NEKI PRIRODNO-GEOGRAFSKI I DRUŠTVENO-

GEOGRAFSKI PROBLEMI SREDOZEMLJA (2)

Dezertifikacija, deforestacija

Doc. dr. sc. Sanja Lozić

Odjel za geografiju

Sveučilište u Zadru

DEZERTIFIKACIJA

= širenje odnosno nastajanje pustinja ili uvjeta sličnih pustinjskim.

• podrazumijeva problem oštećenja zemljišta u aridnim, semiaridnim i suhim

subhumidnim područjima.

• ranija raznolikost biljnog pokrova se gubi, rastu još samo vrste trave s vrlo

skromnim zahtjevima.

• pojam potječe od latinskog desertus facere = "pustošiti", "opustošiti".

• dezertifikacija je u najvećoj mjeri posljedica negativnih antropogenih utjecaja

• antropogene aktivnosti = intervencije čovjeka u konkretnim ekosustavima

dezertifikaciju može ubrzati vjetar, ispiranje vodom i zasoljavanje

veliku ulogu imaju prirodna kolebanja u količini padalina - razdoblja suše mogu

pokrenuti ili pojačati proces dezertifikacije

MEDALUS = Mediterranean desertification and land use project (1999. - )

prirodni faktori dezertifikacije: kvaliteta tla, matični supstrat, reljef, klimatske

značajke, salinizacija, vegetacija, rizik od požara

društveni (antropogeni) faktori dezertifikacije: pretjerana ispaša, neprilagođeno

korištenje poljoprivrednih površina, sječa šuma (deforestacija) napuštanje zemljišta,

požari

Antropogeni utjecaj:

1. pretjerana ispaša - količina stoke po jedinici površine u postojećim suhim

klimatskim uvjetima je prevelika - ispaša oštećuje biljni pokrov brže nego što se on

može obnoviti, a uništavanje trave smanjuje čvrstoću tla. Posljedica je jačanje

erozije što dodatno oduzima biljnom pokrovu podlogu za rast

2. neprilagođeno korištenje poljoprivrednih površina - neprikladne tehnike

navodnjavanja, obrada tla na obroncima na neprikladan način koji pospješuje eroziju i

uzgoj neodgovarajućih vrsta biljaka - uzroci promjena u tlu i lošijeg rasta biljaka što

dovodi do povećane erozije i dezertifikacije.

3. sječa šuma (deforestacija) - povećanje poljoprivrednih površina kao i potreba za

ogrjevnim i građevinskim drvom drastično su smanjili šumske površine u mnogim

dijelovima Sredozemlja

4. napuštanje zemljišta

5. požari

• jedan od „okidača“ dezertifikacije su klimatske promjene, čiji su uzroci

kombinacija prirodnih i antropogenih utjecaja – porast temperature, sve dulje i

izrazitije suše i smanjenje količine padalina

Posljedice dezertifikacije:

• dezertifikacija ima izrazito negativne posljedice na okoliš, čije je saniranje

dugotrajno i za većinu država neostvarivo zbog ogromnih troškova.

• smanjenje biološke raznolikosti, pojačana erozija i smanjenje plodnosti tla.

• promjene lokalne klime – smanjuje se evapotranspiracija i mijenjaju se lokalna

zračna strujanja što može dodatno pojačati sušnost; češće su oluje s naletima

prašine i pijeska koje prijete naseljima, prometu i obradivim površinama.

• smanjuje se razina podzemnih voda što može ugroziti sustave za navodnjavanje.

• na nekim područjima zbog smanjenja kapaciteta tla za vodu te većeg udjela olujnih

nevremena češće su bujice i poplave. Voda erodira velike količine tla i nanosima

zatrpava doline, jezera i kanale za navodnjavanje.

Tunisia - Intensification of agricultural land in the

Jeffara, a region particularly exposed to the risk of

desertification

Areas highly eroded and desertified with soils formed in limestone (upper part, left photograph) and pyroclastic

(right photograph) and areas well vegetated with deep soils formed in flysch (lower part, left photograph)

PRIRODNO-GEOGRAFSKI FAKTORI DEZERTIFIKACIJE

Značajke tala i stijena:

• tlo nastaje na podlozi od različitih stijena – različite karakteristike vegetacijskog

pokrova, vrlo različita podložnost eroziji i dezertifikaciji

• vapnenci – tla male dubine i niskog stupnja vlažnosti

• fliš – duboka tla, zemljišta obrasla vegetacijom

• područja tala na vapnencima – visoka erodibilnost i spora obnova vegetacije

• mnoga područja tala na vapnencima su pod utjecajem dezertifikacije, a prethodno

je erozijom odnešen gornji sloj tla + uništeni vegetacijski pokrov – ireverzibilni proces

limestone

flysch

Cracks (hilly area in Sardinia) and dikes (hilly area in Lesvos) present into the bedrock favouring the growth of

natural vegetation under adverse climatic conditions (photo by C. Kosmas).

• prisutnost pukotina, lomova i rasjeda na u stjenovitoj podlozi doprinosi formiranju tla

pod utjecajem vanjskih geomorfoloških procesa ili premještanju već postojećeg tla u

pukotine pod utjecajem sile gravitacije

• takvi tipovi tla dobro su zaštićeni od erozije i sadrže veću količinu procjedne vode –

smanjuje se evaporacija

• prisutnost dubokih slojeva tla u pukotinama od velike je ekološke važnosti – pridonosi

održanju prirodne vegetacije; zaštita brdskih područja od dezertifikacije

Soil quality map of the island of Lesvos related to desertification risk.

Salinizacija:

• nastaje kao posljedica smanjivanja količine padalina, povećane evapotranspiracije,

vrste tla kao i porasta razine mora

• podzemna voda prenosi otopljene kloride i sulfate natrija, kalija, magnezija, kalcija

te karbonate natrija; uslijed visoke evaporacije dolazi do akumulacije znatnih količina

tih soli u dubljem ili plićem profilu tla ili na površini

• smanjivanje količine padalina i /ili povećanje evapotranspiracije utječe na

povećanje zaslanjenih površina

• povećana koncentracija soli ima negativne posljedice na gospodarenje vodama →

gubitak pitke vode, stvaranje nepovoljnog okoliša za rast prirodne vegetacije ili

poljoprivrednih kultura - jačanje dezertifikacije

Flat area located along the seashore of Lesvos with very poorly drained soils and very shallow water table facing

severe problems of salinization and desertification

Klimatske značajke:

• glavne klimatske značajke koje utječu na rizik od dezertifikacije: nejednoliki godišnji

ili unutargodišnji raspored padalina, visoke temperature, ekstremne vremenske

pojave, pomak u nastupanju kišnog i vegetacijskog razdoblja, polusuha ili suha

područja Sredozemlja

• globalne klimatske promjene će u budućnosti doprinijeti širenju osjetljivih zona

→ npr. vremenski uvjeti koji prevladavaju tijekom vegetacijskog razdoblja

jednogodišnjih biljaka mogu postati tako nepovoljni da s vremenom dovode do

nestajanja vegetacije – stvaranje povoljnih uvjeta za površinsku eroziju

i dezertifikaciju

• aridnost je klimatska značajka određena nedostatkom kiše i visokom

evapotranspiracijom

• metode koje se najčešće koriste za određivanje aridnih zona temelje se na procjeni

odnosa klimatskih varijabli da bi se dobio indeks deficita vlage = indeks aridnosti

• da bi se izračunala veličina tog indeksa, potrebno je usporediti količinu padalina s

potencijalnom evapotranspiracijom

• dok je količina padalina utvrđena egzaktnim mjerenjima, evapotranspiracija se

procjenjuje na temelju empirijskih formula

Climate quality map of the island of Lesvos related to desertification risk.

• indeks aridnosti = mjesečna

količina padalina (P)/ mjesečna

potencijalna evapotranspiracija

(PET)

• vrijednosti indeksa:

< 1 = godišnji deficit vlage;

< 0,65 = sub-humidni, semi-

aridni i aridni uvjeti

Climate quality map of the island of Lesvos related to desertification risk.

Mean Yearly Aridity Index: 1961-1990 period for the Mediterranean area

WORKSHOP ON CLIMATIC ANALYSIS AND MAPPING FOR AGRICULTURE

Bologna (Italy) 14-17 June 2005

• aridnost je kritični faktor okoliša

koji utječe na evoluciju prirodne

vegetacije kao i na promjene u

hidrološkom ciklusu koje se

mogu pojaviti zbog redukcije

vegetacijskog pokrova

• postojeća sredozemna

vegetacija ima veliki kapacitet

otpornosti i adaptacije na sušne

uvjete (deblje lišće, dublje

korijenje)

• većina vrsta može preživjeti u

uvjetima suše - prilagodba

količina i raspored padalina su među najvažnijim faktorima koji utječu na

produkciju biomase na brdovitim područjima Sredozemlja

smanjenje količine padalina u kombinaciji s visokim stopama evapotranspiracije

drastično smanjuje količinu vlage u tlu dostupne biljkama

smanjena proizvodnja biomase direktno utječe na sadržaj organskih tvari u tlu,

na kompaktnost i stabilnost površinskog horizonta tla

Primjer utjecaja aridnosti na vegetaciju: raspored vegetacije unutar različitih

klimatskih zona na otoku Lesvos (Grčka)

• klima Lesvosa podijeljena je na tri glavne klimatske zone: semiaridna, prijelazna

i suha subhumidna

• mala količina padalina u kombinaciji s visokom temperaturom – velik utjecaj na

značajke vegetacije

• semiaridni dio otoka pokriven je uglavnom makijom; suhi subhumidni dio: šume

bora i hrasta, maslina (topografske i geomorfološke značajke su slične)

Vegetacija:

• dominantna biotička komponenta zemljišta s aspekta dezertifikacije je vegetacijski

pokrov – od bitnog je značenja za površinsko otjecanje i režim vlage u tlu

• vegetacijski pokrov vrlo je promjenjiv u različitim dijelovima Sredozemlja, ovisno o

klimatskih uvjetima i dobu godine

• na područjima s godišnjom količinom padalina > 300 mm i visokom

evapotranspiracijom, količina vode u tlu dostupne biljkama drastično je smanjena – tlo

ostaje ogoljelo što pogoduje površinskom otjecanju

• ključni indikatori rizika od dezertifikacije koji su u uskoj vezi s postojećom prirodnom

ili poljoprivrednom vegetacijom: a) rizik od požara i sposobnost regeneracije

vegetacije b) zaštita od erozije tla, c) otpornost na sušu i d) površina biljnog pokrivača

Vegetation quality map of the island of Lesvos related to desertification risk.

Požari

među najvažnijim uzrocima degradacije zemljišta u brdskim područjima

Sredozemlja

vrlo česti na područjima u kojima dominiraju borove šume

osobito su intenzivni posljednjih desetljeća – jačanje erozije, gubitak biomase i

dezertifikacija

čestina pojave požara manja je na travnatim površinama i makiji

pašnjačko gospodarenje često je povezano s antropogenim izazivanjem požara

da bi se obnovila proizvodnja biomase

tipovi sredozemne vegetacije vrlo su podložni požarima s obzirom na visoki udio

vrsta s velikim sadržajem smole i esencijalnih ulja

• broj i opseg šumskih požara na Sredozemlju predstavljaju jedan od najvećih

ekoloških problema

• osim gubitka vegetacije, uzrokuju promjene u fizičko-kemijskim značajkama tala

(smanjeni kapacitet za vodu, gubitak hranjivih tvari, pojačano otjecanje i erozija)

• požari uništavaju staništa, uzrokuju ljudske i materijalne gubitke

• uništena vegetacija nakon požara i nemogućnost regeneracije tla i vegetacijskog

pokrova dovode do značajne erozije, degradacije i dezertifikacije velikih površina

brdskih dijelova Sredozemlja

Country 1982 1983 1984 1985 1986 Algeria 638 990 562 747 -

Cyprus 97 55 76 74 50 France 6 443 4 880 7 224 12 837 7 713

Greece 5 308 4 659 5 672 6 249 5 000 Israel 1 045 968 1 284 1 442 1 210 Italy 1 117 1 233 908 834 600

Jordan 9 557 7 956 8 482 18 664 9 387 Libya 58 73 48 41 -

Morocco - 3 3 -

Portugal (185 fires/year average, 1982-85)

Spain 3 567 4 503 6 377 7 218 4 437 Tunisia 73 145 121 77 -

Turkey 951 968 1 433 1 793 1 528

• površine područja pogođenih požarima u velikom su porastu

• šumske površine u Grčkoj pokrivaju oko 8 200 000 ha a 14% tih površina bilo je

ugroženo požarima u zadnjih nekoliko desetljeća

• slično je i na drugim područjima Sredozemlja – npr. 9,4% šumskih područja u

Španjolskoj bilo je pogođeno požarima u samo 12 godina

Spain is plagued by forest fires every summer,

when dry weather sets in along with high

temperatures.

Greek authorities declared a state of emergency

after the fire, which broke out late Friday in the

village of Grammatiko, about 40 km (25 miles)

northeast of the Greek capital, spread to

neighboring villages and threatened Athens'

northern suburbs, Aug 22, 2009

DEFORESTACIJA

• ekstenzivna deforestacija brdovitih područja i intenzivan uzgoj žitarica doveo je do

ubrzane erozije i degradacije tla tijekom 20. st.

• na nekim područjima, nakon sijanja, zemljište ostaje gotovo potpuno ogoljelo, s

velikim potencijalom za nastanak erozije (zimske kiše velikog intenziteta)

Hilly areas (a) cultivated with cereals and subjected to accelerated erosion (left, Cordoba Spain) and abandoned after long period cultivation with wheat highly degraded (right, Thiva Greece) under high desertification risk

Napuštanje zemljišta:

• može dovesti do pogoršanja ili poboljšanja u evoluciji tala i vegetacije, ovisno o

značajkama tala i vegetacije i klimatskim uvjetima na specifičnim područjima

• tla na brdovitim područjima koja su u dovoljnoj mjeri obrasla vegetacijom mogu

se s vremenom poboljšati zbog akumulacije organske mase – poboljšanje strukture

tla (povećanje kapaciteta infiltracije – smanjivanje erozijskog potencijala)

Posljedice napuštanja zemljišta:

a) prirodna reforestacija (ekspanzija šume i grmlja) – proces koji vodi regeneraciji

ekosustava

b) deforestacija – sječa šume povezana s prekomjernom ispašom – krajnja

posljedica je dezertifikacija

• napuštanje brdskih poljoprivrednih površina počelo je od 50.-ih godina 20. st.

zbog jake industrijalizacije država Sredozemlja, porasta troškova obrade zemlje,

smanjenja prihoda i promjena u trgovinskoj regulativi između država, rasta udjela

trgovine i turizma u gospodarskoj strukturi

• ruralni egzodus i imigracija u urbane centre

• do 1990. između 10 i 20% ranije kultiviranog zemljišta u sredozemnim državama

je napušteno

Les Garrigues, Catalonia, Spain)

• proizvodnja žitarica u brdskim područjima Sredozemlja drastično se smanjila

tijekom zadnjih desetljeća dok je istovremeno porastao udio stočarstva

• vlasnici stoke uništavaju prirodnu vegetaciju paljenjem da bi se potakao rast

travnjaka

• travnjaci se pretjerano iskorištavaju → ogoljelost zemljišta → stvaranje uvjeta za

torencijalno djelovanje jesenskih i zimskih kiša →degradacija

• takvo gospodarenje u kombinaciji s visokim temperaturama, sušom i požarima

dovodi do dezertifikacije

Badly degraded area (Lesvos) due to adverse climatic conditions, intensive cultivation

In the past and overgrazing accompanying with fires today

• tijekom posljednjih desetljeća, povoljni pedološki i donekle klimatski uvjeti, uz

dostupnost dovoljne količine površinske i podzemne vode, pogodovali su

intenzivnom poljoprivrednom iskorištavanju nizinskih dijelova Sredozemlja

• razvoj intenzivne poljoprivrede u nizinama rezultirao je puno većim prinosima

nego što je to slučaj s tradicionalnom poljoprivredom na terasiranim površinama

• ekonomska vrijednost terasiranog zemljišta opada zbog slabe dostupnosti

modernoj mehanizaciji

A terraced olive grove in which the enforcement of the policy for repairing terraces is very low

• brzi porast troškova rada uz istodobnu stagnaciju ili pad cijene maslinovog ulja

rezultira samo djelomičnom obnovom urušenih terasa sa suhozidima

• terase su izgrađene prije nekoliko stotina ili više godina; ispunjene su tlom koje je

premješteno iz okolnih područja

• takav način gospodarenja podrazumijeva visoku cijenu rada i održavanja -

neisplativost

• danas je najveći dio terasiranih područja napušten i prepušten destrukciji; tlo

kojim su terase bile ispunjene izloženo je eroziji površinskom vodom

• mjestimično su potporni suhozidi zaštićeni dubokim korijenjem grmolike

vegetacije

• održavanje terasa postalo je vrlo skupo u usporedbi s većinom drugih

mogućnosti kontrole erozije i degradacije zemljišta

• s obzirom da terase sadrže visokovrijedno antropogeno tlo, omogućuju razvoj

prirodne vegetacije i predstavljaju atraktivni dio kulturnog krajolika, potrebno ih je

očuvati i zaštititi odgovarajućim mjerama na nacionalnim razinama

Map of environmentally sensitive areas to desertification for the island of Lesvos