NEKI PRIRODNO-GEOGRAFSKI I DRUŠTVENO-GEOGRAFSKI

PROBLEMI SREDOZEMLJA (1)

Erozija tala, denudacija

Erozija je razaranje postojećih strukturnih veza stijenske mase uslijed

djelovanja egzogenih geomorfoloških procesa

Pod pojmom erozija podrazumijevaju se promjene morfoloških značajki

reljefa i pedološkog pokrova koje nastaju kao posljedica djelovanja

padalina, mraza, temperaturnih razlika, vjetra, tekućica, ili uslijed

antropogenog djelovanja

Wadi in

Makhtesh

Ramon,

Israel.

• problem erozije pojavio se od kada se čovjek počeo baviti poljoprivredom i

nastavio s intenzivnom obradom tla tijekom cijele povijesti civilizacije

• erozija tla – proces koji se odvija u tri faze:

1. odvajanje pojedinih čestica od mase tla

2. prenošenje erozijskog materijala (vodom, vjetrom, silom gravitacije)

3. taloženje

• stupanj gubitka tla obično se izražava u jedinicama mase ili volumena po

jedinici površine u jedinici vremena

Glavni fizičko-geografski faktori koji utječu na nastanak erozije:

1. vrlo promjenjive klimatske prilike – česta sušna razdoblja i česta

razdoblja obilnih kiša

2. tla iznimno podložna eroziji zbog slabe strukture, plitkoće profila i

nedostatka organskih tvari

3. dinamičan reljef s velikim visinskim razlikama i strmim padinama

Metéora, Greece

Glavni društveno-geografski faktori koji utječu na nastanak i intenzitet erozije:

1. kriza tradicionalne poljoprivrede → posljedica: napuštanje zemljišta i

degradacija strukture tla (osobito u brdovitim i planinskim područjima)

2. intenzivno uništavanje šuma i ostalog prirodnog biljnog pokrova antropogenim

djelovanjem i požarima

3. pretjerana ispaša čije posljedice su osobito izražene u područjima s polusuhom

klimom

4. pretjerano iskorištavanje poljoprivrednog zemljišta

The goats are order to

gain access to foliage of

a juniper tree.

• veliki utjecaj reljefa na eroziju tla - obrada tla mora uvažiti osnovne značajke

površina različitih nagiba → konturno oranje (prati izohipse)

• erozija tla koja je u porastu postala je ozbiljan problem jer se posljedice ne osjećaju

samo kroz gubitak tla već i kroz neke važne promjene u morfologiji reljefa,

hidrološkom ciklusu, albedu, značajkama onečišćenja zemljišta itd.

• povezanost s dezertifikacijom (poveznica: gubitak vegetacijskog pokrova)

• problem erozije tla osobito je izražen na Sredozemlju - tlo dobre kvalitete je

oskudno i često izloženo antropogenom djelovanju a pojedini areali su ili previše

eksploatirani ili napušteni

erozija na Sredozemlju rezultat je dugotrajnih i snažnih međusobnih

utjecaja između prirodne sredine i ljudskih aktivnosti

procjena je da je u sredozemnim državama riziku od erozije izloženo

oko 202 000 km2

podaci UN-a: gotovo 200 000 km2 u cijelom Sredozemlju moglo bi biti

izloženo dezertifikaciji

socio-ekonomske značajke erozije razlikuju se ovisno o tome radi li se o

sjevernom ili južnom Sredozemlju

na jugu, erozija je najvećim dijelom vezana uz veliki porast stanovništva

od 1950. godine stanovništvo se na tom području utrostručilo, dok se u sjevernom

dijelu povećalo za 30%

s obzirom da su navodnjavane površine ostale iste, bilo je potrebno pojačati

poljodjelstvo na rubnim zemljištima - došlo je do pretjerane eksploatacije

obradivog zemljišta i ispaše → neredovit urod i širenje erozije

na sjevernom Sredozemlju, intenzivni gospodarski i demografski razvoj obalnih

područja koji je započeo 50-ih godina doveo je do koncentracije gospodarskih

aktivnosti na obalama → litoralizacija

stanovništvo napušta slabo produktivna područja u unutrašnjosti i koncentrira se

na obali

brzo širenje napuštenih krajeva, zapuštanje zemljišta i izloženost požarima →

intenziviranje erozije

More than half of Spain is at high

risk from forest fire - 54.9% of

Spain or 27,802,278 hectareas.

This percentage rises to over 95% in

Huelva, Comunidad Valenciana

(99%), Islas Baleares (98.8%), La

Rioja (95.5%)

Madrid (89,3%) Andalucía (81,5%);

Asturias (69%); Extremadura (62.7%)

Galicia (50.2%) Aragón (43.6%),

Cantabria (5.7%); Canarias (12.4%)

and Castilla y León (13.1%).

Aix-en-Provence, June 1989.,

areas affected by recent fires, still

mainly black.

• značajke tla, klima, reljef,

vegetacija – ključni prirodni

faktori erozije tla na

Sredozemlju

CORINE land cover

Reljef: dinamika (vertikalna raščlanjenost), nagibi padina, ekspozicije

→ utjecaj na intenzitet i karakter erozije

• velike razlike između pojedinih dijelova Sredozemlja

na ogoljelim strmim padinama s

nepropusnom podlogom (gline,

pijesci, lapori) pod utjecajem sile

teže i jakih padalina lako započinje

proces razaranja podloge

erozija: isprva na malenim plohama

a zatim na većim površinama

nastanak kišnih brazda i vododerina

koje se spajaju – zahvaćanje cijele

padine → ogoljeli, erodirani krajolik

(“badlands”, tal. “calanchi”)

Riserva Naturale dei Calanchi di Atri,

highlighting calanchi in a nearby hill city of

Atri. This area in the region of Abruzzo,

province of Teramo, is known for these

particular erosion patterns typical in

Mediterranean climates. The soil is eroded

by water and contains steep slopes and

loose dry soil

calanchi = jaruge

Crete Senesi, Tuscany - In the past, these territories were seabed and the sediment of mud and

sand gave rise to these hills, once the water withdrew. Then the erosion created creeks, called

“calanchi” and hills in the shape of dome called “biancane”.

Although most badland scenery is natural, there are some examples produced by mining,

such as the Roman gold mine of Las Médulas in northern Spain.

• antropogeni utjecaj na formiranje badlandsa

Derazijski

(padinski) procesi

uništavanje šuma kao posljedica helenske i rimske kolonizacije pridonijelo

je stvaranju klizišta

pojačani utjecaj u 19. st. zbog velikog populacijskog pritiska – uništavanje

velikih šumskih kompleksa da bi se dobile oranice

klizanje – najčešće je poslije jakih kiša i naglog kopnjenja snijega na

glinovitim tlima (obično su iznad glinovitih nepropusnih slojeva prisutni

slojevi vodopropusnog pijeska ili pješčenjaka)

Italija – erozija je veliki

problem, osobito klizišta

na poluotočnoj Italiji

pliocenske i mio-

pliocenske gline pokrivaju

površinu od 23 780 km2 –

provincije s najviše klizišta:

Marche (46,4% teritorija),

Basilicata (30,3%) i

Abruzzo

pojava klizanja varira iz

godine u godinu – ovisnost

o klimatskoj varijabilnosti

→ podudaranje s

kišovitošću godine

klizanja stvaraju veliku štetu obrađenim površinama, prometnicama i

naseljima

Primjer: selo Fabrizia (Kalabrija): vrlo dinamičan reljef, uništena šuma,

intenzivne zimske kiše, granitna i glinovita podloga → klizišta i

retrogradna erozija → uništavanje izgrađenih objekata

Bujična erozija – posljedica djelovanja bujica + geološki i pedološki

sastav + režim padalina

na Sredozemlju su vrlo razvijeni reljefni oblici koji su nastali djelovanjem

bujica

stupanj njihove razvijenosti ovisi o trajanju morfogenetskih procesa,

petrografskom sastavu podloge i klimatskim značajkama

• bujice = vodotoci kratkog

toka i strmog pada; vrlo

promjenjiva količina vode i

velika količina nanosa →

duboko usječene doline

• na prijelazu u niži dio i u

obalnim ravnicama:

akumulacija materijala

Primjeri spiranja i jaruženja (brazde →

vododerine → jaruge)

Severe gully erosion of former olive groves

in Pedrera, Alicante Spain

Rill erosion in winter-sown cereals,

Campobasso, Molise, Italy, April 2004

Intensive olive cultivation (trees 5-80 years old) and denuded hill-tops near Sevilla,Spain

A typical example of an abandoned terraced area (Peloponnesus, Greece),

in which terraces have collapsed resulting washing out of the soil (Medalus Project)

Primjer antropogenog utjecaja na eroziju na terasiranim padinama:

• pojava čvršćih stijena na

površini tla prisutna je u

mnogim područjima

Sredozemlja

→ dokaz dugotrajne selektivne

erozije

• u recentno doba rezistentnije

stijene imaju funkciju

stabilizacije tla

• veliki značaj vegetacije za smanjivanje erozije i rizika od erozije

Olive groves (a) with understorey of annual vegetation (Lesvos) well-protected

from erosion (left) and (b) intensively cultivated (Cordoba) and severely eroded

(right) (Medalus Project)

- važnost pošumljavanja erozijom

degradiranih i opožarenih šumskih

površina; bitan je izbor vrsta

- važna uloga borova, čempresa i

pinija kao vrsta koje obogaćuju

osiromašeno i uništeno šumsko tlo i

sprječavaju daljnju eroziju

- njihovim unošenjem oplemenjuje

se krajolik i povećava biodiverzitet,

što utječe na veću stabilnost

ekosustava.

- te su vrste i gospodarski isplative -

čempres naročito zbog kvalitete

drva, a pinija zbog jestivog sjemena

Čempres (Cupressus sempervirens)

Areas in which vegetation cover is crucial in providing protection against soil erosion

CORINE project on soil erosion risk and important land resources

in the southern regions of the European Community

Tunis

glavni fizičko-geografski faktori koji

izazivaju eroziju: neravnomjerna

raspoređenost oborina tijekom godine;

brdski reljef

oko 70 000 km2 izravno je ugroženo

erozijom

Proportion of urbanized land according to different soil quality types The edge of Atlas mountain system, the spur of Sahara's Atlas. Sandy-

stony desert and oasis below. Region Matmata in the south of Tunis

Turska

• 22,3% površina izloženo je značajnoj eroziji

Za proučavanje uzroka i posljedica erozije tla vrlo je značajan integralni pristup

i poznavanje međuodnosa između fizičko-geografskih pojava i društveno-

geografskog konteksta

Veliki broj planova za suzbijanje erozije usmjeren je na posljedice a ne na

stvarne uzroke; njima se nastojalo izravno riješiti probleme pretjerane

eksploatacije, urbanizacije, pretjerane ispaše, uništavanja šuma itd., a da se

nisu u dovoljnoj mjeri analizirali razlozi koji ih uzrokuju

Proportion of urbanized land according to different soil quality types