NEKI PRIRODNO-GEOGRAFSKI I DRUŠTVENO-

GEOGRAFSKI PROBLEMI SREDOZEMLJA (3)

Ekološki problemi

Doc.dr. S. Lozić

Odjel za geografiju

Sveučilište u Zadru

EKOLOŠKI PROBLEMI SREDOZEMLJA

MEDSEA- Priority issues in the Mediterranean environment, European

Environment Agency Report, 2006.

Izvori onečišćenja porijeklom iz priobalnih kopnenih područja

• kanalizacija i gradske otpadne vode – jedan od glavnih problema

• njihov utjecaj na obalni i morski okoliš direktno ili indirektno utječe i na ljudsko

zdravlje, stabilnost obalnih i morskih ekosustava i gospodarske djelatnosti (npr.

turizam, ribarstvo)

Marseille Trieste

• trenutno na obalama Sredozemlja živi oko 150 mil. st.; po ljeti taj se broj

udvostručuje

• duž sredozemne obale nalazi se 601 grad s više od 10 000 st. – ukupno 58,7 mil.

st. → veliki pritisak na prirodne resurse i društvenu infrastrukturu

Kruti otpad

velike količine krutog otpada koji nastaje u gradskim područjima na sredozemnoj

obali predstavljaju faktor koji ugrožava ljudsko zdravlje, obalne i morske

ekosustave

često se takav otpad odlaže u odlagališta s malo ili nimalo sanitarne kontrole

otpadne vode s krutim česticama iz obalnih industrijskih postrojenja ili otjecanje

inertnog materijala iz gradilišta mog udovesti do sedimentacije otpadnih tvari na

obalama i priobalnim dijelovima morskog dna

Primjer: odlagalište Borj Hammoud (Beirut, Libanon), 15 ha

• lužine koje se procjeđuju iz odlagališta direktno ugrožavaju obalni okoliš iako je ovo

odlagalište zatvoreno 1997. a projekt sanacije je u tijeku (čest slučaj i u drugim

odlagalištima)

• dugotrajno otjecanje otpadnih voda i plutajućeg otpada dovelo je do prekrivanja

morskog dna (npr. konzerve, gume, plastična ambalaža itd.) na više lokacija u blizini

odlagališta

• posljedica: smanjena fotosinteza algi i nedostatak kisika potrebnog morskoj flori i

fauni

Borj Hammoud dumpsite

close to the coastline

(Lebanon).

Otporni organski polutanti – POP (Persistent organic pollutants)

• uključuju neke zabranjene pesticide i industrijske kemijske tvari – npr. poliklorirani

bifenil (PCB), diklor-difenil-trikloretan (DDT), heksaklorbenzen, dioksin i furan

• taloženje u organizmima, toksično djelovanje

• glavni izvor PCB-a su odlagališta

industrijskih ulja koja sadrže poliklorirani

bifenil

• ta odlagališta nalaze se uglavnom u

državama sjevernog Sredozemlja

• veliki broj odlagališta u zadnje vrijeme je

uklonjen, osobito u Francuskoj, Italiji i

Španjolskoj

• PCB-i se danas sve manje koriste zbog

zabrana i zamjene drugim, manje štetnim

tvarima

Teški metali - arsen, kadmij, krom, bakar, nikal, olovo i živa

• glavni izvori onečišćenja teškim metalima: gradske i industrijske otpadne vode i

otjecanje s metalima onečišćenih područja (rudnici)

• teški metali se nakon njihovog dospijeća u obalni okoliš talože unutar postojećih

sedimenata kao i u organizmima biljaka i životinja

• ta pojava je osobito izražena u zatvorenim područjima kao što su npr. luke i zaljevi

u blizini izvora teških metala

• povećane koncentracije metala zapažene su na više obalnih područja Sredozemlja,

npr. obale Toskane, Kalabrije, Sardinije, Francuske, Kaštelanski zaljev, Aleksandrija,

zaljev Haife, Izmira, Eleusine i dr.

Nutrijenti (hranjive soli)

• porast količine nutrijenata (dušika i fosfora) u morskim ekosustavima →

povećanje primarne organske proizvodnje (alge) → eutrofikacija

• veliki izvor nutrijenata: gradska otpadna voda

• posljedice: povećanje produktivnosti planktona, promjena boje morske vode,

smanjenje prozirnosti mora, smanjenje količine otopljenog kisika u dubljim

dijelovima mora, u ekstremnijim slučajevima pojava toksičnih vrsta algi

Contaminated soil containing sulphur and

chromium salts at a closed chemical

factory, Porto Romano (Durres, Albania).

Industrial plant north of Batroun in northern

Lebanon. Sulphuric acid being directly spilled

into the sea at phosphate plant.

Promjene u izgledu i značajkama obala

• gradnja na obalama - često nekontrolirana, zbog ubrzanog gospodarskog razvoja i

urbanizacije

• gubitak biodiverziteta zbog uništavanja staništa

• industrija, promet, turizam - Koncentracija stanovništva na obalama uzrok je sve

intenzivnijoj izgradnji → promjene u izgledu obala

• turizam i prateća infrastruktura - problem “betonizacije” obale prisutan je u mnogim

državama Sredozemlja

• obalna zona pruža veće mogućnosti zapošljavanja → migracije iz unutrašnjosti →

veće potrebe za stambenom izgradnjom → ubrzani rast obalnih gradova

Lloret de Mar, Spain

• npr. u Maroku, srednja gustoća naseljenosti na obali: 90 st./km2 a prosjek za cijelu

državu: 64 st./km2

• taj odnos je još izrazitiji ako se radi o urbanim centrima na obali

• između 1977. i 1994. broj srednje velikih gradova porastao je s 16 na 30, a malih s

2 na 14

• slično je i u drugim državama Sredozemlja, npr. Libanon: oko 50% obale je

izgrađeno

• izgrađena obalna zona Barcelone porasla je za gotovo 10% tijekom 90.-ih

Močvarna područja

• neodgovarajuće upravljanje razvojem obalnih područja, melioracije

poljoprivrednih zemljišta u blizini obala smanjili su areale sredozemnih močvara –

gubitak biodiverziteta

• npr. jezero Maryut (delta Nila) se smanjilo na samo 25% prijašnje površine zbog

uzimanja vode za poljoprivredu; jezero Manzala smanjilo se na 1200 km2 od 1980.,

kada je imalo površinu od 1710 km2

• mnoga jezerska i močvarna područja u blizini gradova koriste se za prihvat

otpadnih voda, odlaganje krutog otpada itd.

Petrochemicals meet the waters that feed Maryut; garbage dump that was once lake Maryut

Obalna erozija

• obalna erozija je vrlo značajan problem na

mnogim područjima Sredozemlja

• uzroci: prirodni i društveni:

- morske strruje, plima i oseka: marinski

transport sedimenata

- loše projektirane lučke obale

- pretjerano vađenje pijeska za potrebe

građevinarstva

• posljedice na obalne ekosustave:

- destrukcija površinskog sloja tla – posljedica:

onečišćenje podzemne vode i smanjenje

vodnih resursa

- degradacija obalnih sustava dina →

dezertifikacija i smanjenje bioraznolikosti

Illegal sand extraction in Kheloufi beach (East

Algiers).

Onečišćenja na moru - izlijevanje nafte

• pomorski promet jedan je od glavnih izvora onečišćenja naftom i ostalim

ugljikovodicima

• procijenjeno je da je oko 220 000 brodova težine > 100 tona plovi po

Sredozemnom moru svake godine i ispušta oko 250 000 tona nafte

• to ispuštanje posljedica je aktivnosti povezanih s prijevozom nafte u tankerima:

oslobađanje od balastnih voda, čišćenje rezervoara, pristajanje uz obale, uzimanje

goriva itd.

Oil is pumped on and off the ship by way of connections

made at the cargo manifold.

Izlijevanje nafte kao posljedica havarija tankera

između 1990. i 2005. oko 80 000 t nafte izlilo se u Sredozemno more zbog

havarija tankera

četiri najveće havarije – 77% ukupne količine nafte (Sea Spirit, Haven,

Nassia i Al Samidoon)

Čvrsti otpad u moru

• na mnogim mjestima na obalama nalaze se velike količine otpada koje je

nanijelo more

• najčešće se radi o plastičnim otpadu koji je zbog svoje otpornosti i trajnosti vrlo

štetan i trajno mijenja stanje morskog i obalnog okoliša

• ovakav otpad osobito je opasan za životinjske organizme (ptice, ribe) ali i za

čovjeka

Marine debris on a

coast of Attiki, Greece.

Source: M. Salomidi.

EKOLOŠKI UGROŽENA PODRUČJA

PO DRŽAVAMA

Albanija

• glavni ekološki problemi: skladišta

kemijskih tvari kojima je istekao rok

trajanja, nepročišćavanje gradskih

otpadnih voda i nezbrinjavanje krutog

otpada

• istjecanje nepročišćene gradske

otpadne vode, obalna erozija i ilegalna

gradnja

Ugrožena područja:

• zaljevi Vlora, Porto Romano, Drač,

Saranda i dr.

Alžir

• na obali Alžira živi oko 12,5 mil. st. (oko 45% stanovništva)

• glavni ekološki problemi: nepročišćavanje gradskih i industrijskih otpadnih voda,

izlijevanje nafte i obalna erozija

• većina gradskih otpadnih voda izlijeva se direktno u more

Ugrožena područja:

• zaljev Alžira – urbana i industrijska otpadna voda, teški metali

• Oran – urbana i industrijska otpadna voda, naftni terminali, kemijska industrija,

proizvodnja žive, teški metali

• Annaba, Ghazaouet, Mostaganem – urbana i industrijska otpadna voda, nutrijenti

Wastewater discharged directly into

the sea (Algiers). Source: NDA

Algeria, 2003.

Hrvatska

• problemi: promjene u izgledu obala i preomjene u ekosustavima na mnogim

područjima posljedica su nekontrolirane izgradnje - turizam

• odlaganje otpada i građevinskog materijala

• akvakultura (npr. uzgoj tune) – degradacija staništa u blizini kaveza s ribom

• industrija – riječki zaljev, Kaštela, Ploče

• rafinerije nafte, termoelektrane itd. (Omišalj, Plomin)

Egipat

• glavni ekološki problemi posljedica su nepročišćavanja gradskih i industrijskih

otpadnih voda kao i intenzivne urbanizacije – degradacija staništa na obalnim

područjima

Ugrožena područja:

• Aleksandrija – Marsa Matruh – pretjerana urbanizacija – destrukcija prirodnih

vapnenačkih grebena

• dio delte Nila kod Rosette – obalna erozija

• jezera Maryut, Idku, Manzala, Burullus, – smanjivanje površine i volumena,

salinizacija zbog pretjeranog korištenja vode za potrebe navodnjavanja

Francuska

• Glavni ekološki problemi: onečišćivači koji se u more prenose rijekama, urbane i

industrijske otpadne vode i intenzivna urbanizacija na gusto naseljenoj obali

Ugrožena područja:

• Marseille i Nica – gradske i industrijske otpadne vode

• rijeka Rhona – prijenos velikih količina nutrijenata i ostalih onečišćivača (organske

tvari, metali) iz poriječja

• Fos Etang de Berre – najveća francuska luka (terminal) za naftu i metan, industrija,

transport prirodnog plina iz Alžira

• rijeke Herault, Gard i Vaucluse – transport polutanata

• luke Sete, Toulon – onečišćenje naftom (balastne vode, havarije tankera)

Grčka

• lokalni ekološki problemi uzrokovani

nedovoljnim pročišćavanjem gradskih i

industrijskih otpadnih voda i

otjecanjem onečišćivača iz

poljoprivrednih područja

Ugrožena područja:

• Eleuzijski zaljev – nepročišćavanje

industrijske vode, rafinerije nafte,

industrija, visoke koncentracije teških

metala u vodi, sedimentima i živim

organizmima

• Saronički zaljev (Atena) – otpadne

gradske i industrijske vode,

eutrofikacija

• Solunski zaljev – gradske i

industrijske otpadne vode, otjecanje

onečišćivača iz poljoprivrednih

područja

• Volos, Preveza i dr.

Izrael

• glavni ekološki problemi povezani su s

urbanim i industrijskim otpadnim vodama

Ugrožena područja:

• Haifa – gradska i industrijska otpadna

voda, rafinerije nafte, akumulacija teških

metala u sedimentima morskog dna

• Hadera – urbane i industrijske otpadne

vode

• Tel Aviv – Yafo – urbane i industrijske

otpadne vode

• Ashod – glavna industrijska luka,

sedimenti kontaminirani metalima i

pesticidima

Italija

Glavni ekološki problemi: urbane i

industrijske otpadne vode, otjecanje iz

poljoprivrednih područja, onečišćenja

povezana s brodogradnjom

Ugrožena područja:

• tršćanski zaljev – gradske i industrijske

otpadne vode, eutrofikacija (nutrijenti

transportirani rijekama iz Padsko-venetske

nizine)

• lagune Venecije i drugih gradova u

Padsko–venetskoj nizini – eutrofikacija

• obalna područja Ligurije, Lacija i Emilia-

Romagne – eutrofikacija zbog gradskih i

industr. otpadnih voda

• obala Tirenskog mora - eutrofikacija

• luke Trieste, Venezia, Genova, Livorno,

Napoli, Taranto, Brindisi, Ancona,

Ravenna, Gela – gradske i industrijske

otpadne vode, onečišćenje naftom zbog

tankera i rafinerija (41% transporta nafte u

Sredozemlju odvija se kroz talijanske luke)

Libanon

• glavni ekološki problemi: nepročišćavanje

gradskih otpadnih voda, kruti otpad i

urbanizacija obale

Ugrožena područja:

• Tripoli – urbana i industrijska otpadna

voda, odlagališta otpada

• Beirut – nepročišćeni gradske i

industrijske otpadne vode koje se rijekom Al

Ghadir ulijevaju direktno u more; lužine iz

odlagališta Burj Hammoud i Normandy

• Sidon – urbane i industrijske otpadne

vode, kruti otpad

• ostali industrijski gradovi iz kojih se

otpadne vode izlijevaju u more

Libija

• glavni ekološki problemi: onečišćenje naftom u blizini terminala, nepročišćavanje

gradskih i industrijskih otpadnih voda iz većih gradova,

Ugrožena područja:

• Tripoli i Benghazi – otpadne gradske i industrijske vode

• Al Khums – elektrane, naftni terminal, proizvodnja cementa

• Sirt – otpadne vode

Slovenija

• glavni ekološki problemi: ispuštanje

djelomično pročišćenih gradskih i

industrijskih voda, otjecanje iz

poljoprivrednih područja

Ugrožena područja:

• Koperski zaljev – otpadne vode iz

Kopra, nutrijenti i teški metali koji

rijekama Rižanom i Badaševicom

dospijevaju u more

• Piranski zaljev – otpadne vode iz

Pirana i Izole, nutrijenti i teški metali

koji se transportiraju rijekama

Dragonjom i Drnicom u more

Španjolska

• na sredozemnoj obali Španjolske živi

15,6 mil.st. (više od 30% ukupnog

stanovništva)

• vrlo intenzivna urbanizacija – oko

85% obalnog stanovništva živi u

gradovima većim od 10 000 st.

• urbanizacija je negativno utjecala na

većinu osjetljivih obalnih biotopa (npr.

obalne dine, šume, močvare i plaže)

• izgrađena područja predstavljaju

barijeru između šireg obalnog područja

i same obale (tzv. “Med wall”) i

zauzimaju > 50% obalnih područja

• smještaj izgrađenih područja uz more

– izloženost olujama, poplavama i

drugim ekstremnim pojavama

• udio urbaniziranih površina osobito je velik zbog dva faktora:

1. izgradnje turističkih naselja i vikendica i

2. rasta predgrađa u metropolitanskim područjima većih gradova

• rijeke Ebro, Segura i Jucar – važni pravci kojima se onečišćivači iz prenose u more

→ osobito izraženo u blizini gradova Amposte, Murcie i Valencije

• iako u većini obalnih gradova postoje postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda,

glavni ekološki problem je otjecanje tih voda u more

Turska

• glavni izvori onečišćenja su urbani i industrijski centri (otpadne vode), naftni

terminali, poljoprivredni i industrijski objekti na obali

• intenzivna urbanizacija prisutna je u obalnim područjima zbog gradnje turističkih

objekata i kuća za odmor

• veliki problem je i obalna erozija - od 110 sustava pješčanih dina koliko je postojalo

1980.-ih, samo 30 (17%) očuvano je do danas

Ugrožena područja:

• zaljev Izmira – gradske i industrijske otpadne vode – rijeke Gediz i Bakircay

odvodnjavaju velika poljoprivredna i gradska područja prenoseći značajnu količinu

nutrijenata u more – eutrofikacija

• rijeka Buyuk Menderes – prijenos nepročišćenih industrijskih otpadnih voda

• regije Aliaga i Foca – luke, nepročišćena industrijska otpadna voda

• Iskenderunski zaljev – industrija, terminal naftovoda , balastne vode, onečišćenje

kao produkt operativnih djelatnosti u vezi s naftom

Invazivne vrste

• invazivne vrste = egzotične biljne i životinjske vrste koje nisu autohtone na

Sredozemlju a potječu iz udaljenijih područja i nenamjerno su prenešene

• u Sredozemnom moru do sada je opaženo više od 600 egzotičnih vrsta

• stopa unosa tih vrsta dostigla je najviše vrijednosti 70.-ih godina i od tada je

stabilna (ili u porastu za neke vrste, npr. zoobentos – organizmi koji žive na

morskom dnu)

• posljednjih godina u prosjeku se unese jedna vrsta u mjesec dana

Načini unošenja i rasprostranjivanja egzotičnih vrsta u Sredozemnom moru

• unos egzotičnih vrsta prisutan je na cijelom Sredozemlju, s tim da je osobito

intenzivan u istočnom bazenu (Levantinski bazen)

• načini unosa razlikuju se u zapadnom i istočnom bazenu Sredozemnog mora – u

ist. dijelu glavni način je imigracija kroz Sueski kanal a u zap. dijelu pomorski promet

i akvakultura

Utjecaj egzotičnih vrsta

• destrukcija staništa i smanjenje biodiverziteta postojećih vrsta

• na mjestima gdje su se egzotične vrste pojavile došlo je do promjena značajki

morskih ekosustava

• egzotične vrste postale su veliki problem zbog nepredvidivog i najčešće štetnog

utjecaja na ekosustave i okoliš u cjelini

Platycephalus indicus

Primjer: ekspanzija vrste Caulerpa racemosa na Sredozemlju

• Caulerpa r. je prvi put primijećena u ranim 90.-im godinama uz obale Libije

- u istom razdoblju pojavila se i na mnogim drugim područjima Sredozemlja

• već u prvoj fazi širenja pokazala je značajke invazivnosti

• više od desetljeća kasnije, kolonizirala je skoro cijeli sredozemni bazen i prešla u

Atlantik (zamijećena je na Kanarskim otocima)

• istraživanjima je utvrđeno da je kolonizirala obalna područja 11 sredozemnih država,

kako na ekološki povoljnim, tako i na onečišćenim područjima; živi uglavnom do 70 m

dubine

• krajem 2003., dužina obala uz koje je Caulerpa r. bila prisutna: 700 – 750 km

(Španjolska, Francuska, Italija, Hrvatska, Grčka, Turska i druge zemlje.)

Caulerpa

racemosa.

Egzotične vrste kao indikatori klimatskih promjena

• “tropizacija” Sredozemlja – porast temperature mora zbog globalnog zatopljavanja

→ promjene u biodiverzitetu i biogeografskim značajkama

• porast broja egzotičnih, termofilnih vrsta

• nestajanje nekih postojećih vrsta kojima ne odgovara viša temperatura mora –

migracije u hladnija mora

Marsupenaeus japonicus (a prawn). Commercially important for fisheries in the Levant where it invaded

via the Suez Canal (Balss, 1927). Now in aquaculture from which wild populations have been

established in the Aegean Sea, central and western Mediterranean (Galil et al., 2002).

Cvjetanje algi

• mikroskopske alge (fitoplankton) u normalnim uvjetima nalaze se u svim vodenim

ekosustavima

• pojava povremenog porasta biomase algi (“cvjetanje”) u prirodi je uobičajena,

ali u novije vrijeme u velikoj mjeri nastaje kao posljedica eutrofikacije (osobito zbog

velikih količina dušika i fosfora porijeklom s kopna)

• neka istraživanja utvrdila su da je pomorski promet izvor > 50% količine nutrijenata

u obalnim područjima Grčke, Italije, Hrvatske i Španjolske

Bloom of Noctiluca

scintillans in Thessaloniki,

February 2002.

• kada se morske alge pojave u dovoljno velikom broju, mogu proizvoditi biotoksine

→ pojava koja se naziva HAB (Harmful Algal Blooms)

• takvo cvjetanje algi javlja se u različitim oblicima i ima višestruki utjecaj koji se

može diferencirati u nekoliko kategorija:

1. toksično djelovanje na ljudski organizam (STB – Seafood Toxin Blooms)

2. toksično djelovanje na morske organizme (riba, školjke i dr.)

3. promjene u ekosustavima

4. socio-ekonomski efekti

Promjene u ekosustavima zbog prekomjernog izlova

• istraživanja su pokazala da intenzivno ribarstvo u velikoj mjeri utječe na biološke

značajke života u moru (zajednica, vrsta i ekosustava)

• izlov ribe je porastao za oko 48% od 70.-ih godina

• porast izlova vrsta koje žive u dubljim i udaljenijim dijelovima mora

Promjene u ekosustavima zbog akvakulture

• u novije vrijeme, akvakultura je jedini dio industrije povezane s izlovom i preradom

ribe u kojem je zaposlenost u porastu

• u akvakulturi je zaposleno oko 60 000 ljudi, najviše u obalnim i seoskim područjima

Sredozemlja

• uzgoj ribe i ostalih organizama porastao je s 20 000 t 1970. na 340 000 t u 2002.

• uzgoj tune i školjaka ugrožava morske ekosustave zbog otpadnih tvari

• konflikt s ostalim gospodarskim granama (npr. turizam)

• ograničenje kvota (EU)

Ekološki status obalnih podučja Sredozemlja

• bentički makrofiti (morska trava, alge) vrlo su raširene vrste duž obala Sredozemlja

i značajan su faktor očuvanja biodiverziteta

• npr. vrste Cystoseira i Posidonia (morska trava) – žive na podučjima mora do 10 m

dubine – izloženost onečišćenju

• smanjenje njihovih areala i biomase ukazuje na izloženost negativnom

antropogenom utjecaju (indikator onečišćenja mora)