PRIRODNO-GEOGRAFSKE ZNAČAJKE

SREDOZEMLJA

Klimatološke značajke,

Hidrogeografske značajke (1) – Sredozemno more

Doc.dr. S. Lozić

Odjel za geografiju

Sveučilište u Zadru

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/07/Sirocco_from_Libya.jpg

Klimatske značajke Sredozemlja

Dominantni tip klime: klima Cs ili sredozemna klima (Köppen)

izrazito sezonska raspodjela padalina

2,6% površine Zemlje

Klima Csa, sredozemna klima sa suhim vrućim ljetom (klima masline)

bazen Sredozemnog mora, dijelovi Bliskog i Srednjeg istoka, Kalifornija, J i JZ Australija

vruća ljeta (pod utjecajem suptropskih anticiklona) i blage zime s povremenim hladnim valovima

mjestimično se javlja i klima Cf - kontinentalnija ili viša područja

godišnji hod temperature i padalina: posljedica meridionalne migracije polarne fronte i suptropskih anticiklona

na ekvatorskoj strani područja s klimom Csa i po nekoliko mjeseci nema kiše; polarna strana: sušnost je manja

zimi se nad Mediteranom stvara polarna fronta → ciklone; česti prodori cP ili cA zraka sa sjevera (→ mistral, bura)

južno Sredozemlje zimi: zapadni i južni vjetar iz Sahare (anticiklona); ljeti: etezija - sjeverni vjetar u južnom i istočnom Sredozemlju (cT, cP, mP)

(a) Regions of cyclone genesis

and dominant cyclone tracks in

the Mediterranean (modified

from HMSO 1962)

and (b) a TERRA satellite image

of a cyclone centred on the

Ionian Sea, 24 February 2006.

vjetrovi ovise o lokalnim utjecajima i odnosima - raspored kopna i mora, ciklona i anticiklona, reljef kao klimatski modifikator

najčešći: S , SZ i SI vjetar: mistral - dolina donje Rhone, bura na obali istočnog Jadrana, etezija (meltemi) - Grčka, Turska

J i JI vjetrovi: khamsin na obalama Egipta, Libije i Bliskog Istoka, šilok u Alžiru, Tunisu i na Siciliji, jugo na istočnom Jadranu

A map showing the force of the Mistral one day in

November 2008. The wind reached a speed of 80

kilometers an hour, with average speeds of more than

50 kilometers an hour near Marseille Oak in Sardinia bent to the south by the Mistral

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/58/Carte_du_mistral_.pnghttp://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/6a/Gebogene_Korkeiche.jpg

A sirocco from Libya blowing dust over the

Mediterranean, Malta, Italy, and Greece

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/07/Sirocco_from_Libya.jpg

Paleoklimatske značajke i utjecaj na vegetaciju

kraj miocena (prije 6 mil. god.) - promjena klime na području Sredozemlja

fosilni dokazi pokazuju da je bazen Sredozemlja tijekom miocena imao relativno vlažnu suptropsku klimu s padalinama tijekom ljeta - dokaz: fosilni ostaci šuma lovora.

sredozemna klima u današnjem smislu pojavila se prije 3,2 - 2,8 milijuna godina, tijekom pliocena, kad se ljetna količina padalina smanjila.

suptropske šume lovora su se povukle, iako su na nekim područjima očuvane do danas (atlantska obala Iberskog poluotoka i sjeverne Afrike)

pleistocenske glacijacije - veliki utjecaj na vegetaciju

recentna sredozemna vegetacija od pliocena je evoluirala, s dominacijom crnogoričnih stabala i vegetacije koja podnosi ljetnu sušu (grmlje, niže drveće) s lišćem koje zadržava vlagu ljeti

velik dio te prirodne vegetacije je izmijenjen do neprepoznatljivosti dugotrajnim antropogenim djelovanjem.

danas je malo relativno netaknute prirodne vegetacije na područjima gdje su nekad bile prostrane šumske površine

Promjene klime

promjene klime u recentnom razdoblju utječu na morski okoliš kroz porast

temperature morske vode, pojačanje obalne erozije zbog izdizanja morske

razine, promjene u slanosti vode i karakteru morskih struje, kao i smanjenje

biodiverziteta

porast morske razine u slijedećih 100 godina mogao bi iznositi između 30 i 100

cm; promjene temperature od samo 0,05 - 0,10C u dubljim dijelovima mora

dovoljne su da pokrenu značajne izmjene u raznolikosti vrsta i staništa

razina Sredozemnog mora raste između 2,5 i 10 mm godišnje od 90.-ih godina

("Climate Change in the Spanish Mediterranean", 2008. )

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/0f/Recent_Sea_Level_Rise.pnghttp://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f4/Instrumental_Temperature_Record.png

indirektne posljedice klimatskih promjena u kopnenom okolišu: suša,

dezertifikacija, smanjenje prinosa, povećane potrebe za pitkom vodom -

desalinizacija morske vode, koja može rezultirati nastankom područja s

povećanom koncentracijom soli → narušavanje ekološke ravnoteže

Sredozemnog mora

dio rješenja: veliki potencijal obnovljive energije u Sredozemlju - osobito solarna

i energija vjetra

Annual mean variation of air temperatures in summer

(°C) – 2070-2099 vs 1961-1990

Compared yearly number of days with temperature larger than 30°C between present and the second part

of the 21st century

Larger values (reddish) during the 21st century are identified over southern France, the Iberian Peninsula, the

Maghreb, Italy, Greece and the EM

Source: UK Met. Office, ACACIA Project

globalne klimatske promjene - po mišljenju

znanstvenika glavni je uzrok efekt staklenika -

toplija i suša ljeta na Sredozemlju - bit će

ugrožene dvije glavne gospodarske grane,

poljoprivreda i turizam (organizacija za zaštitu

okoliša WWF)

ako prosječna temperatura na svijetu u

razdoblju od 2031. do 2060. godine poraste za

20C,utjecaj na vrijeme najviše će se očitovati

kroz porast ekstremno toplih dana + manje

kiše tijekom ljeta - posljedica: veći broj

šumskih požara, smanjeni poljoprivredni

prinosi i slabiji turistički rezultati

negativan utjecaj na turizam: valovi vrućine na

Sredozemlju ne samo da će odvratiti turiste da

dolaze u to područje, nego će toplija ljeta na

sjeveru Europe smanjiti potrebu putovanja na

jug

negativan utjecaj na poljoprivredu:

dezertifikacija - površine zasijane

poljoprivrednim kulturama smanjit će se zbog

toplijih i suših ljeta

Hidrogeografske značajke Sredozemlja

• Sredozemno more - krajnja zapadna točka: Gibraltarska vrata; istočna: obala

Iskenderunskog zaljeva u Turskoj

• dužina oko 4000 km; najveća širina: oko 1750 km; površina zajedno s Mramornim

morem: 2510000 km2

• prosječna slanost: 38 ‰; najveća oko Cipra (39,5 ‰) - najveća evaporacija

• najviša temperatura: u zaljevu Sidra uz obalu Libije (310C u kolovozu) i

Iskenderunskom zaljevu (300C u kolovozu)

• najniža temperatura: u Tršćanskom zaljevu; 50C u veljači; povremena pojava leda

zimi

• prosječna dubina Sredozemnog mora:1500 m - najveća izmjerena dubina je 5121

m u Jonskom moru

• dužina svih obala - 46 000 kilometara

• plitki podmorski greben (Sicilski prolaz) između Sicilije i obala Tunisa dijeli

Sredozemno more u dvije glavne subregije: zapadno i istočno Sredozemno more

(koje se sastoje od manjih mora)

Manja mora

• prema Međunarodnoj Hidrografskoj Organizaciji (IHO), Sredozemno more dijeli se

na veći broj manjih mora, od Z prema I:

• Alboransko more, između Španjolske i Maroka,

• Balearsko more, između španjolskog kopna i Baleara

• Ligursko more, između Korzike i pokrajine Ligurije (Italija)

• Jadransko more, između Italije, Slovenije, Hrvatske, BiH, Crne Gore i Albanije

• Jonsko more, između Italije, Albanije i Grčke

• Egejsko more, između Grčke i Turske

• Mramorno more, između Egejskog i Crnog mora (Turska)

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/8/8f/Alboran_Sea_map.pnghttp://en.wikipedia.org/wiki/File:Ligurian_Sea_map.pnghttp://en.wikipedia.org/wiki/File:Ionian_Sea_map.png

Ostala mora

• iako nisu uvrštena u službenu klasifikaciju IHO, postoje i ostala mora koja se

spominju tijekom dužeg ili kraćeg vremenskog perioda:

• Katalonsko more, između Iberskog poluotoka i Baleara - dio Balearskog mora

• Sardinijsko more, između Sardinije i Baleara - dio Balearskog mora

• Tirensko more, okruženo Sardinijom, Apeninskim poluotokom i Sicilijom

• Sicilijsko mome, između Sicilije i Tunisa

• Libijsko more, između Libije i Krete

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/8/8f/Alboran_Sea_map.pnghttp://en.wikipedia.org/wiki/File:Ligurian_Sea_map.pnghttp://en.wikipedia.org/wiki/File:Ionian_Sea_map.png

u okviru Egejskog mora:

• Trakijsko more na sjeveru

• Mirtoansko more između

Ciklada i Peloponeza

• Kretsko more, sjeverno od

Krete

• Kilikijsko more, između Turske

i Cipra

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/2c/Aegean_Sea_map_bathymetry-fr.jpg

Zaljevi, morski prolazi, kanali

• Saint George Bay - Beirut, Libanon

• Gibraltarski prolaz - povezuje Atlantski ocean sa Sredozemnim morem; odvaja

Španjolsku od Maroka

• Gibraltarski zaljev - na južnom rubu Iberskog poluotoka

• Korintski zaljev - zatvoreni dio mora između Jonskog mora i Korintskog kanala, itd.

Korintski zaljev

Saint George

Bay - Beirut,

Libanon

Gibraltarski zaljev

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/b6/Peloponnese_modis.jpghttp://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/06/North_Lebanon_Satellite_Map.jpghttp://en.wikipedia.org/wiki/File:Bay_of_Gibraltar.jpg

• Saronički zaljev - zaljev kod Atene, između Korintskog kanala i Mirtoanskog mora

• Termaički zaljev - zaljev kod Soluna

• Kvarner - sjeverni Jadran, Hrvatska

• Lionski zaljev - uz obalu južne Francuske

• Valencijski zaljev - uz obalu istočne Španjolske

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/bc/Greece_topo.jpghttp://en.wikipedia.org/wiki/File:Dibujo2_G-V.PNG

• Đenovski zaljev - uz obalu SZ Italije

• Venecijanski zaljev - uz obalu SI Italije

• Tršćanski zaljev - uz obalu SI Italije

• Mesinski prolaz - između Sicilije i

Kalabrije (Italija)

• zaljev Taranta- uz obalu južne Italije

• zaljev Salerna - JZ Italija

• zaljev Gaeta - JZ Italija

• zaljev Squillace J Italija

• Otrantska vrata - između Italije i

Albanije

• Sicilijski prolaz - između Sicilije i

Tunisa

• Korzički kanal - između Korzike i

Italije

• prolaz Bonifacio - između Sardinije i

Korzike

• prolaz Malte - između Sicilije i Malte

• zaljev Haife - izraelska obala

• zaljev Sidra - između Tunisa i ist. Libije

• Iskenderunski zaljev - između Iskenderuna

i Adane (Turska)

• zaljev Antalye - uz obalu južne Turske

• Kotorski zaljev - južni Jadran (Hrvatska,

Crna gora)

The Gulf of Salerno seen from the Amalfi coast

http://en.wikipedia.org/wiki/File:SalernoFromTheSea.jpg

Slanost i morske struje

• evaporacija značajno nadmašuje padaline i dotok vode rijekama, što utječe na

termohaline odnose i cirkulaciju vode unutar Sredozemnog bazena.

• količina slatke vode koja dotječe iz rijeka iznosi samo 1/3 količine koja se gubi kroz

evaporaciju.

• evaporacija je osobito velika u istočnom dijelu Sredozemlja, što uzrokuje

snižavanje razine mora i povećavanje saliniteta prema istoku.

• ova neravnoteža uzrokuje gradijent tlaka koji povlači relativno hladniju vodu

manjeg saliniteta iz Atlantika prema bazenu Sredozemlja; ta voda se zagrijava i

postaje slanija kako se pomiče prema istoku, zatim ponire u području krajnjeg ist.

Sredozemlja; dalje cirkulira prema zapadu i prolazi kroz Gibraltarski tjesnac u

Atlantski ocean

→ rjeđa morska voda s Atlantika teče prema istoku kroz prolaz površinski, a gušća

morska voda iz Sredozemnog mora prema zapadu u dubljim slojevima

Longitudinal cross-section showing water mass circulation in the Mediterranean Sea

during the present-day winter (modified from Wust, 1961). Isolines indicate salinity

values in psu (practical salinity units) and arrows indicate the direction of water

circulation in the Mediterranean Sea.

• salinitet površinskih voda Mediterana otprilike iznosi 38 ‰, osim u području

zapadnog dijela Sredozemnog mora najbližem Atlantiku

• u istočnom Mediteranu tijekom ljeta iznosi i do 40 ‰; salinitet dubinskih voda

iznosi otprilike 38,4 ‰

• u Sredozemnom moru su utvrđena tri sloja vodenih masa: površinski sloj,

prijelazni sloj i dubinski sloj

• astronomske morske mijene, iako je njihov raspon značajan samo u Gabeškom

zaljevu i sjevernom Jadranu (60 - 70 cm amplitude), kompliciraju strujanje u uskim

kanalima kao što je npr. Mesinski prolaz

• meteorološke morske mijene (zbog razlika u tlaku) - do 1 m amplitude

http://www-aviso.cls.fr/html/applications/marees/199910_uk.html

• površinska voda Sredozemnog mora zasebno cirkulira kretanjima obrnutim od

kazaljke na satu u svakom od dva bazena. Kompleksnost sjeverne obale i brojnost

otoka uzrokuju vrtloge i lokalne struje.

• u istočnom dijelu teče duž egipatske, izraelske, sirijske i turske obale

• jedan dio zakreće u Egejskom moru prema SZ, ulazi u Jadransko more i vraća se

uz istočnu obalu Apeninskog poluotoka te se spaja sa strujom u Tirenskom moru

Surface water circulation in the Mediterranean Sea (modified from Vergnaud-Grazzini et al. 1988;

Roussenov et al. 1995). Shaded areas indicate intermediate and deep water formation.

Egejsko more

• površinska cirkulacija Egejskog mora

odvija se u smjeru suprotnom od

kazaljke na satu;

• izrazito slana površinska voda struji

duž turske obale prema sjeveru

tamo se pod utjecajem struje morske

vode manje slanosti iz Crnog mora

spušta u dublje slojeve (23 - 30 m);

zatim nastavlja strujanje kroz prolaz

Dardanele u Mramorno more brzinom

od 5 - 15 cm/s

• strujanje iz Crnog mora nastavlja se

prema zapadu sjevernom dijelom

Egejskog mora i zatim prema jugu duž

istočne obale Grčke

• na oceanografske značajke Egejskog

mora najveći utjecaj imaju regionalne

klimatske značajke, dotok slatke vode

većim rijekama JI Europe i sezonske

oscilacije dotoka površinske vode iz

Crnog mora

Analizom voda Egejskog mora

tijekom 1991. i 1992. god. otkrivene

su tri različita sloja:

1. površinska morska voda: sloj

debljine 40 - 50 m, sa ljetnim

temperaturama između 21 - 260C a

zimskim između 100C na sjeveru

do 160C na jugu

2. morska voda srednjih dubina -

sloj između 40 - 50 m do 200 - 300

m s rasponom temperatura od 11 -

18 0C

3. duboki sloj vode - na dubinama

ispod 500 - 1000 m s vrlo

ujednačenim temperaturama u

rasponu od 13 - 14 0C i slanošću

od 39,1 - 39,2 ‰

Yagar, D., 1994. Late glacial-Holocene

evolution of the Aegean Sea