Pripreme Za 5 Razred

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZMATEMATIKE

Razred: V Redni broj časa: 57. Nastavna jedinica: Podjela trouglova prema uglovima Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstriranja, samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji, pribor za crtanje, Cilj i zadaci časa:

Obrazovni:- Uočavanje i prepoznavanje trouglova prema stranicama- Pravilno crtanje trouglova

Odgojni:- Razvijanje volje i istrajnosti uradu- Preciznost u rukovanju priborom za crtanje

Funkcionalni:- Razvijanje sposobnosti za pomatranje, opažanje, logičko mišljenje i zaključivanje- Njegovanje matematičke radoznalosti,- Povezivanje nastavnih sadržaja- novo sa gradivom prošlog časa

ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa:

- Pregled domaće zadaće. - Kroz razgovor i nacrtani trougao na tabli ukratko ponoviti njegove karakteristike- Kako smo podijeli trouglove prema uglovima?- Isticanje cilja časa

Glavni dio časa:

- Nacrtali smo jedan trougao – izmjeriti dužinu njegovih stranica

- Mjerenjem uočiti da su stranice rezličite dužine- Trougao čije su sve tri stranice različite dužine nazivamo raznostranični

trougao.

- Trougao koji ima dvije stranice jednake dužine zovemo jednakokraki trougao.Jednake stranice zovemo kracima, a treću stranicu nazivmo osnovica ili baza.

- Trougao koji ima sve stranice jednake dužine nazivamo jednakostraničnim trouglovima.

Završni dio: - Rad u radnoj svesci- Analiza rada na času- Domaća zadaća

-


Razred: V Redni broj časa: 58. Nastavna jedinica:Podijela trouglova prema uglovima i stranicama

Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni,

Nastavne metode rada: razgovor, samostalan rad Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, pribor za crtanje

Cilj i zadaci časa:Obrazovni:- usvajanje pojma trougao, stranice, tjeme i uglovi trougla, uočavanje svakog od tih pojmova na sliciOdgojni: - razvijanje kulturne, radne i estetske sposobnosti i navika- razvijanje interesa za rješavanje matematilčih zadataka- razvijanje urednosti i preglednosti pri pisanju i crtanju Funkcionalni:- razvijanje sposobnosti posmatranja, opažanja, mišljenja- razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja- njegovanje matematičke radoznalosti- usvajanje sposobnosti rukovanja geometrijskim priborom


Pregled i analiza domaće zadaćePrepoznavanje i imenovanje figura nacrtanih na tabli

Glavni dio časa:Isticanje cilja časa C

A BŠta vidimo na slici? Šta je trougao? Koliko trougao ima strana? Koliko ima vrhova (tjemena) ? Koliko ima uglova?

TROUGAO JE ZATVORENA IZLOMALJENA LINIJA SATAVLJENA OD TRI DUŽI. IMA TRI VRHA I TRI UGLA.

Duž AB; BC; AC su kraci trugla. Tačke A; B; C su vrhovi trougla.

krak krak b b

osnovica a

b a

c Slijedi rad na zadacima u udžbeniku str. 63. zadaci 1. 2. 3. 4.

Završni dio časa: Ponavljanje

Zadaća: udžbenik str 63. 5. 6. 7. i 8. zadatak.


Razred: V Redni broj časa: 62. Nastavna jedinica: Sistematizacija pređenog gradiva Tip časa:sistematizacija Nastavni oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstriranja, samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listovi Cilj i zadaci časa:

Obrazovni:- Provjeriti i utvrditi stepen usvojenosti gradiva vezanog za trougao i izračunavanje

obima trougla- Automatizam u rješavanju zadataka

Odgojni:- Razvijanje volje i istrajnosti uradu- Samostalnost i želja za dovođenjem zadatka do kraja

Funkcionalni:- Razvijanje sposobnosti za pomatranje, opažanje, logičko mišljenje i zaključivanje- Njegovanje matematičke radoznalosti,


Pregled domaće zadaće. - Šta je obim?- Ponoviti formule za izračunavanje obima trougla- Isticanje cilja časa

Glavni dio časa:- Zadaci za kontrolni rad nalaze se na nastavnom listiću- Samostalan rad učenikaZavršni dio časa:

- Analiza rada na času

- Domaća zadaća

KONTROLNI RAD grupa B

Prezim i ime_____________________________________

1. Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 32cm, a krak 43cm.

2. Obim jednakostraničnog trougla je 57cm. Izračunaj dužinu jedne njegove stranice.

3. Koliki je obim raznostraničnog trougla čije su dužine stranica 247cm, 138cm i 145cm.

4. Izračunaj obim jednakostraničnog trougla čija je stranica duga 16cm.

5. Obim raznostraničnog trougla je 84cm. Dužine dviju stranica su 28cm i 34cm. Izračunaj dužinu treće stranice tog trougla.


Razred: Redni broj časa:64. Nastavna jedinica: Množenje je skraćeno sabiranje.Osobine množenja Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji

Obrazovni:- ponoviti množenje brojeva u prvoj hiljadi;

- znanja primijeniti u zadacima riječima. - usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim zadacima

Odgojni: - razvijati savjesnost i samostalnost u radu - razvijati smisao za rad po određenom planu. - razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za

Funkcionalni:

- razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje - razvijati promatranje, otkrivanje novih svojstava, smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA

Uvodni dio časa:------------------

- Pregled domaće

zadaće

ZAVRŠNI DIO ČASA.

Ponoviti sadržaje sa časa.Zadaća iz udžbenika.


Razred:V Redni broj časa:65. Nastavna jedinica:Dijeljenje je skraćeno odiuzimanje.Jedinica i nula u dijeljenju. Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji

Obrazovni:- ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi;



Funkcionalni:

- razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje - razvijati promatranje, otkrivanje novih svojstava, smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA

Uvodni dio časa:

Ponoviti sadržaje sa časA

Zadaća iz radnog lista.


Razred:V Redni broj časa:66. Nastavna jedinica:Množenje broja dekadnom jedinicom i višekratnikom dekadne jedinice. Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji




Funkcionalni:

- razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje - razvijati promatranje, otkrivanje novih svojstava, smisla za analizu

ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa:Pregledati i analizirati domaću zadaću.

Završni dio časa:

Ponoviti sadržaje sa časa.Zadaća iz radne sveske.


Razred:V Redni broj časa:67. Nastavna jedinica:Množenje broja dekadnom jedinicom i višekratnikom dekadne jedinice. Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji




Funkcionalni:

- razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje - razvijati promatranje, otkrivanje novih svojstava, smisla za analizu

ARTIKULACIJA ČASA

Uvodni dio časa:Pregledati I analizirati domaćiu zadaću.

Glavni dio časa:

Završni dio časa:

Ponoviti nastavne sadržaje sa časa I zadati domaću zadaću.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZODJELJENSKE ZAJEDNICE

Razred: V Redni br. časa: 12.

Nastavna jedinica: Vjerski praznici:Bajram,Kurban-bajram,Božić, tradicija i običajiTip časa: obrada

Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: razgovor, samostalan rad

Nastavna sredstva i pomagala: osnovna ,ilustracije

Cilj i zadaci časa:Obrazovni:- usvajanje znanja o važnosti međusobnog razumijevanja i tolerancije- razumijevanje pojmova: tolerancija , radost i sreća te navikavanje da drugima pomažemo , da im

pomažemo i u dobru i u zluOdgojni: - razvijanje kulturne, radne i estetske sposobnosti i navika- razvijanje ljubavi prema svim ljudima a posebno prema drugovima u razredu- razvijanje svijesti o važnosti poštovanja starijih , razumijevanja i tolerancije u razredu Funkcionalni:- razvijanje sposobnosti posmatranja, opažanja, mišljenja- razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja

ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Razgovor o izreci:

“ Kad bismo htjeli biti samo sretni , to bismo lahko postigli . Ali mi želimo biti sretniji od drugih , a to je uvijek teško , jer smatramo druge sretnijim nego što jesu „

Najava cilja sata: danas ćemo govoriti o tome kada , kako i da li uopće dijelimo radost i sreću sa drugima.

Glavni dio časa:Igrokaz ,,TOLERANCIJA“Razgovor o pojmovima: tolerancija ,razumijevanje , sreća , radost .Pokazati ilustracije na kojima se vide osobe koje:*nasmijane pa nam se čini da su zbog raspoloženja srećne i zadovoljne* se svađaju ,tuku i plaču*razmjenjuju poklone i grle se*skrivaju nešto od svog drugaRazgovarati o onome što se vidi i da naslutiti iz ilustracija .Razgovarati o iskustvima učenika kako , kada i s kim dijele radost i sreću.ŠTA VAS RADUJE ? ŠTA VAS ČINI SRETNIM ? KAKO DRUGE MOŽETE UČITI SRETNIM? ZAŠTO TREBA POŠTOVATI SVE LJUDE?Čitati tekstove koji govore o prijateljstvu .-izvođenje zaključaka.

Završni dio časa : crtanje na temu :Vjerski praznici.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE

Razred:V Redni br.časa: 13.Nastavna jedinica:Gdje se nalaze minska poljaTip časa:obradaNastavne metode rada:metoda usmenog izlaganja,razgovor,metoda pisanih radovaOblici nastavnog rada:frontalni,individualniNastavna sredstva i pomagala:listovi za rad,fotografijeCiljevi časa:

obrazovni:-da učenici nauče koje su opasnosti od mina-da učenici nauče gdje se nalaze minska polja i kako su označena-sticanje sistematičnih znanja o vrstama minaodgojni:-razvijanje odgovornog ponašanja prilikom kretanja funkcionalni:-razvijanje sposobnosti pamćenja,pažnje i logičkog zaključivanja

ARTIKULACIJA ČASAUvodni dio časa:

Ponavljanje naučenog sadržaja.Šta su mine?Kakve mogu biti mine?Kako izgledaju?Koje su im karakteristike?Gdje se obično nalaze mine?Kako možemo izbjeći nailaženje na mine?Na kakva mjesta ne trebamo da zalazimo?Šta ako se ipak desi da ugledate minu?Kako se trebate ponašati?Koga trebate pozvati?

Glavni dio časa:

Posmatranje fotografija.Šta prikazuju ove fotografije?Šta su to minska polja?Kakva su?Kako izgledaju?Kako su označena?Pogledajmo šta piše na tim trakama.Sva mjesta na kojima ima mina nisu označena.Međutim,možemo izbjeći opasnost tako što se nećemo kretati po mjestima koja nisu ispitana na koja dugo niko nije išao.Trebamo se prisjetimo opasnosti od mina,svih mogućih posljedica i da radoznalost ne bude razlog pogibije ili teškog ranjavanja.

Odgovaranje na pitanja.Šta su minska polja?Kako izbjeći opasnost?Koliko neodgovorno ponašanje može doprinijeti povećanju broja nesreća?

Završni dio časa:Čitanje odgovora na pitanja i analiza.Donošenje zaključaka i ponavljanje.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE

Razred:V Redni broj časa:13.Nastavna jedinica:Iskrenost i nesebičnostTip časa:obradaNastavne metode rada:metoda usmenog izlaganja,razgovor,metoda pisanih radovaOblici nastavnog rada:frontalni,individualniNastavna sredstva i pomagala:listovi za radCiljevi časa:

obrazovni:-da učenici nauče da su iskrenost i nesebičnost vrijedne vrline koje krase čovjeka,-dokazivanje o posjedovanju tih osobina ponašanjem kojim ih iskazujemoodgojni:-razvijanje pozitivnih osobina ličnosti:iskrenosti,nesebičnosti,poštenja-razvijanje navika moralnog ponašanjafunkcionalni:-razvijanje sposobnosti pamćenja,pažnje i logičkog zaključivanja

ARTIKULACIJA ČASAUvodni dio časa:Razgovor o dobrim i lošim osobinama.Koje ljudske osobine cijenite?Zašto?Koji su likovi iz knjiga ,filmova ostavili najjači dojam ?Kojim su to svojim karakteristikama doprinijeli tome da ih se vi sada sjećate i rado ih spominjete?Šta vam je uistinu važno da biste okarakterisali osobu kao dobru?

Glavni dio časa: Razgovarat ćemo o iskrenosti i nesebičnosti.Šta označavamo tim riječima?Šta one znače?

Učenici proizvoljno definišu iskrenost i nesebičnost,a zatim čitamo neke definicije date u novinama.Kako zovemo ljude koji lažu?Zašto ljudi uvijek ne govore istinu?Šta može biti razlog neiskrenosti?Šta znači biti sebičan?Šta možemo reći o takvim ljudima?Zašto je važno uvažavati tuđe potrebe i želje?Zašto treba pomagati drugima?

Napiši kratak sastav o svom ponašanju u kojem je do izražaja došla tvoja iskrenost i nesebičnost?

Učenici samostalno rade.

Završni dio časa:Čitanje i analiza urađenog.Donošenje zaključaka.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZBOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Datum : Razred: V Redni broj časa:57.

Nastavna jedinica: IKT: „ Bijeli grad“ – Gustav Krklec Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni

Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. rada na tekstu, Nastavna sredstva i pomagala: osnovna,

Cilj i zadaci časa:Obrazovni:- doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta- uočavanje rimovanja u pjesmi – proširiti znanje o rimovanju- uočavanje pjesničkih slika- proširivanje znanja o recitovanju :pravilna intonacija u skladu sa sadržajem pjesme,brzina

recitovanja,ritmičnostOdgojni: - izražavanje doživljaja, emotivnih reakcija na pjesmu,- razvijanje ljubavi prema poezijiFunkcionalni:- razvijanje mašte i radoznalosti- razvijanje sposobnosti za pomatranje, opažanje, kreativno i apstraktno misljenje- razvijanje percepcije, logičkog mišljenja i rasuđivanja


- Razgovaramo o godišnjim dobima s posebnim osvrtom na zimu- Učenici će reći po jednu rečenicu o zimi – obogatiti rečenicu opisnim pridjevima- Isticanje cilja časa

Glavni dio:Najava cilja sata: Danas ćemo se upoznati sa pjesmom koju je napisao Gustav Krklec..Jedan učenik čita zabilješke o piscu,a ostali pažljivo prate.Čitam izražajno pjesmu kako bi učenici stekli osnovne predstave o sadržaju i njenoom karakteru. Slijedi mala psihološka pauza i globalna analiza.O kome se govori u pjesmi? Šta mislite ko se kome obraća u pjesmi?Koja je ovo vrsta književnog teksta?Koja vrsta pjesme?Kako znate da je ovo llirska pjesma?Slijedi rad s čitankom . Čitamo pjesmu po strofama lijepo i izražajno.Slijedi detaljna analiza djela.Koliko pjesma ima strofa?Pročitajmo prvu strofu.Koliko prva strfoa ima stihova?Koja strofa ima najviše,a koja najmanje stihova?Koja bi bila pjesnička slika karakteristična za ovu prvu strofu?Čitamo sadržaj iz čitanke Razgovaramo.Stilska sredstva u lirskim pjesmama koriste se za postizanje određenog efekta.Neka od stilskih sredstava su:epitet –obično ga nazivamo ukrasnim pridjevom.Koristi se kako bi tekst u pjesmi bio živopisniji,kako bi odavao utisak bogatsva,jasnoće i ljepote.Poređenje je stilsko sredstvo kojim se postiže efekat spajanja naizgled nespojivih slika i pojmova.Pronaći riječi koje se rimuju i podvući ih.Pokušat ćemo pronaći stilska sredstva u prvoj strofi.(zanosno,veseo,tih,blago,čarobni,srebrenih....) epiteti

ili

- Pažljivo slušajte moje recitovanje da bi poslije mogli razgovarati o pjesmi

- Slijedi psihološka pauza nekoliko trenutaka , a zatim globalna analiza:Kakvo osjećanje (raspoloženje) je u vama izazvala ova pjesma? Kojim stihovima je vaše osjećanje izraženo? Navedite te stihove!Kakav je tvoj opšti utisak za pjesmu?- Izdvajanje i analiza značenja manje poznatih riječi

- U pjesmama pjesnici slikaju prirodu, ljude i predmete. Pjesnik Gustav Krklec svoje doživljaje prirode slika srcem, on nekom čarobnom toplinom umilno slika ljepotu prirode jednostavnim izrazom i živim tonovima.

- Kome se pjesnik obraća u prvoj strofi? Šta misli kad kaže „uspori hod“? Zbog čega ga zove bliže? Šta želi da mu pokaže?

- Određivanje pjesničkih slika

- Koja je rima zastupljena u ovoj pjesmi?- Pronalazimo dijelove stihova koji se rimuju

Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table.

Doma ć a zada ć a :ilustrovati sadržaj teksta i prepisati ćirilicom cijelu pjesmicu.

Interpretacija književnog tekstaBijeli grad

Gustav Krklec

Gustav Krklec je rođen kraj Karlovca u Hrvatskoj ,1899.godine,a umro je 1977.Bio je pjesnik i prevodilac ruskog, češkog i njemačkog jezika.Vrsta književnog teksta:poezija-lirska pjesma.Pjesma ima 8 strofa.Najviše stihova ima treća strofa,a najmanje peta i šesta.Osnovno osjećanje u pjesmi je..........................Stilska sredstva u lirskim pjesmama koriste se za postizanje određenog efekta.Neka od stilskih sredstava su:Epitet –obično ga nazivamo ukrasnim pridjevom.Koristi se kako bi tekst u pjesmi bio živopisniji,kako bi odavao utisak bogatsva,jasnoće i ljepote.

http://images.google.ba/imgres?imgurl=http://www.totalportal.hr/firedesk/Hrvatska/gustav-krklec1.jpg&imgrefurl=http://www.totalportal.hr/article.php%3Farticle_id%3D207536&usg=__AH458nIkU3KIrC_gWp_4JUo5s7c=&h=348&w=218&sz=23&hl=bs&start=15&um=1&tbnid=Fp3mxMsXx6_94M:&tbnh=120&tbnw=75&prev=/images%3Fq%3Dgustav%2Bkrklec%26um%3D1%26hl%3Dbs%26sa%3DG

EPITET POREĐENJE

Poređenje je stilsko sredstvo kojim se postiže efekat spajanja naizgled nespojivih slika i pojmova. STILSKA SREDSTVAVježbati lijepo recitovanje.


Datum: Razred: V Redni broj časa: 58. Nastavna jedinica:Dalji rad na tekstu: „Bijeli grad“ , Gustav Krklec Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni, individualni

Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, m. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji,ilustracije,plakat zime,cd Korelacija sa drugim predmetima: moja okolina,muzička kultura,likovna kultura,tjelesni i zdravstveni odgoj

Cilj i zadaci časa:

Obrazovni:- doživljavanje i razumijevanje pjesme,- ponoviti pojmove stih,strofa,slog- ponoviti naučeno o godišnjim dobima- usvojiti znanja o epitetima;Odgojni:

- izražavanje doživljaja, emotivnih reakcija na pjesmu,- razvijanje urednosti ,- razvijanje pozitivnih osobina ličnosti ,- razvijanje brižnosti- razvijanje ljubavi prema prirodi

Funkcionalni:- razvijanje mašte - razvijanje radoznalosti- razvijanje sposobnosti za kreativno i apstraktno mišljenje- razvijanje percepcije, logičkog mišljenja i rasuđivanja


Pregled i analiza zadaće.Razgovor o tekstu koji smo čitali na prošlom satu.Glavni dio časa:

Isticanje cilja časa: Danas ćemo čitati pjesmu , koji je napisao Gustav Krklec. Gustav Krklec je u mlađim danima pisao za starije čitaoce a u starosti za mlađe.Autor je više zbirki dječijih pjesama.Najpoznatije su Telegrafske basne.Pamte ga kao duhovitog čovjeka.

Učenici čitaju pjesmu.Nastavljam dalje sa pitanjima iz udžbenika.Pa ponovno čitanje pjesme u cjelini.Ponavljamo o epitetu.Epitet je stilsko izražajno sredstvo, to je dodatak imenici da bi se ostvarilo ljepše, jasnije, potpunije svojstvo onoga što ona znači.Pronalazimo primjere.

Psihološka pauza: Zažmirite i zamislite tu sliku.Osjetite te pahuljice po vrelom licu.Ugodno vam je.Zapamtite taj osjećaj.Otvorite oči .Šta ste vidjeli?Kako ste se osjećali?Čitamo pjesmu “Bijele ptice“ i upoređujemo je sa pjesmom „Bijeli grad“.Produbljivanje doživljaja pjesme.Ponovno čitanje pjesme u cjelini.Učenici iznose šta su doživjeli čitajući pjesmu.Ponoviti pojmove:strofa.stih,slog, te utvrditi koliko pjesmica ima strofa, strofa stihova,stih slogova.

Vježbanje čitanja- čitanje naglas.Nastavni list.Rad i analiza ukoliko bude vremena ako ne idući čas analiza urađenog. Završni dio časa:Prepisivanje zapisa sa table.

Muzički zapis: „Četiri godišnja doba“ - odlomak - „Zima“. Ilustrovanje jedne pjesničke slike po izboru učenika. Ocjenjivanje učenika. Zadaća: Naučiti pjesmicu lijepo i izražajno čitati.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Datum: Razred: V Redni broj časa: 60. Nastavna jedinica: Polugodišnja provjera znanja - GRAMATIKA Tip časa: provjera Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listovi Korelacija sa drugim predmetima:

Cilj nastavnog sata: Provjeriti naučene sadržaje iz gramatike i pravopisa

Cilj i zadaci časa:Obrazovni:- Provjeriti i utvrditi stepen usvojenosti gramatičkih sadržaja u prvom polugodištu. Odgojni: - Razvijanje radnih navika, discipline i istrajnosti u radu- Socijalizacija učenika- Samostalnost u izradi zadataka- Razvijanje interesa za utvrđivanje stečenih znanja iz gramatike i pravopisa, Navikavanje na

urednost, preciznost, tačnost, istrajnosti preglednost napisanogFunkcionalni:- Razvijanje sposobnosti rada na tekstu

- Izvođenje zaključaka- prilagođavanje učenika zadacima i načinu rada


- Pregled i analiza domaće zadaće- Usmeno ponoviti sadržaje o imenicama, zamjenicama, pridjevima, brojevima i glagolima- Isticanje cilja časa

Glavni dio časa:- Podijeliti nastavne listiće- Samostalan rad učenika

Završni dio časa:- Analiza rada na času- Domaća zadaća


Datum: Razred: V Redni broj časa:62. Nastavna jedinica: GOVORNA KULTURA: Pričanje na osnovu datih tematskih riječi

Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji Cilj i zadaci časa:

Obrazovni:- Osposobljavanje učenika za samostalno pričanje na osnovu datih tematskih riječi- Pravilan redoslijed događaja

Odgojni: - Razvijanje urednosti i tačnosti, upornosti , razvijanje radnih navika- Razvijanje saznanja o postovanju starijih- Socijalizacija učenika

Funkcionalni:- Razvijanje mašte i radoznalosti- Razvijanje sposobnosti slušanja, opažanje, kreativnog i apstraktnog misljenja- Povezivanje događaja u kompaktnu cjelinu

ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa:- Motivacijska priprema za cas: Razgovor o odlascima na školske izlete- Kako teku pripreme za izlet? Koje se aktivnosti smjenjuju na izletu? Kakvo je poželjno ponašanje?

Do čega dovodi nedolično ponašanje?- Isticanje cilja časa

Glavni dio časa:

- Tematske riječi su one riječi koje kazuju o čemu se govori u priči. Izvedene su od imenice tema. Tema je ono o čemu se govori u priči.

Djeca, dvorište, škola, nastavnici, autobus, vozač, putovanje, planina, snijeg, skijanje, izgubljeni dječak, traženje, pronalazak, povratak.

- Globalno uočavamo radnju- Jedna riječ može biti okarakterisana sa jednom, dvjema ili više rečenica- Slijede prvi pokušaji- Ličnostima u priči možemo dati imena, a ukoliko upotrebljavamo zamjenice onda su to zamjenice za

treće lice.- Pričanje priče u cjelosti.- Unošenje elemenata mašte

Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table. Zadaća: Napisati , sastaviti priču, vodeći računa o svemu o čemu smo danas priča


Datum: Razred: V Redni broj časa: 63. Nastavna jedinica: PISANA VJEŽBA:Pričanje na osnovu datih tematskih riječi Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, zadaćnice, grafoskop Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa:

Obrazovni:- samostalno pričanje na osnovu datih tematskih riječi- osposobljavanje učenika za slobodno izražavanje potpunim rečenicama- uočavanje pojedinosti u kontekstu ukupnog događaja- osposobljavanje učenika za sluzenje književnim jezikom Odgojni: - razvijanje urednosti i tačnosti, upornosti , razvijanje radnih navika- njegovanje osjetljivosti za ljepotu, razvijanje pozitivnih osobina ličnosti- bogaćenje rječnikaFunkcionalni:- razvijanje mašte i radoznalosti- razvijanje sposobnosti slupšanja, uočavanja, sinteze i zaključivanja


- Pregled i analiza domaće zadaće- Prezentirati tematske riječi na grafoskopu- Ispričati priču u cjelini- Isticanje cilja časa i zapisivanje naslova vježbe

Glavni dio časa:

- Podjela zadaćnica, i tehnička priprema za rad.- Kratko se podsjećamo na pravopisna pravila, kojih se moramo pridržavati pri pisanju.- Učenici pišu ja ih obilazim, dajem detaljna uputstva.

Završni dio časa: Predaja zadaćnica. Zadaća.

Zapis na tabli:

Kultura izražavanja

Vježba pismenog izražavanja

Školsko zvono

Pričanje na osnovu datih riječi

VRIJEME ŠKOLA ZIMA KASNITI

NASTAVNICA OPROSTITI IZNENADA

ČAS PAS UĆI UČIONICA

OSMIJEH ČUĐENJE RADOST KRAJ


Datum: Razred: V Redni broj časa:65. Nastavna jedinica: LEKTIRA: „Vlak u snijegu“ , Mato Lovrak Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni,grupni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, m. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji,ilustracije,,nastavni listovi, Cilj i zadaci časa:

Obrazovni:- doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta- uočavanje toka radnje, - uočavanje glavnih događaja u tekstu, - mjesto i vrijeme radnje, - uočavanje glavnih i sporednih likova i njihovih osobina, izgleda,- izvlačenje pouke Odgojni: - izražavanje doživljaja, emotivnih reakcija na priču,- razvijane ljubavi prema drugovima,- razvijanje urednosti i tačnosti, - razvijanje radnih navika- razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni:- razvijanje mašte - razvijanje mišljenja,- razvijanje percepcije ,- bogaćenje rječnika


Zadatak: U knjizi „Vlak u snijegu“ ima . stranica.Irma je pročitala . stranica.Koliko joj je stranica ostalo da pročita? (Korelacija sa matematikom). Glavni dio časa:

Isticanje cilja časa: Danas ćemo razgovarati o knjizi koja se zove „ Vlak u snijegu “ , a napisao ju je Mato Lovrak.Ja mislim da je red da najprije kažemo nešto o piscu koji napisao ovu knjigu. (Učenik)Koja je vrsta književnog djela?Podnaslovi (dijelovi) romana:

1. Najveća kuća2. Troje mladih s Jabukovca3. Zadruga Ljubanovac4. Dogovor5. Izlet u grad6. Vlak u snijegu7. Dječije ruke8. Ljuban i Pero9. Pomoć

Pošto svaki roman ima puno stranica, pa tako i „ Vlak u snijegu “, mi ne možemo pročitati sada cijelu knjigu , kao što smo to navikli sa pričama,ali ste vi kod sebe imali ove knjige najmanje 15 dana, pročitali ste ih, a danas ćemo razgovarati o tome kako ste vi razumjeli ovaj roman.Neki od vas su i napisali ovu lektiru, pa evo zgodne prilike da smi uvide gdje su nešto propustili, ali i da dopune nas ukoliko budu uradili nešto što mi ne budemo na ovom času.

Učenici su podijeljeni u grupe i svaka grupa ima svoj zadatak, vođu grupe i potreban materijal na stolu.Grupe razgovaraju dogovaraju se i odlučuju šta će vođa grupe da napiše na veliki papir na kojem je napisan zadatak i koji će se koristiti pri izvještaju grupa.Kratak razgovor o nazivima grupa.

I - grupa -

II - grupa - III - grupa -

IV - grupa - V - grupa -

VI - grupa - (U ovoj grupi su učenici koji imaju problema sa pisanjem, bilo u rukopisu ili pak

neke druge smetnje vezane za pisanje: ispuštanje slova,nepravilno povezivanje slova,... Rečenice ću dati ja , a njihov zadatak je da lIjepo , krasnopisom prepišu te rečenice pisanim slovima.) VII - grupa - Od ponuđenih aplikacija riječi učenici izdvajaju one koje su odlika iskrenog Prijateljstva i o svakoj po nešto kažu.

Slijedi samostalan rad učenika, a u pozadini se čuje muzika : „Djeca su vojska najjača“.Obilazim i usmjeravam učenike.

Slijedi izvještaj grupa.

Jedan učenik prepriča roman „ Vlak u snijegu “ - ukratko, uz moju pomoć ako zatreba.

Završni dio časa:

Prepisivanje zapisa sa table. Ocijeniti učenike koji su se istakli aktivnošću na času. Zadaća: Napisati ili dopuniti lektiru u sveske.

Zapis na tabli:

LEKTIRA: VLAK U SNIJEGU, Mato LovrakMato Lovrak je rođen kod Bjelovara, republika Hrvatska.Po zanimanju bio je učitelj.Pisao je mnogo za djecu.Najpoznatiji romani su: Družba Pere Kvržice, i Vlak u snijegu.Vrsta književnog djela: romanMjesto radnje: selo, grad, vozVrijeme radnje: jesen i zimaGlavni likovi: Ljuban, Pero, DragaSporedni likovi: učitelj, djeca, debeli kum, kondukter


Datum: Razred: V Redni broj časa:66. Nastavna jedinica: LEKTIRA: „Vlak u snijegu“ , Mato Lovrak Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni, individualni,grupni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, m. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji,ilustracije,,nastavni listovi, Cilj i zadaci časa:

Obrazovni:- doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta- uočavanje toka radnje, - uočavanje glavnih događaja u tekstu, - mjesto i vrijeme radnje, - uočavanje glavnih i sporednih likova i njihovih osobina, izgleda,- izvlačenje pouke Odgojni: - izražavanje doživljaja, emotivnih reakcija na priču,- razvijane ljubavi prema drugovima,- razvijanje urednosti i tačnosti, - razvijanje radnih navika- razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni:- razvijanje mašte - razvijanje mišljenja,- razvijanje percepcije ,- bogaćenje rječnika

ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa:- Pregledati i analizirati domaću zadaću

Glavni dio časa:

Isticanje cilja časa: Koja je vrsta književnog djela?Podnaslovi (dijelovi) romana:

10. Najveća kuća11. Troje mladih s Jabukovca12. Zadruga Ljubanovac13. Dogovor14. Izlet u grad15. Vlak u snijegu16. Dječije ruke17. Ljuban i Pero18. Pomoć

- Prepričavanje sadržaja: jedan događaj-jedan učenik

Završni dio časa:

- Prepisivanje zapisa sa table. - Ocijeniti učenike koji su se istakli aktivnošću na času. - Zadaća: Napisati ili dopuniti lektiru u sveske.

Zapis na tabli:

VLAK U SNIJEGU Ime i prezime autora: Mato Lovrak

Vrsta književnog djela: Dječiji romanMjesto radnje: vlak , selo , grad i školaVrijeme radnje: zima Likovi: Osobine likova: Postupci likova: Najinteresantniji dio priče: Najdinamičniji dio priče: Poruka ili pouka priče: Prepričaj i ilustriraj priču:

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE

Razred: V

Dan i datum:Redni broj casa:Nastavni predmet:

29.Priroda

Nastavna jedinica: Korijen-građa i funkcija

Tip nastavnog sata: ponavljanje

Nastavni oblici rada: Grupni ,individualni

Nastavne metode: Razgovor, objašnjenje i demonstracija,Nastavna sredstva: Osnovna nastavna sredstva,grafo folija i nastavni listić

Cilj nastavnog sata: Upoznati učenike sa dijelovima, oblicima i ulogom korijena

ZADACI:

Odgojni:Razvoj interesa za biljke i njihovo očuvanje.Čuvanje biljnog svijeta u okruženju.Lijepo i uredno crtanje i pisanje.

Obrazovni:

Naučiti šta je korijen,dijelove i ulogu korijena, naučiti imenovati i razlikovati oblike korijena

Funkcionalni:

Razvijanje sposobnosti posmatranja, uočavanja, zaključivanja, pamćenja i logičkog razmišljanja.Razvoj sposobnosti prepoznavanja osnovnih dijelova korjena

TOK NASTAVNOG SATA

Uvodni dio: Ponoviti sa učenicima dijelove biljke i na razrednom plakatu i pokazati i imenovati sve dijelove.Koliko dijelova ima biljka?Šta čini nadzemni dio?Šta čini podzemni dio?

Glavni dio: Najava cilja sata: Danas ćemo naučiti o korijenu kao dijelu biljke , kao i o njegovoj građi i funkciji i samoj ulozi.Zapisujemo naslov na tabli i u sveskama.Učenici otvaraju svoje udžbenike str.17.Šta je korijen? Korijen je dio biljke koji se nalazi pod zemljom.Korijenom zovemo i organ biljke cvjetnice koji se razvija iz korijenka klice.Pažljivo posmatrati ilustraciju u udžbniku i uočiti i imenovati dijelove korijena.Glavni korijen je najdeblji,bočni je malo tanji ,a korijenove žilice su najtanje.Čitamo o ulozi korijena. Korijen može biti spremište rezervne hrane,kao npr.kod mrkve,cvekle,repe.Takvo služi kao hrana životinjma i čovjeku.Korijen nekih biljaka je i ljekovit,npr.korijen šljeza.Korijeni mogu biti različitih oblika .Uočiti i imenovati različite oblike korijena.koje sve biljke imaju ovakve korijene?Razgovor sa učenicima.Biljke sijemo pomoću sjemenki ,ali postoje i biljke koje se razmnožavaju diobom korijena.To su obično krompir, tulipan....Naučimo više o korijenu biljke uz grafo foliju.Pokazati učenicima g.foliju, učenik čita tekst ostali prate.

Završni dio: Kratak osvrt na čas.Dopuniti nastavni listić i zalijepiti ga u svesku kao zapis sa table.Radna sveska str.12 uraditi za zadaću.

Korijen – građa i funkcija

Korijen je _______________________________________________.Dijelovi korijena su ___________________, ____________________ i ___________________.Glavna uloga korijena je _____________vode sa m____________ t___________ iz tla.Korijen u______________ biljku za tlo.Oblici korijena su r_________, v____________, r_____________ i ž_______________.Lakše razmnožavanje biljaka vrši se ____________ korijena.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ PRIRODE

Datum: Razred: V Redni broj časa: 32. Nastavna jedinica:List -građa i ulogaTip časa:obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, demonstracije, ilustracije, usmenog izlaganja Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, zelena biljka, grafofolija, enciklopedije, krede u boji Cilj i zadaci časa:

Obrazovni:- da učenici uoče raznovrsnost i rasprostranjenost biljnog svijeta- usvajanje znanja o građi biljaka, ulozi i značaju pojedinih biljnih organa- usvajanje znanja o prirodnim uslovima i prirodnim procesima koji utiču na biljni svijetOdgojni: - razvijanje ljubavi prema prirodi a posebno prema biljkama,o važnosti biljaka za život ljudi- razvijanje urednosti i tačnosti, upornosti , razvijanje radnih navika- razvijanje samostalnosti u radu, interesovanja za prirodne nauke- uočavanje značaja biljnog svijeta za život ljudiFunkcionalni:- razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika- osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja- njegovanje radoznalosti ARTIKULACIJA ČASA

Uvodni dio časa: Upoređujemo biljke hrast i kaktus – uočavamo razlike u izgledu , staništu i prilagođenosti staništu.

Hrast – stablo ima debelu koru, velike grane, lišće, cvjetove i plodove; lišće mu u jesen opada, hrast dugo živi i do 1 000 godina – višegodišnja biljka

Posmatranje biljke- LJUBIČICAPo čemo se ona razlikuje od drugih biljaka (trešnja)? Po čemu je slična sa drugim biljkama(jaglac)?Kako biljke dišu?Glavni dio sata:

Isticanje cilja časa: Danas ćemo govoriti o listu, građi lista i uloziPonoviti o stablu. Stablo može biti zeljasto i drvenasto. Kroz njega prolazi voda sa mineralima do listova i hranljive materije nastale fotosintezom,od listova do korijena.STABLO je biljni organ koji se razvija obično iznad tla,rastući prema svjetlosti.zajedno sa listovima stablo čini izdanak.Na vrhu stabla nalazi se tjemeni pupoljak, iz kojeg se razvija novi izdanak.Osim tjemenog pupoljka,na stablu su vidljivi pupoljci iz kojih se razvijaju listovi i cvjetovi – lisni i cvijetni pupoljci.Na površini stabla razvijen je zaštitni omotač koji se naziva kora. ZELJASTE BILJKE imaju tanku, savitljivu zelenu koru, njihovo je stablo zeljasto. DRVENASTO STABLO čvrste i debele kore imaju drveće i šibovi.

List može biti različitog oblika i veličine. Preko lista bilke dišu i isperavaju višak vode. U listu nastaje šećer i hranljive materije. Listovi se razvijaju na stablu,iz iz lisnih pupoljaka,pljosnati su i obično zelene boje. Svaki list se sastoji od plojke,rukavca(lisne osnove) i drške.Listovi mogu imati vrlo različit oblik. Osnovna uloga lista u životu biljke je tvorba hrane.

List je mjesto odvijanja fotosinteze.Preko lista,biljka također i diše,preko lista se vrši i isparavanje vode iz biljke.

Završni dio časa:Kratko ponavljanje naučenog na času.. Crtanje slika i prepisivanje zapisa sa table.Sakupi i presuj listove različitih biljaka i načini zbirku. Kada se osuše zalijepi ih u herbar.Posaditi nekoliko sjemenki graha u posudu i pratiti razvoj nove biljke.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE

Datum: Razred:V Redni broj časa: 33.Nastavna jedinica:LIST BILJKE, GRAĐA I FUNKCIJA Tip časa: ponavljanjeNastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: metoda razgovora, ilustrativno-demonstrativnaNastavna sredstva i pomagala: osnovna, ilustracije, očiglednaKorelacija sa drugim predmetima: likovna kultura

Cilj i zadaci časa:Obrazovni:- Usvajanje znanja o biljkama, vrstama listova, dijelovima lista I njegovom funkcijom Odgojni: - razvijanje interesovanja za učenjem novog - razvoj pozitivnih stavova i odnosa prema prirodi, posebno ljubavi prema biljkama - razvijanje radnih,moralnih i kulturnih navika - likovno izražavanjeFunkcionalni:- razvijanje mišljenja, pamćenja, logičkog zaključivanja, posmatranja, razvijanje pažnje, mišljenja - njegovanje radoznalosti

ARTIKULACIJA ČASA

UVODNI DIO SATA:Ponavljamo znanja o biljkama: pomoću čega biljka diše ? (listova). Najava cilja sata.

GLAVNI DIO SATA:Razgovaramo I uočavamo dijelove lista: lisna plojka, nervi, drška I osnova. Kod nekih biljaka lišče u jesen opada, a kod nekih ne. Uočava različite vrste listova. Njegova uloga je jako bitna: u njima se proizvodi hrana za biljku. Zapis:List se razvija iz lisnog pupoljka. U njemu se stvara hrana za biljku. List se sastoji od: plojke, nerva, drške I osnove. Razlikujemo: -srcasti list (lipa)- jajasti (nana, kopriva)- Igličasti (orhideja, bor, smrča, jela…)- Bubrežasti (ljubičica, lokvanj)Kod listopadnog drveća lišće u jesen opada jer u jesen nema dovoljno sunčeve svetlosti da bi proizvelo hranu. U proljeće će narasti novo lišće. Od opalog lišća se stvara humus, najplodnije tlo.

ZAVRŠNI DIO SATA:Zapis u sveske.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ PRIRODE

Datum: Razred: V Redni broj časa: 34. Nastavna jedinica: Građa biljke Tip časa:ponavljanjeNastavni oblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode rada: m. razgovora, demonstracije, ilustracije, usmenog izlaganja Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, zelena biljka, grafofolija, enciklopedije, krede u boji ,Nastavni listići;Cilj i zadaci časa:

Obrazovni:- da učenici uoče raznovrsnost i rasprostranjenost biljnog svijeta;- usvajanje znanja o građi biljaka, ulozi i značaju pojedinih biljnih organa;- usvajanje znanja o prirodnim uslovima i prirodnim procesima koji utiču na biljni svijet;Odgojni: - razvijanje ljubavi prema prirodi, a posebno prema biljkama,o važnosti biljaka za život ljudi;- razvijanje urednosti i tačnosti, upornosti , razvijanje radnih navika;- razvijanje samostalnosti u radu, interesovanja za prirodne nauke;- uočavanje značaja biljnog svijeta za život ljudi;Funkcionalni:- razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika- osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja- njegovanje radoznalosti, samostalnosti, takmičarskog duha; ARTIKULACIJA ČASA

Uvodni dio časa: Ponavljanje gradiva sa prethodnog sata.Od čega je biljka građena?Biljka je građena od biljnih organa.Ponavljamo preko grafofolije dijelove biljke(biljne organe). Gradivo o korjenu ponavljamo kroz razgovor i posmatranje grafofolije.Koja je uloga korjena i koje vrste korjena smo do

sada naučili?Šta čini izdanak? Koje vrste izdanka imamo?Nabroji nadzemne i podzemne izdanke?Pokazujem sliku sjemenke.Ponavljamo dijelove i ulogu sjemenke.Neke učenike koji su se istakli aktivnošću ocjenjujem,

Nakon što su ponovili ističem cilj sata. Isticanje cilja časa: Danas ćemo ponoviti o biljkama, njihovom izgledu i građi radom u grupama.

Glavni dio časa:I grupa –Građa i funkcija biljakaII grupa-Korjen1.Označi dijelove korjena2.Imenuj vrste korjena3.Objasni ulogu korjena

Biljka je građena od biljnih organa: korijen, stablo, list, cvijet, plod ,sjemenka.Korijen svojim žilicama , na kojima su dlačice, pričvršćuje biljku za tlo. Pomoću njega biljka iz zemlje uzima vodu sa

mineralima i solima.O pričvršćuje biljku za podlogu.Po svom obliku korijen može biti:granat,žiličast,vretenast i repast. Glavni korijen,bočno korijenje i korijenove žilice zajedno čine KORIJENOV SISTEM.

Korijenov sistem može biti manje ili više razgranat kod raznih biljaka.Korijen raste vrhom naniže,dalje od svjetlosti.

III grupa-Izdanak1.Šta je izdanak?2.Šta je pupoljak?3.Date riječi pravilno rasporediti u grafikon...4.Nactaj čudnovatu biljku koja na sebi ima date dijelove.

Stablo može biti zeljasto i drvenasto. Kroz njega prolazi voda sa mineralima do listova i hranljive materije nastale fotosintezom,od listova do korijena.STABLO je biljni organ koji se razvija obično iznad tla,rastući prema svjetlosti.zajedno sa listovima stablo čini izdanak.Na vrhu stabla nalazi se tjemeni pupoljak, iz kojeg se razvija novi izdanak.Osim tjemenog pupoljka,na stablu su vidljivi

pupoljci iz kojih se razvijaju listovi i cvjetovi – lisni i cvijetni pupoljci.Na površini stabla razvijen je zaštitni omotač koji se naziva kora. ZELJASTE BILJKE imaju tanku, savitljivu zelenu koru, njihovo je stablo zeljasto. DRVENASTO STABLO čvrste i debele kore imaju drveće i šibovi.

IV grupa- Sjemenka

Sjemenka je organ kojim se biljke razmnožavaju. Da bi se biljka razvila iz sjemenke, ona prethodno mora nabubriti i proklijati.Poslije klijanja sjemenke, iz nje se razvija nova biljka.

Neke bilke kao što su grah, paradajz, pšenica obave svoj razvoj od sjemenke do ploda u jednoj godini pa se zovu jednogodišnje biljke.Hrast, bor, ruža, jabuka godinama listaju, cvjetaju i daju plodove i zovu se višegodišnje biljke.V grupa-Raznovrsnost plodova i sjemenki

1.Upisati imena biljaka od koji koristimo pojedine dijelove.

Prezentiranje grupa.Završni dio časa: Rad u radnom listu.

Zadaća:Posaditi nekoliko sjemenki graha u posudu i pratiti razvoj nove

KORIJEN BILJKE

KORIJEN je organ biljke cvjetnice koji se razvija iz korijenčića klice.

Osim funkcije pričvršćivanja biljke za podlogu i upijanja iz nje vode sa rastvorenim hranjivim materijama, korijen može da preuzme i druge funkcije. U vezi sa novom funkcijom dolazi do promjene njegovog oblika i građe. Korijen kod nekih biljaka služi za smještaj rezervne hrane. Kod jednih se rezervna hrana skuplja u glavnom korijenu, a ima ih kod kojih se hrana nagomilava u bočnim korijenima.

REPAST KORIJENKad glavni korijen služi kao rezervoar hrane, tada je naročito zadebljao. Ta se pojava vidi kod šećerne repe. U toku prve godine repa nagomilava hranjive materije u korijenu, koji se naglo širi, a potom sužava. Za sve korijene koji imaju takav oblik kaže se da su repasti, tj da imaju oblik korijena repe. Korijeni nekih biljaka koji služe za smještaj rezervne hrane mogu imati vretenast oblik, kao npr. u mrkve. U prirodi živi veliki broj vrsta šargarepa, peršun, šećerna repa, cvekla i druge kod kojih se formiraju takvi organi.Metamorfoze korijena-promjene na korijenu

VAZDUŠNI KORIJENKorijeni se, po pravilu, razvijaju u zemlji. Ali, ima biljaka kod kojih se korijeni razvijaju u vazduhu, pa im je zato i dato ime vazdušni korijeni..

DASKASTI KORIJENOVI

Ima biljaka koje razvijaju korijenove u obliku dasaka, koji vire iznad zemlje, pregrađujući ispod stabla čitave komore.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MUZIČKE KULTURE

Razred: V

Datum:

Nastavni predmet: Muzička kultura

Nastavna jedinica: Pjevanje i sviranje,“ Dajte nam ljubavi“,Hana i Dinko Čizmić

Tip nastavnog sata: Obrada

Nastavni oblici rada: Frontalni, grupni, u paru, individualni

Nastavne metode: Razgovor, demonstracija, objašnjenje, rad s tekstom, igraNastavna sredstva: Muzička linija, CD, Orffov instrumentarij

Cilj nastavnog sata: Naučiti lijepo i izražajno pjevati

ZADACI:

Odgojni:Razvoj samopouzdanja u pjevaju, navikavanje da poštuje i cijeni mišljenja drugih,savjesno obavljaje muzičkih zadataka

Obrazovni:

Upoznati sadržaj i melodiju pjesme, usvojiti pravila za horsko pjevanje, razumjeti muzičke oznake i poštovati ih pri pjevanju, naučiti da koriguje svoje pjevanje radi kvaliteta grupnog uspjeha,naučiti svirati ritam na Orffovim instrumentima

Funkcionalni:

Razvoj osjećaja za ritam i mjeru, muzičkog pamćenja, glasovnih mogućnosti, interesa za bavljenje muzikom

TOK NASTAVNOG SATAUvodni dio: Na osnovu tonskog zapisa prepoznati ranije slušanu kompoziciju (Uz jutarnju

šetnju). Kroz igru uraditi vježbe za postavu glasa ( disanje, igre jezikom). Najaviti prvo slušanje pjesme:

Glavni dio:

1 Nakon prvog slušanja pjesme porazgovarati o sadržaju .

2. Uz drugo slušanje učenici prate notni zapis i uočavaju muzičke oznake te ih upoznajem sa terminom INTRODUKCIJA. Odeđujemo karakter,tempo i dinamiku.( zapsujem na tabli)

3. Pri terćem slušanju pridružuju se i učenici te usklađuju svoje pjevanje .Uz naredna slušanja nastojati da učenici usvoje i tekst i melodiju kako di mogli pjevati u grupama i parovima.

4. Kad je usvjen sadržaj i melodija učenici će preme žalji uzeti Orffove instrumente, samostalno se podijeliti u grupe i izvoditi pjesmu.

Završni dio: Dok prepisuju zapis sa table slušaju i pjevaju pjesmu. Domaća zadaća: ilustrovati pjesmu i u kajdanku izdvijiti muzičke oznake koje su

zastupljene u pjesmi.

Zapis na tabli:

Pjevanje i sviranje: Daje nam ljubavi Tekst i muzika: Hana i Dinko Čizmić Introdukcija je mali muzički uvod prije izvođenja glavne melodije.Karakter: veseoDinamika: Tempo:

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZMUZIČKE KULTURE

Datum: Razred: V Redni broj časa: 17.

Nastavna jedinica: Slušanje muzike :Molimo za finu tišinuTip časa: obradaNastavni oblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada,m. ilustracije Nastavna sredstva i pomagala: osnovna,CD,kasetofon, ilustracije Cilj i zadaci časa:

Obrazovni:- prepoznavanje pojedinih instrumenata ili grupe

- razvijanje sposobnosti primanja i doživljavanja muzičkih djela, - upoznavanje osnovnih pojmova muzičke pismenosti,Odgojni:- razvijanje muzičkog ukusa,- razvijanje pozitivnih stavova i potrebe za muzikom u porodici, školi i društvenoj sredini, njegovanje zajedničkog

muziciranjaFunkcionalni:- razvijanje i njegovanje dječije muzičke kreativnosti,- osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja- razvijanje mišljenja, pamćenja, logičkog zaključivanja- podsticanje radoznalosti- osposobljavanje učenika za korištenje različitih izvora znanja

ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Prisjetimo se kompozicija koje smo slušali ove godine. Zdravo maleni. Šta je to dvoglasno pjevanje?Glavni dio časa: Ističem cilj časa.Danas ćemo slušati kompoziciju «Molimo za finu tišinu » Slušamo kompoziciju.Razgovor sa učenicima o

karakteru kompozicije Šta zanači andante (umjereno lagani tempo) vrsti muzike opiši riječima svoj doživljaj

.Pročitati tekst ove pjesme . Razgovarati o raspoloženju koje osjećaju dok slušate Ponovno slušanje kompozicije. Pri ponovnom slušanju kompozicije polagano pjevušiti.pjesmu.Kako tišina u ovoj pjesmi može biti fina?Kakva je to manjke fina tišina.Hajde da postignemo u razredu tišinu.

- mrdajte prstzima- - neka kapne kap- - neka šušne listopad- neka lupne štap- Šta se čuje , a šta ne čuje?

Odrediti tri dijela koji se razlikuju po melodiji i sadržaju.Svaki dio ima izraženu i malo drugačiju melodiju.Kakva je razlika između pjesme Zdravo maleni i ove? Ko izvodi prvu, a ko drugu?Ponovno slušanji i izvođenje pjesme u razredu.Završni dio časa: Ponavljanje naučenog. Ilustrovanje doživljaja kompozicije.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ LIKOVNE KULTUREDatum: Razred: V Redni broj časa: 17.

Nastavna jedinica:Boja: Proslava Nove godineTip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, blokovi,kistovi,akvarelCilj i zadaci časa:

Obrazovni: - da ponove naučeno o bojama- uvođenje učenika u razumijevanje likovnih sredstava likovnog izražavanja- stavranje likovnih sadržaja spontano,- uočavanje i razumijevanje kontrasta,- da znaju koje su to boje suprotne,- da ponove osnovne boje,tople i hladne boje Odgojni:- razvijanje ljubavi prema praznicima- poštivanje praznika neovisno o njegovoj vrsti- da se samostalno dalje kulturno i estetski uzdižu, duhovno bogate i oplemenjuju,- razvijanje svijesti i navika za održavanje higijene radnog prostora,- razvijanje kulturnih, radnih, estetskih navika,- sticanje navike za samostalan rad,

Funkcionalni: - razvijanje percepcije, doživljavanja, pamćenja, mišljenja- razvijanje mašte, sposobnosti predočavanja boje- razvijanje sposobnosti vizuelne percepcije, doživljavanja

STRUKTURA NASTAVNOG SATAUvodni dio časa:

Vršimo tehničku pripremu za rad ( utvrđujemo da li svi učenici imaju potreban pribor i materijal).Razgovor o praznicima koji su prošli i koji nas očekuju.Kako dijelimo praznike?Koji praznici slijede?Kako ih slavimo?Kako slavimo međunarodne praznike? Koji su?Ponoviti naučeno o bojama:Koje su boje osnovne,tople,hladne...Svaka boja ima svoju snagu i jasnoću.To su intenzivne boje.Ako čistoj boji dodajemo crnu, sivu ili bijelu onda smo je oslabili i tako nastaju tonovi boja-oslabljene boje.Dodavanjem bijele boje boja postaje svjetlija, tcrne zagasitija a sive mutnija.Mi znamo da je paleta ploča na kojoj se miješaju boje za slikanje.Slikarska paleta ima još jedno značenje .Ona označava i odabir boja koje je slikar upotrijebio na slici.

Glavni dio časa:- Crtež- Proslava Nove godine- Samostalan rad učenika

- Razgovaramo oko rasporeda pojedinih elemenata …- Učenici rade ja ih obilazim, dajem dodatna uputstva. - Učenici rade, ja ih obilazim i dajem dodatna objašnjenja.

Završni dio časa: Vršimo analizu radova. :Analiza uspješnosti i odabir najuspješnijih radova.Sakupljanje pribora za rad, i sređivanje radnog prostora.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ

TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA

Datum: Razred:V Redni broj časa: 31.Nastavna jedinica: Ishrana i zdravkje – osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravljeTip časa: obradaNastavni oblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode rada: m. razgovora, ilustrativno-demonstrativnaNastavna sredstva i pomagala:, grafo-folija, piramida, kartoni riječi, slike, lutke, namirnice, banane, ostale namirnice; Cilj i zadaci časa:

Obrazovni:- ponaviti i proširiti već stečeno znanje o ishrani,- važnost raznovrsne ishrane bogate vitaminima, mineralima, bjelančevinama , kalcijumom,...- redovna ishrana kao uslov za zdravlje,- higijena je pola zdravlja; - upoznati učenike da prekomjerna upotreba i nedovoljna upotreba određenih količina hrane dovodi do raznih bolestiOdgojni: - razvijanje ljubavi prema radu,- izražavanje doživljaja, emotivnih reakcija i takmičarskog duha, razvijanje preciznosti i tačnosti pri radu, - razvijanje spretnosti i snalažljivosti;Funkcionalni:- razvijanje mišljenja i pamćenja učenika,- razvijanje sposobnosti posmatranja i apstraktnog mišljenja, - razvijanje i njegovanje radoznalosti učenika;

ARTIKULACIJA ČASA

Uvodni dio časa:Čas počinjemo sa lutkarskom predstavom « Ko je zdraviji? »

Razgovor o predstavi:

O čemu su razgovarali naši likovi iz predstave? Kakva ishrana treba da bude? Šta znači to da ishrana treba da bude raznovsna? Koje vrste hrane trebamo jesti najviše? A koliko puta dnevno trebamo jesti? Šta treba uraditi prije jela? A poslije jela? Zašto?

Glavni dio časa:

Isticanje cilja časa – Danas ćemo ponoviti i proširiti vaše znanje o ishrani u porazgovarati o tome šta se dešava ako neke namirnice uzmamo previše, a neke nedovoljno.

Ponoviti o važnosti zdrave ishrane i porazgovarati o namirnicama koje se nalaze izložene na klupi. Zašto je važno da djeca piju puno mlijeka? Koje prerađevine od mijeka imamao? (pokazati) Kakav je značaj voća i povrća u

ishrani? Koje voće i povrće imamao na stolu? Djeca imenuju voće i povrće. Ko nas štiti od prehlada? Koje žitarice najviše koristimo u ishrani? Kakav je značaj mesa i jaja u ishrani? Koje prerađevine imamo od mesa? Zašto nije dobro jesti puno slatkiša?

Odavno su ljidi uvidjeli va+nost unošenja određene hrane koja će im pomoći da ostanu dugo zdravi.Jedan od glavnih razloga interesa za hranu je u tome što mnogi ljudi imaju bolesti koje su vezane sa hranom.

Neki ljudi jedu hranu sa previše šećera, soli i masnoće, a neki naprosto jedu previše.Prekomjernim jedenjem ili nedovoljno uzimanjem određenih namirnica mogu se pojaviti zdravstveni problemii bolesti (dijabetes, povišen krvni pritisak, kvarenje zuba, anemičnost, neotpornost organizma na mnoge viruse...)

Svaki organ u tijelu ima određenu ulogu i,kad su oni zdravi,onda je zdrav i čitav organizam. Kad je čovjek zdrav,on bolje i uspješnije radi,raspoložen je i osjeća se korisnim članom društva. Veoma je važno zaštititi svoje organe od povreda i bolesti. Uzroci različitih bolesti su: nehigijena,pretjeran zamor tijela,slaba ili prekomjerna i nezdrava ishrana i korištenje vode zagađene različitim uzrocima bolesti.

Za čovjeka je naročito štetno korištenje duhana,alkohola i droge.

Samo onaj ko je zdrav može da uči,radi,bude sretan i gradi bolji bolji život.Zato s pravom možemo reći da je zdravlje najveće bogatstvo.

Da bismo bili zdravi,moramo čuvati svoje tijelo i biti uvijek pažljivi u igri,hodu i radu. Da bismo zaštitili naša pluća,treba izbjegavati prostorije gdje je zagušljivo i provjetravati ih. Kad god je to moguće treba boraviti u šumi,na livadi i svuda gdje ima mnogo čistog zraka. Da bi naše srce bilo jako i zdravo treba ga jačati raznim sportovima,plivanjem,jutarnjom gimnastikom. Nepravilno sjedenje može iskriviti kičmu i zato uvijek trba voditi računa da pravilno sjedimo,da se pravilno razvijamo,bez iskrivljenih leđa i opuštenih ramena.

Završni dio časa:Ponoviti na osnovu piramide koje namirnice treba najviše uzimati, a koje treba izbjegavati.

Ponoviti o higijeni kao pola zdravljaNe uzimati alkohol,pušenje i drogu.

Dati učenicima jelovnik zdrave ishrane.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZTJELESNOG I ZDRAVSVENOG ODGOJA

Datum: Razred: V Redni broj časa: 33. Nastavna jedinica: Igre – rukomet – vođenje lopte različitim načinima, dodavanje i hvatanje različitim načinima, šut s tla osnovnim načinom

Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, grupniNastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: osnovna,lopte,strunjačeCilj i zadaci časa:

Obrazovni: - razvijanje osjećaja za kretanje u prostoru,- razvoj i bogaćenje kretne umješnosti i koordinacije,- osposobljavanje učenika za svjesno kontrolisanje sopstvenih pokreta i povezivanje elementarnih pokreta u složenije cjeline,- sticanje znanja o pravilima rukometne igreOdgojni:- razvijanje navike za zdrav način života,- razvoj takmičarskog duha učenika, kreativnosti i inicijative Funkcionalni:- uticati na razvijanje snalažljivosti u prostoru, ARTIKULACIJA ČASA

Uvodni dio časa: Postrojavanje i prebrojavanje.Trčanje sa zadacima:trčanje sa zamasima ruku naizmjenično, trčanje sa skokovima,trčanje uz zamahe kukova. Trčanje oko prostora za vježbanje, sa zadacima ( na moj znak) stoj!, čučni! trči! hodaj!

Pripremni dio časa:1.Stav uspravni, noge sastavljene i opružene.Bočno kruženje jednom, drugom,pa objema rukama istovremeno.2.Stav uspravni noge u raskoraku aruke u predručenju.Zamah ruku sa zasukom trupa udesno zatim ulijevo.3.Kleknuti uspravno,koljena sastaviti ,ruke ispružiti iznad glavemalo šire od ramena Napraviti dva lagana zamaha unazad do tla zatim spustiti ruke uz tijeloi sjesti na pete.4.Kleknuti četveronoške,ruke i noge stoje okomito na tlo.Ruke u laktovima saviti ,grudi spustiti što niže ,a zatim pomjeriti ramena naprijed –gor,nazad-dolje tako tako da kao da ramenima opisujemo krug.5.Kleknuti četvoronoške.Odraziti se rukama i pljesnuti6.Stav uspravni i podbočiti se.Podići savijeno koljeno visoko opružiti nogu i polako je spuštati na pod.7.Ležati na leđima.,ruke sastaviti ispred trupa sa ukrštenim prstima.Noge provući kroz sastavljene ruke ,jednom zatim drugom nogom.8.Stav uspravni,raskoračni,ruke odručno zgrčene ,dlanovi na potiljku.Kružiti laktovima.9.Čučnuti,rukama uprijeti o tlo, ajednu nogu ispružiti nazad .Poskokom promijeniti nogu.10.Stav uspravno,ruke iznad glave.Otklon lijevo ili desno.

Glavni dio časa:Isticanje cilja časaObjašnjavanje i demonstriranje osnovnih pravila rukometne igre

koliko igrača je u jednom timu, sa koliko metara se izvodi kazneni udarac,

kako se igrači smiju kretati na terenu, kako se izvodi šut, dodavanje lopte.

Učenici izvode sljedeće radnje po grupama: dodavanje lopte, šutiranje,odbrana šuta, slobodno šutiranje sa osam metara.

Grupe nakon izvjesnog vremena izmjenjuju zadatke i uvježbavaju pomenute radnje.Završni dio časaOdmaranje uz muziku.Načiniti lagane pokrete u skladu sa melodijom i ritmom.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ DRUŠTVA

Razred: V Redni broj časa: 17.Nastavna jedinica: SistematizacijaTip časa: provjeraNastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, tekst metoda,metoda grafičkih radova,metoda ilustracijeNastavna sredstva i pomagala: osnovna, nastavni listićCilj i zadaci časa:

Obrazovni:- ponavljanje znanja o domovini, Bosni i Hercegovini-provjera znanja o religiji;-ponavljanje znanja i provjera o kulturno prosvjetnim i povijesnim znamenitostima na prostoru naše domovine i zavičajaOdgojni: - razvijanje ljubavi i interesovanja za domovinu, zavičaj- izražavanje doživljaja, emotivnih reakcija - razvijanje urednosti i tačnosti, upornosti , razvijanje radnih navikaFunkcionalni:- razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika- osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja


PONAVLJAMO već usvojeno gradivo.

Glavni dio časa: Ističem cilj sata:Danas ćemo provjeriti šta smo do sada naučili o religiji i kulturno povijesnim znamenitostima naše domovine.Dijelim nastavne listiće.Analiziramo zadatke.Učenici prelaze na samostalan rad .Obilazim učenike i pratim njihov rad.

Završni dio časa:Predaja nastavnih listića.

PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE- DOPUNSKA NASTAVA

Datum:. Razred:V Redni broj časa: 1.

Nastavna cjelina:Tablica množenja i dijeljenja

Tip sata: vježba

Cilj i zadaci nastavnog sata:

- Uvježbati i proširiti znanje vezano za tablicu množenja i dijeljenja

Metode rada:metoda razgovora,demonstracije,metoda samostalnog rada,grafička metoda

Nastavna sredstva i pomagala:

ARTIKULACIJA SATAUvodni dio sata:

- Isticanje cilja sata

Glavni dio sata:Usmeno provjeriti tablicu množenja i dijeljenja.

- Rad na sljedećim zadacima:

1. Računaj: 4 • 5 + 8 • 9 = 72 : 8 + 45 : 9 = 9 • 6 – 81 : 9 =

2.Izračunaj proizvod brojeva 8 i 9. 3..Proizvod brojeva 6 i 7 uvećaj za količnik brojeva 56 i 7.

Završni dio:- Analiza rada na času

PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE- DOPUNSKA NASTAVARazred: V Redni broj časa: 2.

Nastavna jedinica: Ugao Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji, pribor za crtanje Cilj i zadaci časa:

Obrazovni:- da učenici shvate pojam ugla, crtanje i obilježavanje uglova- uočavanje pravog ugla- crtanje pravog ugla

Odgojni:- razvijanje volje i istrajnosti uradu- preciznost u rukovanju priborom za crtanje

Funkcionalni:- razvijanje sposobnosti za pomatranje, opažanje, logičko mišljenje i zaključivanje- njegovanje matematičke radoznalosti,


Razgovor: Šta je ugao? Šta je vrh ugla? Šta su kraci ugla?Nacrtati dva ugla po želji I obilježiti ihNacrtati jedan pravi ugaoIsticanje cilja časa

Glavni dio časa:- Rad na zadacima:

1. Imenuj sljedeće uglove:

To su uglovi:

2. Nacrtaj ugao BOC

3. Nacrtaj pravi ugao OPR - posebno obratiti pažnju na pravilno rukovanje priborom za crtanje

- Analizirati zadatke, utvrditi da li učenici imaju poteškoće u rješaavanju zadataka

Završni dio:- Domaća zadaća – radna sveska

PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE- DOPUNSKA NASTAVA

Razred:V Redni broj časa: 3.

Nastavna cjelina:Sabiranje i oduzimanje trocifrenih brojeva

Tip sata:vježba

Cilj i zadaci nastavnog sata:Otkriti koliko su učenici savladali operacije sabiranja i oduzimanja trocifrenih brojeva, te otklonuti nejasnoće

Metode rada:metoda razgovora,demonstracije,metoda samostalnog rada,grafička metoda

Nastavna sredstva i pomagala:


- Isticanje cilja časaGlavni dio sata:


1. Računaj pismeno: 212 + 565 =898 + 842 =135 + 565 =984 + 478 =

2. Računsj pismeno: 689 – 655=587 – 185 =

520 – 245 = 991 – 589 =- Za svaki primjer dati objašnjenje i upute za rad

Završni dio:- Analiza rada na času

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZMATEMATIKE – DOPUNSKA NASTAVA

Razred: V – 4 Redni broj časa: 4.

Nastavna jedinica: Oduzimanje brojeva većih od 10 000 Tip časa: vježba Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada Cilj i zadaci časa:

- Osposobljavanje učenika za samostalno oduzimanje brojeva većih od 10 000 do stepena automatizacije- Pripremanje učenika za dalje napredovanje


- Isticanje cilja časa

Glavni dio časa:- Rad na sljedećim zadacima:

1. Računaj pismeno:84 568 - 24 879 =70 254 - 12 365 =58 746 - 32 999 =36 589 - 12 457 =

2. Računaj pismeno:88 647 – 48 965 =98 021 – 25 585 =54 937 – 17 698 =31 001 – 18 987 =

3..Od razlike brojeva 58 654 i 38 918 oduzmi razliku brojeva 39 296 i 37 592.

Završni dio časa:- Analiza rada na času

PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE-DOPUNSKA NASTAVA

Razred: V Redni broj časa:5.Nastavna cjelina:Sabiranje i oduzimanje brojeva većih od 10 000Tip sata:utvrđivanjeCilj i zadaci nastavnog sata:Otkriti koliko su učenici savladali operacije sabiranja i oduzimanja u prvom milionuMetode rada:metoda razgovora,demonstracije,metoda samostalnog rada,grafička metodaNastavna sredstva i pomagala:udžbenik


Uraditi nekoliko primjera na tabli.Glavni dio sata:


1.Računaj pismeno: 421 218 + 452 565 =291 366 + 289 171 =151 479 + 527 755 =339 989 + 548 278 =

2.Računaj pismeno:945 368 – 421 585=941 584 – 134 764 =765 020 – 227 506 =598 365 – 145 774 =

3.Broj 358 600 umanji za razliku brojeva 491 850 i 250 330.Radi na dva načina .

Završni dio:Analiza rada na času.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZBOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA

Redni brij časa: 1. Razred: V

Nastavna jedinica: Gramatika – Imenice i glagoli Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, rad u paru;

Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, m. rada na tekstu; Nastavna sredstva i pomagala: osnovna,kartoni riječi;

Cilj i zadaci časa Obrazovni:

- da ponove šta su to imenice, kako ih dijelimo; - da ponove kojeg roda sve mogu da budu imenice i kako se pišu vlastite i zajedničke imenice;

Odgojni: - razvijanje urednosti i tačnosti, upornosti; Funkcionalni: - razvijanje mišljenja,pažnje i zaključivanja;

ARTIKULACIJA ČASA

Uvodni dio časa:Pokazujem grafofoliju.

Ponavljamo šta su imenice, kako ih dijelimo, navodimo primjere. Ponavljamo rodove i broj imanica. Ponavljamo o glagolima

Glavni dio: Najava cilja sata i pisanje naslova na tabli: Gramatika – Imenice-zbirne i gradivne (ponavljanje)

Kartoni riječi: JE NEIRA LIŠĆE SAKUPLJALA (pažljivo pročitaj riječi i pravilno sastavi rečenicu)

NEIRA JE SAKUPLJALA LIŠĆE. (U rečenici pronađi imenice. Koje su to vrste imenica? U kojem su rodu?) Ponuditi kartone riječi sa imenicama koje trebaju da razvrstaju na zbirne i gradivne. Prepisivanje riječi.

Završni dio:Analiza urađenog i ispravak načinjenih grešaka.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA

Razred:V

Redni broj časa: 2.

Nastavna jedinica: Ćirilica-čitanje Tip časa: vježba

Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, m. rada na tekstu

Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji,grafo folija,grafoskop,aplikacije slovaCilj i zadaci časa:Obrazovni: - uvježba pisanjagrafičke strukture velikih i malih pisanih slova ćirilice - da znaju da čitaju rečenice ispisane pomoću ovih slova ćirilice - da ponove pojmove, rečenica,riječ,slog,glas,slovoOdgojni: - razvijanje urednosti i tačnosti, upornosti , - razvijanje pozitivnih osobina ličnosti

Funkcionalni: - razvijanje mišljenja,pažnje i zaključivanja, -razvijanje sposobnosti za pomatranje, opažanje - razvijanje percepcije, logičkog mišljenja i rasuđivanja

ARTIKULACIJA ČASA

Uvodni dio časa:

Pregled i analiza domaće zadaće. Putem slovarice ponavljamo naučena pisana slova ćirilice.

Najavljujem cilj časa i pišem naslov na tabli.

Glavni dio časa:

Uočavanje pozicije glasa u strukturi riječi.

Ja kažem riječ, a učenici odrede poziciju glasa u strukturi riječi. Učenici govore riječi koje u svojoj strukturi imaju navedene glasove na početku, na kraju riječi

Ispisivanje slova na tabli i u sveske.Pronalaženje ovih slova na razrednoj slovarici . Sastavljamo rječi koristeći slova koja smo naučili:Lela, Sanela, škola, Merima, Vera, vjetar, ruka, usne, smokve, aleja šetati, Ramo, raketa, UmaSlijedi čitanje rečenica u kojima će riječi sadržavati ova slova.Minela voli lale.Rosa miriše.

Ja volim svog tatu. .Lejla jeMerimina sestra.Uma je mala. Završni dio časa:

Čitanje rečenica napisanih pisanim slovima ćirilice.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA

Razred: V Redni broj časa: 3. Nastavna jedinica: Veliko slovo Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, grupni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, m. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji, grafo-folije Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa:

- Obrazovni:- pisanje velikog početnog slova u jednočlanim i višečlanim geografskim imenima- primjena stečenog znanja u praksiOdgojni: - razvijanje radnih navika, upornosti i istrajnosti u radu- pozitivan odnos prema raduFunkcionalni:- razvijanje sposobnosti za pomatranje, uočavanje, izdvajanje bitnih pojedinosti, analize i zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA

Uvodni dio časa:- pregledati i analizirati domaću zadaću- ponoviti pravilo pisanja velikog slova u jednočlanim i višečlanim geografskim imenima

- isticanje cilja časa

Glavni dio časa:- Vježba za rad napisana je na grafoskopu- Samostalan rad učenika

Završni dio časa:- Analiza vježbe

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA

Razred: V Redni broj časa:4. Nastavna jedinica: GRAMATIKA:Imenice,glagoli i pridjevi Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni, individualni,

Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, m. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listići Korelacija sa drugim predmetima:

Cilj i zadaci časa:Obrazovni:

- Provjeriti stepen usvojenosti gramatičkih sadržaja- Proširiti znanje vezano za vrste riječi-prepoznavanje na tekstu

Odgojni: - Razvijanje radnih navika, samostalnosti i savjesnosti u radu- Istrjnost u radu i dovođenje zadatka do krajaFunkcionalni:- Razvijanje sposobnosti slušanja, povezivanja nastavnih sadržaja- Uopštavanje sadržaja te izvođenje zaključaka


- Razgovor – ponavljanje: Šta su imenice? Kakve mogu biti?U kojem rodu mogu biti imenice? U kojem broju?

- Šta su glagoli? U kojem vremenu mogu biti glagoli? Navesti nekoliko glagola u prošlom, sadašnjem i budućem vremenu.- Šta su pridjevi? Kakvi mogu biti? - Isticanje cilja časa

Glavni dio časa:- Zadatke prezentirati na grafo-foliji.

- Zajednički rad Završni dio časa:

- Analiza rada na času

1. U sljedećem tekstu pronađi: imenice, zamjenice, pridjeve, brojeve i glagole.

Moje misli odlutaše. Učiteljica je ponudila temu. Ja maštam. Zamišljam kako odlijećem kroz prozor i tamo, napolju, dok vjetar ljulja grane bagremova , posmatram pomicanje svjetlosti nad granama, blagu igru lišća i jednu kapljicu kiše.

IMENICE ZAMJENICE PRIDJEVI BROJEVI GLAGOLI

2. Odredi vrstu, rod i broj imenica: kamenje, suncokret, Briješće, pisma, staklo, klasje, jezera, janjead, vuna.

IMENICA VRSTA ROD BROJ

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE-DOPUNSKA NASTAVA

Razred: V Redni broj časa:1. Nastavna jedinica: Životne zajedniceTip časa: vježbanjeNastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, metoda samostalnog rdaNastavna sredstva i pomagala: osnovna, nastavni listić Cilj i zadaci časa:

Obrazovni:- provjera usvojenog znanja oživotnim zajednicama voda (tekućice, stajaće vode, more)- da ponove koji su to uzajamni odnosi u prirodiOdgojni: - razvijanje ljubavi prema prirodiFunkcionalni:- razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika- osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja ARTIKULACIJA ČASA

Uvodni dio časa

Najavljujem cilj časa.Zadatke prezentirati na grafo-foliji.Glavni dio časa

Pročitam pojedinačno pitanja uz objašnjenje a zatim slijedi zajednička analiza i davanje odgovora.Završni dio časa:Podsjećanje na potrebu pripremanja za pismenu provjeru znanja.

1. Živi svijet u prirodi je raspoređen po spratovima. Naverdi spratove listopadne šume:2. Nabroj biljke prizemnog sloja listopadnih šuma.3. Nabroj neke životinje koje žive u prizemnom sloju listopadnih šuma.4. Sloj drveća u listopadnoj šumi čine:5. U spratu grmlja zimzelenih šuma rastu malina, kupina, bršljan. DA NE 6. Najčešće drveće u spratu drveća zimzelenih šuma su:7. Smrekov potkornjak, djetlić, krstokljun, sovuljaga su životinje koje žive u spratu8. Kako dijelimo kopnene vode?9. Nabroj stajaće i tekuće vode.

10. Jesu li biljke alge i vodena mahovina biljke koje žive u tekućicama? 11. Nabroj ribe koje žive u tekućicama12. Nabroj organizme koji žive uz obalu tekućica13. Da li su bare bogate živim svijetom? 14. Koje ribe žive u barama?15. Napravi lanac ishrane u stajaćim vodama od ponuđenog (rode, životinjski plankton, barske školjke, biljni plankton, ribe, uginule rode, bakterije)16. Šta je to plankton?

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZBOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA

Redni brij časa: 4. Razred: V Datum:16.12.2009.

Nastavna jedinica: Gramatika Tip časa:vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, rad u paru;

Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, m. rada na tekstu; Nastavna sredstva i pomagala: osnovna,kartoni riječi;

Cilj i zadaci časa Obrazovni:

- da ponove šta su to imenice, kako ih dijelimo; - da ponove kojeg roda sve mogu da budu imenice i kako se pišu vlastite i zajedničke imenice;

Odgojni: - razvijanje urednosti i tačnosti, upornosti; Funkcionalni: - razvijanje mišljenja,pažnje i zaključivanja;


Pokazujem grafofoliju. Ponavljamo šta su imenice, kako ih dijelimo, navodimo primjere. Ponavljamo rodove i broj imanica.

Glavni dio: Najava cilja sata i pisanje naslova na tabli: Gramatika – Imenice-zbirne i gradivne (ponavljanje)

Kartoni riječi: JE NEIRA LIŠĆE SAKUPLJALA (pažljivo pročitaj riječi i pravilno sastavi rečenicu)

NEIRA JE SAKUPLJALA LIŠĆE. (U rečenici pronađi imenice. Koje su to vrste imenica? U kojem su rodu?) Ponuditi kartone riječi sa imenicama koje trebaju da razvrstaju na zbirne i gradivne. Prepisivanje riječi.

Završni dio:Analiza urađenog i ispravak načinjenih grešaka.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZMATEMATIKE-DOPUNSKA

Razred: V Redni broj časa: 6. Nastavna jedinica: Obima trougla Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstriranja, samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji, pribor za crtanje, Cilj i zadaci časa:

Obrazovni:- Da uvježbaju izračunavanje obima trougla do stepena automatizacije- Uočavanje i razlikovanje formula za izračunavanje

Odgojni:- Razvijanje volje i istrajnosti uradu- Povezivanje naučenih nastavnih sadržaja

Funkcionalni:- Razvijanje sposobnosti za pomatranje, opažanje, logičko mišljenje i zaključivanje- Njegovanje matematičke radoznalosti,


- Kroz razgovor i nacrtani trougao na tabli ukratko ponoviti njegove karakteristike- Šta je obim?- Ponoviti formule za izračunavanje obima trougla- Isticanje cilja časa

Glavni dio časa:- Izračunaj obim jednakostraničnog trougla ako je dužina njegove stranice 26 cm.- Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 9 cm, a kraci 13 cm.- Izračunaj obim raznostraničnog trrougla ako je a=19cm, b=24cm i c=32cm.- Obim jednakostraničnog trougla je 18 cm. Kolika je dužina jedne stranice tog

trougla?Završni dio: - Analiza rada na času

-

Documents

Pripreme Za 5 Razred