PRIRODNO-GEOGRAFSKE ZNAČAJKE

SREDOZEMLJA

Geološke značajke

Doc. dr. S. Lozić

Odjel za geografiju

Sveučilište u Zadru

• Sredozemni bazen - područje okruženo pretežito mladim boranim gorjima

• velika geotektonska cjelina - Sredozemno more + priobalni krajevi

• tektonske značajke Sredozemnog bazena velikim su dijelom određene

pomicanjem struktura zbog subdukcije Afričke pod Euroazijsku ploču; posljedica:

kontinuirano zatvaranje Sredozemnog mora

• smatra se da je Sredozemno more ostatak golemog starog oceana Tethys u kojem

se u nizu geoloških razdoblja vršila sedimentacija velikih razmjera + višestruko

boranje i rasjedanje

• Sredozemno more prosječne je dubine od 1500 m – najveća dubina

izmjerena je u Jonskom moru – 5121 m

• dužina obala = 46 000 km

• plitki podmorski greben između Sicilije i obale Tunisa dijeli more na dva

glavna dijela – zapadno i istočno Sredozemno more

• zapadni dio Sredozemnog mora – površine od oko 0,85 mil km²; istočni

dio – 1,65 mil km²

• zapadni i istočni dio Sredozemnog mora odvojeni su plićim dijelovima mora

između Sicilije i Tunisa, od rta Bon (Tunis) do Marsale (Sicilija).

• zapadni bazen dubok je do 3700 m; nastao je urušavanjem južnog graničnog

područja Europske ploče (Alžirsko-Provansalski bazen koji se nastavlja na bazen

Rhône i Rajne). Uključuje i manja mora, od kojih Alboransko predstavlja prijelazni

koridor do Gibraltara.

• istočni bazen je puno dublji, s maksimalnom dubinom do 5121 m (Jonsko more), i

predstavlja ostatak starog mora Tethys. Uključuje depresiju Jadranskog mora na

SZ, a prema SI urušni bazen Egejskog mora, s brojnim arhipelazima

• za nastanak Sredozemnog

bazena važna je činjenica što

se more Tethys nalazilo

između starog afričkog kopna

i starog europskog kopna

• staro afričko kopno plutalo je

prema sjeveru već krajem

paleozoika, kroz cijeli

mezozoik i kenozoik

• pod utjecajem tog pritiska, u

kenozoiku je došlo do boranja

nataloženih sedimenata

Tethysa + vertikalni tektonski

pokreti (izdizanje ili spuštanje

pojedinih blokova)

200 mil. god.

Scotese, C. R., 1998.

Sredozemlje prije 20 milijuna

godina (rani miocen):

Tethys – dublji dijelovi mora;

Paratethys – plići dijelovi. Grčka i

Turska – cjelovito kopno.

Ovaj dio Tetisa je u procesu

zatvaranja; afričko i euroazijsko

kopno – konvergencija

• oko 6 mil. god. (kasni miocen):

kolizija ploča (afričke i arapske

ploče s euroazijskom pločom)

• rezultira zatvaranjem ist.

Sredozemlja i Gibraltarskog

tjesnaca, uzrokujući smanjivanje

morske površine (evaporacija);

zaostali su manji ostaci Tethysa

(Crno i Kaspijsko more)

• dotok rijeka nije dovoljan za održavanje razine mora → isušivanje; taloženje velikih

količina soli i gipsa (evaporiti) na morskom dnu

• pliocen - probijanje Gibraltarskog tjesnaca i ispunjavanje sredozemnog bazena

vodom iz Atlantika

Cones of gypsum, which formed on the sea floor as a

result of evaporation. Evaporation of one metre of

seawater precipitates around 1 mm of gypsum.

Pliocen – 5 mil. god.

• za današnju seizmičku aktivnost i paleogeografske odnose u ovom prostoru važan

je kontakt Afričke i Euroazijske ploče i položaj Iberske, Apulijske, Anadolske i

Arapske ploče (+ manje mikroploče) između njih

The present geodynamic framework of the Mediterranean. (a) Map showing the rollback subduction affecting the

Calabrian and Hellenic arcs over the last 30 Ma. The arrows indicate the main migration directions of the principal

subduction zones over the last 45 Ma or so. (b) A transect across the modern Mediterranean. The location of the

transect is shown on the inset map. Modified from Carminanti and Doglionini (2004).

• planinski lanci alpskog nabiranja (Atlas) koji se nalaze na sjevernom rubu afričkog

kontinenta potisnuti su afričkom masom što je rezultiralo nastajanjem niza velikih

rasjeda - smjer kompresije duž osi orijentirane JZ- SI → seizmički rizično područje

• kontakt s Euroazijskom pločom između Soussa (Tunis) i Port Saida → tuniski dio

Atlasa pomiče se sjeverno (prema rtu Bon i dalje prema Apeninima) i istočno prema

Libiji.

• dio dna Jonskog mora, koje predstavlja rub prijašnjeg oceana Tethys (oceanska

kora) u koliziji je s dijelom europske ploče uz rub Sicilije i Malte

• zona kolizije nastavlja se prema SI - formiran je Jonski rov koji povezuje Jonsko

more s Maltom i Sicilijom

• pod morem u blizini Malte i Sicilije dominira okomiti strmi odsjek + rasjedi

• granica između kontinentalne i oceanske kore (ispod Jonskog mora) – subdukcija

oceanske pod kontinentalnu koru - seizmizam, vulkanske aktivnosti, - npr. vulkan

Vesuv, Campi Flegrei, Ischia, Lipari s vulkanom Stromboli, aktivni u zadnjih 200

godina; Vulcano koja ima cikličku aktivnost; Etna, bazaltni vulkan, ponovno aktivan

od 1966.

Vezuv Stromboli

Etna

Campi Flegrei

• SI dio Afričke ploče kreće se prema sjeveru i istoku, potisnut aktivnostima

podmorskih zona razmicanja (spreading; prirast oceanske kore) u Atlantskom

oceanu; kretanje je blokirano postojanjem slične zone u Crvenom moru čiji su

smjerovi razmicanja suprotni, dolazi do rotacije tog dijela afričke ploče s polom

rotacije smještenim oko Tangera

Simplified tectonic map of West Mediterranean.

• od mezozoika do tercijara, tijekom konvergencije između Afričke i Iberske ploče,

nastali su planinski lanci Betijskih kordiljera i marokanskog Rifa

• tektonska evolucija potakla je brzo gibanje Alboranske mikroploče, nastanak

subdukcijske zone i urušavanje izazvano radijalno ekstenzijskim pokretima

• Pirenejski poluotok je pokretima Europske ploče potisnut južno prema Afričkoj ploči

koja se kreće prema sjeveru

• ovo približavanje dva kontinenta odvija se brzinom od 1 cm godišnje i uzrok je

sužavanja Gibraltarskog tjesnaca

• u razdoblju od mezozoika do tercijara, pod pritiskom Afričke ploče pokreti

Jadranske mikroploče bili su blokirani postojanjem Europske ploče

• rezistencija Europske ploče - uzrok zatvaranja mora Tethys; zbog kolizije dolazi do

formiranja Alpa, Dinarida i Apenina

• nabiranje planinskih lanaca je nastavljeno do danas, brzinom od 1-2 cm godišnje,

uz prateći seizmizam

Simplified tectonic map of West Mediterranean. CCR: Catalan Coastal Ranges; LPB:

Languedoc-Provence thrust-and-fold belt; Ka: Kabylies; C.f.: Catalan fault.

Seismic activity in the Mediterranean. (a) The distribution of shallow earthquakes (<50 km depth) across the

Mediterranean (b) The distribution of earthquakes occurring at >50 km depth (modified from Vannucci et al. 2004)

and Holocene volcanic activity

Seizmizam u Italiji

1981.-2002.

Location map of the Southern Levant showing (a) the overall geography of the region, main tectonic

elements, and (b) earthquake epicenters [Baer et all, GII Bulletin, 1996)

Geološka karta Sredozemlja (izvor: The 1:5 Million International

Geological Map of Europe and Adjacent Areas – IGME 5000)