ODABRANA POGLAVLJA IZ

KLIMATOLOGIJE

Utjecaj atmosfere na promet

Doc.dr. S. Lozi

Odjel za geografiju

Sveuilite u Zadru

http://en.wikipedia.org/wiki/File:Jetstreamconfig.jpg

- utjecaj vremenskih prilika na promet - 2 aspekta

a) Utjecaj na promet - kopneni, vodeni, zrani

b) Utjecaj na odravanje i upotrebljivost kopnenih prometnica, morskih i rijenih

luka, zranih luka

- vozai na cestama, posade u zrakoplovima i brodovima - potreba za

meteorolokim izvjetajima i prognozama laka prilagodba vremenskim

okolnostima

- vremenske okolnosti - katkad oteavaju a katkad pomau odvijanju prometa

- npr.stvaranje zavjetrinskih valova iza planinskih barijera i vrtloga negativan

utjecaj na zrani promet; Columbo - koristio je pasate s istone periferije

azorskog maksimuma pozitivan utjecaj dominantnih strujanja

http://en.wikipedia.org/wiki/File:Everest_North_Face_toward_Base_Camp_Tibet_Luca_Galuzzi_2006_edit_1.jpg

- potrebno je izbjegavati atmosferske pojave zbog kojih se vozilo moe

otetiti, izgubiti ravnoteu ili smanjiti brzinu, ugroziti putnike i posadu

- u nekim granama prometa vozai i posade moraju posjedovati

iskaznice kojima dokazuju poznavanje klimatologije i meteorologije

- zrakoplovi, brodovi, vlakovi i autobusi - lake odolijevaju nepovoljnom

vremenu

- male letjelice, plovila i osobna vozila - ugroenija nepovoljnim

vremenskim prilikama nunost pouzdanih i lako dostupnih meteorolokih

podataka

- zrani promet: nepogode su na 3. mjestu kao uzrok nesrea

- u SAD je izmeu 1964. - 1969. priblino 35% svih nesrea bilo

uzrokovano loim vremenom

- pomorski promet - loe vrijeme uzrokuje oko 20% nesrea velikih

brodova i oko 40% nesrea manjih brodova i amaca

- u unutranjoj plovidbi - oko 50% svih nesrea

- meteoroloko osiguranje zranog i pomorskog prometa vrlo je opseno

i odvija se u skladu s meunarodnim pravilima

- obavijesti, upozorenja i prognoze, kao i klimatske analize za

projektiranje, kod nas izdaje DHMZ

a) KLIMATSKI ELEMENTI I FAKTORI VANI ZA ZRANI PROMET

- meunarodna standardna atmosfera, temperatura zraka, atmosferski tlak, vjetar

(turbulencija), vlaga i oborine, magla, zaleivanje, grmljavinske oluje

1. Meunarodna standardna atmosfera = idealizirani model atmosfere koji se

koristi za razliite proraune u meteorolokoj i zrakoplovnoj praksi

- MSA je definirana (prema ICAO - International Civil Aviation Organization)

slijedeim parametrima stanja na srednjoj morskoj razini: atmosferski tlak na g..

450 iznosi 1013,25 hPa, temperatura zraka 15,00, gustoa zraka 1,225 kg/m3,

vertikalni temperaturni gradijent do visine 11 000 m je 0,650C/100m

2. Temperatura zraka

- u zrakoplovnom prometu vane su

ekstremne vrijednosti

- u podrujima s prizemnim

temperaturama oko 40 - 500C

uzletno-sletne staze moraju biti

priblino 1 km dulje od staza u

podrujima s niskom temperaturom

(oko -40 do -300C) temperatura

je u neposrednoj vezi s gustoom

zraka i utjee na nosivost

zrakoplova, snagu motora,

potronju goriva, visinu i brzinu leta

- visinska jezera toplog zraka - vrlo

nepovoljna, osobito ako zrakoplov

leti blizu svog plafona leta i znatno

je optereen visina leta moe se

naglo smanjiti za vie kilometara

(nagli porast tlaka i gustoe zraka)

Zrana luka Split

http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Croatia_Split_Airport_Aerial_Photograph_1.jpg

3. Atmosferski tlak

- smanjuje se s visinom - vaan je za neposredno odreivanje visine i

promjene visine leta zrakoplova pomou visinomjera

- o tlaku zraka ovisi duljina staze potrebna za slijetanje i uzlijetanje

zrakoplova

- visinomjeri su tvorniki badareni na uvjete tzv. standardne atmosfere,

koja tono definira zakonitosti po kojima se mijenjaju tlak, gustoa i

temperatura zraka u zavisnosti od visine, kao i vrijednosti ovih veliina na

Zemlji.

Turski zrakoplov pao zbog problema s

visinomjerom

Nesrea koja se dogodila 25. veljae u

amsterdamskoj zranoj luci uzrokovana je

problemima s visinomjerom.

Nizozemski ured za sigurnost zranog

prometa objavio je kako su problemi sa

visinomjerom uzrokovali nepravilnosti

tijekom prilaska sletnoj pisti, a onda i

samu nesreu.

4. Vjetar

- u prizemnim slojevima vaan je za sigurnost polijetanja i slijetanja

zrakoplova

- osobito je vaan smjer vjetra prema smjeru uzletno-sletne staze

- pojave koje oteavaju letenje: turbulencija, prizemno smicanje vjetra

(promjena smjera uz jake udare), planinsko-zavjetrinski valovi, nepravilna

gibanja zraka pri silaznom strujanju (npr. bura), zrani vrtlozi i snaan

vjetar zrakoplov se zanosi i nekontrolirano leti

Utjecaj planine

na strujanje

zraka i postanak

oblaka

- visinski vjetar - ako je leni moe koristiti kao dodatni pogon (tednja goriva);

ako je elni, moe usporavati zrakoplov i uzrokovati kanjenje ili ak onemoguiti

dolet do odredita

- to osobito vrijedi za mlazne struje relativno uske pruge (debljine vie km,

irine nekoliko stotina km, duine vie tisua km) u gornjoj troposferi ili donjoj

stratosferi (polarna 7-12 km, suptropska 10 -16 km) u kojima vjetar struji brzinom

> 30 m/s

- mlazne struje prati turbulencija u vedrom zraku - opasnost za let

Flights between Tokyo and Los Angeles using the jet

stream eastbound and a great circle route westbound.

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/3/3e/Jetcrosssection.jpghttp://en.wikipedia.org/wiki/File:Jetstreamconfig.jpghttp://en.wikipedia.org/wiki/File:Greatcircle_Jetstream_routes.svg

5. Turbulencija

- gibanje zraka je turbulentno - nagla promjena smjera i brzine vjetra

- uz osnovnu zranu struju postoje vrtlozi - njihova veliina moe biti od 1 m pa do

vie od nekoliko stotina km

- horizontalno prostiranje: u prosjeku od nekoliko desetina m do 100 pa i 1000 m

- vertikalno prostiranje: od nekoliko desetaka do 1000 m, ponekad i do 8 km

- trajanje: od nekoliko minuta do jednog sata, ponekad i due

10. svibnja 2009.

Zbog jakih turbulencija nad Alpama tijekom

Lufthansina leta iz Munchena u Lisabon

ozlijeeno je deset osoba, a zrakoplov je bio

primoran sletjeti u vicarskoj. Airbus A321 sa

147 putnika sletio je iz sigurnosnih razloga u

enevu nakon to su putnici lake ozlijeeni.

- turbulencija smeta zrakoplovu pri polijetanju ili slijetanju

- vrste turbulencije: orogenetska t., t. u oblacima i t. vedrog vremena

a) orogenetska turbulencija - nastaje pri strujanju zraka oko planine, iznad

nje i u planinskom podruju

- na privjetrinskoj ili zavjetrinskoj strani dolazi do poremeaja strujanja

nastaju zavjetrinski valovi i rotorna gibanja; esta su i vrlo jaka silazna

gibanja

Utjecaj planine

na strujanje

zraka i postanak

oblaka

b) turbulencija u oblacima

- najizraenija u kumulusima i kumulonimbusima zbog vrlo jakih uzlaznih

i silaznih strujanja i vrtlonog strujanja ako se razvije pijavica

- este su turbulencije uz frontalne zone

c) turbulencija vedrog vremena

- povezana s mlaznom strujom

Djelovanje turbulencije na zrakoplov: zanoenje zrakoplova od smjera letenja,

promjena visine i brzine letenja, preoptereenje

- najizraenije i najopasnije je naglo propadanje i nagle promjene brzine

- turbulencija je esto vezana za grmljavinske oluje i kumulonimbuse

6. Oblaci - za zrakoplove su vani niski oblaci i oblaci vertikalnog razvoja (Cu, Cb)

- kumulonimbus - zbog svoje visine, izrazitih turbulencija, ali i padalina koje

su za njega vezane (jaka kia ili tua) sve ga vrste zrakoplova izbjegavaju

- podnica niskih oblaka nema uvijek otru granicu - slaba vidljivost

7. Grmljavinska oluja

- opasna za zrakoplove zbog jakih udara vjetra, vertikalnih zranih struja i

turbulencije, slabe vidljivosti u oblacima i ispod njih, zbog tue, naglih promjena

tlaka i temperature, zaleivanja

- ispod kumulonimbusa udari vjetra doseu brzine > 30 m/s posljedica

intenzivnih silaznih struja hladnog zraka iz oblaka prema tlu

- u prizemnom sloju nagle su promjene vjetra i zrani vrtlozi,

- grmljavinska oluja - moe otetiti elektrine, navigacijske i ostale ureaje

zrakoplova, ometati radioveze

8. Oborine

- oborine vee jaine ometaju odvijanje zranog prometa

- kia, snijeg, kapljice koje se zaleuju na zrakoplovu u letu ili uzletno-

sletnoj stazi

- tua - mehaniki oteuje zrakoplov

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/e2/Rain_ot_ocean_beach.jpg

9. Zaleivanje

- nakupljanje leda na povrinama zrakoplova - pogoravanje letnih svojstava

- led se stvara na krilima, repnim povrinama, trupu, elisama, u usisnim kanalima

motora, antenama i dr.

- zaleenom zrakoplovu se poveavaju masa i otpor, smanjuje se uzgon, slabi

snaga motora, smanjuje se stabilnost, loa je vidljivost kroz vjetrobransko staklo,

javljaju se mehanika oteenja, oteava se radioveza

- najintenzivnije pri temperaturi od -1 do -100C

- zaleivanje se venom dogaa u frontalnim oblacima ili u oblacima nestabilne

zrane mase - najjae u kumulonimbusu i nimbostratusu, te u kumulusu, stratusu

i stratokumulusu

- uzletno-sletne staze: zaleivanje smanjuje uinak koenja i manevara na pisti

9.2.2009. Cessna T303, koja se sruila na

Velebitu, najvjerojatnije nije bila opremljena

za let u ekstremnim zimskim uvjetima, ili su joj

sustavi za odleivanje zakazali,

10. Slaba vidljivost

- ne mora biti jednaka u svim smjerovima - razlikuje se horizontalna, vertikalna i

kosa vidljivost

- najvanija je vidljivost uzdu piste

- vidljivost smanjuje: magla, sumaglica, praina, dim, niski oblaci i jaka oborina

b) KLIMATSKI ELEMENTI VANI ZA KOPNENI PROMET

- temperatura zraka, vlanost zraka, oblaci, oborine, vidljivost, vjetar i turbulencija,

grmljavinske oluje, zaleivanje i taloenje snijega

1. Temperatura zraka

- vrlo visoka ili vrlo niska temperatura - ometanje kopnenog prometa nepovoljno

djelovanje na ljudski organizam, rad motora i na neke vrste tereta

- vaan je prag od 00C - voda mijenja agregatno stanje - zaleivanje

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/e9/Downtown_connector_daytime.jpg

2. Vlanost zraka, magla, oblaci, vidljivost

- nepovoljan utjecaj previsoke vlage zraka na ljudski organizam i teret

vozila, mogunost kondenzacije

- magla smanjivanje vidljivosti

- oblaci u gorskim predjelima utjeu kada se kao magla nalaze nisko blizu

tla smanjivanje vidljivosti, vlaenje ceste, zimi zaleivanje

3. Oborine

- slaba kia, kad pone padati, kao i rosulja na prometnicama stvaraju tanak

sklizak sloj

- pri dugotrajnoj kii vlaga prodire u podlogu, omekava je i polako razgrauje

ako doe do smrzavanja podloga puca

- jaka kia bujice, odroni, zaepljene kanalizacije, poplave, oteenje vozila,

cesta, nasipa i mostova

- hladno doba godine smrzavanje kie na tlu poledica

- naslage snijega oteavaju ili prekidaju promet

19.9.2007. olujno nevrijeme u Sloveniji 12.12.2008. Karlobag - olujno jugo otetilo i povuklo u

more dio kamenog lukobrana,

4. Zaleivanje i taloenje snijega

- ledena kora i nanosi snijega na prometnim povrinama i vozilima smanjuju

sigurnost prometa (najjae pri temp. od -1 do -100C)

- hladne noi - na parkiranim vozilima, prometnicama, mostovima, vijaduktima

stvara se mraz ohlaivanje je najjae na tim mjestima

- zbog poledice i gomilanja snijega i leda na prometnicama slabije je koenje i

manevriranje vozilom

3. Grmljavinske oluje

- pljusak smanjuje vidljivost zbog zalijevanja vjatrobrana

- tua djeluje mehanikim udarima - razbija stakla, udubljuje lim vozila,

ledena zrna na cestama oteavaju koenje

- stvaranje bujica - razaranje prometnica, sruene grane i stabla

zaprjeuju prolaz

- munje nou zasljepljuju a udari gromova u blizini izazivaju paniku

sudionika u prometu

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/a0/Blesk.jpg

4. Vjetar i turbulencija

- jaki vjetar smeta prometu - boni vjetar moe zanijeti i prevrnuti vozilo,

elni ga usporava a leni ga ubrzava

- jadransko podruje - velike tekoe stvara bura mahovitost i pojaani

intenzitet niz prijevoje, planinska toila, uvale i drage

- turbulentno gibanje i vrtlozi

c) KLIMATSKI ELEMENTI VANI ZA POMORSKI PROMET I UNUTRANJU

PLOVIDBU

1. Temperatura zraka i vode

- vrlo visoke ili niske vrijednosti - vane za plovidbu

- vanost prelaska pragova od 00C ili -30C (zaleivanje morske vode)

- u podrujima s niskom temperaturom (od -300C do -200C) led na moru i rijekama

onemoguuje plovidbu

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/61/Polarstern.gif

2. Vlanost zraka

- velika relativna vlanost zraka nepovoljno utjee na osoblje i teret - ako

brod nema klimatizacijski ureaj, skladini prostor treba provjetravati

- kvaliteta nekih vrsta tereta ovisi o udjelu vlage (npr. itarice)

- ako se u uvjetima velike relativne vlanosti i visoke temperature

temperatura snizi za nekoliko stupnjeva kondenzacija vodene pare

nepovoljan utjecaj na teret

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/7e/Colombo.Express.wmt.jpg

3. Oblaci, oborine

- niski oblaci esto dopiru do vodene povrine stvarajui maglu

- najee kad topao i vlaan zrak polako struji iznad hladne podloge

kondenzacija smanjivanje vidljivosti

- oborine smetaju plovidbi ako padaju kao jaka kia ili jaki snijeg

smanjivanje vidljivosti i optereivanje plovila

- prehladna kia ledi se na brodovima

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/a7/Typhoon_in_Hong_Kong.jpg

4. Vjetar i turbulencija

- vjetar je u prolosti bio izuzetno vaan za plovidbu - pokreta jedrenjaka,

opasnost

- jak i dugotrajan vjetar iznad prostranih vodenih povrina stvara velike

valove i morske struje

- plovidba u podruju izrazito promjenjivih vjetrova izrazito je zahtjevna - uz

morske obale i u podrujima s mnogo otoka sa strmim i visokim obalama

zrana strujanja su izrazito deformirana - utjecaj vjetra na plovidbu je

sloen

29.12.2008.

Vrlo jaka bura i visoki

valovi - trajekt je vozio iz

Porozine na Cresu u

Brestovu u Istri. Luka

Porozina je zatiena od

vjetra i u nju je lake ui

ako pue jak vjetar. U

Brestovi, pak, nema

lukobrana i trajektima je

teko pristati,

5. Magla, vidljivost, oluja

- magla, sumaglica, praina, dim, niski oblaci, jaka kia ili snijeg -

smanjivanje vidljivosti oteavanje plovidbe

- na moru je magla veinom advekcijskog porijekla, ea je u ljetnim

mjesecima

- uz rijeke je radijacijskog porijekla i ea je u zimskom dijelu godine

- oluje ometaju plovidbu zbog jakih udara vjetra, slabe vidljivosti, pljuskovitih

oborina, tue i sl.

- oluje su u kontinentalnim podrujima ee poslije podne a na moru nou i

ujutro

6. Zaleivanje

- moe biti opasno jer pogorava plovna svojstva broda

- zaleivanjem raste masa broda, smanjuje se stabilnost, loija je vidljivost kroz

vjetrobranska stakla, pojavljuju se mehanika oteenja, oteava se radioveza i dr.

- moe nastupiti na vezu ili u plovidbi

- visoke geografske irine - vodene povrine zimi se zalede oteavanje ili

sprjeavanje plovidbe

- hladne morske struje pridonose irenju ledenog pokrivaa do umjerenih g..

- plutajui led na morima i rijekama moe oteati prolaz brodova - opasnost od

sudara s brodovima

17.02.2009. Brod na krunom putovanju

zaustavljen je blizu ledenjaka na Antarktici sa

104 osobe koje nisu u opasnosti. Brod 'Ocean

Nova' sa 74 putnika i 30 lanova posade

zaustavio se blizu argentinske baze San

Marina iz jo nepoznatih razloga, a

pretpostavlja se zbog oseke ili ploveih santa.