i davati odgovore

koristiti se neposrednim iskustvima

koristiti odreene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka

uz pomo nastavnika razvijati plan istraivanja

pratiti redoslijed uputstava pri istraivanju i mjerenju

uz pomo nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija

praviti jednostavna poreenja, raspravljati o tome ta se deava i u kojim uslovima, te uz pomo nastavnika izvoditi poopavanja i donositi odgovarajue zakljuke

koristiti sopstvenu kreativnost i matu za rjeavanje jednostavnih praktinih problema

koristiti jednostavan nauni jezik za saoptavanje ideja, i za imenovanje i opis ivih bia, tvari , pojava i procesa u prirodi i drutvu

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJERazvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova:

prema sebi samima, prema drugima, svojoj porodici, okolini i uenju pokazuju vie samopouzdanja i odgovornosti, aktivniji su u nastavi

nastoje potivati razliite stavove

prepoznaju ulogu nauke za razumijevanje sredine u kojoj ive i za poboljanje kvaliteta ivota

NASTAVNA PODRUJA / TEME

1. SREDINA U KOJOJ IVIM

1. 1. KOLA

1. 2. PUT OD KUE DO KOLE

1. 3. MOJA PORODICA/OBITELJ

1. 4. MOJE MJESTO I OKOLINA

1. 5. PRAZNICI

1. 6. PROLOST, SADANJOST, BUDUNOST

2. PRIRODA

2. 1. IVA BIA

2. 1. 1. OVJEK I PRIRODA

2. 1. 2. BILJKE I IVOTINJE

2. 2. TVARI

2. 2. 1. SVA TIJELA SE SASTOJE OD TVARI

2. 2. 2. AGREGATNA STANJA TVARI

2. 3. ZDRAVA OKOLINA2. 3. 1. UREDIMO KOLSKU UIONICU

2. 3. 2. IST ZRAK

2.3.3. ZNAAJ BORAVKA U PRIRODI ZA ZDRAVLJE

DIDAKTIKO- METODIKE NAPOMENE

Dominantno mjesto u programu imaju ciljevi i oekivani rezultati uenja u podrujima znanja, razvoja sposobnosti, sticanja vjetina, vrijednosti, stavova i ponaanja. Podruje znanja ine sadraji i procesi, s kojima je tijesno povezan razvoj sposobnosti, od bitnog znaaja za uvoenje uenika u istraivaki rad i razvoj naunog miljenja. to se tie sadraja, panju treba usmjeriti na znanje injenica i koncepata koji nude uenicima, razumljiva i izazovna objanjenja o drutvenim i prirodnim pojavama i procesima.

U ovom razredu ire se znanja o koli i porodici/obitelji, mjestu ivljenja i njegovoj okolini, ivotu i radu ljudi. Novi sadraji se odnose na znanje o Bosni i Hercegovini, kao domovini i dravi, te na znanje i razumijevanje prolosti, sadanjosti i budunosti, kao toka vremena i deavanja koje karakteriu meusobna povezanost i odnosi.

Takoer se ire znanja i u dijelu koji se bavi izuavanjem prirode, kroz sadraje o ovjeku i njegovom odnosu prema prirodi, te izuavanjem ivotinjskog i biljnog svijeta u bliem okruenju. Novi sadraj ine teme Tvari , u okviru koje se stiu osnovna znanja o tvarima (samo pojmovno) i Zdrava okolina, u okviru koje se jaa ekoloka svijest uenika.Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osiguravaju povezanost drutvenih i prirodnih pojava i procesa, i u kontekstu toga, prouavanje prirode u njenom jedinstvu sa razliitih aspekata. U skladu s tim, potrebno je voditi rauna i o meupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajednikog kolskog projekta.

Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su uenicima interesantni, uzimajui u obzir razvoj nauke, njenu primjenu i koritenje, te uticaj na drutvo i okolinu i koritenje metodologije aktivnog uenja. U smislu toga predloeni model moe da poslui kao pomo nastavniku.

PREDLOENI MODEL

TEMEZNANJE SPOSOBNOSTI

I VJETINEVRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJEAKTIVNOST UENIKAAKTIVNOSTI NASTAVNIKA (organizacija i metode nastave i uenja, ocjenjivanje)

1. SREDINA U KOJOJ IVIM

1.1. KOLADrugi smo razred

Znaaj znanja za ivot

Kako uiti,udbenici i pribor; upotreba i uvanje

kolska pravila

Ustroj kole

Uprava kole

ivot u koli

Higijena u koliPosjedovanje znanja o koli, i uposlenicima u koli, drugovima u razredu i ire

Znaaj znanja za ivot. Znanja se usvajaju uei i radei. Uiti se mora redovno.

Svaka kola ima svoja pravila ponaanja (kuni red) kojeg se svi u koli moraju pridravati. kolom rukovodi direktor kole.

U istom radnom prostoru je prijatnije raditi i boravitiPrepoznavanje uenika i uposlenika u koli i njihovo imenovanje

Spremanje kolske torbe i udbenika po rasporedu sati.

Ponaanje prema kunom redu kole

Pronalaenje i upotreba dodatnih izvora znanja

Samostalno uenje

Odravanje higijene radnog prostora (uionice, hodnika) i okoline kole

Meusobno komuniciranje,

pomaganje i saradnjaPozitivan stav o koli

Svakodnevno ispunjavatnje kolskih obaveza,

Ponaanje u skladu sa kunim redom i odjeljenjskim pravilima,

Razvijanje svijesti o pripadnossti kolskoj zajednici,

Svakom pravu prethode obaveze.

Higijena nije obaveza samo pojedinaca, ve briga svih lanova koleIspunjavanje domaih zadataka

Saradnja, posmatranje, prikupljanje informacija dogovaranje, diskutiranje, razmjena iskustava, predvianje

Provoenje discipline i higijene u koli

Prikupljanje podataka o koli, crtanje, izrada maketa i dr.

Planiranje, osmiljavanje igara i interakcijskog uenja

Komuniciranje sa uenicima/cama, diskutiranje, Upuivanje uenika na razliite izvore znanja

Ukljuivanje roditelja i drugih uposlenika u koli u realizaciju programskih sadraja

Motiviranje uenika za rad

1.2. PUT OD KUE DO KOLE

Pravila ponaanja u prometuSiguran put od kue do kole

Osnovni prometni znaci u blizini kole

Razna prevozna sredstva i njihova uporabaPrepoznavanje elemenata saobraajnica.

Koritenje bezbjednog puta od kue do kole, raspoznavanje saobraajnih znakova Smanjena vidljivost moe biti opasna.

Vrste saobraaja i vozila, prepoznavanje i imenovanje, pravila ponaanja u raznim prevoznim sredstvima

Samostalan i bezbjedan dolazak u kolu, koristei najsigurniji i najkrai put

Koritenje pjeaog prelaza (zebre), koritenje trotoara

Koritenje sredstava javnog prijevoza

Potivanje saobraajnih znakova i propisa

Razvijanje svijesti o kulturi ponaanja u saobraaju

Ustupanje mjesta u vozilima javnog prijevoza starijima i bolesnima

Uestvovanje u saobraaju, pitanja, biljeenje, crtanje, predvianje

Simuliranje saobraajnih igara u uionici

Modeliranje

Rjeavanje jednostavnijih

saobraajnih situacijaPosmatranje i procjenjivanje sigurnosti uenika u saobraaju

Osmiljavanje igara u uionici vezanih za saobraaj, izvoenje simulacija na kompjutoruOrganizacija praktinih vjebi na ulici i raskrsnici

Saradnja sa roditeljima i saobraajnom policijom

RAD I ZANIMANJA LJUDI

ivot i rad ljudi u mjestu (u gradu/na selu)

Ljudi imaju razliita zanimanja, zanimanja ljudi u zaviaju

Uitelj/ica je zanimanjeRazlikovanje zanimanja koja su iskljuivo vezana za grad od zanimanja koja su iskljuivo vezana za seloKada i na koji broj pozivati vatrogasnu brigadu, policiju

Ponaanje na izletitima , ouvanje ivotnog okoliaPosjeta zanatskoj radionici, fabrici, kulturnim i javnim ustanovama

Razgovor sa poslenicima o njihovom zanimanju.

ienje okolia, razvrstavanje otpada

Saradnja sa lokalnom zajednicom , koritenje njenih resursa za potrebe nastave

Procjenjivanje napretka uenika, podsticanje radoznalosti, mate i razvoj kreativnosti

Npr. U gradu

Kulturne i javne ustanove

Preduzea i drugi privredni objekti

Pota, policijska postaja,

vatrogasna brigada

IzletitaU gradu se nalaze razliite kulturne i javne ustanove.Pozorite i bioskop su kulturne ustanoveBolnice, pote i kole su javne ustanoveFunkcije vatrogasne brigade i policijske stanice, njihovi brojevi

Boravak u prirodi je koristan za zdravlje Priroda se mora uvati

Razlikovanje kulturnih od javnih ustanova

Razlikovanje vozila policije i vatrogasne brigade od drugih vozila

Prepoznavanje pote po znaku za potu

Pozitivan stav o kulturi, kulturnim i javnim ustanovama

Ponaanje u kulturnim i javnim ustanovama

Pozitiva stav o istom okoliu

Posjeta kulturnim i javnim ustanovama, privrednim objektima, izletitima

Voenje intervjua sa uposlenicima

Izrada plakata sa vanijim telefonskim brojevima

Pripremanje, organizacija posjeta kulturnim i javnim ustanovama, izleta

Izrada didaktikim materijala

Posmatranje i praenje napretka uenika

1.3. MOJA PORODICA /OBITELJ

Ua porodica

ira porodica

Podjela poslova u porodici

Uzajamni odnosi u porodici

Kuanski aparati i mamjetajU porodici svi na odreeni nain rade, meusobno se pomau i doprinose njenoj srei i uspjehu

Djeca pomau roditeljima, roditelji se pomau uzajamno, roditelji pomau djeci

Razlikovanje namjetaja od kuanskih aparata. Neispravni kuanski aparati su opasni po ivot

Razumijevanje porodice kao krvno srodne grupe

Uporeivanje razliitih porodica, uoavanje slinosti i razlika

Identifikacija i njegovanje odnosa u porodici.

Sposobnost uoavanja opasnosti od neispravnih kuanskih aparataPozitivan stav i miljenje o porodici i samom sebi

Porodica je ureena zajednica u kojoj se svako ponaa prema pravilima

Potivanje lanova porodice, kunog reda, podjela poslova u kui

Opisivanje i demostriranje aktivnosti u porodici, uee u prigodnim imitacionim igrama

Prikupljanje podataka o svojoj porodici, tumaenje fotografija, izrada porodinog stabla

Osmiljavanje situacija za interaktivno uenje

Posjeta porodici

Demonstriranje rukovanja kuanskim aparatima

Podsticanje razvoja radnih i higijenskih navika

1.4. MOJE MJESTO I OKOLINA

Vaniji podaci o mjestu

Reljef mjesta i okoline

Moja zemlja se zove Bosna i Hercegovina

Dravni simboli Bosne i Hercegovine; zastava, grb, himna

Moje mjesto se zove... Ono je smjeteno u... (na...)

Moja domovina je Bosna i Hercegovina,

Njeni simboli Bosne i Hercegovine, zastava, grb i himna

Uzajamno pomaganje ljudi

Povezanost ljudi u mjestu i okolini, dravi, ali i ljudi iz razliitih drava.

Imenovanje mjesta i njegov opis

Prepoznavanje reljefa mjesta i okoline

Pisanje naziva drave, prepoznavanje dravnih simbola Bosne i Hercegovine

Prepoznavanje himne BiH

Uoavanje povezanosti ljudi u mjestu, okolini i dravi

Pozitivan stav i ljubav prema domovini, potivanje dravnih simbola , uvaanje tradicije i vrijednosti

Potivanje pojedinaca i uvaavanje njihovih potreba

Biti koristan lan zajednice

Prikupljanje i zapisivanje podataka o mjestu / okolini i domovini, njihova sistematizacija

Izrada mapa, reljefa, plakata, modela i njihovo prezentovanje

Planiranje, pripremanje i podsticanje uenika na kreativan i istraivaki rad

Predlaganje i rukovoenje kolskim projektom

1.5. PRAZNICI

ta slavimo

Kako slavimo

Zato slavimo

Praznici mogu biti meunarodni, dravni, vjerski, lokalni i kolski

Roendan je dan kada smo roeni

Neki praznici su povezani sa borbom za odreena prava

Identifikacija praznika

Opisivanje naina proslave pojedinih praznika

Potovanje dravnih i vjerskih praznika, uee u njihovoj proslavi

Potivanje praznika drugih naroda, estitanje

Uee u aktivnostima na obiljeavanju praznika

Upuivanje estitki

Organiziranje proslave roendana

Izrada kalendara praznika

Organizovanje njihovog obiljeavanja u saradnji sa roditeljima i sredinom u kojoj se nalazi kola

1.6. PROLOST, SADANJOST, BUDUNOST

Vani dogaaji iz mog ivota

Vremenski termini

Prepoznavanje i opisivanje ivota ljudi u prolosti i sadanjosti

Vaan dogaaj u ivotu djeteta je roendan i polazak u kolu. To je prolost.

Sada sam 2. razred. To je sadanjost. Idue godine u biti 3. razred. To je budunost

Bilo je nekad : ivot ljudi u prolosti bio je drugaiji, gdje su boravili, kako su se hranili, ta su radili, kako su se djeca u prolosti igrala, ime su se ljudi prevozili

Sada je: Drugi sam razred. Stariji sam jednu godinu

Moje mjesto danas

Prisjeanje na znaajne dogaaje iz ivota, na proteklu kolsku godinu

Razlikovanje termina; prolost, sadanjost, budunost

Prepoznavanje dananjih dobara kao najveeg napretka ovjeka

Pravljenje plana rada kao kategorije budunosti

I mi smo dio prolosti, ali i sadanjosti

Odnos prema prolosti mora biti pozitivan

Tenja ka boljitku

uvanje kulturno historijskih spomenika

Pozitivan odnos prema mjestu i okoliniPrisjeanje, izlaganje, ilustracija, prikupljanje, sistematiziranje, pravljenje zbirki

Pravljenje trake vremena, historijskog kalendara (kalendara prolost, ili kalendara ivota)

Intervjuisanje, izlaganje, razgovor, zakljuivanje

Planiranje, pripremanje, podsticanje, voenje

Izrada kalendara, traka, edukativnih i didaktikih materijala

Biljeenje, pomaganje, sistematiziranje

Saradnja sa lokalnom zajednicom, porodicom

Procjenjivanje postignua

2. PRIRODA

2.1. IVA BIA

2.1.1. OVJEK I PRIRODA

Dijelovi tijela

uvanje zdravlja

Svijest o mom tijelu

Higijena

Sredstva za higijenu

Ishrana

Odijevanje

ula

Odnos prema prirodiGlavni dijelovi tijela, razlike i slinosti izmeu djeaka i djevojica , neke specifine karakteristike djevojica

Zdravom ishranom i svakodnevnim tjelesnim vjebanjem ivimo zdrav ivot

Redovni odlasci ljekaru nam pomau u otkrivanju i lijeenju bolesti

Redovnim vakcinisanjem titimo na organizam od zaraznih bolesti

Imenovanje raznovrsne hrane i razlikovanje zdrave od nezdrave hrane

istoa je pola zdravlja, imenovanje sredstava za linu i drugu higijenu , pravilno koritenje

Kako se oblaimo

Vrste ula

ivjeti u prirodi, promjene u prirodi, za zdrav ivot vana je zdrava i ista sredinaRazlikovanje i imenovanje pojedinih dijelova tijela

Odabiranje i upotreba zdrave hrane, pravilna upotreba hrane

(pravilna ishrana; hranu treba dobro savakati, ne jesti previe, redovna ishrana)

Odravanje line higijene,

koritenje sredstava za linu higijenu

Odijevanje u skadu sa vremenskim prilikama i godinjim dobima

Koritenje ula u procesu saznanja i svakodnevnom ivotuUvaavanje suprotnog spola, meusobno pomaganje i pomaganje starijima i slabijima

Redovno odravanje line higijene, higijene prostora u kojem boravimo i radimo i higijene okoline,

Razvoj ekoloke svijesti, pravilnog odnosa prema okruenju.

Pravilna ishrana je garant dobrog zdravlja

uvanje ula

Pozitivan odnos prema prirodi, ljubav prema ivotinjamaRedovno odravanje line higijene, radnog i ivotnog prostora

Izrada jelovnika i

postavljanje i raspremanje stola

Praktina upotreba sredstava za linu higijenu, redovni odlasci ljekaru, vakcinisanje

Izbor zdrave hrane, sastavljanje odgovarajue liste

Izbor prikladne odjee i obue

Njegovanje i uvanje prirodne sredine, ponaanje u skladu s godinjim dobimaRazvijanje interesovanja i poeljnih navika uenika

Praenje zdravlja uenika

Motivisanje uenika na igre i sport

2.1.2. BILJKE I IVOTINJE

iva bia i njihova stanita

iva bia su povezana meu sobom i sa neivom prirodom

Velika i mala iva bia

Promjene ive i neive prirode

Nastanak i rast ivotinja i biljaka, vrste i odravanje

Uoavanje promjena na biljkama i ivotinjama u razliita godinja doba,

Koristi od biljaka i ivotinja

Domae i divlje ivotinje, kuni ljubimci, mladunad ivotinja, (naroito domaih

iva bia se raaju, rastu, stare i umiru, imaju svoja stanita

iva bia ne bi mogla ivjeti bez neive prirode

Mala iva bia su bubice, gmizavci, a velika iva bia su divlje i domae ivotinje i ovjek

Bez svjetlosti, vode i toplote ne bi bilo ivota

Imenovanje biljaka i ivotinja iz okruenja

ivotinje kote mlade, ptice se legu iz jaja, a ljudi se raaju

ivotinje se hrane biljkama (biljojedi), mesom (mesojedi) ili i biljkama i mesom (svatojedi)

Za zdrav ivot potrebna je zdrava ishrana. Zdrava hrana je hrana koja se proizvodi bez herbicida, pesticida i drugih hemijskih sredstava

U razliita godinja doba se deavaju razliite promjene u prirodi, na biljkama i ivotinjama.

Biljke i ivotinje su korisne i zato ih uzgajamo,

Uoavanje koristi i opasnosti od biljnog i ivotinjskog svijeta iz blieg okruenja.

Domae ivotinje i njihovi mladunci

Divlje ivotinje i njihovi mladunci

Razlikovanje ivih bia od neive prirode

Uspostavljanje veze izmeu ive i neive prirode, opisivanje promjena

Opisivanje ivota biljaka i ivotinja, za ivot biljaka i ivotinja je potrebna svjetlost, voda i toplota

Opisivanje nastanka potomstva kod razliitih ivotinjskih vrsta i razmnoavanje biljaka

Razlikovanje ivotinja koje se hrane biljkama od onih koje se hrane mesom

Uoavanje slinosti i razlika izmeu pojedinih biljaka

Razlikovanje dijelova razliitih biljaka (podzemni i nadzemni dio)

Uoavanje promjena na biljkama i ivotinjama i otkrivanje ivotnih procese kod biljaka i ivotinja

Razvijanje pozitivnog odnosa prema biljnom i ivotinjskom svijetu,

Razvoj ekoloke svijesti i svijesti o korisnosti postojanja biljnog i ivotinjskog svijeta,

Ko voli ivotinje voli i ljudePrikupljanje, istraivanje, uporeivanje, sortiranje, izvoenje zakljuaka.

Izrada zidnih panoa, zbirki materijala iz prirode,

Posmatranje, predvianje,

Izvoenje ogleda samostalno ili u grupi

Pomaganje, interaktivno uenje, iskustveno uenje

Uzgajanje cvijea i povra, briga o kunim ljubimcimaPlaniranje, pripremanje, podsticanje i rukovoenje u istraivanju ivotinjskog i biljnog svijeta

Pomaganje uenicima u izradi kalendara, plakata i drugog obrazovnog materijala

Organizovanje posjeta poljoprivrednom dobru / botanikoj bati/ zoolokom vrtu i dr.

Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom

uenika

2.2. TVARI Sva tijela se sastoje od tvariAgregatna stanja tvari

Tijela se sastoje od tvari.

Tvari mogu biti u vrstom, tenom ili gasovitom stanju.

Tijela se sastoje od tvari.

Uoavanje razliitih agregatnih stanja tvari

Svjesnost o agregatnom stanju tvari

Izvoenje razliitih ogleda sa vodom.Upoznavanje sa drugim primjerima agregatnog stanja.

Pripremanje i rukovoenje izvoenja

uenikih istraivakih ogleda

2.3. ZDRAVA OKOLINAUredimo kolsku uionicuist zrakZnaaj boravka u prirodi za zdravljeZnaju urediti kolsku uionicu

Znaju uvati okolinu

Znaju znaaj istog zraka i znaaj boravka u prirodi za zdravljeuvaju zdravu okolinu

Pozitivan stav o zdravoj okolini

Ponaanje u skladu sa zdravom okolinom

Aktivno uee u ekolokim aktivnostima odjeljenja, kole, zajednice

Organizacija akcija ouvanja zdrave okoline

Muzika /Glazbena kulturaMUZIKA /GLAZBENA KULTURA

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA (2 sata tjedno, 70 sati godinje)

PODRUJA UENJACILJEVIOEKIVANI REZULTATI UENJA

ZNANJESticanje znanja o:

-Postavljanju glasa, tanoj intonaciji, dikciji i artikulaciji,

-Pravilnoj interpretaciji pjesme u odgovarajuem tempu i dinamici,

-Prepoznaje muzike instrumente: ritmike i melodijske C.Orffa i orkestarske (harmonika, gitara, flauta, violina, truba, klavir i druge).

-Samostalno sviranje na ritmikim i i poetno sviranje na melodijskim instrumentima (metalofon i ksilofon)

- Samostalnije sviranje kao pratnja pjevanju, izvoenje ritma brojalice, sviranje na osnovu partitura u slikama (sa simbolima),

- Prepoznaje zvune odnose po visini, trajanju, boji, dinamici i tempu, te karakter djela.

- Skladno i ritmiki povezano kretanje uz muziku: izraavanje karaktera, ritma, tempa i dinamike,

- Doivljava i izvodi mjeru (dobe) i ritam brojalica

- Upoznaje etvrtinku i osminke kroz izgovor slogova, grafiki prikaz i notni zapis. Uenici bi trebali imati znanje i razumijevanje:

- Da bez tanog pjevanja nema lijepog zajednikog muziciranja u horu,- Prepoznaje razlike izmeu zvukova neodreene i odreene visine i koristi ih u improvizaciji,

- Da je znanje sviranja na instrumentima znaajno radi muziciranja u orkestru,

- O instrumentima i odnosima meu njima, njihovom znaaju u igri,

- O znaaju muzike u ivotu djeteta,

- O muzici, njenim svojstvima i osobinama tona,

- Prepoznaje i razumije trajanje etvrtinki i osminki

SPOSOBNOSTI

I VJETINE

Razvijanje muzike sposobnosti i vjetine:

- Posmatranja, biljeenja,

- Prezentiranja, interpretacije

- muzike memorije i

- Aktivne interakcije sa okruenjem:

kroz pjevanje i sviranje, muzike igre, muziko-scenske igre i improvizaciju, te

- Eksperimentisanjem kao pojedinac kroz i timski rad-komunikaciju.

- Sistematiziranjem muzikih znanja, predvianjem odreenih rezultata,

- Prezentiranjem postignutih rezultata i aktivnim pozitivnim odnosom na koncertima.

- Koristiti prethodna iskustva u pjevanju i sviranju i jednostavne muzike termine,

- Postavljati pitanja kad se nae pred novim muzikim zadatkom,

- Koristiti odreene kriterije za izvoenje i/ili procjenu sluanog djela, improvizaciju

- Uz pomo nastavnika praviti jednostavna poreenja o interpretaciji uenika, iznositi svoje miljenje i ideje,

- Pratiti redoslijed uputstava i pravila muzike igre,

- Oslukivati i ispravljati greke u pjevanju prema uputstvu nastavnika

- Improvizirati samostalno matovito i originalno.

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova:

-Prema sebi kao pjevau i svirau,

-Porodici kao grupi, razredu kao horu ili /i orkestru,

-O uenju muziciranja kao cjeloivotnom procesu.

- Nadalje razvijanje emocionalne i estetske osjetljivosti djeteta na kvalitet muzike- Razvijanje ljubavi prema muzikoj i kutlurnoj batini BiH,- Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici kako bi ona postala trajna potreba djece,

- Pokazuje sve vie samopouzdanja u pjevanju

- Pokazuje odgovornost za zajedniko pjevanje u horu/zboru

- Izraava odgovornost za kvalitetno sviranje u orkestru

- Potuje muziciranje i stavove drugih

- Prepoznaje ulogu muzike u okruenju: porodici, koli, sredini u kojoj ivi

- esto trai i/ili slua muziku i pjeva i sam i sa drugom djecom, to ukazuje na narastanje potrebe uenika za muzikom u ivotu.

- Uee sa zadovoljstvom i vei doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama, u paru, projekti, istraivanja zvunih boja i izradi instrumenata), u emu uenik pokazuje sve veu samostalnost- Iskazuje elju i potrebu za posjeivanjem koncerata.

STRUKTURA SADRAJAI PJEVANJE I SVIRANJE

II MUZIKE/GLAZBENE IGRE

III BROJALICE

IV SLUANJE MUZIKE

V DJEIJE STVARALATVO

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE

Uz neophodno uvaavanje nivoa postignua svakog pojedinog uenika, u drugom razredu treba dalje raditi na ostvarivanju postavljenih muzikih odgojno-obrazovnih ciljeva posredstvom navedenih programskih sadraja.

U toku godine treba obraditi najmanje 15 pjesama pjevanjem i sviranjem. Predloene pjesme za drugi razred odgovaraju opsegu djeijeg glasa, po sadraju i karakteru interesantne su i bliske djeci ovog uzrasta. Nakon doivljaja pjesme djeca je ue pjevati sluajui nastavnika, koji pjeva uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir ili sintisajzer).

Uenici u toku godine treba da naue najmanje 10 muzikih igara koje ukljuuju pokret. Predloene pjesme u drugom razredu imaju razliit sadrajem koji, pored ostalog podraava i razne radove, ivot u prirodi, narodne obiaje i drugo. Igre i narodna kola, koja se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje, poskakivanje s plesnim elementima, te raznih kretnji ruku, pljeskanje, tapkanje, okreti, pomae i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzike tradicije. Koreografije okretnih igara u takvim sluajevima i narodnih kola mogu imati utvrene figure i kretnje.

U toku godine treba nauiti 15 brojalica. Predloene brojalice imaju razliit sadraj (neke su iz kategorije iracionalnih), sloeniji ritam i metriku u odnosu na prvi razred, pa su u razvoju djeteta u ovoj oblasti od neprocjenjivog znaaja. Kako spadaju u djeiju igru ali i tradicionalno djeije stvaralatvo imaju veliki znaaj u razvoju muzikaliteta djeteta najmlae dobi. Zato im nastavnik u drugom razredu treba posvetiti dunu panju, to e biti jednostavno jer ih djeca kao dio svakodnevne igre zaista vole.

Sluanjem upoznati najmanje 15 kompozicija. Ovo podruje u nastavnom predmetu ima velike mogunosti za upoznavanje muzike umjetnosti i muzike literature iz svijeta. U razrednoj nastavi teite je na umjetniko-.doivljajnoj komponenti, a u funkciji razvoju pozitivnih interesa i stavova prema muzikim vrednotama. Usvajanje muzikih pojmova kojih u muzici ima mnogo treba da tee postupno nakon dozivljaja muzike, nenametljivo i bez optereenja muzikom terminologijom koja je za djecu ove dobi apstraktnog karaktera.

Najvanije je raditi dalje na poboljanju kvaliteta pjevanja, tanosti intonacije, opsega muzike memorije i tanog izvoenja ritma i metrike kroz brojalice i muziko/glazbene igre. Razlike meu uenicima bit e u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vjetina, te razvoju muzikih sposobnosti tokom razreda. Djecu uiti da sa sve veom tanou zapaaju i odreuju karakter kompozicije, tempo i dinamiku izvoenja, formu kompozicije, izvoae i sastave, muzike instrumente. I nadalje podsticati djecu da svoje zapaanje i doivljaje izraze opisno ili likovno, kao i pokretom jer se time podstie njihova kreativnost.

U oblasti djeijeg stvaralatva u drugom, uenike drugog razredu treba uputiti na sigurnije i samostalnije praenje pjevanja, slobodniju improvizaciju kolektivnu, grupnu, individualnu i u paru (komunikacija putem dijaloga), kao i uee sa zadovoljstvom i veim interesom u muzikim dramatizacijama. U toku godine treba uraditi nekoliko ovakvih muzikih dramatizacija, uz koritenje Orffovog djeijeg instrumentarija, prirunih i improvizovanih instrumenata.. Podsticati djecu da izmiljaju prie ili naslikaju seriju slika koje e sada znatno samostalnije sami moi uz pomo instrumenata oivjeti, kao i uz upotrebu lutke koja pjeva i govori.

Neophodno je napomenuti da gradivo iz muzike kulture u sebi ima elemente koji prir