Sisavci u moruDijana Mijić,

Darija Vranješević

MORSKI SISAVCI*Morski sisavci su sisavci koji su se prilagodili životu u moru. U Jadranskom moru živjelo je nekoliko vrsta morskih sisavca. Jedna od njih je sredozemna medvjedica (Monachus monachus), perajar, koji živi u moru, no rađa i hrani mladunčad na kopnu. Drugu skupinu morskih sisavaca u Jadranskom moru čine pripadnici kitova, skupine koja je u potpunosti napustila kopno i cijeli svoj život provodi u vodi.

* U tu skupinu spadaju kitovi, tuljani, morževi i morske krave. Dok tuljani i morževi još djelomično žive na kopnu i mogu se još njime kretati, kitovi i morske krave to više ne mogu. Ove grupe životinja nemaju bliže međusobne srodnosti.

DUPIN ILI KITKada iz Sredozemnog u Jadransko more dopliva jedna od vrsta kitova, često nastaje zbrka oko nazivlja. Premda znanstvenici znaju latinske nazive kitova iz svih mora, za neke od kitova koji ne obitavaju u Jadranu nema hrvatskog imena.

PODJELA KITOVAKitovi (Cetacea) su podijeljeni (s obzirom na aparat hranjenja) u dvije skupine: kitove zubane (Odontoceti) koji u usnoj šupljini imaju zube i kitove usane (Mysticeti) koji nemaju zube već im prilikom hranjenja pomažu usi. Kako u Jadranskome moru nikada nije živio niti jedan kit usan, već su pojedini primjerci samo kraće ovdje boravili, u narodu se njih nazivalo kitom, dok su manji kitovi koji su se ovdje redovito pojavljivali, zvani dupinima. Usporedbom starih hrvatskih naziva kitova primjećuje se pravilo da nazivi kitova zubana u svojem sastavu imaju riječ "dupin", a imena kitova usana "kit". Dvije su iznimke koje odstupaju od ovog pravila, a to su kit ubojica i glavata ulješura koji su kitovi zubani, a u svome hrvatskom nazivu nemaju riječ "dupin". Dupini su kitovi zubani ili podred Odotoceti. U duhu ovog pravila trebalo bi uskladiti hrvatske nazive vrsta kitova koji će u budućnosti nastati prijevodom iz stranih jezika ili pak našim otkrićima.

Kitovi (Cetacea) su skupina morskih sisavaca koji su se prije otprilike 50 milijuna godina razvili od kopnenih predaka i potpuno prilagodili životu u moru.Brojne su promjene nastale u obliku i građi tijela, načinu komunikacije, orijentacije, u fiziologiji krvotoku, disanju, očuvanju tjelesne temperature. Istovremeno, kitovi su zadržali osnovne karakteristike skupine sisavaca u koju spadaju: toplokrvne su životinje, udišu zrak plućima i kote živo mlado koje ženka hrani mlijekom. Red kitovi (Cetacea) dijeli se u tri skupine tj. podreda koji se međusobno bitno razlikuju. Prvi podred su prakitovi (Archaeoceti), prastara skupina poznata samo po fosilnim ostacima.Drugi podred su kitovi usani (Mysticeti) kojemu pripada svega desetak vrsta, no neki od njih su najveće danas živuće životinje na zemlji kao npr. plavetni kit (Balaenoptera musculus) ili veliki kit (Balaenoptera physalus). Upravo ovu skupinu uobičajeno nazivamo kitovima. Treći podred su kitovi zubani (Odontoceti). Kod ove skupine zubi su razvijeni u različitom obliku i broju, od svega nekoliko pa do više stotina. Većinu pripadnika ove skupine nazivamo dupinima, iako uobičajena imena nekih zubana mogu unijeti zabunu da se radi o kitovima usanima (npr. kit ubojica ili crni kit su zapravo zubani).

Stenella coeruleoalba

Balaenoptera physalus Tursiops truncatus  

Delphinus delphis

DUPINIKada ženka dupina čeka mladunče, nekoliko drugih ženki pliva u krugu nedaleko majke u trudovima. Nešto dalje, druga veća grupa ostalih ženki iz zajednice također kruži oko porađajuće ženke. Zatim, još dalje, svi mužjaci iz zajednice kruže uokolo nje. Cijela zajednica se okuplja da bi ženku u trudovima i njezino mlado zaštitila od upada i uznemiravanja. Kod dupina i kitova zanimljivo je spomenuti da majka pri porodu uz sebe ima "babice" koje ne sudjeluju u samom činu rađanja, već nakon poroda gurkaju mladunca na površinu da prvi put udahne.Kad se rodi, dupin ima brkove koji nalikuju onima u mačke. Oni mu, prema jednoj teoriji, pomažu da po osjetu pronađe skrivene bradavice u prorezima na majčinom trbuhu. Mladi dupin se tim osjetom koristi sve dok mu se ne razvije vid.

Zbog hidrodinamičkog oblika tijela delfina, neki organi su smješteni u unutrašnjosti, a potiskuju se prema van kad je to potrebno.Takvi su organi, na primjer, genitalije kod muških dupina i bradavice kod ženki. Mali dupin gurka područje oko otvora u kojima su smještene bradavice, a majka mišićima potiskuje bradavice prema van.Dupini ne sišu. Jezik malog dupina je oblikovan tako da mu omogućava da čvrsto zatvori područje oko bradavice i tako skuplja mlijeko koje štrca iz mliječnih žlijezda.Dupini doje novorođene mladunce na površini – majka pluta na boku tako da omogući mladuncu da diše dok se hrani mlijekom. Ribu počinju jesti kad navrše šest mjeseci.

Kod kitova zubana i dupina, ovisno o vrsti, dojenje traje od 1 do 8 godina. Postoje podaci o jednoj vrsti kitova koji doje i do 15 godina, no znanstvenici nisu posve sigurni je li u istraživanju došlo do greške.Orke su najveća vrsta iz obitelji oceanskih dupina. Doje oko 2 godine, a tek kad navrše 12 mjeseci počinju uzimati i krutu hranu.       Kitovi usani, na primjer plavi kit, doje dosta kratko - od 5 do 7 mjeseci. Za to vrijeme majke koje doje gladuju ili jedu vrlo malo. Trudna majka migrira na područja bogata hranom i sakuplja zalihe masti za razdoblje dojenja. Mlijeko kitova usana je dosta masno i vrlo gusto. Kitovi usani doje na sličan način kao i dupini. Mali kit savije jezik poput slamke i sakuplja mlijeko koje štrca. Beba plavog kita dnevno dobije od 100 do 190 litara mlijeka.

MJEHURASTI TULJANIMjehurasti tuljani žive u moru, ali rađaju i doje izvan vode, na ledu. Ženka koti jednog mladunca i doji ga u prosjeku 3,8 dana, što je najkraći laktacijski period od svih sisavaca. U ta četiri dana mali tuljan naočigled buja: od 24 kg, koliko teži u trenutku rođenja, poveća svoju težinu na 47 kg, dakle udvostruči težinu. Mlijeko sadrži oko 65% mliječne masti, a majka dojenjem dnevno gubi na težini oko 10 kg.Mladunci se rađaju u vrijeme kada se topi i lomi led. Iznenadna oluja može razdvojiti majku i mladunca. Takav munjeviti napredak u samo 4 dana pruža mladuncima veće šanse za preživljavanje u slučaju razdvojenosti od majke. Znanstvenici smatraju da je i to jedan od razloga tako kratkog dojenačkog perioda, odnosno, djetinjstva.

UŠATI TULJANIUšati tuljani prakticiraju tandemsko dojenje. Mladunci postaju samostalni nakon 4 do 6 mjeseci, no majke ponekad doje mladunce i nakon što okote sljedeće mladunce.Skotnost lavice traje oko 4 mjeseca, a tada se lavica sklanja iz čopora i na skrivenom mjestu koti od 1 do 4 mladunca koji ostaju u skrovištu 6 do 8 tjedana. Za to vrijeme o njima se brine isključivo majka. Nakon tog perioda majka se s mladuncima vraća u čopor i od tada sve lavice koje doje dozvoljavaju svim mladuncima sisanje. Dojenje traje oko 6 do 7 mjeseci.Mladunci primata (skupina sisavaca kojoj pripadaju i ljudi) su mjesecima nakon rođenja u neposrednom fizičkom kontaktu s majkom.

SREDOZEMNA MEDVJEDICASredozemna medvjedica jedini je predstavnik sisavaca mesojeda (red Carnivora), perajara (podred Pinnipedia) u Sredozemnom moru. Nazivaju je i morskim čovikom. Dobro je prilagođena životu u moru, ali se na njoj, za razliku od kitova, još uvijek mogu vrlo dobro uočiti karakteristike kopnenih predaka. Medvjedice su izvrsni plivlači i mogu vrlo dugo roniti, ali za razliku od kitova jedan dio svog života provode na kopnu. Na kopnu se zadržavaju na žalovima, u špiljama i grotama. To su uvijek vrlo izolirana i teško dostupna stjenovita područja. Žive same ili u malim skupinama, a hrane se ribom. Ima tupastu njušku s brčićima i velike oči. Sivo smeđe je boje, s trbušne strane sivo-bijelo s mrljama neodređenog oblika. Smatra se da je sredozemna medvjedica u Jadranu izumrla. Zadnji put je u hrvatskim vodama viđena sredinom 20. stoljeća. Nekada je naseljavala područje južnodalmatinskih otoka.

Ta dobroćudna životinja, najveća je među tuljanima, doživi i do 40 godina. Na moru je lako prepoznatljiva po srebrnkastoj boji krzna. Duga je do 3 m i mase je do 450 kg. Aktivna je tijekom cijelog dana, a glavna hrana su joj razne ribe, glavonošci i rakovi, dnevno pojede 10 do 12 kg. Inteligentna je, dobrog vida i sluha.

MORŽEVIMorževi su vrsta morskih sisavaca iz reda zvijeri.

* Mužjaci morževa dosegnu dužinu od oko tri i pol metra, a ženke oko tri. * Težina mužjaka može čak doseći i više od tisuću dvjesto kilograma, dok ženke, ovisno o podvrsti, imaju između 600 i 800 kila.•Mogu doživjeti do 40 godina.

MORSKA KRAVAMorske krave imaju vrlo masivno tijelo cilindričnog oblika. Prednje noge su im se preoblikovale u peraje, a zadnje su se sasvim povukle tako, da se njihovi ostatci više ne nalaze niti na kosturu. Nema leđnu peraju kao neki kitovi, a rep se preoblikovao u vodoravnu peraju. Koža im je vrlo debela i naborana, a nemaju niti ostatke krzna.Njuška im je nešto odvojenija od glave i tupa. Okružena je tvrdim čekanjima, a nosnice su smještene na gornjem dijelu njuške. U uporedbi s tijelom, glava je relativno velika, dok se mozak u odnosu na veličinu tijela ubraja među najmanje koji se mogu naći kod sisavaca.Kod pojedinih vrsta sirena su zubi vrlo različiti. Često nemaju sjekutiće, a očnjake više nema niti jedna recentna vrsta. Prednji dio nepca je obložen rožnatim pločicama koje vjerojatno pomažu pri hranjenju. I kratkijezik im je rožnat.Morske krave žive samotnjački, ili, eventualno, u malim grupama. Kreću se polako. Hrana im je isključivo biljnog porijekla, vodene trave ili alge.Očekivani životni vijek im je oko 20 godina.

ZAŠTITA SISAVACA U JADRANUMorski sisavci (dupini, kitovi i sredozemna medvjedica) su zaštićeni prema Hrvatskim zakonima, često obitavaju u Jadranu i to posebno gdje su čista mora sa raznolikom ishranom. U Jadranu žive samo dobri dupini dok ga drugi sisavci posjećuju u prolazu. Ovi sisavci i to najčešće dupini ugibaju gutanjem predmeta koje zamjene za ribu (kao npr. plastične vrećice) i tako uzrokuju zapletaj crijeva uslijed čega dolazi do smrti. Različitim mrežama i nemarom pojedini ribari također uzrokuju smrt zaštićenih sisavaca.

LITERATURAhttp://www.val-nature.hr/45.aspxhttp://www.zastitamora.org/vrste/mammalia-(sisavci).aspxhttp://nemacenzure.7.forumer.com/a/jadran_post3832.htmlhttp://www.roda.hr/tekstovi.php?TekstID=96&Tekst2ID=238&Show=2660http://vaumijau.jutarnji.hr/group/morskeivotinjeibiljke/forum/topics/morske-zivotinje?xg_source=activityhttp://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=8056