Monkodonja i gradinska naselja srednjeg brončanog doba u Istri

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Odsjek za arheologiju

Brončano doba Hrvatske u kontekstu srednje i jugoistočne Europe + Arheologija brončanog doba I

Mentor: Janja Mavrović, zn. nov.

SEMINARSKI RAD

Monkodonja i gradinska naselja srednjeg brončanogdoba u Istri

Darija Dunjko

Arheologija, 2.godina

[email protected]

Zagreb, siječanj 2013.

2

Sadržaj

Uvod............................................................................................................................................3

Povijest istraživanja..................................................................................................................3

Osnovni podatci.........................................................................................................................4

Izgled gradine............................................................................................................................5

Grobovi i ukopi..........................................................................................................................6

Centralna uloga gradine...........................................................................................................8

Nalazi..........................................................................................................................................8

Usporedba Monkodonje s drugim gradinama srednjebrončanog doba u Istri – Gradina

na Brijunima i gradina Mordele..............................................................................................9

Zaključak.................................................................................................................................10

Prilozi.......................................................................................................................................11

Popis priloga............................................................................................................................24

Literatura.................................................................................................................................26

3

Uvod

Gradinska naselja tipična su naselja za brončano doba Istre. Odlikuje ih njihova

fortifikacija i smještaj na blago uzvišenim terenima. Zahvaljujući takvom načinu gradnje

mnoga od njih su ostala vrlo dobro očuvana i daju nam mnoge informacije pomoću kojih se

može rekonstruirati način života brončanodobne Istre. Najveća koncentracija takvih naselja

zabilježena je na prostoru jugozapadne Istre, odakle potječu najočuvanija i najistraženija

naselja takve vrste.

U ovom radu konkretno će biti riječi o Monkodonji, najistraženijem gradinskom

naselju u Istri, te usporedba s gradinom na Brijunima i gradinom Mordele.

Povijest istraživanja

1903.C. Marchesetti objavio je prvi temeljiti opis gradine koja je osnova svim

sljedećim istraživanjima. (Kristina Mihovilić [et al.], 2009:9).

Iskopavanje gradine Monkodonja započinje 1953. godine pod vodstvom arheologa Borisa

Baćića. Kako nije pronađen radni terenski dnevnik, ne zna se kako je točno samo istraživanje

teklo. Ostali su samo sumarni popisi radova koji su se vodili na terenu koji je autor sačinio

kao godišnji izvještaj podnesen upravi AMI-a1. (Klara Buršić-Matijašić, 1998:19).

Iskopavanje gradine Monkodonja ponovno je pokrenuto 1997.godine i traju do 2008.godine.

Ponovno iskopavanje Monkodonje pokrenuto je u suradnji njemačkog instituta Institut für

Prähistorische Archäologie, Freie Universität iz Berlina, slovenskog Oddelka za arheologijo

Sveučilišta u Ljubljani, AMI-a iz Pule i Zavičajnog muzeja Grada Rovinja, i to pod vodstvom

dr.sc.Bernharda Hänsela, dr.sc.Bibe Teržan, dr.sc.Kristine Mihovilić i Damira Matoševića.

(Kristina Mihovilić [et al.], 2009:3).

1 AMI – Arheološki muzej Istre

4

Osnovni podatci

Gradina Monkodonja smjestila se 5 kilometara jugoistočno od Rovinja.2

Prema Kristini Mihovilić [et al.] (2009:17). gradina Monkodonja smjestila se na kupastom

brdu, koje je za potrebe naseljavanja bilo na vrhu zaravnano. Prilikom ravnanja tog vrha,

ostalo je mnogo građevinskog materijala koje su tadašnji stanovnici iskoristili za izgradnju

bedema koji je okruživao samu gradinu te stambene objekte. Time je nastala raslojena

površina naselja koju čine akropola, gornji grad, donji grad i predgrađe.

Gradina je visinsko naselje i nalazi se na 81 metar nadmorske visine. Iz različitih izvora

doznajemo nekoliko različitih podataka o dimenzijama samog naselja, što vjerojatno upućuje

na različite načine mjerenja i na različita mjesta s kojih su uzimane mjere. Prema Kristini

Mihovilić [et al.] (2009:17) dimenzije gradine su 200x300 metara, dok Klara Buršić-Matijašić

(1998:13) opisuje gradinu da je dimenzija približno 240x160 metara. Međutim, interesantno

je da Klara Buršić-Matijašić, 9 godina kasnije u knjizi Gradine Istre: povijest prije povijesti

(2007, str.502) navodi da su dimenzije gradine 160x200 metara.

Prema Klari Buršić-Matijašić (1998:34) najviše nalaza datirano je u srednje brončano doba,

1600.-1300.g.pr.Kr., odnosno, prema Reineckeu u Br B2 i Br C, dok je prema Čoviću to

datirano u Istra III.3 Kao protourbano naselje, pretpostavlja se da je u doba najveće

naseljenosti gradina imala 1000 stanovnika. (Kristina Mihovilić [et al.], 2009:30).

2 Prilozi 1 i 2.3 Prilog 3.

5

Izgled gradine

Sama gradina organizirana je na način da bude protourbano naselje.4

Monkodonja se, kao i ostale tipične gradine, nalazila na blagom uzvišenju i utvrđena je

sustavom fortifikacija. Gradina je bila utvrđena na način da je bila opasana trima bedemima.

Najdulji bedem, onaj vanjski bio je dug gotovo 1 kilometar, otprilike 3 metra širok a isto

toliko i visok. Sami bedemi bili su građeni tehnikom suhozida, dakle, bez ikakvih veziva ili

spojka na mjestu spajanja kamenih blokova. Vanjski bedem je najduži; međutim onaj

najčvršći i najbolje očuvan opasuje akropolu. U sklopu tih bedema nalazila su se i vrata, o

kojima će biti riječi kasnije.

Gradina je bila organizirana na način da je bila podijeljena na 4 djela: akropola, gornji

grad, donji grad i predgrađe.5 Kako su na akropoli nađene velike kuće s više prostorija

različitih dimenzija i kako su iste vrlo bogate nalazima, pretpostavlja se da je akropola

Monkodonje bila naseljena elitom. Gornji grad podsjeća na terasu oko akropole, ali nasuprot

istoj, ovdje su nađene manje građevine sa samo jednom ili eventualno dvjema prostorijama,

raspoređene kao kuće u nizu. (Kristina Mihovilić [et al.], 2009:19). Na donjem gradu također

su nađene recentne kamene gomile naredane kao građevine u nizu, dok je predgrađe velikim

djelom van samih zidina i to su samo ostatci vanjskog naselja. (Kristina Mihovilić [et al.],

2009:30).

Na vrlo interesantan način uklopljeni su i građeni i sami ulazi u gradinu. Gradina je

imala 2 ulaza; jedan je zapadni, koji je ujedno i glavni ulaz u zidinu, dok je drugi na sjevernoj

strani gradine. Pretpostavlja se da je na tako dugom bedemu trebao postojati još poneki ulaz

osim ova dva navedena, međutim u dosadašnjim istraživanja nije bilo naznaka slčnih

konstrukcija. (B. Hänsel [et al.,]2007 – 2008:83). Htjela bih ovdje još ukratko opisati zapadna

vrata, jer ista su svojevrstan uvod u sljedeće poglavlje ovog seminarskog rada – ukopi.

Zapadna vrata služila su kao glavni ulaz u gradinu te su bila stalno pregrađivana i obnavljana,

pa su kroz neko vrijeme dobila izgled labirinta.6 Slične konstrukcije pozna su iz Grčke, što

sugerira na to da postoji šansa da su graditelji tamo učili zanat. (Kristina Mihovilić [et al.],

4 Prilog 4.5 Prilog 5.6 Prilog 6.

6

2009:22). U sklopu ovih vrata nađena su 2 ukopa pa bih sad prešla na dio rada u kojem ću

opisti grobove vezane uz Monkodonju.

Grobovi i ukopi

Uz samu gradinu vežemo 3 različita načina pokapanja pokojnika, što nam govori o

tome da su žitelji poštovali svoje mrtve. Načini na koje su pokapali pokojnike su sljedeći:

u kamene tumule – oni se nalaze na većoj udaljenosti od naselja (npr. Mušego)

(B. Hänsel [et.al.] 2007 – 2008:92)

jednostavni ukopi unutar naselja (B. Hänsel [et.al.] 2007 – 2008:92)

grobovi na i oko ulaza u naselja. (B. Hänsel [et.al.] 2007 – 2008:94)

Na Mušegu je pronađeno nekoliko odlično očuvanih tumula, međutim, ukupan broj

pronađenih ostataka pokojnika je poprilično malen te tu „nekropolu“ ne možemo

okarakterizirati kao mjesto gdje su pokopani svi stanovnici Monkodonje. Na Mušegu je

pronađeno pet grupa, od kojih svaka grupa sadržava 2-4 grobna humka.7 (B. Hänsel [et.al.]

2007 – 2008:92).

U sredini svakog grobnog humka nalazi se kamena škrinja građena od kamenih ploča.8 U tim

kamenim škrinjama u kratkom intervalu pokapan veći broj ljudi, što objašnjava neke sitne

nadogradnje i izmjene samih tumula.9 Interesantno je da skeleti nađeni u tim škrinjama nisu

cjeloviti, što ukazuje na selekciju kostiju pri ukopu. Pronađeni ostatci mogu se pribrojiti

najviše stotinu ljudi, što ukazuje na to da je vrlo vjerojatno ovdje pokapana elita Monkodonje

(Kristina Mihovilić [et al.], 2009:50). U korist toj teoriji ide i to što je u tumulima nađeno

grobnih priloga (nakit, keramika)10, kojih na drugim mjestima pokopa nema ili ih gotovo

nema. (B. Hänsel [et.al.] 2007 – 2008:92). Drugi način ukopa su jednostavni ukopi pokojnika

unutar naselja neposredno ispod površine. Takvih ukopa je malo, najčešće su bez grobnih

priloga i nije ih moguće do kraja razjasniti. (B. Hänsel [et.al.] 2007 – 2008:92).

Zadnji način ukopa, pokapanje pokojnika na i oko ulaza u gradinu, je nešto češći nego

prethodno navedeni. Ovaj način ukopa ukazuje na povezanost između preminulih članova

7 Prilog 7.8 Prilog 8.9 Prilog 9.10 Prilog 10.

7

zajednice i izlaza, odnosno ulaza u zajednicu unutar zatvorenog naselja što se može smatrati

svojevrsnim kultom. (B. Hänsel [et.al.] 2007 – 2008:94).

Što se tiče ukopa oko i na ulasku u gradinu, ističu se 2 groba. Jedan od njih je takozvani

„Grob B“ (B. Hänsel [et.al.] 2007 – 2008:95), u kojeg su bile položene kosti žene i kosti

novorođenčeta.11 Iako sa nesigurnošću, promatranjem proširivanja zapadnih vrata zamijećeno

je da je ovaj grob usmjerio tijek radova, što govori o tome da je sam grob mnogo stariji nego

li je taj dio fortifikacije. “ (B. Hänsel [et.al.] 2007 – 2008:97). Iako se ne zna koje je značenje

toga groba za žitelje gradine, može se sa sigurnošću reći da im je taj grob bio značajan iz

nekog razloga jer bi ga inače u protivnom – uklonili. Drugi važniji grob je „Grob A“ (B.

Hänsel [et.al.] 2007 – 2008:104) koji se nalazi nedaleko „Groba B“, međutim, on je na

početku bio izoliran. Ovaj grob je, za razliku od prije opisanog, bio ispunjen kostima od vrha

do dna koji se pripisuju 10-15 individua a većina kostiju pripada djeci i adolescentima. U

ovom grobu je nađeno nekoliko keramičkih ulomaka, ali za njih se pretpostavlja da su se

ovdje našli slučajno prilikom zatrpavanja kamene škrinje. (B. Hänsel [et.al.] 2007 –

2008:108).

Zanimljivost ovog groba je u tome što je nakon zadnjeg ukopa u njemu, on postao dio samih

vrata, ali ne na način kao „Grob B“ već na način da je „Grob A“ ostao ispod zidina tih vrata.

Ali u svakom slučaju im je i ovaj grob bio važan, jer da je bilo suprotno, isti bi bio uklonjen.

Ova dva groba moguće je povezati s običajem „damnatio memoriae“, koji govori o tome da je

moguće da su ova dva groba sadržavala ostatke pripadnika elite koji su za života bili u

međusobnim sukobima. (B. Hänsel [et.al.] 2007 – 2008:113).

Moguće je da su ti grobovi imali ulogu u formiranju novih dinastija te je moguće da ta dva

groba odražavaju odnos i (ne)poštivanje između rivala i nakon smrti i to na način da je „Grob

A“ zaklonjen i da se na njih treba zaboraviti, dok se pokojnike u „Grobu B“ i dalje poštuje.

(B. Hänsel [et.al.] 2007 – 2008:113).

11 Prilog 11.

8

Centralna uloga gradine

Po analizi životinjskih ostataka (B. Hänsel [et.al.] 2007 – 2008:86), znanstvenici su

došli do zaključaka da su žitelji Monkodonje više hrane životinjskog porijetla nabavljali nego

li su je sami uzgajali. Sama socijalna struktura utjecala je i na status gradine Monkodonja

naprama okolnim gradinama i naseljima. Osim po nabavci prehrambenih namirnica, u korist

tezi da je Monkodonja bila centralna gradina u radijusu od nekoliko kilometara ide i to što je

sama gradina bila mnogo veća i bolje organizirana i utvrđena od ostalih. Oko Monkodonje se

nalazio čitav skup manjih i jednostavnih naselja koja djeluju kao da su joj podređena. 12 (B.

Hänsel [et.al.] 2007 – 2008:86).

Nalazi

Kao što je bilo spomenuto kod opisa gradine, najviše nalaza nađeno je na akropoli

gradine. Ulomci keramike13 (njih otprilike 20500) čini glavninu materijala nađenih na gradini

Monkodonja. Svi ti silni nalazi keramike predstavljaju gotovo i jedini mogući izvor za

proučavanje gradine. Problem u vezi keramike predstavlja da je prošlo mnogo vremena od

arheološkog otkrića same gradine i prvih nalaza pa su se restauratori suočili s mnogim

problemima prilikom analize arheološkog materijala. (K.Buršić Matijašić 1998:53). Najveći

problem bio je taj što se 1953. godine, za vrijeme prvog iskopavanja, sav prikupljeni

keramički materijal stavljao u papirnate vreće koje su nakon dopremanja u Zavičajni muzej u

Rovinju bile izložene vlazi pa je velik dio materijala, nažalost, propao. Od keramike je nađen

vrlo mali broj cjelovitih posuda, većina su bili samo fragmenti. (K.Buršić Matijašić 1998:54).

Keramika nađena na Monkodonji siromašna je ukrasima, najčešće su jedini ukrasi na istoj

ručke i slični plastični ukrasi. Ne postoji nikakva kultura kojoj bi takva keramika pripadala, pa

je za potrebe analiza i usporedbi keramičkih arheoloških nalaza s gradinskih naselja osmišljen

termin „gradinska/kašteljerska kultura“. (K.Buršić Matijašić 1998:55). Osim keramike, nađeni

su i životinjski ostatci koji su bili analizirani od strane zooarheologa da bi se dobila slika

gospodarstva i ekonomije srednjobrončane Monkodonje. Od metalnih nalaza, koji su nama, za

12 Prilog 12.13 Prilozi 13-16.

9

vrijeme trajanja brončanog doba važni, nađena je brončana sjekira i i vrh koplja14. Od ostalih

brončanih nalaza tu je pokoji nož koji je istrošen do kraja i naravno, nakit.

Usporedba Monkodonje s drugim gradinama srednjebrončanog doba u

Istri – Gradina na Brijunima i gradina Mordele

Kako ostale gradine srednjebrončanog doba nisu istražene kao što je Monkodonja,

govoriti možemo samo o površnim usporedbama.

Gradina Brijun je, kao i Monkodonja, smještena na povišenom prostoru iznad uvale

Verige, gdje predstavlja centralnu ulogu tog prostora. (K. Buršić-Matijašić 2007:125). Ta

gradina je okruglog oblika, okružena s tri koncentrična bedema, koji su vrlo dobro očuvani.

Zahvaljujući očuvanosti bedema, pretpostavlja se da je gradina obuhvaćala površinu od 70000

metara kvadratnih površine. Do tih izračuna doveli su rezultati mjerenja gornje terase, čija je

površina iznosila 80x90 metara, te mjerenje krajnjeg promjera gradine, koji iznosi 300 metara.

(K. Buršić-Matijašić 2007:125). Za razliku od bedema, nekropola je slabo očuvana. Očuvani

su samo djelovi koji su smješteni uz gradski bedem. (K. Buršić-Matijašić 2007:125).

Na gradini Brijun nalaze se tragovi života još iz eneolitika (K. Buršić-Matijašić 2007:594), te

se život kontinuirano nastavio sve do srednjeg i kasnog brončanog doba. (K. Buršić-Matijašić

2007:125).

Gradina Mordele također je gradina s 3 koncentrična bedema, kao što je i Monkodonja

i gradina Brijun. (K. Buršić-Matijašić 2007:594). Kako je ova gradina većim djelom uništena

radom kamenoloma (K. Buršić-Matijašić 2007:594), podaci kao što su visina i širina bedema,

te promjer i opseg gradine ne postoje. (K. Buršić-Matijašić 2007:289).

14 Prilog 17.

10

Zaključak

Zahvaljujući prikupljenom arheološkom materijalu i analizi istog, dobili smo uvid u

život i organizaciju složenog naselja kao što je gradina Monkodonja. Sama organizacija

društva, koja je ujedno oblikovala i podjelu gradine, ograđenost iste bedemima i kompleksnim

ulazima govori o tome da su imali određeni status u kompletnom društvu onog vremena.

Velike su šanse da su tako utvrdili naselje iz razloga što su imali neprijatelje i da su to načini

na koje su držali neprijatelje podalje od sebe da bi zadržali svoj status u okolici, čemu u

prilog ide ono malo pronađenog brončanog oružja.

Osim u organizaciji naselja i količini nađenog arheološkog materijala u određenim

slojevima, socijalnu podjelu društva možemo vidjeti i po načinima na koje su pokapali svoje

pokojnike i po njihovim grobnim prilozima. Držali su do svojih predaka i bilo im je važno da

njihovi pretci budu pokopani na način da se ih može i nakon smrti štovati.

Sam prijelaz iz ranog u srednje brončano doba pokazuje kako su ljudi napredovali u

svemu i kako im je jačala samosvijest, te su s obzirom na to i počeli koristiti mogućnosti koje

su im se pružale, što se vidi u njihovoj socijalnoj raslojenosti, u organizaciji naselja pa do

samog utjecaja na okolne gradine i naselja koje su smjestili u podređeni položaj.

Gradina Monkodonja od velikog je značaja za samu hrvatsku arheologiju i još nas je

jednom takvo značajno otkriće dovelo do toga da se i strani veliki stručnjaci i sami investitori

zainteresiraju za našu povijesnu baštinu i omoguće da se ovako nešto veliko obznani u nekom

širem okruženju.

Kako ostale gradine srednjeg brončanog doba nisu istražene kao što je Monkodonja,

ne može se govoriti o nekim većim usporedbama.

11

Prilozi

Prilog 1. Položaj Monkodonje naspram Rovinja na geografskoj karti Istre.

(Google Earth, http://maps.google.com/_11_1_2013)

12

Prilog 2. Položaj Monkodonje na slijepoj karti Istre. (K.Buršić Matijašić; Gradina

Monkodonja, Arheološki muzej Istre, Pula, 1998:12)

13

Prilog 3. Tablica s kronologijama (crveno označena datacija prema Reineckeu i Čoviću).

(K. Buršić-Matijašić, Gradine Istre : povijest prije povijesti. Pula : Zavičajna naklada "Žakan

Juri" : Arheološki muzej Istre, 2007:605)

14

Prilog 4. Organizacija gradine da bude protourbano naselje.

(http://istra.lzmk.hr/userfiles/image/slike_istra/IE_1257.jpg/_11_1_2013)

Prilog 5. Podjela gradine na 4 djela. (Monkodonja i Mušego: izložba: Zavičajni muzej Grada

Rovinja, 18.06.-30.09.2009. / [autori tekstova Kristina Mihovilić ... [et al.] ; fotografi Otto

Braasch ... [et al.] ; prijevodi Marina Barbarić-Poropat ... [et al.] - Pula : Arheološki muzej

Istre, 2009:19)

15

Prilog 6. Zapadna vrata kroz 4 faze nadogradnje i izmjene, prikaz labirintskog sustava. (B.

Hänsel, D. Matošević, K. Mihovilić, B. Teržan 2007 - 2008; O socijalnoj arheologiji

brončanodobnog utvrđenog naselja i grobova na Monkodonji. Histria archaeologica

38/39:105)

16

Prilog 7. Pogled iz zraka na skupine grobnih humaka na Mušegu. (Monkodonja i Mušego:

izložba: Zavičajni muzej Grada Rovinja, 18.06.-30.09.2009. / [autori tekstova Kristina

Mihovilić ... [et al.] ; fotografi Otto Braasch ... [et al.] ; prijevodi Marina Barbarić-Poropat ...

[et al.] - Pula : Arheološki muzej Istre, 2009:50)

17

Prilog 8. Konstrukcija pogrebne kamene škrinje. (B. Hänsel, D. Matošević, K. Mihovilić, B.

Teržan 2007 - 2008; O socijalnoj arheologiji brončanodobnog utvrđenog naselja i grobova na

Monkodonji. Histria archaeologica 38/39:99)

Prilog 9. Prikaz faza tumula prilikom nadograđivanja kod pokapanja novih individua.

(Monkodonja i Mušego: izložba: Zavičajni muzej Grada Rovinja, 18.06.-30.09.2009. / [autori

tekstova Kristina Mihovilić ... [et al.] ; fotografi Otto Braasch ... [et al.] ; prijevodi Marina

Barbarić-Poropat ... [et al.] - Pula : Arheološki muzej Istre, 2009:53)

18

Prilog 10. Grobni prilozi (jantarni i brončani nakit) iz grobnih humaka s Mušega.

(Monkodonja i Mušego: izložba: Zavičajni muzej Grada Rovinja, 18.06.-30.09.2009. / [autori


Barbarić-Poropat ... [et al.] - Pula : Arheološki muzej Istre, 2009:55)

Prilog 11. „Grob B“ s kostima novorođenčeta i mlade žene. ( B. Hänsel, D. Matošević, K.

Mihovilić, B. Teržan 2007 - 2008; O socijalnoj arheologiji brončanodobnog utvrđenog naselja

i grobova na Monkodonji. Histria archaeologica 38/39.:102)

19

Prilog 12. Monkodonja u ulozi centralnog naselja prikazana na geografskoj karti jugozapadne

Istre. (B. Hänsel, D. Matošević, K. Mihovilić, B. Teržan 2007 - 2008; O socijalnoj arheologiji

brončanodobnog utvrđenog naselja i grobova na Monkodonji. Histria archaeologica

38/39.:88)

20

Prilog 13. Keramički ulomci s plastičnim ukrasima. (K.Buršić Matijašić, Gradina

Monkodonja, Arheološki muzej Istre, Pula, 1998:91)

21

Prilog 14. Ulomci ručki keramičkog posuđa kao jedan od rijetkih ukrasa istog. (K.Buršić

Matijašić, Gradina Monkodonja, Arheološki muzej Istre, Pula, 1998:58)

22

Prilog 15. Rekonstrukcija zdjele pomoću ostataka keramičkih ulomaka. (K.Buršić Matijašić,

Gradina Monkodonja, Arheološki muzej Istre, Pula, 1998:58)

Prilog 16. Jedna od malobrojnih očuvanih keramičkih zdjela na kojoj vidimo izostajanje

ukrasa. (K.Buršić Matijašić, Gradina Monkodonja, Arheološki muzej Istre, Pula, 1998:84)

23

Prilog 17. Brončana sjekira i vrh koplja nađeni na Monkodonji. (Monkodonja i Mušego:

izložba: Zavičajni muzej Grada Rovinja, 18.06.-30.09.2009. / [autori tekstova Kristina

Mihovilić ... [et al.] ; fotografi Otto Braasch ... [et al.] ; prijevodi Marina Barbarić-Poropat ...

[et al.] - Pula : Arheološki muzej Istre, 2009:28)

24

Popis priloga

Prilog 1. Google Earth, http://maps.google.com/_11_1_2013

Prilog 2. K.Buršić Matijašić 1998; Gradina Monkodonja, Arheološki muzej Istre, Pula, str.12

Prilog 3. K. Buršić-Matijašić 2007; Gradine Istre : povijest prije povijesti. Pula : Zavičajna

naklada "Žakan Juri" : Arheološki muzej Istre, str.605

Prilog 4. http://istra.lzmk.hr/userfiles/image/slike_istra/IE_1257.jpg/_11_1_2013

Prilog 5. Monkodonja i Mušego: izložba: Zavičajni muzej Grada Rovinja, 18.06.-30.09.2009.

/ [autori tekstova Kristina Mihovilić ... [et al.] ; fotografi Otto Braasch ... [et al.] ; prijevodi

Marina Barbarić-Poropat ... [et al.] - Pula : Arheološki muzej Istre, 2009, str.19

Prilog 6. B. Hänsel, D. Matošević, K. Mihovilić, B. Teržan 2007 - 2008; O socijalnoj

arheologiji brončanodobnog utvrđenog naselja i grobova na Monkodonji. Histria

archaeologica 38/39., str.105.






archaeologica 38/39., str.99.




Prilog 10. Monkodonja i Mušego: izložba: Zavičajni muzej Grada Rovinja, 18.06.-

30.09.2009. / [autori tekstova Kristina Mihovilić ... [et al.] ; fotografi Otto Braasch ... [et al.] ;

prijevodi Marina Barbarić-Poropat ... [et al.] - Pula : Arheološki muzej Istre, 2009, str.55



archaeologica 38/39., str.102



archaeologica 38/39, str.88

Prilog 13. K.Buršić Matijašić 1998; Gradina Monkodonja, Arheološki muzej Istre, Pula,

str.91

25


str.58


str.58


str.84

Prilog 17. Monkodonja i Mušego: izložba: Zavičajni muzej Grada Rovinja, 18.06.-

30.09.2009. / [autori tekstova Kristina Mihovilić ... [et al.] ; fotografi Otto Braasch ... [et al.] ;

prijevodi Marina Barbarić-Poropat ... [et al.] - Pula : Arheološki muzej Istre, 2009, str.28

26

Literatura

K.Buršić Matijašić 1998; Gradina Monkodonja, Arheološki muzej Istre, Pula.

K. Buršić Matijašić 2008; Gradinska naselja - Gradine Istre u vremenu i prostoru, Zagreb.

B. Hänsel, D. Matošević, K. Mihovilić, B. Teržan 2007 - 2008; O socijalnoj arheologiji

brončanodobnog utvrđenog naselja i grobova na Monkodonji. Histria archaeologica 38/39, str.

81-122

K. Buršić-Matijašić 2007; Gradine Istre : povijest prije povijesti. Pula : Zavičajna naklada

"Žakan Juri" : Arheološki muzej Istre.

.

K. Buršić-Matijašić 2001; Monkodonja: iznova otkrivena gradina = znova odkrito gradišče,

Pula : Arheološki muzej Istre.

K. Mihovilić 2006; Monkodonja, Nezakcij - prapovijest, Istarska županija // Stotinu hrvatskih

arheoloških nalazišta. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža

Monkodonja i Mušego: izložba: Zavičajni muzej Grada Rovinja, 18.06.-30.09.2009. / [autori


Barbarić-Poropat ... [et al.] - Pula : Arheološki muzej Istre, 2009.

27

Documents

Monkodonja i gradinska naselja srednjeg brončanog doba u Istri