Upload
martina-brkljacic
View
275
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
MAMMALIA MAMMALIA -- SISAVCISISAVCI
Zašto su SISAVCI zanimljiviZašto su SISAVCI zanimljivi??
• Čovjek je sisavac - primat
• Praktični razlozi
– velik broj domestificiran, lovna divljač i kućni ljubimci
– kontrola nametnika
– zaštita
– bolesti i lijekovi
– ostale primjene
Suncus etruscus oko 8 cm i oko 2g
Raznolikost oblika i veličina sisavacaRaznolikost oblika i veličina sisavaca
Bamboo bat
Loxodonta africana oko 6 m i do 10 t
Balaenoptera musculus > 25 m i 120 t
SYNAPSIDA – 1 sljepoočni
otvor
• na sisavce nalik GMAZOVI
• Prva skupina amniota na
kopnu
• Dominiraju kopnenim
staništima tijekom karbona
i perma
2 velike skupine:
- Pelycosauria
- Therapsida
PORIJEKLOPORIJEKLO
EVOLUCIJAEVOLUCIJA
PELYCOSAURIA
• dominantna skupina kopnenih kralješ. 70 mil. godina prije Dinosaura
• činili 70 % kopnenih kralješnjaka u Permu
DINOSAURI
iz Captorhinomorpha (anapsidni) – prije 320 mil
Pelycosauria
• synapsidna lubanja
• tijelo blizu tlu
• udovi daleko od tijela
• zubi nalik na očnjake
• neki karakterističnu “krijestu” –termoregulacija ???
Karbon i Perm
Dimetrodon
Eothyris
- uslijed klimatskih, vegetacijskih i tektonskih promjena – veliko
izumiranje krajem Perma - najveće IKADA od 5 velikih
izumiranja
- izumrlo oko 95 % morskih organizama (Trilobiti, Acanthodi i
Placodermi)
- na kopnu izumrlo 75 % faune – osim mnogih vodozemaca, izumrli i
Pelycosauri
- ali - neki Synapsidni sisavci (potomci Pelycosaura) ipak
preživjeli – skupina Therapsida
- za preživjele – izuzetna ekološka prilika - evolucija
- klima postala suša – najbolje odgovara gmazovima – oslobodio se
prostor za Dinosaure i Therapsida-e
MEĐUTIMMEĐUTIM
• javili se prije 265 mil. g.
• mezozojski preci sisavaca
• naslijedili Pelycosaure
• napredni synapsidi
Therapsida
oslobađa se prostor za oslobađa se prostor za DinosaureDinosaure i i TherapsidaTherapsida
Therapsida - od srednjeg Perma – iz karnivornih Pelycosaura
• tijelo se odiže od tla – udovi više pod tijelom
• zubi se diferenciraju u 3 tipa
• razvoj sekundarnog nepca
• formula prstiju 2-3-3-3-3
• neki endotermni i s dlakom ???
• mnogi također izumrli krajem PermaProcyonosuchus
Arctops
Aelurognathus
CYNODONTInajbrojnija i najpoznatija skupina najbrojnija i najpoznatija skupina ((TherapsidaTherapsida))
• određen stupanj endotermije
• razvijena dijafragma
• dobro razvijeno sekundarno nepce
• razvijena denticija (zubalo)
• redukcija donje čeljusti
• razvoj zigomatičnog luka
Cynognathus - ”pseći zub”
Tritylodon
Oligokyphus
napredni Therapsida(Cynodontia)
dinosaur
EVOLUCIJAEVOLUCIJA
prvi SISAVCI javili se tijekom Trijasa
preživjeli Therapsida
PR(A)VIPR(A)VISISAVCISISAVCI
• prvi sisavci potječu iz kasnog Trijasa (210 mya)
• suživot s Dinosaurima - mračno doba sisavaca – 140 mil godina
• bili široko rasprostranjeni i raznoliki ali ne i brojni
• veličine između miša i mačke - značajke karakteristične
sisavce
• uglavnom su bili kukcojedi i svejedi i aktivni noću
• laktacija je vjerojatno već bila razvijena
• razvijena precizna okluzija i difiodontizam
MorganucodonMorganucodon
3 važne linije:
- Docodonta (omnivori)
- Triconodonta (mali
mesožderi)
- Multituberculata
(biljožderi) – pojava
cvjetnica
RaniRani PrototheriaPrototheria
RaniRani PrototheriaPrototheria
1. Docodonta
- srednja Jura do kasna Kreda
2. Triconodonta- mali karnivori –- Jura - Kreda
3. Multituberculata- herbivori- od Krede do Oligocena (100 mil. god.)
Ptilodus
Haldanodon
Purgatorius, mogući predak primata
Carpolestes, kasni PaleoceneChriacus – veći, mobilniji
1. IZUMIRANJE DINOSAURA
Najvjerojatniji razlog pad meteora ???
• mnoštvo novih slobodnih ekoloških niša
• dnevna aktivnost
• postaju dominantni kopneni kralješnjaci
Prije ~ 65 miliona godina Prije ~ 65 miliona godina –– kraj MEZOZOIKAkraj MEZOZOIKA
POČETAK RADIJACIJE SISAVACA
2. RASPADANJE KOPNENIH MASA
- dolazi do izolacije i radijacije sisavaca - neovisna evolucija
i specijacija na različitim kopnenim masama (razdvajanje)
nestanak dinosaura
• mnoštvo novih ekoloških niša
• dnevna aktivnost
• postaju dominantni kopneni kralješnjaci
od Kenozoika tri glavne razvojne linije sisavaca:
I Monotremata – jednootvori
II Marsupialia – tobolčari
III Placentalia - plodvaši
IIII
II
IIIIII
Anatomske razlike
Gmazovi Sisavcidonja čeljust 7 kostiju donja čelj. jedna kost
uzgl. preko kvadratne k. uzgl. preko ljuskave k.
homodontno z. heterodontno z.
polifiodontizam difiodontizam
1 koščica srednje uho 3 koščice srednje uho
bez sek. nepca postoji sek. nepce
1 zatiljna kvržica 2 zatiljne kvržice
bez epifiza sa epifizama
rebra većina kralješ. rebra na prsnim kralješ.
odvojene kosti kukovlja spojene kosti kukovlja
SISAVCISISAVCIkratka definicija:
• rađaju žive mlade
• endotermni,
• dlakavi,
• proizvode mlijeko,
LUBANJA, KOSTUR I ZUBALOLUBANJA, KOSTUR I ZUBALO
• jedna kost dentale u donjoj čeljusti
• čeljust se uzglobljuje preko osi squamosum - kraniostilija
• 3 slušne koščice
• unutarnje uho okružuje i zaštićuje os tympanicum
• razvijen zigomatični luk
• sekundarno tvrdo nepce
• heterodontno zubalo
• dvije zatiljne kvržice
• kralješci platicelni (ravnočaškasti) s diskovima između
• epifize na mnogim dugim kostima (hrskavični završeci što
rezultira ograničenim rastom)
PM4
M1
nasale
praemaxillare
maxillare
dentale
frontale
lacrimale
jugale
squamosum
alisphenoid
parietaleinterparietale
occipitale
pterygoid
orbitosphenoidtympanicum
I1
I2
I3
C1 PM1
PM2
PM3
PM4 M1M
2
praemaxillare
maxillare
squamosum
orbitosphenoid
exoccipitale
pterygoid
tympanicum
jugale
palatinumbasisphenoid
praesphenoid
basioccipitale
vomer
pterygoid
2 condyla occipitalis
• smanjuju opterećenje na leđnu moždinu i
• omogućuju finije pokrete;
• ali smanjena mogućnost postranih kretnji
sekundarno tvrdo nepce
premaxilla, maxilla, a ponekad i palatinum
Omogućuje istovremeno
disanje i obradu hrane
Evolucija donje čeljusti sisavaca
pr. coronoideus
pr. articularis
pr. angularisfossa masseterica
quadratojugale – stapes - stremen
articulare – malleus - čekić
quadratum – incus – nakovanj
angulare - ectotympanicum
redukcije i spajanje kostiju –
veća čvrstoća i snažniji zagriz
najmanje kosti u tijelusmanjenje – veća osjetljivost
bulla tympani
Z U B IZ U B I
Homodontno zubaloHomodontno zubalo
Zubalo moZubalo možže bitie biti::
•• edentatnoedentatno –– mravojedi, mravojedi,
ljuskavci, ljuskavci, termitojeditermitojedi
•• homodontnohomodontno –– sekundarna sekundarna
pojava pojava –– kitovi i pasancikitovi i pasanci
•• heterodontnoheterodontno (I(I--CC--PP--M)M)
IZMJENA ZUBA (tijekom života):IZMJENA ZUBA (tijekom života):
•• monofiodontizammonofiodontizam –– neki štakori, i neki štakori, i
oni sa istovrsnim zubimaoni sa istovrsnim zubima
•• difiodontizamdifiodontizam –– većina sisavacavećina sisavaca
•• polifiodontizampolifiodontizam –– slon slon nprnpr..
kutnjak slonakutnjak slona
Heterodontno zubaloHeterodontno zubalo:
• Sjekutići
• Očnjaci
• Predkutnjaci
• Kutnjaci
ZUBNE FORMULEZUBNE FORMULE
Metatheria – 5134/4134= 50
Eutheria – 3143/3143 = 44
Homo – 2123/2123 = 32
Myrmecophagus – 0000/0000
Zubi su vrlo različiti u veličini, obliku i funkciji
TIPOVI ZUBATIPOVI ZUBA
• brahiodontni (niskokruni) i hipsodontni (visokokruni)
• hipselodontni – uvijek rastu – glodavci glodnjaci i kutnjaci voluharica
• kutnjaci – bunodontni (tupokvržičasti), lophodontni (naborni) i
selenodontni (polumjesečasti)
• sektorijalni zubi (derači)
• zvijeri – karnasijalne zube P4 i M1
lophodontni
visokokruni
lophodontnilophodontni ((naborninaborni))
karnasijalni
Selenodontni – biljojedi – jelen, koza, krava, deva
BunodontniBunodontni –– svejedi svejedi ––medvjed, svinja, rakun, čovjekmedvjed, svinja, rakun, čovjek
dilambodontni – rovke i plodojedi šišmiši
ZUBNE ZANIMLJIVOSTIZUBNE ZANIMLJIVOSTI
lijevi sjekutić
očnjaci
sjekutići
ZUBNE ZANIMLJIVOSTIZUBNE ZANIMLJIVOSTI
očnjaci
očnjaci
Kostur
Epifize na dugim kostima hrskavični završeci što rezultira ograničenim rastom
e p i f i z a
Kralješci:Kralješci:
- Cervikalni – vratni 7 – skoro svi
- Torakalni – prsni
- Lumbalni – slabinski
- Sakralni – krštani
- Caudalni – repni
VRATNI
- ljenjivci 6-9,
- m. krave 6,
- žirafe 8
MEKA ANATOMIJA
AKTIVNI METABOLIZAM (ENDOTERMIJA) AKTIVNI METABOLIZAM (ENDOTERMIJA) –– viša metabolička rataviša metabolička rata
• krzno, dlaka – rožnati proizvod pousmine
• nakupljanje masti
• znojnice (glodavci nemaju) i lojnice; mirisne žlijezde
• četverodijelno srce sa lijevim aortinim lukom
• eritrociti bez jezgri i bikonkavni
• mišićna dijafragma između prsne i trbušne šupljine
REPRODUKTIVNE ZNAČAJKE (AMNIOTI, UTERUS, PLACENTA)REPRODUKTIVNE ZNAČAJKE (AMNIOTI, UTERUS, PLACENTA)
• mliječne žlijezde – ime razreda – za prehranu mladih
CEFALIZACIJA (VELIKI MOZGOVI, SLOŽENO SOCIJALNO CEFALIZACIJA (VELIKI MOZGOVI, SLOŽENO SOCIJALNO PONAŠANJE PONAŠANJE –– UKLJUČUJE BRIGU ZA MLADE)UKLJUČUJE BRIGU ZA MLADE)
• dobro razvijen neopalium – kora prednjeg mozga
Dlaka Dlaka –– izolacija (održavanje temperature), osjetna uloga, izolacija (održavanje temperature), osjetna uloga,
kamuflaža, komunikacija i zaštitakamuflaža, komunikacija i zaštita
epidermis
dermis
lojnicalojnica
ekrinaznojnicaekrinaznojnica
apokrinaznojnicaapokrinaznojnica
živci i osjetnatjelešcaživci i osjetnatjelešca
DLAKA
više tipova dlaka, osnovne:
- vibrise – čekinje – duge, čvrste
- osje – pokrivne dlake (zaštitne dlake)
- malje – ispod osja – izolacija
Vibrissae Vibrissae –– osjetne dlakeosjetne dlake
Tjelesne dlake Tjelesne dlake –– zaštitne dlakezaštitne dlake
bodlje
Obojenje krzna
• kriptična obojenost - zaštitna
• prekidajuća obojenost - razbija obrise tijela
na principu svijetlo-sjena (zebra, tigar, okapi)
• aposematička ob. - upozoravajuća
Rožnati produkti kožeRožnati produkti kože
Koštana (čeona kost) i rožnata tvar (epiderma)
samo koštana tvar
ROGOVI I ROGOVLJE ROGOVI I ROGOVLJE ParnoprstašiParnoprstaši i i neparnoprstašineparnoprstaši
- raste nanovo svake godine - kad
raste prekriveno je baršunastim
slojem kože - guli se nakon rasta
Bovidae Cervidae
Samo mužjaci(osim sobova)
Žirafa i okapi – dvije koštane izrasline na dodiru parietale i frontale – nisu pravi rogovi –stalno prekriveni kožom i dlakom, oba spola
Nosorozi - mnoštvo vrlo gusto pakiranih izduljenih
keratinskih vlakana –rožnata tvar – epidermalne
stanice
oklop ljuskavaca
rep dabraoklop pasanaca
Rožnati produkti kožeRožnati produkti kože
mliječne žlijezde mammae
Broj sisa varira od 1
do 13 pari (oposum)
• jednootvori – mliječna polja
• ostali – bradavice
• tobolčari i kitovi - mišići za tjeranje mlijeka
• kod mužjaka nefunkcionalne
• Mirisne žlijezde – smještaj i funkcija različiti – uglavnom komunikacija, upozoravanje, obrana, privlačenje
• ljudi ih imaju dosta
• Lojnice – luče mast (vosak) koja održava kožu i dlaku mekom – posvuda
KRVOŽILNI SUSTAV
krvožilni sustav i dišni sustav– podržava endotermiju – vrlo efikasan krvožilni sustav
– broj udara srca – 20/min u tuljana, 1300/min u rovki, 400/min u šišmiša koji miruje do 1000/min u letu
– eritrociti bez jezgri – deve i srodnici ovalne eritirocite
– mišićava dijafragma i velika pluća - P pluća : P koža = 100:1
ZNAČAJKE POJEDINIH SKUPINA
• corpuscorpus callosumcallosum –– žuljevito tijelo (nemaju žuljevito tijelo (nemaju jednootvorijednootvori i i
tobolčari)tobolčari)
•• prava posteljica prava posteljica –– samo samo EutheriaEutheria te iznimke te iznimke BandikotiBandikoti (red (red
ParamelemorphiaParamelemorphia) i koala (porodica ) i koala (porodica PhalascolarctidaePhalascolarctidae) koji imaju ) koji imaju
sličnu posteljicu.sličnu posteljicu.
•• vanjski slušni otvor okružen sa razvijenom uškom (vanjski slušni otvor okružen sa razvijenom uškom (PinnaPinna) )
•• mladi se rađaju živi mladi se rađaju živi -- osim osim jednootvorijednootvori -- oviparnioviparni
•• potkožni masni sloj potkožni masni sloj –– panniculuspanniculus adiposusadiposus
•• panniculuspanniculus carnosuscarnosus –– mišićni slojmišićni sloj
•• facijalna muskulaturafacijalna muskulatura
UTERUSIUTERUSIMATERNICEMATERNICE
DUPLEX BIPARTITUS
BICORNIS SIMPLEX
tobolčari
kukcojedi, neki šišmiši i
primati, zvijeri, slonovi, kopitari
kitovi i zvijeri
neki šišmiši i primati, krezubice
zečevi, glodavci, pećinari
PLACENTE PLACENTE -- POSTELJICEPOSTELJICE
SPAJANJE MAJSPAJANJE MAJČČINOG (stjenka placente) I INOG (stjenka placente) I FETALNOG TKIVA (FETALNOG TKIVA (ekstraembrionskaekstraembrionskaovojnica) ovojnica) –– hrani embrio, osigurava kisik, hrani embrio, osigurava kisik, odvodi ostatke metabolizma, barijera odvodi ostatke metabolizma, barijera između majke i između majke i embriaembria
Tipovi:Tipovi:•• HORIOVITELINSKA HORIOVITELINSKA –– omfaloidnaomfaloidna ––
tobolčari tobolčari -- žžumanjumanjččanaana vrevrećaća povepoveććana i ana i tvori placentutvori placentu
•• HORIOALANTOIČKA HORIOALANTOIČKA –– alantoidnaalantoidna ––red red PeramelemorphiaPeramelemorphia
•• HORIOALANTOIČKA HORIOALANTOIČKA –– alantoidnaalantoidna ––svi svi placentalniplacentalni sisavci sisavci -- AlantoisAlantois se poveća i se poveća i
tvori placentutvori placentu
Pinnae Pinnae -- uškeuške• za usmjeravanje zvuka
• za hlađenje
Panniculus adiposusPanniculus adiposus
facijalna muskulaturafacijalna muskulatura
Panniculus carnosusPanniculus carnosusPotkožni mišićni sloj koji omogućuje Potkožni mišićni sloj koji omogućuje sklupčavanjesklupčavanje
GRAĐAGRAĐASTOPALASTOPALA
• tabanaši (PLANTIGRADI) (kukcojedi, primati, medvjed, klokani),
• prstaši (DIGITIGRADI) (mnogi glodavci i zvijeri,),
• kopitari (UNGULIGRADI) - parnoprstaši (3 i 4. prst), neparnoprstaši
(3. prst),
• subunguligradno ili rektigradno stopalo (slonovi, 5 prstiju, u krug
oko stopala, na jastučićima od elastičnog tkiva
TIPOVI KRETANJATIPOVI KRETANJA• AMBULATORNO (hodanje) - plantigradi
kukcojedi, zvijeri…
• KURSORIJALNO (trčanje) – digitigradi ili unguligradii
parnoprstaši, neparnoprstaši….
• GRAVIPORTALNO ( stupanje ) – izduljeni humerus i femur; pet prstiju
oko jastučića - slonovi, nosorozi
• SALTATORNO (skakanje) - kvadripedalno ili bipedalno (ricochetalno)
zečevi, klokani, skočimiši – izduljeni repovi
• FOSORIALNO (podzemno kretanje) – grebanje, kopanje glavom,
grizenje, rotacijom humerusa (krtica) - krtice, zlatokrtine
• ARBOREALNO KRETANJE – oči prema naprijed, zglobovi pokretljivi;
penjanje (skansorijalno), višenje i brahijacija - verirovke, primati, ljenjivci
• AERIALNO (zračno) – jedrenje (glisantno) i letenje (volantno)
leteće vjeverice, šišmiši
• AQUATIČKO (VODENO) – poluvodeno (amfibijalno), vodeno
(amfibijalno) i pravo vodeno (morski) - rovke, vidre, tuljani, sirene, kitovi
KURSORIJALNO (trčanje)Digitgradno ili unguligradno
AMBULATORNO (hodanje)
plantigradno
GRAVIPORTALNO ( stupanje )
SALTATORNO (skakanje)
RicochetalRicochetalnono –– samo stražnjesamo stražnje-- rep za balansrep za balans
FOSORIALNO (podzemno kretanje)
ARBOREALNO KRETANJE
penjanje i skakanje (scansorialno)penjanje i skakanje (scansorialno)
višenjevišenje
brahijacijabrahijacija
prehenzilniprehenzilni reprep
AERIALNO (zračno)
jedrenjejedrenje
letenjeletenje
u redovima Rodentia, Dermoptera
i neki tobolčari
evoluiralo zbog izbjegavanja
predatora i zatim se javila
eholokoacija
AQUATIČKO (VODENO)
poluvodenopoluvodeno
vodenovodeno
pravo vodenopravo vodeno
HVALA NA PAŽNJI !HVALA NA PAŽNJI !