SVEUILITE U ZADRUODJEL ZA ARHEOLOGIJU
BRONANO DOBA EUROPE
SEMINARSKI RADKue i naselja bronanog doba EuropeMentor:
Autori:
dr.sc. Martina elhar
Ivan Horvatovi
Monika Jovanovi
Zadar, studeni 2014.
SADRAJ
11.Uvod
22.Kue
32.1.Krune kue
62.2.Pravokutne kue
93.Naselja
93.1.Visinska i nizinska naselja
10a) Zbijena naselja
10b) Rasprena naselja
113.2.Naselja tipa tell
113.3.Gradine
123.4.Sojenika naselja
133.5.pilje
144.Primjeri nalazita
144.1.Rano bronano doba
154.2.Srednje bronano doba
154.3.Kasno bronano doba
165.Protourbanizam?
186.Zakljuak
197.Literatura
1. Uvod
Budui da je na zadatak predstaviti bronanodobna naselja i kue,
zapoeti emo s definiranjem i prikazima kua bronanoga doba, budui da
naselje bez jedne takve cjeline ne postoji. Kue, iji izgled
uglavnom poiva na prapovijesnoj (neolitika i eneolitika) tradiciji,
zadrale su karakteristian kvadratni ili kruni oblik, te osnovnu
funkciju. to se tie naselja, ona variraju po sloenosti i funkciji,
te se razlikuje nekoliko vrsta naselja, koja e biti obraena u
daljnjem tekstu2. Kue
Iako je otkriven velik broj temelja bronanodobnih kua diljem
Europe, vrlo malo se zna o nadgradnji i unutarnjoj opremi. Za takve
informacije se vrlo esto moramo osloniti na modele i prikaze koji
su, meutim, rijei nego u Neolitiku.
Jedan od takvih primjera je obojana glinena urna iz Stora
Hammara u Scaniji (dananja vedska) u obliku polupravokutne kade sa
zaobljenim rubovima te skoro koninim krovom. Obojeni uto-crni
elementi pokazuju vertikalne stupove, krov od slame i vrata nam
omoguuju laku interpretaciju stvarne slike kue.
Umjetnost sa stijena Val Camonica u talijanskoj Lombardiji
prikazuje razne graevine u povienom pogledu (elevation view), za
ovu temu je posebno zanimljiva tzv. Bedolina stijena koja sadri
prikaze kua sa vie od jednog kata, sve su sa zailjenim, tj.
grebenastim krovovima.
Uobiajen opseg arheoloki vidljivih dokaza sadri rupe za
konstrukcijske stupove, utore za spavae snopove ili niske kamene
grede koje predstavljaju temelje za zidove.
Bronanodobne kue se mogu podijeliti u 2 velike skupine: krune i
pravokutne.
Ovo je vana distinkcija osim iz tipolokih razlog: krune kue su
esto jako male, dok su pravokutne dosezale znaajne dimenzije to
ukazuje i na druge aktivnosti unutar njih osim spavanja i jela, ali
i da su grupe stanara bile znatno vee (do 25).
Postoji nekoliko sociolokih, antropolokih i arhitektonskih
teorija o interpretaciji organizacije prostora unutar kua i samog
naselja, meutim jako malo njih se moe direktno primjeniti u
arheologiji.
Tako je jedna od meni osobno zanimljivih analiza unutarnjeg
prostora kue na principu raspodjele prostora i znaajki u
arhitektonskom smislu, koja vidi kuu kao kozmos, odnosno entitet
koji izraava uvjerenja svojih stanara o svijetu u kojem ive. Tako
orijentacija, jednostranost konstrukcijski elementi i raspored
funkcionalnih znaajki predstavljaju zajedno taj aspekt
kozmologije.Meutim takve zanimljive ideje trebaju potvrdu s drugih
lokaliteta kako bi se mogla prihvatiti rasprostranjenost na nekom
prostoru.
1.1. Krune kue
Jednostavne krune kolibe su pronaene na nekoliko mjesta
bronanodobne Europe, meu njima su Velika Britanija i juna Italija
najznaajnije. Upotreba takvih okruglih koliba se razvila spontano
na ova dva podruja bez neke ope tradicije u Europi koja bi ih
povezala.
Krune kue su moda bile preferirane iz dva glavna razloga:
a) nemaju kuteve, krajeve ni uglove koji bi komplicirali stvari,
zapravo jedine odluke koja se trebala donijeti pri izgradnji kue je
bila gdje postaviti ulaz (vjerojatno odreeno od smjera
prevladavajuih vjetrova) i kut i nain izgradnje krovita.
b) drugi razlog je moda bio psiholoki; standardni nain pokapanja
sjeverozapadne Europe tijekom prve polovice bronanog doba je
zapravo kruni grobni humak, esto sa kruno postavljenim stupovima
ili kolcima. Kao neolitiki dugi humci i kue, krune kue i kruni
humci su gledani kao dva aspekta za iste stvari; kue za ive i kue
za mrtve.
Jedan od prijedlog za interpretaciju krunih kua je da se onda
ponaala kao mikro-kozmos svemira, ulaz na istoku se povezuje sa
izlaskom sunca, i dnevnog ponovnog raanja ciklusa svjetlosti i tame
koje krue oko kue. Drugim rijeima odraz prevladavajue kozmogolije,
a ne prevladavajueg vjetra. BRITANIJA
U velikom dijelu bronanodobne Britanije standardni tip kua je
upravo bio kruni, obino sa prstenom stupova koji podupiru krov. U
visinskim podrujima gdje je bio dostupan kamen, temelj zidove je
sainjavao prsten od kamenih greda za zidove od iblja, ponekad
bukanih. U nizinskim pak dijelovima, osim prstena stupova, kue su
mogle biti dodatno pojaane sa prstenom kolaca. Izolirane kolibe su
takoer esta pojava.
Saugh Moor na Dartmooru
Lokalitet sa izvrsnim primjerim naselja sa preteito krunim
kuama. Ograeni prostor br. 15 sadri 5 krunih kua, veina ih je imala
iroke temelje prekinute ulazom koji je bio orijentiran jugoistok
ili sjeverozapad. Najvea kua je imala promjer od 6,5 metara a
najmanja tek 3,7.
Bracken Rigg
Kua ( 8.8 * 8.2 promjer) pronaena sa niskim kamenim temeljem za
zidove i ulazom okrenutim na jug, u unutranojsti je zabiljeeno 6
rupa za stupove koji su vjerojatno podravali krov i na tom mjestu
je vjerojatno bilo sredinje ognjite. Vjerojatno je kuu naseljavala
proirena obitelj, do 10. Imajui na umu da su ljeti neki lanovi
spavali na vrijestiu podalje od baze, a zimi su traili potrebne
reurse ili ak selili na obalna podruja, kua opet djeluje zgreno za
taj broj ljudi.Houseledge, Northumberland
Kue su nepravilno krune, prvo se mora istraiti kameni nadsloj
koji je moda dio kasnije izgradnje na tom prostoru ili unutarnjeg
graevnog poretka kamene kue (ne postoji prsten s utorima za
stupove).
Harding navodi kako se ovi visinski primjeri mogu dopuniti sa
junim nizinskim primjerima kao to je Thorny Down, Wiltshire. Iako
se smatralo da je jednostavan prsten stupova, ponekad sa potpornjim
sredinjim stupom, bio norma te da se tek u eljeznom dobu javljaju
konstrukcije duplih prstena stupova, nedavno se ustvrdilo
postojanje takvih kua i u Bronanom dobu. Tome svjedoe Black Patch i
Itford hill.
Krune kue se pojavljuju i u kasnoj bronci u utvrenim naseljima i
na gradinama.
U Rams Hillu je pronaen velik broj prstena stupova koji su
kasnije prepoznati kao ovalne graevine.
Paddock Hill, Thwing
Velika kruna graevina u sreditu naselja, jedina takva u cijelom
naselju. 25*16 metara u promjeru, sa masivnim utorima za stupove za
vanjske zidove
Lofts Farm, Essex slian primjer, manje dimenzije.
Postoji pozamaan i poveavajui broj naselja u blizini jezera iz
bronanog doba u obliku gradina.
ITALIJA I SICILIJA
Drugo glavno podruje gdje se pojavljuju krune ili ovalne kue sa
kamenim temeljima je Italija i Sicilija, posebice Eolski otoci i
Sardinija. Lokaliteti kao Montagnola di Capo Graziano iz ranog
bron. doba, Milazzese na Panarei iz srednjeg bronanog doba ili
akropola u Lipariju (vie periodna) sadre brojne ovalne kamene
linije nekadanjih kua, iako je dostupno malo informacija o
varijacijama kua.
Porto Perone,Apulia
Krune kolibe graene od stupova su zastupljene u bronanodobnim
slojevima, ali iskopani su samo kasniji srednje apeninski slojevi.
Sada se javljaju utori za stupove u obliku prstena sa podom od
glinne i ognjitima okruenim kamenjem.
Krune kue su dakle bile ograniene u pojavljanju, a esto su bile
povezane s graevinama od kamena. Ovo djelomino odraava tehnologiju
gradnje u tom materijalu, ali i djelom se mora povezati sa odreenim
formama uzorka naselja, moda ukljuuju i zaposjedanje vie kua od
jedne obitelji.
1.2. Pravokutne kue
ee se pojavljuju nego krune u bronanodobnoj europi. Najbolji
primjeri dolaze uglavnom iz nizinskih zemalja te june skandinavije
(rano b.d. pa nadalje), od Alpskih jezerskih lokaliteta te iz
svijeta kultura polja sa arama. U veini drugih podruja su takoer
bile prisutne ali su jako slabo ouvane.Brezno (Louny)
Veliki broj Unetice kua pronaen, sa tragovima naseljavanja du
obale rijeke. U ovom sluaju su pronaena dva naselja udaljena 200
metara jedan od drugog uz rijeku Ohre. U zapadnom dijelu je
pronaeno 6 kua a u istonom 5. Sve kue su duge pravokutne
konstrukcije od stupova sa manjim unutarnjim podjelama prostorija i
potporama krovova. Kua broj 32 je najvea poznata kua u cijelom
podruju Unetice kulture dimenzije 32*6,5 metara; ostale kue u
Breznu su moda bile jednakih dimenzija ali nisu u potpunosti
sauvano. Vjerojatno su zidovi ovih kua formirani od stupova
razmaknutih 1 metar od iblja i buke. S obzirom da su zidovi jedini
vidljivi tragovi potpore krovu, moda su drvene grede koritene kako
bi se rasteretio teret krova.
Padnal, vicarska
Opsena iskapanja na glacijalnom breuljku su otkrila jedno od
brojnih naselja u unutarnjim alpskim nizinama. Najranija faza
Padnala (horizont e) otkriva gradnju od drvenih stupova i dasaka,
ponegdje sa kamenim temeljima, i u jednom sluaju sa podom od
drvenih dasaka. U daljnim fazama uz varijacije su graene sa kamenim
temeljima, drvenim zidovima i ponekad podovima poploanih kamenjem;
u Horizontu d i c kue su bile due (do 9 metara), sa unutarnjim
podjelama u posebne prostorije, ognjitem i prostorijama za
skladitenje. Zurrich - Mozartstrasse
Dvije nasljedne grupe ranobronanodobnih struktura, uglavnom
graevina sa snopovima za spavanje, pravokutnog oblika sa zidovima
dimenzija 3-4 metara irine i 5,5 - 6,6 metara duine.
Dendrodatiranje je omoguilo iskapateljima smjetaj kua sa snopovima
za spavanje u ili prije 1607 bc, a platformu prije 1545 bc.
Forschner, Baden - Wurttemberg
Pravokutne kue podignute 1764 bc, iako detalji o njihovoj
konstrukciji jo nisu dostupni.
SKANDINAVIJA
Skandinavija obiluje saznanjima o bronanodobnim kuama te svjedoi
o posebnoj tradiciji izgradnje. Najbolji primjeri dolaze iz
Egehoja, Hemmeda (ist. Jutland), Hesel. Jedan red potpornjih
stupova se postupno zamjenjuje sa dva reda pa se tako formira
trobrodna kua karakteristina za kasnije eljezno doba skandinavije.
Taj dodatak je povezan sa potrebom za skladitenjem ivotinja zbog
hladnoe.
Najbolji primjeri takvih trobrodnih kua dolaze iz Hojgarda,
Hemmed, Jegstrup, Vdgarda (Jutland).
SREDINJA EUROPA U KASNOM BRONANOM DOBUZedau
Jedan lokalitet od mnogih lokaliteta, ovdje izdvojen zbog opsega
nalaza, sa od prilike 400 utora za stupove koji su pripisani 78
zasebnih kua raznih vrsta.
Bez unutarnje podjele, i samo u 5 sluaja se moglo zabiljeiti
ostatci ognjita. Izvritelj iskapanja je nazvao taj tip kua Buch
tip, prema predgrau Berlina sa vrlo slinom gradnjom koji je bio
iskopan prije 2.svj rata.
Loviky
Razlike izmeu kua su ipak vie zabiljeene. Od 48 planova kua koji
su se mogli rekonstruirati, sve su bile graene od uspravnih stupova
(smo je jedna imala temelj za zidove na 3 strane u rovu).
Veina kua je relativno malih proporcija, dominantno pravokutnog
plana, sa 2 ili 3 reda stupova, pokrivajui od 7 do 35 metara
kvadratnih.
Postoji niz drugih kasnobronanodobnih naselja koji su poznati u
sredinjoj europi, ali u veini sluajeva informacije su deducirane na
repetativne verzije onoga to je ve vieno.
Od lokaliteta koji su sauvani zbog vlane prezervacije vrijedi
spomenuti dobro poznati Biskupin (nin) kasne Lausitz kulture. Kue
su bile velike, 9*8 metara, sa predvorjem koji je vodio do glavne
odaje sa ognjitem i drugim znaajkama, pod je bio od drvenih dasaka.
Ljestve su vodile do gornjeg kata, vjerojatno za uvanje sjena,
ujedno i odaje za spavanje.
3. Naselja
Naselja su uglavnom nepotpuna, bilo zbog unitenja ili zbog
nepotpune istraenosti. Vjerojatno su imala manji broj itelja, izmeu
100 i nekoliko tisua, ali su nasuprot tome imala veliku gustou
stanovnika, iako to nije pravilo. Naselja su varirala od onih
izoliranih, pa sve do gusto izgraenih i utvrenih.1.3. Visinska i
nizinska naselja
Ova naselja imaju razliiti prostorni pristup. Na visinskom
naselju udaljenost od izgraenog do neizgraenog prostora manja je
nego to je to sluaj kod nizinskog naselja. To se moe primijeniti i
pri udaljenosti izmeu nastambi u samome naselju. Ponovno, u
visinskome naselju kue zauzimaju cijelu povrinu, s vrlo malo
otvorenog prostora izmeu, kao to je sluaj kod naselja Feudvar u
Vojvodini, gdje su se nalazile pravokutne kue koje su odvojene
ulicama. U takvom prostoru nije bilo mjesta za uzgoj ivotinja, a
takva djelatnost odvijala se u okolici naselja. to se tie
orijentacije graevina, mnogo su pravilnije one u visinskim
naseljima, gdje su nastambe uglavnom slino orijentirane, dok u
otvorenim naseljima njihova orijentacija varira.
Ono to se takoer uzima u obzir pri opisivanju naselja jest
postojanje ili nedostatak obrambenih karakteristika, palisada,
jamaca itd koji su kao takvi poznati jo od ranog bronanog doba. Pa
tako obrambeni sistem najee karakterizira visinska naselja, dok
nizinska naselja ostaju neograena. Potonja su se takoer prije svega
smjetala uz vodu, koja je bila prijeko potrebna za uzgoj stoke i
poljoprivredu. Blizina vode nije imala presudnu ulogu pri smjetaju
visinskih naselja, budui da su takva naselja smjetena na prirodno
povienim poloajima, koji su lako branjivi. Budui da su na prirodno
lako obranjivom poloaju, kod nekih nije bilo potrebe za
fortifikacijama, dok su neka ipak ograena. Poseban tip naselja,
koji se takoer nalazi na povienom poloaju su gradine, o kojima e
kasnije biti vie reeno.a) Zbijena naselja
Takav tip naselja uglavnom je ovisio o poljima i vrtnim
parcelama koje su bile smjetene izvan izgraenog podruja. Naselja su
mogla biti postavljena radijalno, tako da se svaka kua nalazila
najblie mogue do vlastite parcele ili, to je vjerojatnije, kue su
se mogle iriti u drugim uzorcima i smjerovima s pravima na parcele
bez obzira na blizinu nastambe. Ovakav tip naselja pojavljuje se
preko cijele Europe i kroz cijelo bronano doba.
Razlikuju se 3 osnovne forme zbijenog naselja:
1. Kada su jednostavne kolibe smjetene blizu jedna drugoj, bez
ikakva dokaza namjernog smjetaja. to je forma koja je najea na
Mediteranu.
2. Kolibe su jo uvijek male i jednostavne, ali su postavljene u
strukturu koja ukazuje na vanost interakcije izmeu razliitih
graevina takvi su vicarski i njemaki lokaliteti uz obalu jezera i
platforme kua na britanskim poljoprivrednim naseljima.
3. Graevine se kroje prema posebnim potrebama obrambene linije i
postavljaju se u namjeran slijed. To su gradine i naselja poput
Biskupina i Wittnaher Horn-a.
b) Rasprena naselja
Rasprena, ili disperzna naselja, kako se jo mogu nazivati, su
mogla imati parcele izmeu nastambi, koje bi bile prigodne za
kultivaciju povra i nekoliko ivotinja, iako ne za intenzivniji
poljoprivredni uzgoj. Takvi usjevi su ipak bili locirani izvan
naselja.
Meutim, ratrkani i zbijeni uzorak sela ne moe se povezivati samo
s agrikulturnim potrebama. U obzir treba uzeti funkcionalne i
interakcijske elemente, kao i lokalne potrebe i uvjete koji su
oblikovali izgled naselja.
1.4. Naselja tipa tell
Tell naselja formirala su se zbog kontinuiranog ivota na jednom
mjestu na podruju Karpata, istone i sredinje Europe. Prijelaz u
ranu fazu srednjeg bronanog doba predstavlja klasina tell naselja
kojima je kontakt s istonim Mediteranom i Skandinavijom bio
kontinuiran.1.5. Gradine
Mnoge su se razvile u sredita za proizvodnju dobara, njihovu
razmjenu i trgovinu. Kao oblik naselja obiljeile su dugo vremensko
razdoblje: nastajale su na prijelazu iz bakrenoga doba u bronano
doba, a ivot u veini njih neprekidno je trajao do rimskog osvajanja
istarskog poluotoka. Na njihovim se mjestima u srednjem vijeku
grade kateli i utvrde. Ostatci gradina nalaze se na cijeloj
jadranskoj obali, otocima i u zaleu kao i u veem dijelu Europe
(Monkodonja, Nezakcij, Gradina na Brijunima, Glavica kraj
Loborike). Na nastanak gradina utjecali su opi povijesni dogaaji,
etnika previranja i gospodarsko-drutvene promjene poetkom bronanoga
doba. Oblik gradine slijedio je konfiguraciju terena, ime je bila
uvjetovana i gradnja zidina i organizacija prostora (akropola,
terase, podgrae). Raspored elemenata naselja upuuje na promiljanje
o protourbanim cjelinama.
Gradinska naselja po funkciji su mogla biti stalna (Buzet) ili
povremena (Kuk kraj Buzeta). Povremena naselja nastala su u sluaju
potrebe, a ona su nadalje mogla imati ulogu straarnice, pribjeita
(zbjegovi), ili su bila za sezonsku uporabu. Zidovi ili bedemi
naselja graeni su jednostavnim tehnikama. Imale su jedan ili vie
koncentrinih pojasa bedema. U naselja se ulazilo kroz ulaze koji su
imali dinamian razvitak tijekom ivota gradine, to se oitovalo u
preinakama, pregradnjama i nadogradnjama. Stambeni prostor
prapovijesnog naselja ovisio je o veliini samog naselja, a
gradinska arhitektura bila je uvjetovana zemljopisnim poloajem i
obiljejem tla. Na temelju ostataka stambenih objekata na prostoru
Istre zabiljeene su 423 gradine, od toga 231 s materijalnim
ostatcima, a 192 kao mogue gradine.
Monkodonja
Nalazi se na 81m nadmorske visine, oblika nepravilne elipse.
Naselje je bilo okrueno trima koncentrinima zidinama s dosad
istraenim dvama ulazima. Obrambeni zid izgraen je slaganjem kamena
u tehnici suhozida. Priblino 1000 ljudi ivjelo je u dobro
organiziranom naselju: na najviem dijelu bila je akropola, ispod
nje gornji grad, a jo nie donji grad. Kue su se razlikovale
poloajem, veliinom i nainom gradnje, a bile su odvojene prolazima i
ulicama. Svaka je imala ognjite. Ondje su prvi put u Istri pronaeni
ulomci posuda mikenske (bronanodobne) starosti. Monkodonja je kao
naselje bila vana toka u komunikacijama sjevernog Jadrana sa
sredinjom Europom i s egejskim podrujem.
Veze s egejskim podrujem vidljive su i u Barcama u Slovakoj,
zatim na nalazitu Nitriansky Hradok u Maarskoj. Arhitektura
pokazuje imitacije minojske arhitekture tako da se kompleksniji
nain izrade kue dodaje simboliki. Ponekad su se unutar kua
pronalazili oltari i libacijski stolovi minojske tradicije.1.6.
Sojenika naselja
Takvom tipu naselja odgovara Novigradsko naselje podignuto u 13.
st. pr. Kr. na sjevernoj obali Save koja je manje izloena
poplavama. Naselje je trajalo 3 stoljea. Bilo je bogato i napredno,
a otkriveno je postojanje raznih obrta, posebno lijevanje bronanih
predmeta.
Sojeniki tip naselja karakterizira nastamba na drvenim stupovima
koje su se podizale na obalama rijeka, jezera.. Stupovi bi se
zailjili i ovrstili vatrom, a zatim okomito zabijali u zemlju. Na
njih bi dolazila drvena platforma na kojoj bi se potom gradile
kolibe. Najvie je sojenikih naselja istraeno na podrujima alpskih
jezera (vicarska, sjeverna Italija, Austrija, Slovenija, juna
Njemaka, Francuska), no ima ih i u drugim krajevima, primjerice na
jezeru Varna u Bugarskoj. U Hrvatskoj su poznata sojenika naselja
iz srednjeg bronanog doba (Dugi u Otoku na Cetini), te ve
spomenuto, Novigradsko naselje iz kasnoga bronanog doba. Arheoloki
tragovi u takvim naseljima ostaju dobro ouvani zbog nedostatka
kisika, koji ne unitava organski materijal, pa tako mogu ostati
ouvani monoksili, takanina i razni drveni predmeti.
1.7. pilje
esta je pretpostavka da su pilje zapravo povezane sa
aktivnostima vezanim uz kult, a ne uz svakodnevne aktivnosti, a u
nekim sluajeva je to i tono.
U drugim sluajevima nain naseljavanja takvih mjesta ne
dozvoljava takvu interpretaciju.
Tada pilje predstavljaju laki nain nalaska sklonita, vjerojatno
na sezonskoj bazi.
Postoji pozamaan broj pilja koje biljee prisutnost ovjekove
aktivnosti diljem bronanog doba u kontinentalnoj Europi. Na
primjer: Devetaki, Emen, Magura i Muselievo, ak je u nekim
sluajevima pronaeni ostatci iblja i buke, to opet svjedoi o trajnim
nastambama.
U jugozapadnoj Njemakoj piljski lokaliteti iz srednje bronce sa
nalazima keramike su posebno esti. Osim njemakih, poznate su i
kasnobronanodobne francuske pilje: Grotte du Hasard, Grotte des
Planches, itd.
Britanske: Somerset (Wookey Hole, Soldiers Hole, Sun Hole) i
Elbolton Cave, Wharfedale.
U Apeninima: Grotta a Male, Grotta Dei Piccioni.
4. Primjeri nalazita1.8. Rano bronano doba
Ranobronanodobne kue u sredinjoj Europi su ostavile malo traga.
esto se ini da su bile nita vie nego grube kolibe podignute iznad
jama, u kojima se vrilo kuhanje i skladitenje ita. U najranijim
fazama - proto-unetice - saznanje o naseljima je neznatno, a uzorci
naselja se moraju razluiti prema distribuciji groblja. Razvitkom
perioda se pronalazi vie naselja ali je jo uvijek rijetkost
pravilnih planova kua, a Bohemia je meu najplodnijim podrujima od
njih. Postoloprty (atec), sa 16 od moguih 40 u naselju (nisu sve
suvremene) je najznaajniji meu njima. U ranom bronanom dobu nema
znaka detaljnog planiranja. ini se da su se kue gradile na iduem
slobodnom prostoru. Nain gradnje i tip kue se razlikuju, ali za
lokalitete tog razdoblja karakteristina je centripetalnost.
Zurich Mozartstrasse
Naselje se sastoji od redova pravokutnih zgrada koje su jedva
mogle nastaniti obitelj. U arhitekturi se moe vidjeti uzorak, budui
da su konstrukcije meusobno sline, iako su imale razliite funkcije
(jer nisu u svima pronaena ognjita). Lokalitet se nalazi uz obalu
jezera Zurich. Otkrivene su 43 faze, koje se razlikuju po trajanju,
izmeu 10 i 20 godina. Datiraju se u razdoblje od 4200. 2600. pr.
Kr.
Arbon Bleiche 3
Naselje koje je bilo nastanjeno vrlo kratko. Dendrokronologijom
je datirano tono izmeu 3384 3370. pr. Kr. Dobra ouvanost omoguila
je obnavljanje kua. Model naselja nalazi se na junoj obali jezera
Constance. Kue imaju poviene temelje zbog opasnosti od vodostaja
koji se poveava u proljee zbog otapanja snijega. Nisu bile
pokrivene sa slamom ili pruem, nego s ploama.
Jo jedno naselje ranog bronanog doba je Nitriansky Hradok u
Maarskog. Ograeno naselje sa ulicama izmeu redova kua, koje su na
svega 60 cm meusobne udaljenosti. Kue su imale od jedne do tri
prostorije, a poneke i dva ognjita. Otkrivene su pravokutne ili
kvadratne kue, iako nema dokaza o odreenom razmjetaju.
1.9. Srednje bronano doba
U tom periodu ograena naselja sadravala su esto jednu do dvije
kue, dok je ostali prostor sluio ivotinjama. Neki takvi prostori su
bili maleni, u nekima pak nije bilo kua, a neki su bili vei i mogli
su nastanjivati elitu. Na podruju Istre u razvijenoj fazi ranog
bronanog doba dolazi do osnivanja pravih, za Istru tipinih utvrenih
naselja na uzvisinama kasteljera. U zavrnoj fazi srednjeg bronanog
doba u Lici je osnovano naselje ije je izvanredno dobro sauvano
groblje otkriveno u peini Bezdanjai. Stanovnici tog naselja su za
polaganje svojih grobova iskoristili fantastini piljski prostor kao
prirodnu arhitekturu. pilja je kontinuirano sluila stanovnicima kao
nekropola. Iako u do sada objavljenom materijalu o ovom lokalitetu
stoji tvrdnja da je Bezdanjaa bila iskljuivo nekropola, moe se s
velikom vjerojatnou pretpostaviti da je tadanjem stanovnitvu
dotadanja nekropola sluila kao sklonite, odnosno zbijeg. U tom
smislu pie i Malez (1973), koji o Bezdanjai navodi: Ta peina
sastoji se iz dva dijela, od kojih je jedan krai i u prethistoriji
koriten za nasambu, a vei i dulji dio peine sluio je za nerkopolu.
Malinar dalje navodi: O moguoj nastambi u pilji Bezdanjai govore
nam pokazatelji kao to su: pronaeno oruje koje se inae nije
prilagalo u grobove u tom razdoblju kao i uskladitena vea koliina
hrane, sudei po pitosima. Tome u prilog mogu ii i pronaeni leajevi,
zatim gruba keramika koja je sluila u svakodnevne svrhe.
1.10. Kasno bronano doba
Bad Buchau
Naselje slino lokalitetu Mozartstrasse iz ranog bronanog
doba.
Greinfensee- Boschen
Dendrokronologijom naselje je tono datirano u 1046. pr. Kr..
Sedam godina nakon izgradnje bilo je spaljeno. Plan sela mogue je u
potpunosti rekonstruirati. Da bi se zatitili od poplava, podnice
kua bile su graene na povienom poloaju.
Jedno od poznatijih zbijenih naselja je Biskupin u Poljskoj.
Iako se u kuama moglo drati 1- 2 ivotinje, sve druge agrikulturne
aktivnosti morale su se odvijati van naselja. Naselje je djelo
Lusatianske kulture, 2800. godina pr. Kr., tijekom samo jedne zime.
Imalo je drvene bedeme koji su sluili kao zatita od stranih
plemena.
Zaragoza
Naselje koje je bilo smjeteno uz potok na litici. Uz
poljoprivredu stanovnici su se bavili lovom. Lokacija nije imala
strateku ili obrambenu vrijednost. Otkriveno je 57 koliba u 3
serije kontinuiranih zgrada, koje gledaju prema otvorenom prostoru.
Prostorije su imale razliitu svrhu, ali nema tragova socijalne
podjele u rasporedu.
5. Protourbanizam?
Trend prema natrpanim naseljima, odnosno naseljima zbijenoga
tipa uz izgradnju okruenja, odnosno oznaavanje teritorija naselja
upuuju na mogunost postojanja protourbanog naselja u nekim
dijelovima bronanog doba. Govoriti o postojanju grada kao pojma
koji bi bio suprotan pojmu sela u bronano doba jo uvijek nije
sigurno. Grad zahtjeva odreene politike, administrativne, i
trgovake funkcije. Takoer je velik problem to se takve funkcije ne
mogu dokazati u vrijeme prije izuma pisma.
Tijekom ranog 1. tis. pr. Kr. prisutan je tren zbijenih naselja.
Socijalna diferencijacija postala je izraenija. Zbog proizvodnje
bronce razvija se 'industrija'. Zbog toga je danas prisutno
miljenje da su urbane cjeline imale svoj poetak u nekoj fazi
bronanog doba, jer je njihov poetak teko izdvojiti u eljeznom dobu.
Ipak, jo se ne moe izdvojiti pojedino naselje kao protourbano ili
neaglomeracijsko.
Tek krajem bronanog doba moe se rei da su gradine i druga
odreena nalazita dole do stupnja sredinjeg mjesta i unutarnje
organizacije koja se podrazumijeva pod pojmom 'proto
urbanizam'.
6. Zakljuak
Prema svemu do sada spomenutom, moe se zakljuiti kako su
bronanodobna naselja varirala po obliku i veliini prije svega zbog
svoje funkcije i okoline u kojoj se nalaze. Ovisno o tome ime su se
bavili stanovnici odreenog naselja, ono je trebalo ispuniti njihove
potrebe. Tako su poviena naselja prije svega davala odreenu zatitu
i kontrolu nad podrujem, dok su naselja na neto nioj nadmorskoj
visini, koja slobodno stoje u prostoru ukazivala na veu vanost
poljoprivrede i stoke u ivotu svojih stanovnika. Ne moe se govoriti
o naselju bez onoga to ono zapravo jest skupina nastambi. Za njih
vrijedi jednako pravilo prilagoene su funkciji i tehnikama gradnje
te dostupnom materijalu. Na predjelima gdje postoji opasnost od
poplava, mogu se vidjeti ostatci rupa od kolaca na kojima su bile
podignute kue. Takav povieni poloaj onemoguavao je unitenje
nastambe kada bi nastupila poplava. Nekakvih drugih bitnih razlika
nema. Kue su ili pravokutnog ili krunog, odnosno ovalnog oblika.
Jasnih tragova planiranja nema na svakome podruju. Ono se moe
zapaziti u odreenim dijelovima, ali pravi tragovi urbanizma i
organiziranog naselja pokazati e se tek u kasnijem razdoblju.
7. LiteraturaHarding, A.F., 2000. - Anthony F. Harding, European
societies in the bronze age, Cambridge
Malinar, Mirna, "Bronanodobni Lokalitet pilja Bezdanjaa Novi
Materijal I Interpretacija."Opuscula Archaeologica'', 22.1 (1998):
142.-62. Print.Coles, J.M., Harding, A.F., 1979. - John Morton
Coles, Anthony F. Harding, The bronze age in Europe,
Londonhttp://www.muzarp.poznan.pl/zewnetrzne/arena/Biskupin/plan_eng.html
http://www.pfahlbauten.com/lake-dwelling-museum/bronze-age-village-bad-buchau.htmlhttp://i-bone.org/material.phphttp://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56994
A.F. HARDING, 2000., 24.
Isto, 25.
Isto, 26.
A.F.HARDING, 2000., 28.
Isto, 30.
Isto, 30.
Navedeni primjeri iz A.F. HARDING, 2000., 32.
A.F. HARDING, 2000., 34.
A.F. HARDING, 2000., 34.
Isto, 35.
Isto, 36.
A.F. HARDING, 2000., 38.
Isto, 39. - 40.
A.F. HARDING, 2000., 42.
Isto, 45.
Isto, 48.
A.F.HARDING, 2000., 50.
Isto, 53.
F. HARDING, 60
F. HARDING, 57
F. HARDING, 57/58
A.F. HARDING, 55
A.F. HARDING, 58
A.F. HARDING, 66
A.F. HARDING, 56
A.F. HARDING, 56
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56994
J.M. COLES, A. F. HARDING, 1979., 34.
A.F. HARDING, 2000., 60.
A.F. HARDING, 2000., 58.
http://i-bone.org/material.php
http://i-bone.org/material.php
A.F. HARDING, 2000., 61.
A.F. HARDING, 2000., 69.
M. MALINAR, 1998., 141. 162.
http://www.pfahlbauten.com/lake-dwelling-museum/bronze-age-village-bad-buchau.html
A.F. HARDING, 65
http://www.muzarp.poznan.pl/zewnetrzne/arena/Biskupin/plan_eng.html
A.F. HARDING, 64
A.F. HARDING, 71
A.F. HARDING, 71
A.F. HARDING, 71
