Seksualna Orijentacija Posvojitelja i Najbolji Interes Djeteta - Prof. Dr. Sc. Dijana Jakovac-Lozic i Ines Vetma

8/8/2019 Seksualna Orijentacija Posvojitelja i Najbolji Interes Djeteta - Prof. Dr. Sc. Dijana Jakovac-Lozic i Ines Vetma

1/38

SEKSUALNA ORIJENTACIJA POSVOJITELJAI NAJBOLJI INTERES DJETETA

Potvrivanje sebe moe se pretvoriti u nasilje nad Drugim,koji je ranjiv, a i naa je ranjivost izloena njemu.

E. Levinas1

Prof. dr. sc. Dijana Jakovac-Lozi* UDK 347.62-055Ines Vetma** 347.633

Izvorni znanstveni radPrimljeno: oujak 2006.

Potovanje ljudskih prava zapoinje nainom kojim svako drutvo posebnotretira svoju djecu. Razmatrajui kompleksnost standarda najbolji interes djeteta,autorice prosuuju koliko je pretpostavka seksualne orijentacije potencijalnih pos-vojitelja (in)kompatibilna smislu i sadraju navedenog pojma.

U tu svrhu u radu su prikazana poredbenopravna rjeenja pojedinih drava, aanalizira se i jedan od rijetkih sluajeva na tu temu o kojem je rjeavao Europskisud za ljudska prava (Frett v. France, 2002.). Rad sadrava i kritiki osvrt napitanje pristupa pojedinih drava ali i Europskog suda za ljudska prava tumaenjunaela nediskriminacije glede seksualne orijentacije (posvojitelja) te odnosu tognaela s naelom najboljeg interesa djeteta (posvojenika).

Kljune rijei: aktivna adoptivna sposobnost, homoseksualac-posvojitelj, najboljiinteres djeteta, Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda,

Europski sud za ljudska prava

* Dr. sc. Dijana Jakovac-Lozi, profesorica Pravnog fakulteta Sveuilita u Splitu, Domo-vinskog rata 8, Split

** Ines Vetma, studentica Pravnog fakulteta Sveuilita u Splitu, Domovinskog rata 8,Split

1 Emmanuel Levinas, (1905.-1995.), litavski filozof koji je ivio i radio u Francuskoj. UzM. Bubera poznat je po svojoj filozofiji altruistike i humanistike kvalitete meuljudskihodnosa.


2/38

Dijana Jakovac-Lozi, Ines Vetma: Seksualna orijentacija posvojitelja i najbolji interes djeteta1406

1. UVODNA RIJE

1. Danas je sve uestalija pojavnost nepotpune (monoparentalne) obitelji

koje je karakteristika nepostojanje roditeljskog para. Ponekad je i posvojenjeput koji vodi nastanku takve obitelji.

Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (1950.)2uope ne spominje posvojenje. Za razliku od nje, Europska konvencija o po-svojenju djece (1967.)3 preputa slobodu dravama potpisnicama da uvedu usvoja nacionalna zakonodavstva mogunost posvojenja od strane samca (l.6.).

Mnoge europske drave iskoristile su mogunost koju im prua Konvencija

o posvojenju djece i dopustile posvojenje samcima. Rije je, primjerice, o Fran-cuskoj, Austriji, vicarskoj, Belgiji, Finskoj, vedskoj, Njemakoj, Poljskoj, Ru-munjskoj, Bugarskoj, Portugalu i dr. I Hrvatska je svojim Obiteljskim zakonom4normirala mogunost posvojenja od osobe koja nije u braku (l. 133. st. 2.),ako je to od osobite koristi za dijete. Takva, uvjetovana mogunost posvojenjaod strane samca karakterizira i glavninu poredbenopravnih sustava.

2. Prava djece postavljaju granice pravu pojedinca na imanje odnosno

posvojenje djece. Pravno stjecanje mogunosti posvojenja, u odnosu na pod-nositelja zahtjeva, ogranieno je u najboljem interesu djeteta. Posvojenje, na-prosto, znai pruiti djetetu obitelj, a ne obitelji dijete, pri emu se dravemoraju pobrinuti da za posvojitelje odaberu osobe koje djetetu mogu pruiti

2 Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda stupila je na snagu 4. studeno-ga 1953., a za Hrvatsku je obvezujua od 5. studenoga 1997. Vidi:Zakon o potvrivanjuKonvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola 1., 4., 6., 7. i 11. uz Konven-

ciju za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine - Meunarodni ugovori,br. 6/1999). Originalni tekst Konvencije dostupan je, izmeu ostalog, i na web straniciUreda meunarodnih ugovora Vijea Europe:Note by the Treaty Office, http://conventions.coe.int.

3 Europska konvencija o posvojenju djece donesena je 24. travnja 1967., a stupila je na snagu26. travnja 1968. Do kraja 2005. godine Konvencija je dobila tri potpisa i osamnaestratifikacija. Vidi:European Convention on the Adoption of Children (No 058), http://conven-tions.coe.int/Treaty/Commun/ListeTraites.asp?CM=1&CL=ENG&NT=058&NU=999 (valja istaknuti da Hrvatska nije ratificirala Konvenciju).

4 Obiteljski zakon Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 116/03; Zakon o izmjenama idopunama Obiteljskog zakona - Narodne novine, br. 17/04; Zakon o izmjeni Obiteljskogzakona - Narodne novine, br. 136/04).


3/38

Zbornik PFZ, 56 (5) 1405-1442 (2006) 1407

najprikladniji dom u svakom smislu. A najprikladnijim domom za podizanjei odgoj djeteta, iz mnogih razloga (v. infra, 5.), zasigurno ne moemo smatratisredinu u kojoj se o djetetu skrbi roditelj istospolne seksualne orijentacije.5

Ako ve za djecu bez primjerene roditeljske skrbi elimo najbolje, djetetovinteres treba uvijek biti ispred interesa odraslih. Niti jedno drutvo ne moetvrditi da ini najbolje to moe za svoju djecu ako ih pri tome ne prihvaakao ljude, ako su njihova djeja (ljudska) prava manje ljudska prava odprava odraslih.6 Potrebe tih malenih i ranjivih bia drutvo u kojem ive moraispunjavati s osobitim obzirom.

2. NAJBOLJI INTERES DJETETA

3. Naelo najboljeg interesa djeteta, ishodite kojeg se nalazi u meunarodnompravu, prihvaeno je u obiteljskom zakonodavstvu mnogih drava.

Primjerice, Konvencija UN-a o pravima djeteta (1989.),7 odredbom l. 3.st. 1. i 2. propisuje:

1. U svim djelima koje radi djece poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skr-

bi, sudovi, upravne vlasti ili zakonodavna tijela, interesi djeteta trebaju imati prednost.

5 Pojedini sociolingvisti, iako svjesni da se i same homoseksualne udruge koriste tim na-zivom uvodei lekseme za pojedine pojmove, upozoravaju na potrebu izbjegavanja iz-riaja seksualna orijentacija, navodei kako taj izraz ukljuuje i vlastitu volju, dok jeovdje, prema njihovu miljenju, rije o odreenosti, determiniranosti, o neemu to jeizvan kontrole takvih osoba. Zauzimaju stajalite da se ovdje ne radi o jezinom puriz-mu, ve i o razumijevanju uzroka tog fenomena i stajalita prema pravu homoseksua-laca na ponaanje sukladno s tom njihovom determiniranou, koja je u svojoj osnovi

endokrinoloka, a ne voljna. Raa li se netko kao homoseksualac ili ne, koliko je takvoponaanje unutar ili izvan kontrole takvih osoba i koliko su snane osnove prema kojimaje opravdano govoriti upravo o seksualnoj orijentaciji takvih osoba, nije tema ovogarada. Ali kazat emo da bezrezervno ne moemo podrati izneseno razmiljanje. Uosta-lom, o tome je svoje stajalite iznijela i znanost i vjera, pri emu je odgovor vjere jedno,a odgovor znanosti drugo. No, koliko god da su ta dva odgovora na razliitim razinama,ona u svakom sluaju nisu proturjena, nego se dopunjuju.

6 Zanimljiva razmiljanja o usklaivanju ljudskih prava i djejih potreba vidi u: P. Leach,Prvo djeca - to drutvo ne ini, a trebalo bi, za dananju djecu,Algoritam, Zagreb, 2003., str.225-246.

7 Konvencija o pravima djeteta (Slubeni list SFRJ, 15/1990., Narodne novine - Meunarodniugovori, br. 12/1993, 20/1997).


4/38


2. Drave ugovornice obvezuju se da e kroz odgovarajue zakonodavne i upravne

mjere osigurati zatitu djeteta i skrb kakva je potrebna za njegovu dobrobit, uzimajui

u obzir prava i dunosti roditelja, zakonskih zastupnika ili drugih osoba koje su pravno

odgovorne za dijete.Takva je formulacija, zasigurno, najinovativnija, jer naelo pretae u po-

sebnu obvezu razliitih subjekata (institucija, slubi za skrb ili zatitu djece unadlenosti drave, ali i privatnih organizacija koje su izvan dravne kontrole)koji su obvezni pridonijeti zatiti djetetova najboljeg interesa.8

Naelo najboljeg interesa djeteta prvi put je istaknuto u Deklaraciji o pravimadjeteta (1959.), (l. 2.).9

To se naelo ne pojavljuje u obliku posebne odredbe u drugim meunarodnim

konvencijama, ali l. 3. st. 1. Konvencije o pravima djeteta nesumnjivo odraavaduh i iri smisao slinih odredbi pojedinih meunarodnih konvencija o ljudskimpravima. Tako, primjerice, u l. 5. Konvencije o ukidanju svih oblika diskriminacijeena (1979.)10 ne koristi se doslovno izriaj najbolji interesi djeteta, ali njegov sadrajupuuje na bitne elemente naela najboljeg interesa.Afrika povelja o pravima idobrobiti djeteta (1990.)11takoer priznaje u l. 4. pravo djeteta na ostvarivanjenaela najboljih interesa.

8 O najboljem interesu djeteta vidi: M. Alini, A. Bakari-Abramovi, D. Hrabar, D. Jako-vac-Lozi, A. Kora, Obiteljsko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2001., str. 245-248; M.Freeman, The Best Interests of the Child? Is The Best Interests of the Child in the Best Interestsof Children?, International Journal of Law, Policy and the Family, Vol. 11, 1997., No.3, str. 360-389; J. Goldstein, A. Freud, A.J. Solnit, Beyond The Best Interests of the Child,The Free Press, A Division of Simon & Schzster Inc., New York, 1979.; J. Goldstein, A.J.Solnit, S. Goldstein, A. Freud, The Best Interests of the Child, the Free Press, New York,1998.; W. Pintens & K. Vanwinckelen, Casebook: European Family Law, Leuven UniversityPress, Leuven, 2001., str. 216-221, J. Fortin, Childrens Rights and the Developing Law,LexisNexis, Butterworths, London, 2003., str. 36-37 i dr.

9

Dijete treba uivati posebnu zatitu najbolji interesi djeteta trebaju imati prednost, l. 2.Deklaracije, vidi:J. Hrenjak,Meunarodni i evropski dokumenti o ljudskim pravima - ovjek injegove slobode u pravnoj dravi, Informator, Zagreb, 1992., str. 34. Originalni tekst Deklara-cije nalazi se na web straniciDeclaration of the Rights of the Child, G.A. res. 1386 (XIV), 14U.N. GAOR Supp. (No. 16) at 19, U.N. Doc. A/4354, http://www.cirp.org/library/eth-ics/UN-declaration/ (podatak je preuzet s navedene stranice dana 7. veljae 2006.).

10 Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena (Slubeni list SFRJ, br. 11/1981; Na-rodne novine - Meunarodni ugovori, br. 12/1993;Zakon o potvrivanju Fakultativnog prot-okola uz Konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije ena, Narodne novine - Meunarodniugovori, br. 3/2001).

11 Vidi:African Charter on the Rights and Welfare of the Child, OAU Doc. CAB/LEG/24.9/49(1990), entered into force Nov. 29, 1999, http://www1.umn.edu/humanrts/africa/afchild.


5/38

Zbornik PFZ, 56 (5) 1405-1442 (2006) 1409

4. U praksi Europske komisije za ljudska prava12 i Europskog suda za ljudskaprava13 nisu rijetkost pozivanja na najbolji interes djeteta, i to najvie u povodu l.8.Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (1950.)14

koji se odnosi na pravo potovanja obiteljskog ivota i privatnosti.

5. Konvencija o pravima djeteta donesena prije sedamnaest godina sadravanajpotpuniju formulaciju odreenja najboljeg interesa djeteta, no unato tome jose uvijek polemizira o odreivanju sadraja tog pojma.

ak i danas pojedini autori ograniavaju primjenu tog naela na odreenaprava kao to su ona vezana za odvajanje djeteta od obitelji (l. 19.), roditeljskuodgovornost za dijete (l. 18.), pitanja posvojenja i smjetanja djeteta u druguobitelj (l. 20. i 21.) te poloaj djeteta u odnosu prema policiji i pravosudnomsustavu (l. 37. i 40.).15

Mislimo, a takvo stajalite zauzima i Odbor za prava djeteta (Committeeon the Rights of the Child),16 da je to naelo bitan element u ostvarivanju svihdrugih prava iz Konvencije.

htm. Osim l. 4. Povelje, o najboljem interesu djeteta rije je i u l. 9. st. 2., 19. st. 1., 20.st. 1. t. a) te l. 24-25.

12 Primjera radi, u sluaju Hendriks v. Netherlands (5EHRR 223), (Appl. no. 8227/78, 10

December 1982.), u kojem danski dravljanin Hendriks ustaje protiv Nizozemske, Komi-sija se pozvala u svom razmatranju na interes djeteta. Kako Hendriks nije bio zadovoljanstajalitem Komisije za ljudska prava, obratio se Odboru za ljudska prava, na osnoviFakultativnog protokola donesenog uz Pakt o graanskim i politikim pravima UN-a(1966). Odbor je, razmatrajui podnesak Hendriksa, iznio miljenje u kojem je razma-trao stajalite nizozemskog suda u povodu najboljeg interesa djeteta. Vidi: http://www.hrcr.org/safrica/dignity/hendriks_netherlands.html (podatak je preuzet dana 13. veljae2006.).

13 Vidi predmete:Monory v. Romania and Hungary (Application no. 71099/01 [2005] ECHR

209, 5 April 2005); Sss v. Germany (I), Application (40324/98 [2005], 10 November2005);Zawadka v. Poland (Application no. 48542/99 [2005] ECHR 421, 23 June 2005)i dr.

14 Vidi biljeku 2.15 P. Alston, The Best Interest of the Child: Reconciling Culture and Human Rights, Oxford Uni-

versity Press Inc., New York, 1994., str. 3.16 Odbor za prava djeteta operativno je tijelo predvieno Konvencijom o pravima djeteta

kojemu su drave stranke Konvencije obvezne podnositi redovita izvjea i dopunskeinformacije koje su dune obznaniti u vlastitoj zemlji kao i ope preporuke upueneod Odbora (v. l. 44. i 45. Konvencije o pravima djeteta). O najnovijim aktivnostimaOdbora za prava djeteta vidi: Committee on the Rights of the Child,www.unhchr.ch/html/menu2/6/crc/ (podatak preuzet s Interneta 18. svibnja 2005.).


6/38


Formulacija najbolji interes djeteta ima viestruku ulogu u pravima djeteta.Prvo, zajedno s ostalim lancima Konvencije podrava, osnauje ili razjanjavaprobleme koji se pojavljuju u svezi s primjenom Konvencije. Nadalje, slui kao

vrlo pogodan instrument u sluaju sukoba prava. Najzad, u svim sluajevima ukojima prava definirana u Konvenciji ne mogu rijeiti problem, naelo sadranou l. 3. st. 1. Konvencije slui kao osnova za razmatranje prava i prakse dravalanica.17

Interes djeteta je, dakle, neodreen, ali odrediv pravni pojam, koji u svakompojedinom sluaju zahtijeva prepoznavanje odreene potrebe djeteta i nastojanjeda se ona na najbolji mogui nain zadovolji. Pri tome postoji vie kriterijapomou kojih se interes djeteta moe odrediti. To su potrebe djeteta, volja

roditelja i standardno ponaanje.18

6. lanak 21. Konvencije propisuje da e se prilikom preputanja djeteta naposvojenje pridati najvea mogua pozornost dobrobiti djeteta. Naime, najboljiinteres djeteta tu bi trebao biti od najveeg znaenja. Obveze drava ugovornicana taj su nain jasne i vrlo odreene. Meutim, uvidom u recentne propiseeuropskih i pojedinih izvaneuropskih drava moemo zakljuiti da te obveze,iako su jasno postavljene, nisu uvijek potovane na najbolji mogui nain (v.

infra, 4.).

3. POSVOJENJE U SLUBINAJBOLJEG INTERESA DJETETA -STAJALITAPRO ET CONTRA

7. Kad je rije o posvojenju, mnogi imaju svoje miljenje, a isto tako i obiajpojednostaviti pitanje najboljeg interesa djeteta, koje je sve prije nego jednosta-

vno.esto se deava da se osobni interesi ili interesi nekakve organizacije ili in-stitucije kriju ispod zanosnih govora i rijei o potrebi zatite tih najosjetljivijihi najranjivijih bia - djece, kao i zatite njihovih prava.

8. Posvojenje je katkad najbolje rjeenje za zbrinjavanje djeteta, samimtim to mu obitelj u koju dolazi moe pruiti sve ono to mu je potrebno,

17 P. Alston, op. cit., str. 19.18 Opirnije o tome D. Hrabar, u: M. Alini, A. Bakari Abramovi, D. Hrabar, D. Jakovac-

Lozi, A. Kora, Obiteljsko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2001., str. 247-248.


7/38

Zbornik PFZ, 56 (5) 1405-1442 (2006) 1411

sveobuhvatnu skrb i bezgraninu ljubav. No, katkad to i nije najbolje rjeenje,posebno ako je rije o meunarodnom posvojenju, jer je ono samo po sebi ri-zinije iako prua ire mogunosti, upozorava Chantal Saclier19, menaderica

s vrlo bogatim iskustvom i saznanjima steenim na poslovima meunarodnogposvojenja, zaposlena priInternational Social Service20u enevi.

9. Paradoksalna situacija nerijetko je obiljeje nae stvarnosti. Prvo, na tisuei tisue djece ivi u ustanovama u uvjetima koji su ozbiljno zabrinjavajui iimaju direktne posljedice na ivot djece (mnoge ustanove ne raspolau adekvat-nim prostorom za ivot, potrebnim osobljem, odjeom, hranom, postojeamedicinska skrb ne zadovoljava). K tome, u ustanovama je, ak i onda kad su

materijalne pretpostavke prihvatljive, gotovo nemogue razviti dostatno osobnii afektivni odnos izmeu osoblja i djeteta. Zadovoljenje djetetovih materijalnihpotreba nedovoljno je za njegov ispravni rast i razvoj. Roenjem dijete je osoba.Za humano odrastanje, ono treba mali broj odraslih koji se skrbe za njega nastalnoj i dugoronoj osnovi; mora osjeati da je voljeno, prihvaeno i posebno.Ono iz takvih postupaka odraslih prema sebi mora nauiti voljeti sebe, a to jenuan preduvjet da bi znalo voljeti i druge te da bi tako jednog dana osnovaloi svoju obitelj.

10. Dijete koje ivi u ustanovi, openito, ne dobiva nikakva objanjenjau svezi sa svojom situacijom. Sve to za posljedicu moe imati osjeaj vlastitebezvrijednosti u djeteta, nevoljenosti, neeljenosti i drugih destruktivnihosjeaja. Osjeaj moe biti dodatno pogoran u ustanovi u kojoj pretpostavlje-ni posvojitelji odaberu jedno dijete za sebe: onom drugom djetetu koje nijeodabrano vraa se osjeaj naputenosti, neeljenosti.

Razlog to mnoga djeca ostaju u ustanovama je i to to u velikom broju zemaljane postoji stvarna politika inicijativa za izmjetanje djece iz ustanova i njihovo

zbrinjavanje u obiteljskom okruenju (bilo u vlastitoj ili u zamjenskoj obitelji).

19 C. Saclier, In the best interests of the child?, in: P. Selman (ed.): Intercountry Adoption- Developments, trends and perspectives, British Agencies for Adoption and Fostering(BAAF), London, 2000., str. 53-54.

20 International Social Service nevladina je organizacija utemeljena s ciljem pruanja pomoikako pojedincima, tako i obiteljima s osobnim ili socijalnim problemima koji su nastalikao rezultat migracija ili meunarodnih preseljenja. Ta organizacija utemeljena je dvade-setih godina prolog stoljea, a pod tim nazivom djeluje od 1946. godine. Vidi: Inter-national Social Service, http://www.iss-ssi.org/About_ISS/body_about_iss.html (podatak jepreuzet s navedene stranice 10. sijenja 2006.).


8/38


11. Drugo, posvojenje, poglavito meunarodno posvojenje, podruje je s vrloprijepornom praksom gdje dijete nije uvijek promatrano kao osoba s ljudskimpravima i sa sposobnou osjeanja.

Meunarodno posvojenje u posljednja je dva desetljea postalo jako traeno.Sve se ee u industrijaliziranim zemljama ono prepoznaje kao nain na kojiparovi bez djece mogu zadovoljiti svoju elju za djetetom. Sve je vea bojazanda se takvo posvojenje ne pretvori iz institucije koja postoji radi zbrinjavanjanezbrinute djece u sredstvo koje slui parovima koji ne mogu imati djecu. Iakoje njihova potreba shvatljiva i trebalo bi im pruiti mogunosti da je realiziraju,to, ipak, nikada i ni u kojem sluaju ne bi smjelo biti pod svaku cijenu i natetu djetetova interesa.

12. Zamjetno je da raste broj djece koja su posvojena ak i kad nije bilopotrebe za zamjenskom obitelji: tonije, djece koja bi bez veih potekoamogla ostati uz svoje bioloke roditelje, djece koja mogu ili ne moraju proikroz ustanovu, djece koja su naprosto liena kontinuiteta odrastanja u svojojobitelji (npr. obitelji u kojoj postoji moebitna opasnost za pravilno podizanjedjeteta pa je ono povjereno na uvanje i odgoj ustanovi) i sl. Ponekad svesrdnii struni angaman na saniranju postojeeg stanja u toj obitelji, primjerenije

postupanje nadlenih tijela, temeljitije sagledavanje posljedica kojima moegenerirati pojedina odluka moe sprijeiti donoenje konane odluke roditeljao preputanju djeteta na posvojenje.

13. No, s druge strane pitamo se to napraviti kako bismo sprijeili da seposvojenje preokrene u tragediju za odreeni broj djece, ukljuujui i njihove bioloke obitelji. Razmiljanja o najboljem interesu djeteta u kontekstuposvojenja nuno podrazumijevaju: a) sprjeavanje naputanja djece i borbuza socijalnu pravdu (na nacionalnoj i meunarodnoj razini). Posvojenje je,

moemo rei, nuno dobro. Ali zaista nuno. Ono bi se trebalo uzimati kaosupsidijarno rjeenje za dijete. Primarno bi bilo sprijeiti situacije zbog kojihdolazi do naputanja djeteta;21 b) traenje alternative uvrijeenom smjetanjudjece u institucije koja odrastanjem u ustanovama imaju u kasnijem ivotu

21 Takve situacije bilo bi mogue sprijeiti otvaranjem ustanova za majke i obitelji kojimabi se oni mogli obraati sa svojim problemima, financijskom pomoi takvim obiteljima,edukacijom mladih, ali i starijih o planiranju obitelji, isticanjem odgovorne uloge oca upodizanju djeteta, upozoravanjem na prava i potrebe djeteta, promoviranjem prava enai s tim u svezi jednakopravnosti u zapoljavanju.


9/38

Zbornik PFZ, 56 (5) 1405-1442 (2006) 1413

potekoa u osmiljavanju i stvaranju kvalitetnog ivota; c) razvijanje dobreprakse posvojenja i borbu protiv trgovine i zloporabe djece kako ona ne bipostala predmetom kupnje i prodaje ili rtvom kojekakvih nastranih aktiv-

nosti odraslih. Drava treba biti posrednik izmeu djeteta i obitelji u kojuse ono ima udomiti.22 Takoer, sam postupak posvojenja mora se voditi od-govorno i savjesno, pri tome maksimalno pazei na interes djeteta, a sve natemelju zakonskih propisa meu kojima ne smije biti proturjeja ako je rijeo meunarodnom posvojenju, a poglavito ako u tom posvojenju sudjelujedrava koja nije potpisnica Hake konvencije o zatiti djece i suradnji gledemeunarodnog posvojenja (1993.)23.

14. injenica je da se smjetanju i boravku djeteta u instituciji upuujumnogobrojni prigovori, iako bi takvo smjetanje trebalo biti privremeno rjeenje.No, zasigurno je ono nerijetko jedino mogue rjeenje, rjeenje na koje se tekomoe utjecati. Jedan od takvih prigovora je i nemogunost razvoja osjeaja zapojedine vrijednosti i individualnu i osobnu ulogu mukarca i ene, roditeljai djece, kao i naina nastanka odnosa meu njima samima, to moe imatinegativne uinke u formiranju djetetove osobnosti. No, s druge pak strane,mnoge drave doputaju posvojenje samcima (i to bez ikakvog ogranienja

i uvjetovanja), a i osobama koje ive u homoseksualnim zajednicama ili suhomoseksualno orijentirane. Nae vrijeme, nerijetko, s pravom doivljavamokao vrijeme suprotnosti, a suprotnosti stavljene jedna pored druge vie se istiu(opposita iuxta se posita eo magis elucescunt).

22 Svi koraci koji se poduzimaju u pripremanju i provedbi posvojenja moraju biti povjerenistrunjacima i ustanovama ovlatenim za obavljanje poslova djeje i obiteljske skrbi, po-tujui pri tome etika pravila o ljudskim i djejim pravima. Opirnije u: C. Saclier, op.cit., str. 64.

23 Haka konvencija o zatiti djece i suradnji glede meunarodnog posvojenja (1993.) predstavlja,kao i mnoge druge konvencije Hake konferencije, vaan prilog ujednaavanju pravilameunarodnog privatnog prava. Opirnije o Konvenciji, tonije o tijeku dogaanja na

XVII. zasjedanju Hake konferencije na kojem je i prihvaen nacrt Konvencije, vidi u:N. Meyer-Fabre,La Convention de La Haye du 29 mai 1993 sur la protection des enfants et lacoopration en matire dadoption internationale, Revue critique de droit international priv,1994., 2, str. 259.


10/38


4. POREDBENOPRAVNI PRISTUP PITANJU SEKSUALNEORIJENTACIJE POTENCIJALNIH POSVOJITELJA PROMATRANEU KONTEKSTUAKTIVNE ADOPTIVNE SPOSOBNOSTI

15. Rasprava o toj temi trebala bi rasvijetliti pitanje razmjera zastupljenostistajalitapro et contra posvojenja od strane osoba homoseksualne orijentacije usuvremenim pravnim sustavima.

Dogaanja se u tome, promatrano u svjetskim razmjerima, odvijaju velikombrzinom. Dok su, donedavno, mnoge drave koje su legalizirale istospolne zajednices manjom ili veom snagom njihove uinkovitosti, homoseksualcima uskraivalepravo na posvojenje, sada je to ve prolost. Naime, tijekom vremena oni su se

uspjeli izboriti za ozakonjenje mogunosti posvojenja djeteta svoga partnera, dabi danas u nekoliko drava Europske unije bila sruena i posljednja prepreka naputu posvojenja kakvo ostvaruju heteroseksualni partneri diljem svijeta.

16. Prisjetimo se: jo prije nekih trinaestak godina, na XVII. zasjedanju Hakekonferencije na kojem je i prihvaen nacrt Hake konvencije o zatiti djece i su-radnji glede meunarodnog posvojenja (1993.) ivu polemiku izazvala su upravopitanja potencijalnih posvojitelja, poglavito kad je rije o izvanbranim (hetero-seksualnim) parovima ili o homoseksualnim parovima. Veina delegata sporazu-

mjela se o potrebi ograniavanja opsega konvencijske primjene na posvojenjainicirana od branih drugova ili samaca (vidi l. 2. st. 1. Konvencije).24

Meutim, recentna zakonodavstva europskih kao i ostalih drava diljemsvijeta potvrdila su opravdanost tvrdnje J. Golsworthyja25: Javno miljenjeuvijek je ispred zakona.

17. Trebalo je samo desetak godina od donoenja Konvencije, pa da krajem2005. godine itamo tekstove sljedeeg sadraja: Dvije godine nakon legaliza-cije istospolnog braka26belgijski parlament izjasnio se sa 77 glasova naprama

62 glasa u prilog razmatranja mogunosti posvojenja od strane homoseksualnihparova. Ako Belgija dopusti takva posvojenja, ona e postati etvrta drava

24 N. Meyer-Fabre, op. cit., str. 264-265.25 John Golsworthy (1867.-1933.), engleski romansijer i dramski pisac.26 Belgija je 30. sijenja 2003. postala druga drava u svijetu (nakon Nizozemske) koja je

legalizirala brak istospolnih parova. Do kraja prosinca 2005. godine sklopljeno je 5.000takvih brakova. Vidi: Belgium Approves Same-Sex Marriages, Associated Press, 2003,January 30, na stranici: http://www.cbsnews.com, i T. Savage, Belgium says I do: Thecountry becomes only the second in the world to grant legal recognition to same-sex marriage, TheAdvocate, March 18, 2003.


11/38

Zbornik PFZ, 56 (5) 1405-1442 (2006) 1415

unutar Europske unije, nakon vedske, panjolske i Nizozemske, koja je do-pustila posvojenje homoseksualcima.27,28

Borci za prava homoseksualaca kau da su trenutano mnoga djeca na brizi

i skrbi homoseksualnih parova, ali izvan adekvatne zakonske zatite. Zakonkoji bi trebao biti donesen jamit e istospolnim partnerima jednaka prava kaoi heteroseksualnim partnerima, priznavajui im i mogunost posvojenja djeceiz bilo koje drave diljem svijeta. Konano odobrenje parlamenta oekuje se uoujku 2006. godine.

18. U vedskoj je 1994. godine donesen The Registered Partnership Act29koji je stupio na snagu 1995. i primjenjuje se iskljuivo na homoseksualnepartnere. Prema tom zakonu registrirani partneri nisu mogli posvojiti dijete nipojedinano, a niti zajedniki.

Meutim, najnovije zakonske izmjene koje su stupile na snagu 1. veljae2003. omoguuju homoseksualnom paru koji je registrirao svoju zajednicu ivo-ta stjecanje odreenih prava kakva imaju brani drugovi koji kane posvojiti.30,31

27 BBC NEWS - Belgium backs gay adoption plans, http://newsvote.bbc.co.uk/mpapps/pag-etools/print/news.bbc.co.uk/2/hi/europe/4491688.stm (podatak je preuzet s navedenestranice 14. prosinca 2005.).

28 Rije je o dravama koje doputaju zajedniko posvojenje istospolnih partnera, jer takavpravni pristup nuno je distingvirati od pravnog pristupa pojedinih europskih dravakoje doputaju iskljuivo posvojenje djeteta drugog partnera (neovisno o tome je li onobioloko ili posvojeno dijete tog drugog partnera). Takav je sluaj, primjerice, s Dans-kom, Norvekom, Islandom i dr.

29 Act 1994:117, Decree 1994:1431.30 etiri godine prije spomenutih zakonskih izmjena, tonije u veljai 1999. godine,

imenovana je parlamentarna komisija (poznata pod nazivomKomisija za djecu u homosek-sualnim obiteljima) koja je bila ovlatena, slijedei smjernice Vlade, rijeiti pitanje pravnihrazlika izmeu homoseksualnih i heteroseksualnih partnera s obzirom na mogunost

posvojenja. Nakon dviju godina rada Komisija je podnijela izvjee pod nazivomDjeca uhomoseksualnim obiteljima, u kojem navodi da se pravne razlike izmeu homoseksualnih iheteroseksualnih partnera u svezi s posvojenjem ne mogu vie smatrati opravdanima tese zahtijeva da se registriranim partnerima prui pravna mogunost zajednikog posvo-jenja kakvu imaju brani drugovi, i to pod istim pretpostavkama. Na temelju navedenogizvjea Vlada je izradila prijedlog koji je upuen u parlamentarnu proceduru i prihvaenu svibnju 2002. godine. Opirnije vidi u: A. Saldeen, Minor Amendments and StatutoryProposals: Brussels II, Same-Sex Adoption and Other Matters, The International Survey ofFamily Law, 2003. (ed.), Jordan Publishing Ltd., Bristol, str. 413-416.

31 O posvojenju od strane homoseksualnih partnera vidi i: A. Saldeen, The Childrens Om-budsman, Adoption by Homosexual Partners, and Assisted Reproduction, The InternationalSurvey of Family Law, 2004. (ed.), str. 440-444.


12/38


Drugim rijeima, homoseksualni par koji je registrirao svoju zajednicu ivotamoe pristupiti posvojenju djeteta zajedniki, a i jedan od partnera moe po-svojiti dijete drugog partnera, neovisno o tome je li to dijete bioloko ili pak

posvojeno dijete drugog partnera. Temeljni preduvjeti za posvojenje jesu daono mora biti na dobrobit i u interesu djeteta (?!) te da su i svi drugi zakonskiuvjeti zadovoljeni.32

19. panjolska je 30. lipnja 2005. dopustila istospolnim partnerima za-snivanje braka koji im omoguuje uivanje svih prava i odgovornosti kojimagenerira heteroseksualna brana zajednica, dajui im i pravo na zajednikoposvojenje djece.33 U toj dravi dogaanja u vezi s pravima homoseksualaca

oigledno su u posljednjih nekoliko godina ubrzano napredovala. Prije samogodinu dana na saveznoj razini nije postojao propis kojim bi se zatitile isto-spolne zajednice. Samo pojedine panjolske pokrajine donijele su takve pro-pise (npr. provincije Aragon, Asturia, Catalonija, Navarra, Valencia).34 Premapropisima pojedinih pokrajina (primjerice, Catalonie i Aragona, a slino je is ostalim pokrajinama), homoseksualni parovi zahtijevali su poistovjeivanjes heteroseksualnim parovima glede prava skrbnitva nad djecom, posvojenja,odgovornosti za dugove spram treih osoba, prava na boravite i dr. Meutim,

oni nisu mogli zajedniki posvojiti dijete. Rijeju, navedenim propisima uin-ci homoseksualne zajednice nisu bili izjednaeni s uincima heteroseksualnezajednice.35 U pokrajini Navarra 2000. godine donesen je zakon koji prvi putdoputa posvojenje homoseksualnim parovima.36 Dok je najvaniji argumentzastupnika koji su podrali taj zakon bio taj da ako posvojiti mogu samci,osobe bez partnera, isto bi trebalo dopustiti i homoseksualnim parovima,

32 Homosexual partnership and adoption, Ministry of Justice, Sweden, March 2003., Article

no. Ju 03.03e. Navedeni materijal preuzet je s weba 5. kolovoza 2005. (http://www.swe-den.gov.se/sb/d/2768/a/16217;jsessionid=awoLptL2eN5-).33 Vidi: Proyecto de Ley por la que se modifica el Cdigo Civil en materia de derecho a contraer

matrimonio, Boletn Oficial de Las Cortes Generales, Congreso de los diputados, VIIIlegislatura, Seria A, 21 de enero de 2005., Nm. 18-1.

34 Vidi: G. Garca Cantero, De Facto Unions Revised, The International Survey of FamilyLaw, 2003. (ed.), str. 403-410.

35 Opirnije: G. G. Cantero, The Catalan Family code of 1998 and Other Autonomous RegionLaws on De Facto Unions, The International Survey of Family Law, 2001. (ed.), str. 397-404.

36 Ley Foral 6/2000, de 3 de julio, para la igualdad juridica de las parejas estables, Boletn Oficialde Navarra, 7 July 2000., 82. Vidi: http://www.cfnavarra.es/BON/007/00707003.htm


13/38

Zbornik PFZ, 56 (5) 1405-1442 (2006) 1417

dotle se najvaniji argument protiv odnosio na psiholoku tetu koja se takvimposvojenjem moe poiniti djetetu.37

panjolska Katolika crkva pokrenula je iroku kampanju protiv Prijedloga

navedenog zakona iz 2005. godine, prvi put u posljednjih dvadeset godinajavno prosvjedujui protiv takvih planova Vlade, ispravno ih karakterizirajuikao neto pogreno to e imati negativne posljedice za drutveni ivot.

20. Za Nizozemsku su od osobite vanosti dva propisa:Act of 21 December2000 to open marriage to same-sex couples iAct of 21 December 2000 to make theadoption of Dutch children available to same-sex couples.38Oba zakona stupila suna snagu 1. travnja 2001. i rije je, zapravo, o propisu pod nazivom Same-Sex

Marriage Act, 2001.

39

Nizozemska je bila prva drava koje je istospolnim parovima dopustila skla-panje braka. Jedina pravna razlika izmeu osoba suprotnog i onih istog spolasada je samo u mogunosti posvojenja djece iz inozemstva. Meutim, unutarnja(domaa) posvojenja su doputena.40 Dakle, u Nizozemskoj homoseksualniparovi mogu zajedniki posvojiti, ali i jedan od partnera moe posvojiti dijete.Posvojenje se zasniva odlukom regionalnog suda i mora biti u interesu djeteta.Ako je rije o posvojenju po zajednikom zahtjevu, uvjet je da zajedniki ivotpartnera traje najmanje tri godine u kontinuitetu do dana podnoenja zahtjevaza posvojenje te da su se partneri o djetetu skrbili najmanje godinu dana prijeposvojenja. A ako dijete posvaja samac, potrebno je da se o djetetu prethodno

37 C. Tobo,Marriage, Cohabitation and the Residential Independence of Young People in Spain,International Journal of Law, Policy and the Family, Vol. 15, 2001., 1, str. 75-77.

38 Acts of 21 December 2000, Staatsblad 2001, nos 9 and 10. Usp.: W. Schrama, Reformsin Dutch Family Law During the Course of 2001: Increased Pluriformity and Complexity, TheInternational Survey of Family Law, 2002. (ed.), str. 277; M. Antokolskaia and K. Boele-

Woelki, Dutch Family Law in the 21st Century: Trend-Setting and Straggling Behind at theSame Time, EJCL (Electronic Journal of Comparative Law), December 2002., Vol. 6.4.39 O pozadini donoenja tog zakona, sukobu meu pojedinim stranakim frakcijama, istu-

pima odreenih vjerskih (ponajprije protestantskih) frakcija i sl., vie u: C. Forder, ToMarry or Not to Marry: That is the Question, The International Survey of Family Law,2001. (ed.), str. 301-304.

40 O pojedinim pitanjima koja stoje u pozadini takve odluke vidi u: C. Forder,An Undutch-able Family Law: Partnership, Parenthood, Social Parenthood, Names and Some Article 8 ECHR

Case Law, The International Survey of Family Law, 1997. (ed.), str. 279-283, te u: C.Forder, Opening up Marriage to Same Sex Partners and Providing for Adoption by Same SexCouples, Managing Information on Sperm Donors, and Lots of Private International Law, TheInternational Survey of Family Law, 2000. (ed.), str. 239.


14/38


skrbio najmanje tri godine. Pretpostavke za posvojenje poneto su drugaijeako je rije o posvojitelju koji je partner djetetova roditelja.41

Glede posvojenja, i u Gornjem i u Donjem domu Parlamenta raspravljalo se o

tome jesu li novom Zakonu temelj interesi i zatita djece ili interesi istospolnihparova.42 No, kristalno je jasno, tim je postupkom zanemarena svrha i smisaonajboljeg interesa djeteta. Takvim postupkom najbolji interes djeteta izgubio je bitkus nadmonijim interesom, interesom odraslih. Dio licemjerja kod takvog postu-panja evidentan je i kroz vladino odbijanje prijedloga da se Zakon ekstenzivirai na podruje meunarodnih posvojenja, tvrdei da druge drave nee dopustitiposvojenje djece od strane istospolnih parova. Takvo stajalite govori dovoljnosamo za sebe. Progovara jasnim jezikom: Svjesni smo da to to inimo nije dobro

za djecu, da glavnina svijeta to ne odobrava, ali od zagluujue tiine djejihvapaja i blasfeminih poklika (pojedinih) odraslih koji dopiru daleko, daleko,naprosto vie nikoga i nita ne ujemo (ili ne elimo uti), ne razaznajemo (iline elimo razaznati) dobro od loeg, budunost od propasti.

21. U francuskom pravu od kljunog je znaenja za ovo pitanje graanskiugovor o solidarnosti (PACS -le pacte civil de solidarit).43Rije je o ugovorusklopljenom izmeu dviju punoljetnih fizikih osoba, razliitog ili istog spola,

radi organiziranja zajednice ivota.

44

PACS ne sadrava nikakvu klauzulu kojabi se odnosila na posvojenje.45 Iako PACS nisu ponajbolje primile mnoge homo-seksualne udruge jer ga one smatraju vrlo ograniavajuim, treba kazati kakoon ni na koji nain ne diskriminira homoseksualne parove, ne oduzimajui imizrijekom, izmeu ostalog, ni pravo na posvojenje kao to to rade mnogobrojnidrugi propisi o registriranim zajednicama. Da taj propis istinski doivljavajudiskriminirajuim, ne bi onda njihove izjave nakon donoenja PACS-a glasile:S ovim papirom osjeamo se jai. Vjerujemo u snagu zakona.46

41 Potrebno je utvrditi da je obiteljska situacija dovoljno stabilna da djetetu osigura dobardom te da se osobe tretiraju ravnopravno neovisno o njihovu spolu i seksualnosti.

42 Vidi opirnije: D. Jakovac-Lozi,Zakon o istospolnim zajednicama - izazov hrvatskog zakono-davstva u procesu pribliavanja Europskoj uniji, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu,41, (73-74), 2004, str. 17.

43 O PACS-u kao povijesnom dogaaju za francusku pravnu stvarnost vidi: P. Krmer,Les premiers rcits des pacss de lan I, Le Monde, 29 novembre 1999, str. 6.

44 Loi no. 99-944 du 15 novembre 1999 relative au pacte civil de solidarit, art. 515-1.45 J. P. Tenoux, Un couple de lesbiennes obtient lagrment pour une adoption, Le Monde, 26

Fvrier 2000.46 P. Krmer,Les premiers rcits des pacss de lan I, Le Monde, 29 novembre 1999, str. 6.


15/38

Zbornik PFZ, 56 (5) 1405-1442 (2006) 1419

U Francuskoj samo brani drugovi, ali i samci mogu posvojiti; dakle, homo-seksualni kao i heteroseksualni partneri u PACS-u nisu prihvatljivi za zajednikoposvojenje, ali jedan od partnera moe postatisingle-parent u posvojenju.

Osim PACS-a, pripadnici homoseksualnih udruga doivljavaju diskrimini-rajuim i neke druge segmente francuske legislative (npr. Graanski zakonik,Zakonik o obitelji i socijalnoj skrbi). Meutim, mislimo da eho diskrimina-cije spram homoseksualno orijentiranih osoba nije osjetan ni u navedenimpropisima. Taj sveprisutni osjeaj fobije, osjeaj zavjere cijelog svijeta protivhomoseksualaca, pozivanje na sveopu diskriminaciju u svim segmentima i-vota, naturivanje osjeaja krivnje drugaijima, postaje konano jasno da je i tekako nestvaran, laan osjeaj i kod njih samih, svjesno koriten u agresivnom,

galopirajuem pohodu na osvajanje teritorija istovjetnosti.

22. U Njemakoj je u kolovozu 2001. godine stupio na snagu Zakon o regi-striranom partnerstvu (Gesetz ber die Eingetragene Lebenspartnerschaft). Sadranje u l. 1. Zakona o sprjeavanju diskriminacije istospolnih zajednica (Gesetzzur Beendigung der Diskriminierung gleichgeschlechtlicher Gemeinschaften: Lebenspart-

nerschaften (LPartG)47. Tim zakonom regulirano je zasnivanje, pravni uincii razvrgnue registriranog partnerstva. Preduvjet za zasnivanje registriranog

partnerstva je da su partneri osobe istoga spola.

48

Nama je posebno zanimljiva, s obzirom na temu rada, injenica da registri-rani partneri ne mogu zajedniki posvojiti dijete, a donedavno niti jedan odnjih nije mogao posvojiti dijete svoga partnera. Napominjemo: donedavno.Tako se do poetka 2005. godine takva nemogunost nadomjetala primjenomtzv.kleins Sorgerecth49, ustanove na temelju koje je registrirani partner koji nijeroditelj djeteta stjecao odreena roditeljska prava i dunosti (kakva bi imaonovi brani drug /njegova/ roditelja).50

47 Bundesgesetzblatt (BGBl), 2001 I 266.48 Iako e registrirano partnerstvo zaista zasnivati uglavnom homoseksualno orijentirani

partneri, takvo partnerstvo mogu zasnovati i dvije heteroseksualno orijentirane osobeistoga spola (dva prijatelja, dvije prijateljice). Vidi: D. Jakovac-Lozi,Zakon o istospolnimzajednicama - izazov hrvatskog zakonodavstva u procesu pribliavanja Europskoj uniji, op. cit.,str. 22.

49 Ibid., str. 23.50 UZakonu o registriranom partnerstvu ostala je neodreena sitaucija kada dijete nije plod

prijanje veze ili braka jednog od partnera, ve je ono plod zajednike odluke partnera dapostanu roditeljima (npr. kad jedan od njih posvoji tue dijete ili kad jedan od njih dobi-je dijete umjetnom oplodnjom - iako se ovo posljednje u Njemakoj za sada ne doputa).


16/38


Novelama Zakona o registriranom partnerstvu koje su stupile na snagu krajemsijenja 2005. godine51, iako su jo uvijek nereguliranima ostala pojedina pravatakvih partnera, neka njihova prava su ipak proirena. Izmeu ostalog52, priz-

nato im je i pravo na posvojenje partnerova djeteta.53

23. U Ujedinjenom Kraljevstvu 2004. godine donesen je Zakon ograanskoj zajednici koji je stupio na snagu 5. prosinca 2005.54,55 Tim su zako-nom normirane pretpostavke za zasnivanje registrirane istospolne zajednice,postupak registracije te njezini uinci. Kad je rije o posvojenju djece, amandma-nima na Zakon o posvojenju i djeci (2002)56 priznato je pravo na (zajedniko)posvojenje osobama koje su takvu zajednicu registrirale.57

N. Dethloff, profesorica Sveuilita u Bonnu, smatra da bi u tom sluaju bilo u najboljeminteresu djeteta dopustiti njegovo posvojenje od strane drugog partnera. Takoer, profe-sorica Dethloff upozorava na potrebu ureenja pitanja skrbi nad djetetom u sluaju raskidaregistriranog partnerstva, radi zatite najboljeg interesa djeteta. N. Dethloff, The RegisteredPartnership Act of 2001, The International Survey of Family Law, 2002. (ed.), str. 177.

51 Novelle des Lebenpartnerschaftsgesetzes passiert den Bundesrat, (26.11.2004.), http://www.stb-web.de/fachartikel/article.php/id/1685 (podatak je preuzet s navedene stranice 7. oujka 2006.).

52 Osim tog prava, novelama Zakona priznato im je i pravo na uzdravanje nakon raskida zajed-

nice, detaljnije je propisano ureenje imovinskih odnosa, priznata im je mogunost zaruka.No, mnoga prava, kao to su primjerice i porezna prava, socijalna prava i sl., ostala su idalje neregulirana. Nadalje, kao problem namee se i pitanje aktualnog nezasnivanja part-nerstva pred istim tijelima u svim pokrajinama (Lnder). U praksi, taj dio posla u praviluse povjerava matinim uredima (jer oni uglavnom vode knjige s podacima koji se tiuosobnog statusa pojedinaca), no jo uvijek je to u pojedinim pokrajinama posao biljenikaili, pak, upravnih tijela. Vidi: R. Frank,Rechtsvergleichende Betrachtungen zur Entwicklung desFamilienrechts, Zeitschrift fr das gesamte Familienrecht(FamRZ), 2004., 1, str. 843.

53 Eingetragenen Lebenpartnerschaften die Mglichkeit zur Adoption geben, (6.2.2006.), http://

www.stb-web.de/fachartikel/article.php/id/1685 (podatak je preuzet s navedene stranice7. oujka 2006.).54 Civil Partnership Bill of November 18, 2004, http://www.publications.parliament.uk/pa/

ld200304/ldbills/053/2004053.pdf (stranica je posjeena 8. oujka 2006.).55 O meunarodnoprivatnopravnom razmatranju pitanja priznavanja istospolnih brako-

va u prekomorskim dravama, tonije o kritinim elementima za priznavanje takvihbrakova i o priznavanju registriranih istospolnih zajednica, vidi u: J. Murphy: The Reco-gnition of Same-Sex Families in Britain: The Role of Private International Law, InternationalJournal of Law Policy and Family, 16, August 2002., 2, str. 181-201.

56 The Adoption and Children Act (2000), (c. 38).57 Poetkom oujka 2006. godine Metodistika crkva u Ujedinjenom Kraljevstvu postala je

prva velika kranska crkva koja je ponudila obred za blagoslov istospolnih parova.


17/38

Zbornik PFZ, 56 (5) 1405-1442 (2006) 1421

Tonije, u Zakonu je izrijekom navedeno: Ako par eli zajedniki posvojiti,oni moraju biti u braku ili ivjeti kao partneri u stalnom (enduring) obiteljskomodnosu.58 To ukljuuje i istospolnu vezu. Kada je par u odnosu koji nema

obiljeje stalnosti, tada oni ne bi mogli zajedniki posvojiti, no jedan od njihbi to mogao sam ostvariti.59

24. Ako se osvrnemo na pitanje posvojenja djece od strane homoseksualacana amerikom kontinentu, zamjetno je da su i na tom podruju, u odnosuprema vremenu od prije desetak godina, zamjetne velike razlike. Primjerice:sredinom devedesetih godina prolog stoljea pojedine amerike federalnejedinice (primjerice: Mississippi, Hawaii, Ilinois) izrijekom su zahtijevale daposvojitelji budu ispravne, asne osobe, osobe prirodnih sklonosti, pri emu je, ipak,

ostajalo nejasnim misli li se pri tome iskljuivo na seksualnu orijentaciju buduihposvojitelja.60 Jer u SAD-u ni tada nisu bili rijetkost propisi pojedinih saveznihdrava koji su ak i homoseksualnim partnerima, kao i samcima takvih sklonostidoputali posvojenje (to je vrijedilo za drave: Alaska, California, Massachusetts,Minnesota, New Yersey, New York, Oregon, Vermont, Washington). DraveNew Hampshire, Florida i Louisiana nisu doputale takva posvojenja.61

Danas samo dvije drave zabranjuju posvojenje od strane homoseksualaca(Florida i Louisiana). Deset drava doputa homoseksualnim parovima zajed-

niko posvojenje (California, Massachusetts, New Jersey, New Mexico, NewYork, Ohio, Vermont, Washington, Wisconsin i District Columbia).Alabama, Alaska, Minnesota, Nevada, New Jersey, New Mexico, New York,

Ohio, Oregon, Pennsylvania, Rhode Island, Texas, Vermont, Washington i DistrictColumbia doputaju posvojenje djeteta drugog partnera, uz odobrenje suda.62

U SAD-u postoje dva shvaanja glede posvojenja djece od strane homosek-sualaca. Prema prvom shvaanju homoseksualce se smatra jednako sposobnimvoljeti, brinuti se i obvezivati se kako to ine i heteroseksualci.63

58 Adoption and Children Act 2000, s. 144(4). Vidi i: P. Marshall, Comedy of adoption - when isa parent not a parent?, Family Law, 33, 2003., str. 840.

59 J. Herring,Family Law, Longman Law Series, Pearson Education Lim. (Second ed.), London,New York, Boston, San Francisco, Toronto, Sydney, Tokyo, Singapore, Hong Kong, Seoul, NewDelhi, Cape Town, Madrid, Mexico City, Amsterdam, Munich, Paris, Milan, 2004., str. 592.

60 Opirnije: D. Jakovac,Posvojenje sa srodnikim uinkom, disertacija obranjena na Pravnomfakultetu u Splitu, 1996., str. 143.

61 Vidi: D. Jakovac-Lozi,Posvojenje, Pravni fakultet u Splitu, Split, 2000., str. 65.62 Gay Adoption Basics, http://adoption.about.com/od/gaylesbian/a/gayadopt.htm (podatak

je preuzet s navedene adrese dana 19. sijenja 2006.).63 U prilog tom shvaanju svjedoi i sluaj amerike drave Hawaii iz 1996. godine kad je i

drava pokuala dokazati kako nije dobro za drutvo da homoseksualni parovi posvajaju


18/38


Prema drugom shvaanju, kad je rije o roditeljstvu, istie se da ljubav ipanja ni u kojem sluaju nisu dostatni da bismo kazali kako to posvojenjegovori u prilog najboljeg interesa djeteta. Sadrajno i smisleno, roditeljstvo po-

drazumijeva mnogo vie od onoga to stavljamo pod kapu ljubavi i panje.Taj pristup podravaju brojni eksperti upravo iz podruja obiteljskog prava, ameu njima i profesor Lynn D. Wardle (Brigham Young University). Miljenjuupravo takvih strunjaka, koji tom problemu pristupaju multidisciplinarno ikojih strukovno opredjeljenje naprosto obvezuje na prioritetnu zatitu najboljeginteresa djeteta, moramo pristupati s respektabilitetom. Primjerice, profesorWardle takvo roditeljstvo smatra .. opasnim za djecu i drutvo.64

25. Razvidno je, u svijetu je prisutna tendencija ruenja i posljednje pre-preke na putu izjednaivanja homoseksualnih s heteroseksualnim (branim)partnerima - prava na zajedniko posvojenje djece. Ono to dodatno zauujejest i evidentna razlika u tretmanu istospolnih partnera i izvanbranih (hetero-seksualnih) drugova. Naime, strana zakonodavstva koja doputaju posvojenjevlastitog izvanbranog djeteta, zakonodavstva koja doputaju tzv. srodnika(potpuna) posvojenja i sl., ne doputaju izvanbranim drugovima da zajednikiposvoje dijete. S druge strane, jasno je da glede ozakonjenja takve mogunosti

kad je rije o istospolnim partnerima nije bilo veih dvojbi.

65

5. PITANJA KOJA OTVARA POSVOJENJE OD STRANEHOMOSEKSUAL(A)CA

26. Posvojenje od strane homoseksual(a)ca generira mnogobrojna pitanjatipa: koliko je uope u interesu djeteta posvojenje od strane istospolnih partnera

djecu. Naime, na sud su bila pozvana etiri strunjaka (i to od strane drave) kako bidali svoje miljenje glede takvih posvojenja. Sva etvorica su zauzela istovjetno stajalite:homoseksualni parovi jednako su sposobni odgajati svoju djecu kao i heteroseksualniparovi. Takav konsenzus eksperata posluio je nerijetko sudovima pri donoenju odlukakako je seksualna orijentacija nebitna u odreivanju najboljeg interesa djeteta. I ameri-ka Akademija pedijatara podrava stajalite etvorice spomenutih strunjaka. Vidi: C. A.Ball,Morality of Gay Rights (An Exploration in Political Philosophy), Routledge, New York- London, 2003., str. 168-169.

64 C. A. Ball, op. cit., str. 169-170.65 D. Jakovac-Lozi,Zakon o istospolnim zajednicama - izazov hrvatskog zakonodavstva u procesu

pribliavanja Europskoj uniji, op. cit., str. 38.


19/38

Zbornik PFZ, 56 (5) 1405-1442 (2006) 1423

ili samaca homoseksualnih sklonosti? Moe li, posebno, u potonjem sluaju,posvojenje posluiti i kao paravan za nedolian i nedopustiv odnos posvojiteljahomoseksualca s djetetom (posvojenikom), utemeljen na trajnoj osnovi? Je li

istina kako djeca ue ono to doivljavaju, u kakvom je odnosu dijete s oevim/majinom partnerom/partnericom, koje dunosti, odgovornosti i prava obiljea-vaju takav odnos, kako djetetu objasniti zato dva tate i gdje je mama?

27. O tome koliko je za normalan rast i razvoj djeteta potrebna obitelju kojoj postoje otac i majka, mukarac i ena, pisali su mnogi, i psiholozi, isociolozi, i teolozi.

ee se u literaturi raspravlja o majci i njezinu utjecaju na dijete nego

o ocu. Otac kao da ostaje periferan sudionik dogaanja (u prvim godinamadjetetova ivota), ali samo odreeno vrijeme.66 U prilog tom navodu iznosimoi stajalite E. Fromma koji je jednom prigodom kazao: Majka je dom odaklesmo doli, ona je priroda, zemlja, ocean. Otac ne predstavlja takav dom, onima slab dodir s djetetom, pogotovo u prvim godinama ivota, te se vanostoca u tom periodu ne moe usporediti s vanou majke.67

Djetetu su, u svakom sluaju potrebna majina bezuvjetna ljubav i briga, ipsiholoki i fizioloki. Djetetu su nakon este godine ivota znakovito potreb-

ni i oeva ljubav, njegov autoritet i vodstvo. Majina je uloga da usadi osjeajsigurnosti, dok ga otac pouava i vodi kako bi se moglo suoiti s problemimakoje mu zadaje drutvo u kojem se rodilo.68

Mislimo da je upravo doivljaj majinske i oinske ljubavi temelj na kojem segradi stabilna i vrsta zgrada osobnosti i cjelovitosti ivota djeteta. Majinskubezuvjetnu ljubav, koju ne moramo niim zasluiti, dopunjuje oinska ljubavi briga.

Kako otac predstavlja svijet vanjskih vrijednosti, zakona, reda, discipline,

pustolovina, dijete s njime razvija socio-ekonomsku strukturu svog duha. Taljubav pripravlja dijete za ivotne borbe i elju za neovisnou. Dijete koje

66 E. Fromm, Umijee ljubavi, Naprijed, Zagreb, 1982., str. 43-44; A. Stoji, Odgojne potrebe djece i mladih, Obnovljeni ivot, 1992., 6, str. 533; D. Brodzinsky-M. Schechter, ThePsychology of Adoption, Oxford University Press, New York - Oxford, 1990., str. 295-316;C. C. Barbeau: Glava obitelji - kransko oinstvo u suvremenom svijetu, Verbum, Split, 2005.Ovo posljednje djelo s podruja obiteljske tematike upueno je svima koji ele znati vieo tome to bi otac trebao biti.

67 E. Fromm, Umijee ljubavi, Naprijed, Zagreb, 1982., str. 43-44.68 Ibid., str. 44.


20/38


bi zadralo samo majinsku svijest ljubavi riskira rasudnu snagu, probitanumo osvajanja ivota i ovladavanja njime. Dijete koje bi zadralo samo oevusvijest ljubavi postalo bi gruba priroda, odana zakonu i disciplini, s manjkom

sposobnosti primiti bezuvjetnu ljubav.69 Za cjelovit psihiki rast i razvoj djete-ta od iznimne je vanosti da njegovu obitelj ine dva roditelja - otac i majka,posvojitelj i posvojiteljica.

28. Kranski institut (The Christian Institute70) koji se bavi utjecajimakranstva na svjetovni ivot i suvremeno drutvo, 2002. godine proveo jeistraivanje koje se dijelom odnosilo i na posvojenja od strane homoseksuala-ca. Rezultati do kojih se dolo takvim istraivanjem mogli bi se saeti ovako:

ponajprije,pro-gay studije o istospolnom roditeljstvu pokazuju da izmeu 8%i 33% djece s homoseksualnim roditeljima kasnije, kao odrasle osobe, prihvatehomoseksualni nain ivota. To je iznimno velik postotak ako znamo da se,primjerice, u Velikoj Britaniji samo 3,6% ljudi (u dobi od 16-59 godina) izjasniloda su imali istospolni odnos tijekom svoga ivota. U SAD-u se na taj nainizjasnilo 5,5% ljudi.Pro-gay istraivai kau da je to zato to su takva djecapodizana u ozraju potovanja i prihvaanja istospolne seksualne privlanostikao neeg pozitivnog to iskljuuje predrasude.

Nadalje, djeca homoseksualnih partnera nerijetko pate od konfuzije gledespola i pitanja odnosa meu spolovima.71 U jednoj studiji72 40% sinova majkilezbijki pokazivalo je veinom enske osobine, dok je 50% njihovih keri po-kazivalo muke osobine. Suprotno tome, meu djecom heteroseksualnih majkito nije bio sluaj.

U drugoj studiji 60% djece lezbijskih majki i neto vie od 20% djecegayoeva imalo je probleme u odnosima s drugim ljudima zbog saznanja da su imroditelji homoseksualci. Autor te studije smatra da je to bila posljedica straha

i zbunjenosti koju su ta djeca osjeala.

73

69 A. Stoji, Odgojne potrebe djece i mladih, Obnovljeni ivot, 1992., 6, str. 533.70 O Institutu vidi opirnije na webu: http://www.christian.org.uk/71 J. Stacey, T. J. Biblarz, (How) does the Sexual Orientation of Parents Matter?,American So-

ciological Review, 66, 2001., str. 163.72 P. A. Belcastro,A Review of Data Based Studies Addressing the Affects of Homosexual Parenting

on Childrens Sexual and Social Functioning, Journal of Divorce and Remarriage, 20, 1993.,1-2, str. 111-112.

73 N. L. Wyers,Homosexuality in the Family: Lesbian and Gay Spouses, Social Work, 32, 1987.,2, str. 146.


21/38

Zbornik PFZ, 56 (5) 1405-1442 (2006) 1425

Zanimljiva su i zapaanja djelatnika u kolama koja pokazuju da djecakoja ive s roditeljima homoseksualcima, u pravilu, izbjegavaju ukljuivanjeu grupne i izvankolske aktivnosti i uitelji ih doivljavaju kao introvertirane,

sklone osamljivanju. No, to se ne moe pripisati iskljuivo homofobnoj kultu-ri. Naime, esto sama djeca imaju mnogo konzervativnija stajalita od svojihhomoseksualnih roditelja.

29. Do danas ne postoji jo niti jedna komparativna studija o uincimahomoseksualnog posvojenja. Tako zagovornicimagay i lezbijskih posvojenjaostaje jedino mogunost citiranja studija o homoseksualnom roditeljstvu.74

No, neprijeporno je, samo majka i otac (ena i mukarac) mogu biti vrsti

stubovi na koje se oslanja i oko kojih se ovija mladica ivota. Oni, u svojoj razlii-tosti, nasuna su potreba za cjelovit i kvalitetan razvoj osobnosti djeteta.Ne moemo se oteti dojmu ispravne prosudbe R. Fulghama75 koji je jed-

nom prigodom kazao: ivot kojim djeca doista ive i ivot kojim vi (rodi-telji) zamiljate da ive nisu isti ivoti. No, zasigurno je ta nit razliitostihpoimanja stvarnog ivota djece mnogo tanja kad je rije o heteroseksualnomroditeljstvu.

6. STAJALITE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA GLEDEZAHTJEVA HOMOSEKSUALACA ZA POSVOJENJEM SPOSEBNIM OSVRTOM NA ODLUKU DONESENU U PREDMETU

FRETT V. FRANCE (2002.)

30. U sluajevima posvojenja od strane homoseksualaca ne moemo jogovoriti o praksi Europskog suda za ljudska prava iz jednostavnog razloga to je

rije o suvremenijoj tematici s kojom Sud jo nije bio u prilici ee se suoavati.Stoga moemo govoriti eventualno o stajalitu koje je Sud zauzeo u pojedinompredmetu. Naime, u posljednjih osam godina, predmeti u kojima su se pojav-ljivali zahtjevi u svezi s osobama istospolne orijentacije ticali su se uglavnom

74 Tipian primjerhomoseksualnog roditeljstva jest kad udana ena napusti mua s kojim imazajedniku djecu te ih uini dijelom svog novog, zajednikog homoseksualnog ivota snekom enom.

75 R. Fulgham roen je 1937. godine u Teksasu. Sedam njegovih bestselera objavljeno je na27 jezika u 103 drave. Najpoznatiji od njih je upravoAll I Really Need to Know I Learnedin Kindergarten u kojem se i nalazi navedena misao.


22/38


(ne)doputenosti seksualnih odnosa odraslih s adolescentima odnosno prije-pornog pitanja ivotne dobi za pristanak na homoseksualni odnos76 ili, pak,pitanja iskljuivanja iz oruanih snaga pojedinaca zbog homoseksualnosti.77

31. U predmetuFrett v. France78radilo se upravo o zahtjevu homoseksualcakoji je smatrao da je odluka o odbijanju njegove molbe za posvojenje rezultiralaiz upletanja u njegov privatni i obiteljski ivot (na to se odnosi l. 8. Europskekonvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda79), glede seksualneorijentacije.

Takoer je istaknuo kako nije bio obavijeten o raspravi odranoj pred Drav-nim vijeem (Conseil detat80) te da mu se prije sasluanja nije omoguio pristup

76 Vidi predmete: Sutherland v. United Kingdom (Appl. no. 25186/94, Judgment of 27 March2001),L. and V. v. Austria (Appl. no. 39392/98 i 39829/98, Judgment of 9 Janury 2003),S. L. v. Austria (Appl. 45330/99, Judgment of 9 Januaryy 2003),B.B. v. United Kingdom(Appl. no. 53760/00, Judgment of 10 February 2004), Woditschka and Wilfling v. Austria(Appl. no. 69756/01 i 6306/02, Judgment of 21 October 2004),Lander v. Austria (Appl.no. 18297/03, Judgment of 3 February 2005), Wolfmeyer v. Austria (Appl. no. 5263/03,Judgment of 26 May 2005),H.G. and G.B. v. Austria (Appl. no. 11084/02 i 15306/02,

Judgment of 2 June 2005).77 Vidi predmete:Lustig-Prean and Beckett v. United Kingdom (Appl. no. 31417/96 i 32377/96,

Judgment of 27 September 1999), Smith and Grady v. United Kingdom (Appl. no. 33985/96i 33986/96, Judgment of 27 September 1999),Perkins and R. v. United Kingdom (Appl.no. 43208/98 i 44875/98, Judgment of 22 October 2002), Beck, Coop and Bazeley v.United Kingdom (Appl. no. 48535/99, 48536/99 i 48537/99, Judgment of 22 October2002),Brown v. United Kingdom (Appl. no. 52770/99, Judgment of 29 July 2003).

78 Application no. 36515/97.79 l. 8. Konvencije glasi: (1) Svatko ima pravo na potovanje svog privatnog i obiteljskog

ivota, svog doma i dopisivanja.(2) Javna vlast nee se mijeati u ostvarivanje ovoga prava, osim u sladu sa zakonom iako je u demokratskom drutvu nuno radi interesa dravne sigurnosti, javnog reda imira ili gospodarske dobrobiti zemlje te radi spreavanja nereda ili zloina, radi zatitezdravlja ili morala, ili radi zatite prava i sloboda drugih.

80 Conseil detat savjetodavno je tijelo francuske vlade. Ono provjerava nacrte zakona iprovedbenih propisa prije nego se podnesu Vijeu ministara (Conseil des ministres). Vladaga moe konzultirati o svim pravnim pitanjima i problemima. Svake godine Dravno

vijee podnosi izvjee predsjedniku Republike, koji ga predlae vladi. Ono je, ujedno inajvie nadleno upravno tijelo koje odluuje u predmetima koji se vode izmeu graanai upravnih tijela. Opirnije vidi: http://www.conseil-etat.fr/ce/outils/index_ou08.shtml(podatak je preuzet s navedene stranice 7. veljae 2006.).


23/38

Zbornik PFZ, 56 (5) 1405-1442 (2006) 1427

biljekama vladina predstavnika, to je krenje l. 6.81 i l. 13.82 Konvencije zazatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Sredinom 2001. godine Sud je proglasio njegov zahtjev djelomino ute-

meljenim.

32. Naime, krajem 1991. g. Frett uputio je molbu nadlenim tijelima uFrancuskoj (Slubi socijalne skrbi u Parizu i Odjelu za dobrobit i zdravlje djece) ukojoj je izrazio svoju elju za posvojenjem djeteta. Nadlena su tijela u povodutoga zapoela postupak kako bi se to temeljitije upoznala sa ivotnim prilika-ma podnositelja molbe. Podnositelj molbe je u razgovoru s psihologom Odjelaotkrio svoju seksualnu orijentaciju izjasnivi se kao homoseksualac.

33. Sredinom 1993. godine Sluba socijalne skrbi u Parizu donijela je odlukukojom je odbila (rejected) molbu za odobrenje posvojenja. Razlozi koji su pretho-dili takvoj odluci temeljili su se na nemogunosti podnositelja molbe da ponudistabilan majinski uzor djetetu te na odreenim potekoama koje je imao upredoivanju praktinih posljedica koje bi nastupile tijekom nagle promjeneuzrokovane dolaskom djeteta u njegov ivot.

U odluci je bilo navedeno kako se g. Frett doima kao osjeajan i paljivovjek koji pokazuje dosta briljivosti za ljude oko sebe. Zamijeeno je da govori

o svom emocionalnom ivotu i svojoj homoseksualnosti s velikom iskrenoui jednostavnou. G. Frett ujedno je i pomoni skrbnik(auxiliary guardian83)djeteta preminulog mukarca s kojim je bio due vrijeme u vezi. Iz molbe g.Fretta razvidno je njegovo stajalite da bi kljuni elementi za uspjeh odnosatrebali biti ljubav i briga za dijete.

81 l. 6. Konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda tie se prava na pravi-

no i javno suenje. Sudska praksa Suda u Strasbourgu pokazuje da Sud smatra sebenadlenim da pomno ispita kako domaa tijela vlasti tumae i primjenjuju l. 6. Kon-vencije. O domaaju l. 6. vidi opirnije: P. van Dijk, G. J. H. van Hoof, u suradnji s A.W. Hering (et al.), Teorija i praksa Evropske konvencije o ljudskim pravima, Mller, Sarajevo,2001., str. 366-450.

82 l. 13. Konvencije glasi: Svatko ija su prava i slobode, priznate ovom Konvencijom,naruena, ima pravo na pravni lijek pred nacionalnim vlastima, ak i onda kada su po-

vrede ovih prava i sloboda uinile osobe u vrenju svoje slubene dunosti.83 Pomoni (zamjenski) skrbnik imenuje se u svim sluajevima skrbnitva u francuskom

pravu, sa zadatkom kontroliranja individualnog skrbnika i zastupanja tienika ondakad su njegovi interesi u suprotnosti s interesima skrbnika te da o pogrekama skrbnika,neposredno nakon to ih uoi, obavijesti skrbnikog suca (l. 420. C.c.).


24/38


injenica jest da je njegova elja za djetetom istinska, ali postoje odreenepotekoe u predoivanju praktinih posljedica naglih promjena koje bi bile uzro-kovane dolaskom djeteta u njegov ivot. Tijekom razgovora g. Frett je pitan kako

bi se nosio s ulogom oca u drutvu, na to nije imao konkretnog odgovora.34. I u postupku ponovljenog razmatranja ovog predmeta od socijalnih

slubi odlueno je da se njegov nain ivota ne pokazuje prikladnim te da nijedostatan da ponudi dovoljna jamstva djetetu, da mu omogui prikladan dom,odgovarajui odgoj i psiholoku perspektivu, istiui kako takvo posvojenje nebi bilo u najboljem interesu djeteta.

35. Nakon toga podnositelj zahtjeva se obratio Upravnom sudu (the Paris

Administrative Court), traei da se odluka o odbacivanju njegova zahtjeva zaposvojenje poniti.Pariki Upravni sud ponitio je odluke koje odbijaju dozvolu za posvojenje,

navodei kako su glavni razlozi koji su prethodili odluci koja je rezultiralaodbijanjem molbe za posvojenje utemeljeni na stajalitu da podnositelj molbene moe ponuditi stabilan majinski uzor te da ima potekoa u predoivanjupraktinih posljedica naglih promjena koje bi bile uzrokovane dolaskom djetetau njegov ivot. Prvi razlog odnosio se na status g. Fretta kao osobe bez branogdruga, i taj razlog pravno moe biti u prilog sumnjive odluke. Meutim, nijepostojao nikakav dokaz koji bi podrao drugi navedeni razlog, koji se samimtim inio netonim u pogledu izvjea socijalnih slubi.

36. Kako se moglo i oekivati, socijalna sluba alila se na odluku Upravnogsuda Dravnom vijeu (Conseil detat). Iznosei stavovepro et contra odluka i so-cijalne slube i Upravnog suda, Dravno vijee istaknulo je da je najnepobitnijii najjai argument koji je Upravni sud iznio bio taj da su velike zakonodavnereforme u materiji posvojenja, koje datiraju od 7. srpnja 1966., omoguile

osobama bez branog druga, bilo mukarcima ili enama, da budu potencijalniposvojitelji. Odluka na temelju koje neoenjeni homoseksualac nema dovoljnokvaliteta s psiholokog i obiteljskog stajalita da bi posvojio dijete jest diskrimi-niranje kandidata za posvojenje utemeljeno na njegovu privatnom ivotu. Drugiargument u prilog odluci Upravnog suda jest taj da osobno pravo na seksualniivot ne smije biti osporavano. To je jedan od kljunih elemenata prava napotovanje privatnog ivota zajamenih lankom 8. Konvencije te lankom 9.Graanskog zakonika84. Stoga, ne bi trebale postojati nikakve diskriminacije

84 l. 9. francuskog Graanskog zakonika glasi: Odluka za odbijanje odobrenja za posvo-jenje mora biti potkrijepljena razlozima koji su navedeni u Zakonu. Dob podnositelja


25/38

Zbornik PFZ, 56 (5) 1405-1442 (2006) 1429

u vezi s homoseksualcima, zakljuuje Dravno vijee. Tree, uvidom u sudskupraksu redovitih sudova koja se odnosi na dodjeljivanje skrbi razvedenim ro-diteljima i uope na izvravanje sadraja roditeljske skrbi, pokazalo se da se

navedeni sudovi ne suspreu, u sluajevima kad to situacija zahtijeva, dodijelitihomoseksualnim roditeljima prava ili im zajamiti roditeljsku skrb.

Usprkos tome, zbog mnogih je razloga vladina zastupnica smatrala dasocijalna sluba u Parizu nije poinila nikakvu pogreku iznosei da g. Frettne prua dovoljna jamstva koja su potrebna da bi se ostvario djetetov najboljiinteres. Naime, pravo svih ljudi na slobodnu seksualnu orijentaciju ne bi sesmjelo mijeati s hipotetinim pravom na djecu.

Postoje razliita miljenja o odgovoru na to pitanje, no ako i postoji odreeni

stupanj slaganja, on je u saznanjima da prava djeteta postavljaju granice napravo da netko uope ima djecu i da djetetov najbolji interes mora biti ostvarenbez obzira na okolnosti. Dakle, Dravno vijee je odbilo odluku Upravnog sudate time i molbu g. Fretta za odobrenje posvojenja.

37. Podnositelj zahtjeva je, kako smo vidjeli, tvrdio da je odbijanje njegovemolbe za odobrenje posvojenja bilo utemeljeno iskljuivo na njegovoj seksualnojorijentaciji. Istaknuo je da odluka kojom se odobrava posvojenje djeteta osobi

bez branog druga odnosno neoenjenom potencijalnom posvojitelju zapravoodbacuje svaku mogunost posvojenja kategoriji ljudi koja se definira premaseksualnoj orijentaciji, dakle homoseksualcima i biseksualcima bez uzimanjau obzir njihovih osobnih kvaliteta i uroenog talenta za odgoj djeteta.

Slino kao u predmetu Salgueiro da Silva Mouta v. Portugal85, podnositeljzahtjeva smatrao je potrebnim upozoriti na sadraj lanka 14.86 Europske kon-vencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Naveo je da je bio rtvadiskriminacije koja se temeljila na njegovoj seksualnoj orijentaciji u skladu s l.

14. i l. 8. Konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

87

zahtjeva, njegov brani status ili postojanje djece u njegovu domu ne mogu predstavljatijedini razlog za odbijanje zahtjeva.

85 Salgueiro da Silva Mouta v. Portugal (Appl. no. 33290/96, ECHR 1999-IX).86 l. 14. Konvencije odnosi se na zabranu diskriminacije i glasi:

Uivanje prava i sloboda predvienih ovom Konvencijom osigurava se bez diskriminaci-je po bilo kojoj osnovi, kao to su spol, rasa, boja koe, jezik, vjeroispovijest, politiko ilidrugo miljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, pripadnost nekoj nacionalnoj manjini,imovno stanje, roenje ili drugi status.

87 Inae, u predmetu Salgueiro da Silva Mouta v. Portugal Europski sud je utvrdio diskrimi-naciju vezanu za povredu prava na potovanje obiteljskog ivota uinjenu biolokom ocu


26/38


38. Sud dosljedno smatra da l. 14. upotpunjuje (dopunjuje) druge odredbeKonvencije i njezinih protokola. l. 14. ne postoji neovisno zbog toga to utjeesamo na odnos prema uivanju ljudskih prava i temeljnih sloboda koja su

zatiena odredbama Konvencije. l. 14. moe se primijeniti samo onda kadinjenice sluaja spadaju pod jednu ili vie odredbi Konvencije.

39. Podnositelj zahtjeva predoio je da je odbijanjem njegove molbe zaposvojenje prekreno pravo na potovanje njegova privatnog ivota (ak i danije bilo nikakve diskriminacije na temelju njegove seksualne orijentacije).

Istiui da je seksualna orijentacija najintimniji dio privatnog ivota poje-dinca88, g. Frett je spomenuo da praktiki svaka razlika u postupanju utemelje-

na na seksualnoj orijentaciji zapravo ometa privatni ivot homoseksualca jer odnjega zahtijeva da bira izmeu poricanja svoje seksualne orijentacije ili toga dabude uskraen u svom zahtjevu. Privatni ivot pojedinca nije potovan ako jepodvrgnut tome da odustane od neega to je dostupno svakom heteroseksualcu- samcu u Francuskoj, tonije da odustane od elje i potrebe postati roditeljemako eli ostati dosljedan svojoj seksualnoj orijentaciji. Sve okolnosti na kojimaje g. Frett temeljio svoj zahtjev spadaju u okvir l. 8. Konvencije.89 Dodao jeda je posvojenje obiteljski ivot kojeg oekuje i koji moe spadati pod l. 8.

Konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda zajedno s l. 14.Suprotno tome, Vlada je navela da sluaj ne spada pod okrilje Konvencije.l. 8. Konvencije nije zatitio elju za stvaranjem obitelji. Odbijanje osobiodobrenja za mogue posvojenje nije odluka koja ometa privatni ivot osobei stoga ne spada pod okrilje l. 8. Dok potovanje privatnog ivota, takoer,znai do odreenog stupnja pravo uspostavljanja i razvijanja odnosa s dru-

djeteta, kojem dijete nije povjereno nakon razvoda braka iskljuivo zbog njegove seksu-alne orijentacije, tj. ivota u homoseksualnoj zajednici. Znaenje te odluke je u tome toje Sud u njoj prvi put postavio kao naelo zabranu diskriminacije zasnovane na seksu-alnoj orijentaciji u uivanju prava priznatih Europskom konvencijom za zatitu ljudskihprava i temeljnih sloboda. U dvjema odlukama iz 2003. godine Sud je ocijenio da bi sesamo iz naroito ozbiljnih razloga mogla opravdati razlika u tretmanu zasnovana na sek-sualnoj orijentaciji. Vidi predmete: L. and V. v. Austria (Appl. no. 39392/98; 39829/98[2003] ECHR 20, 9 January 2003) i S.L. v. Austria (Appl. no. 45330/99 [2003] ECHR22, 9 January 2003).

88 Vidi predmet: Smith and Grady v. the United Kingdom (Appl. no. 33985/96 i 33986/96,ECHR 1999-VI).

89 Usp.: Thlimmenos v. Greece (GC) (Appl. no. 34369/97, ECHR 2000-IV).


27/38

Zbornik PFZ, 56 (5) 1405-1442 (2006) 1431

gim ljudskim biima90, pravo na posvojenje nije ukljueno u prava zajamenaKonvencijom.

U ovom sluaju Sud je morao odrediti spadaju li injenice pod l. 8. i l.

14. Konvencije.

40. Sud je iznio da Konvencija ne jami pravo na posvojenje.91 Naime, pravona potovanje obiteljskog ivota pretpostavlja postojanje obitelji te se ne odnosina samu elju za osnivanjem obitelji. U ovom sluaju, odluka o odbacivanjumolbe za posvojenje nije se smatrala krenjem prava podnositelja zahtjeva naslobodu izraavanja ili na bilo kakvu povredu privatnog ivota dotine osobe,osobito ne na njegov seksualni ivot.

41. Sud osporava da su razlozi koje su navele francuske vlasti za njihovuodluku bili utemeljeni na ivotnom stilu podnositelja molbe. Europski sudza ljudska prava odredio je diskriminaciju kao razliito postupanje, protivnoodredbi l. 14. Konvencije, ako nema objektivno i razumno opravdanje, a toje ako ne slijedi legitimnu svrhu ili ako ne postoji razumna razmjerna vezaizmeu iskoritenih sredstava i cilja koji se pokuava postii.92

ak i da je odluka o odbijanju dozvole bila iskljuivo utemeljena na faktunjegove seksualne orijentacije, ne bi bilo diskriminacije spram njega jer bi se i

tada odluilo jednako, i to prema interesu koji je najbolji za dijete. Opravdanje

90 to certain degree the right to establish and develop relationships with other human beings. Vidi:Niemietz v. Germany (Appl. no. 13710/88 [1992], ECHR 80 (16 December 1992).

91 Europska komisija je 10. srpnja 1997. odbacila kao neprihvatljiv zahtjev gospoe DiLazzaro, talijanske dravljanke, koja se pozvala na povredu l. 8. Konvencije o ljudskimpravima od strane talijanskog zakonodavca budui da on ne predvia posvojenje odstrane samca, osim u iznimnim sluajevima, kao to su: smrt jednog od partnera tijekom

postupka zasnivanja posvojenja, razvod branih drugova tijekom pretposvojiteljskog (pre-adoptivnog) smjetaja, postojanje srodstva do estog stupnja izmeu te osobe i djeteta,posvojenje djeteta koje je teko bolesno ili hendikepirano. Odbijajui zahtjev, Komisijaje naglasila da Italija nije unijela u svoje zakonodavstvo mogunost takvog posvojenjajer na to i nije bila obvezna. Istodobno, Komisija podsjea da ne postoji pravo na pos-

vojenje kao takvo, zagarantirano Europskom konvencijom o ljudskim pravima. Pritomse jo dodaje: ... l. 12. Konvencije koji jami punoljetnom mukarcu i eni pravo nazasnivanje obitelji podrazumijeva par i ne moe biti tumaeno kao pravo jedne osobena posvojenje. Vidi opirnije:D. Di Lazzaro v. Italy (Appl. no. 31924/96, Commissionsdecision of 10 July 1997, DR 90, p. 134).

92 Vidi: A. Kora,Ljudska prava i pravno ureenje istospolnih zajednica u domaem zakonodavstvu,Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 55, 2005., 3-4, str. 812.


28/38


odluke lei u mjerodavnosti najboljeg interesa za dijete, koja je formirala osnoveza cjelokupno zakonodavstvo koje se odnosi na posvojenje. Prava djece postav-ljaju granice prava na imanje (posvojenje) djece. Pravo stjecanja mogunosti

posvojenja, u odnosu na podnositelja ovog zahtjeva, ogranieno je u najboljeminteresu djeteta.

Kriterij odabran za tu svrhu jest i objektivan i razuman. Vlada je ispravnozakljuila da nije prekren l. 14. Konvencije kad se uzme zajedno s l. 8.

42. Po miljenju Suda, nema sumnje u to da su odluke da se odbace zahtje-vi kandidata za odobrenje posvojenja slijedile zakonit cilj - onaj da se zatitizdravlje i da se zatite prava djece koja bi mogla biti ukljuena u postupak

posvojenja. Jo treba utvrditi je li drugi uvjet, i to onaj postojanja opravdanostirazlike u postupanju, takoer zadovoljen.Vlada je utvrdila da je rije o sukobljenim interesima kandidata i djece koja

su prikladna za posvojenje. Sama injenica da nijedno odreeno dijete nijeidentificirano kada se radi molba za odobrenje ne implicira nuno da nemasukoba interesa. Posvojenje znai pruiti djetetu obitelj, a ne obitelji dijete,a drave se moraju pobrinuti da se za posvojenje izaberu osobe koje djetetumogu pruiti najprikladniji dom u svakom smislu.

Postoje znatne razlike u nacionalnom i internacionalnom miljenju, a i inje-nica je da nema dovoljno djece za posvojenje da bi se zadovoljili svi zahtjevi.Nacionalne vlasti, a posebno Dravno vijee, koje je svoju odluku utemeljilo napromiljenom i detaljnom prijedlogu vladina predstavnika, imale su zakonsko irazumno pravo zakljuiti da je pravo na posvojenje na koje se podnositelj molbeoslanjao prema l. 343-1. Graanskog zakonika bilo ogranieno interesima djecekoja su prikladna za posvojenje, unato kandidatovim zakonitim aspiracijamai bez dovoenja u pitanje njihova osobnog izbora.

Ako se uzme u obzir iroka granica procjene koja se preputa dravama uovom podruju i potreba da se zatite interesi djece, odbijanje odobrenja zaposvojenje nije naruilo naelo proporcionalnosti.

Ukratko, opravdanje koje je dala Vlada ini se objektivnim i razumnim terazlika u tretiranju nije diskriminacijska u okviru znaenja l. 14. Konven-cije.

43. S obzirom na sve navedene okolnosti, Sud je ispravno zakljuio s etiriglasa prema tri da nije bilo krenja l. 14. Konvencije koji se uzima u sprezi s

l. 8. Konvencije.


29/38


30/38


netko mukarac ili ena, ve zbog toga to je osoba istospolne (ili biseksualne)orijentacije.96

47. Ovdje moramo upozoriti i na znaenje Protokola br. 12 uz Konvencijuza zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Protokol br. 12 usvojen je u Rimu2. studenoga 2000.,97 otvoren je za potpisivanje 11. travnja 2000.,98 a stupioje na snagu u Republici Hrvatskoj 1. travnja 2005.99

Odredba l. 1. st. 1. Protokola propisujeopu zabranu diskriminacije.100 Rijeje, zapravo, o identinoj odredbi kakva je i odredba l. 14. Konvencije, osimto je stavkom 2. lankom 1. Protokola podruje njegove primjene proirenoi na zabranu diskriminacije na bilo kojoj osnovi pred tijelima s javnim ov-

lastima.Dakle, ni Protokol br. 12, upravo kao ni Konvencija, ne navodi izriitoseksualnu orijentaciju kao osnovu diskriminacije. Meutim, sasvim je jasno dase zatita osobama homoseksualne orijentacije moe pruiti na osnovi nae-la nediskriminacije po bilo kojoj osnovi, to jasno proizlazi iz formulacijenavedene odredbe l.14. Konvencije i l. 1. Protokola, koje pored prethodnonavedenih osnova, propisuje i drugi status kao okolnost koja podrazumijevanediskriminirajue ponaanje.

48. Kao to smo ve kazali, Sud je proirio shvaanje o primjeni l. 14. Eu-ropske konvencije o ljudskim pravima i na spolnu orijentaciju. Kad je rije omnogim sferama ivota (socijalnim, radnim, zdravstvenim, mirovinskim i sl.),takav pristup treba doekati s aklamacijom. No, ono to pomalo zabrinjavajest pristup tog istog suda pitanju roditeljstva homoseksualnih osoba i povje-ravanja tim osobama roditeljske skrbi. Rekli bismo da je to jo uvijek podruje

96

A. Kora, Ljudska prava i pravno ureenje istospolnih zajednica u domaem zakonodavstvu,Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 55, 2005., 3-4, str. 812.97 Zakon o potvrivanju Protokola br. 12 uz Konvenciju za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda,

(Narodne novine - Meunarodni ugovori, br. 14/2002).98 Vidi: http://www1.umn.edu/humanrts/euro/z31prot12.html (stranica posjeena 20. velja-

e 2006.).99 Vidi: Narodne novine - Meunarodni ugovori, br. 9/2005.100 Uivanje svih prava odreenih zakonom osigurat e se bez diskriminacije po bilo kojoj

osnovi kao to je spol, rasa, boja koe, jezik, vjera, politiko ili drugo miljenje, nacio-nalno ili socijalno podrijetlo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, roenje ili drugistatus. Stavkom 2. istog lanka odreeno je da .. nitko ne smije biti diskriminiran odstrane javnih tijela na bilo kojoj osnovi kako je navedeno u st. 1.


31/38

Zbornik PFZ, 56 (5) 1405-1442 (2006) 1435

u kojem Sud za ljudska prava pokazuje skanjivanje glede interveniranja unacionalna zakonodavstva. Na takav pristup tom problemu zasigurno utjeeosim okolnosti nepostojanja europske zajednike osnove jo vie i svijest o

osjetljivosti sintagme najbolji interes djeteta u kontekstu takvog roditeljstva.No, to ga ne opravdava.

49. Europski sud za ljudska prava trebao bi i zauzeti jasno stajalite o tompitanju. Pri tome bi morao voditi rauna da mu se ne upuuju prigovori tipamalitiosa iuris interpretatio. Naprosto, trebao bi odbacivanjem bezrezervnogekstenzivnog tumaenja odredbe l. 14. Konvencije te njezinim neprimjenji-vanjem na ama ba sve drutvene skupine sprijeiti zlo. Kako profesorica D.

Hrabar na jednom mjestu ispravno zakljuuje: Diskriminacija je ponekadnaprosto nuna, a kadikad slui ostvarenju nekih viih ciljeva.101 A postojeli vii i plemenitiji ciljevi od onih koji se tiu zatite najboljeg interesa djece?Zatita tog interesa zasigurno podrazumijeva dvoroditeljsku obitelj za dijete,obitelj oca i majke, mukarca i ene. U tom odnosu snaga interes djece trebaobi biti pretpostavljen interesima odraslih osoba, a ne obrnuto, to je naalost,sveprisutna pojava u recentnim europskim propisima.

Europski sud u osnovi svog postojanja i djelovanja ima neto to jami, obea-

va, daje nadu. To neto proizlazi ve iz samog naziva Suda - Sudza ljudska prava.Stoga institucija takvog formata ni u jednom trenutku ne bi smjela zanemaritiinjenicu da su ti mali ljudi ljudi sa svojim pravima, da su ta naa djeca ujednoi nae sutra, naa budunost i da im stoga treba pruiti zaista najbolje, a ne sepovoditi za kojekakvim pomodarskim, izvitoperenim i nastranim htijenjimamanjinskih skupina te ekstenzivnim tumaenjem odredaba Konvencije poticatinacionalne sustave na ozakonjenje moralnog nereda i davati svoj placet naguenje prava djeteta. Takav in izravno kolidira s brojnim meunarodnim

dokumentima, pa i s onim najjaim, Konvencijom UN-a o pravima djeteta,koji obvezuje suvremeno drutvo na potovanje interesa i dobrobiti djeteta kaoprioritetnih interesa. Odrasli moraju biti svjesni da nam djeca to nee rei, ali enjihov nijemi prijekor upuen nama - imate ui, ali ne ujete - biti mranasjena i breme nae budunosti. Budimo im, stoga, Arijadnina nit, svijetao putizlaska iz zamki suvremene civilizacije.

101 D. Hrabar:Marginalije uz proturjenosti i pravne praznine pojedinih obiteljskopravnih instituta,Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 55, 2005., 3-4, str. 659.


32/38


8. UMJESTO ZAKLJUKA

50. ivimo u vremenu radikalnog shvaanja individualnih prava i sloboda.

Takva shvaanja kroz proces demokratizacije i prakse rjeavanja problemapojedinih interesnih skupina ponekad manjinska prava pretpostavljaju vein-skim pravima. Takav pristup moe poprimiti zabrinjavajue razmjere ako tuveinu k tome ine djeca, taj najvulnerabilniji dio ovjeanstva. Vidjeli smo daje u zakonodavnoj praksi pojedinih europskih drava homoseksualni odnosupodobljen braku i svim posljedicama koje je tradicionalno pravo vezivalo zabrak (primjerice, roditeljstvo, pa i ono zasnovano posvojenjem).

Mislimo da je do toga dovelo razliito definiranje i diferencijacija ljudskih

prava. Gubi se jasan kontekst prava i dovode u vezu pojedina osobna prava kaoto je, primjerice, pravo na zasnivanje obitelji i sloboda miljenja ili izraavanjamiljenja (kao to je to sluaj s modernim shvaanjem prava homoseksualaca).Tome na ruku ide i nerijetko formalna primjena naela nediskriminacije.

51. Koliko je s najboljim interesom djeteta (in)kompatibilna praksa posvojenjaod strane homoseksualaca, poeljno je sagledati i na ovaj nain: ako je interesdjeteta pojam koji u svakom pojedinom sluaju zahtijeva prepoznavanje odreene

potrebe djeteta i nastojanja da se ona na najbolji mogui nain zadovolji, onda trebarazmotriti i kriterije pomou kojih se interes djeteta moe odrediti (potrebedjeteta, volja roditelja i standardno ponaanje).

a) Jedna od temeljnihpotreba djeteta o kojoj e ovisiti ostvarenje mnogobroj-nih drugih potreba jest - ivot u stabilnom i trajnom roditeljskom okruenju,dvoje roditelja, razliitog spola. Stabilnost roditeljskog odnosa klju je za odgojemocionalno i mentalno zdravog djeteta. Djeca imaju potrebu za uzorom, zamodelom identifikacije, i to mukim i enskim. Raznim istraivanjima takva

je teza potvrena. Uz mnoge prije navedene dokaze u prilog toj tezi, kaimoda su i dvije eminentne engleske znanstvenice S. Golombok i F. Tasker u svojojstudiji Razvojna psihologija102 utvrdile da roditelji imaju i te kakav utjecaj nadjetetovu seksualnu orijentaciju, bilo kao heteroseksualca ili, pak, homosek-sualca. Drutveni interes glede zatite djece treba nuno podrazumijevatizabranu posvojenja djece od strane homoseksualaca. Pritiske homoseksualnoorijentiranih osoba (parova) treba doivljavati kao njihovu strategiju da im se

102 S. Golombok, F. Tasker,Do parents influence the sexual orientation of their children? Findings froma logitudinal study of lesbian mothers, in: Development Psychology, 32, 1996., str. 3-11.


33/38

Zbornik PFZ, 56 (5) 1405-1442 (2006) 1437

dodijele prava i povlastice braka kakva uivaju heteroseksualni parovi. Takoer,heteroseksualnim izvanbranim partnerima ne bi trebalo dopustiti posvojenjejer se logino namee pitanje kako bi oni mogli posvetiti ivote djetetu kad se

odbijaju posvetiti jedno drugom kroz instituciju braka. Pitanje tepotrebe djetetane trpi dvojbe. Treba nastaviti tradiciju po kojoj e djecu moi posvajati ponaj-prije brani drugovi, a tek onda, u iznimnim sluajevima (kad je to stvarno unajboljem interesu djeteta) samci za koje se temeljitom provjerom103 utvrdi dadjetetu mogu pruitizdrav dom.

b) Volja roditelja nikako ne smije biti jedino odluujua u prosudbama je liza njegovo dijete posvojenje najbolje rjeenje i kakvo je posvojenje najboljerjeenje. P. Leach, jedna od najcjenjenijih britanskih eksperata za djeju razvoj-

nu psihologiju, u knjizi Prvo djeca104 kazala je: Interesi same

Documents

Seksualna Orijentacija Posvojitelja i Najbolji Interes Djeteta - Prof. Dr. Sc. Dijana Jakovac-Lozic i Ines Vetma