EGEJSKE CIVILIZACIJE BRONANOG DOBA PRVI SAT Egejske civilizacije jo moemo zvati egejske kulture. Naziv ovog kolegija: egejske zbog toga to su se te civilizacije, ili kulture, nalazili na prostoru koji je smjeten uz Egejsko more (egejski bazen). Na tom su prostoru egzistirale, a on danas obuhvaa Grku (kopno i otoke) te obalu zapadne Male Azije (Turska). Bronano doba zbog tog to je to razdoblje u kojem je upotreba bronce (legura bakra i kositra). Razlika izmeu kulture i civilizacije je u tome to je kultura openitiji naziv za duhovnu i materijalnu. Da bi kultura postala civilizacija, potrebne su dvije bitne stvari, a to su: pismo i stvaranje gradova (u Europi nije bilo pisma i gradova pa ne moemo govoriti o postojanju civilizacija, u to doba na tlu Europe). Egejske civilizacije su se razvile paralelno sa drugim bliskoistonim civilizacijama, koje simbolizira pojava pisma i pojava grada. Razlika izmeu bliskoistonih i Egejskih civilizacija je u tome to Europske civilizacije nisu ostavile okom vidljive tvorevine jer su bile zakopane pod zemljom to nije bio sluaj na bliskoistonim graevinama. Poetak uspona je od kraja 4. tisuljea i poetak 3. tisuljea. Tonu godinu ne moemo odrediti pa kod Europskih civilizacija govorimo o relativnoj kronologiji tj. tona godina je nepoznata i nemogue ju je sa sigurnou utvrditi. Vremenski okvir je dakle od kraja 4. tisuljea i poetka 3. tisuljea pa do 2. tisuljea koje oznaava kraj bronanog doba i propast Egejskih civilizacija. Bitna stvar su 3 sastavnice, a to su civilizacije Grkog kopna, civilizacija Krete i civilizacije malih otoka (Kiklada ili Ciklada), te tri civilizacije ine Egejsku civilizaciju (+ Troja). Ljudi su znali da je neto prethodilo antici, ali to se znalo veinom iz mitova i legendi. Znanost je u poetku pokuala razluiti realno od fiktivnog u tim mitovima i legendama, ali nije uspijevala. Tada na glavnu stranu staje arheologija, jer je jedino ona mogla prikazati stvarno stanje, 70-tih godina 19. st. oznaava prvi uspon arheologije. Heinrich Schliemann nije bio arheolog, ve industrijalac i on je sljedei Homerovu Ilijadu doao u Malu Aziju i na breuljku Hisarlik krenuo sa "istraivanjem". 1870. H. Schliemann je otkrio Troju i to je bilo senzacionalno otkrie. On je mislio da je otkrio grad, ali mi danas znamo da je to samo bila akropola, a Troja je bila podno Hisarlika. Poslije otkria Troje krenuo je na lokalitet Mikenu. Takoer se posluio" starim" knjigama. Ovaj put je to bilo Pauzanijevo "Putovanje po Heladi" (iz rimskog vremena ). Ta knjiga bila je svojevrstan turistiki vodi. U "Putovanje po Heladi" pie Pauzani o kiklopskim zidinama i o grobnicama od 5 kraljeva. Voen tim djelom proao je kroz Lavlja vrata i na desnoj strani poeo s kopanjem. Tamo nalazi grobnicu od 5 kraljeva, a njegov suradnik nalazi i grob 6. kralja. Gradovi datiraju iz 16. st. pr. Krista, a u njima je naeno ogromno bogatstvo, 26-27 kg zlata i mnogih drugih predmeta. Ime grada Mikene postaje eponim cijele civilizacije. Nakon Mikene Schliemann je krenuo u istraivanje Itake i Tirinta, ali bez uspjeha. Takoer vanu ulogu ima i Cristos Tsountas (Kristos Kontas) koji je bio pomaga H. Schliemannu. On je nastavio s istraivanjem Mikene i tamo naao TOLOSE (grobnice s odajama). Nakon Mikene svoje istraivanje prebacio je na skupinu otoka koji su bili na pola puta izmeu Grke i Turske, poznati pod imenom Kikladi. Na Melosu u Filakopi je pokazao da je naao posebnu civolizaciju, a prema otonoj skupini prozvao ju je KIKLADSKOM CIVILIZACIJOM ILI KULTUROM. Arthur Evans je na Kreti poeo istraivanje koje je trajalo 3 desetljea. Naime on je svojim novcem kupio dio zemlje na kojem se pretpostavljalo da se nalazi neko povijesno zdanje. Na tom mjestu je naao Knosoku palau. Tim pronalaskom Evans je pronaao novu civilizaciju koja je bila starija i prethodila je Mikenskoj koja je sada ispala kao provincijalna. Evans ju je prozvao

Minojska prema kralju Minosu. Takoer on je prvi postavio kronologiju Minojske civilizacije, sluei se pronalaskom egipatskih predmeta u palai. Metodom usporeivanja je postavio kronologiju. Podijelio je Minojsku povijest na 3 djela: STARIJE, SREDNJE, I MLAE MINOJSKO DOBA. On se takoer i drao teorije o usponu, razvoju i padu civilizacije. Postavio je tzv. TRIPATITNU KRONOLOGIJU. Prema toj kronologiji, Minojska i Kikladska civilizacija su se razvijale paralelno dok se je Mikenska kasnije razvila. Sada je izbio problem to je bilo prije mikenske civilizacije, na kopnu. 20-tih god, 20. st., taj je problem rijeen. Mikenska civilizacija je krajnji stadij razvoja jedne civilizacije, koja je kasnije nazvana Heladskom civilizacijom. Jo je bilo otvoreno jedno pitanje, a to je bilo pitanje pisma. Naime, naena su 2 tipa pisma linear A koji je bio stariji i koristio se na Kreti i linear B koji se pojavio i na Kreti i na kopnu. Evans je ponudio objanjenje prema kojem je Kreta bila dominantna te da je to njezino pismo koje se je proirilo. No pojavila se i druga teorija koja govori da su Mikenjani sebi prisvojili Kretu. Ta druga teorija pokazala se tonom. Poslije otkria palae u Pilosu pitanje pisma je rijeeno, jer je u arhivu naeno oko 1000 ploa lineara B. Linear A ni dan danas nije deifriran jer se ne zna kako su Kreani govorili. I tu postoje 2 teorije da su oni doli sa istoka, a druga da su bili starosjedioci koji su se razvili u civilizaciju. 1953. Michael Ventris je deifrirao linear B tako to je pomislio da su Mikenjani stari Grci pa da su govorili starogrkim jezikom ta njegova tvrdnja se pokazala tonom te je uspio deifrirati linear B. Linear B je sloeno pismo sa elementima ideograma i hijeroglifa. To pismo brzo je iezlo jer je bilo namijenjeno administraciji, padom Mikenske civilizacije propalo je i pismo. Kao i Minojska i Heladska civilizacija se dijeli na 3 djela: STARO, SREDNJE I KASNO DOBA (Mikenska civilizacija). 2000.-1900. - pojava palaa, pad tj. kraj srednjeg, obnova palaa i njihovo ponovo ruenje pad tj. kraj mlaeg doba (1320.-1330. pr.Kr.) U doba prije palaa trgovina izmeu sastavnica bila je najivlja. U Troji su naene ploice s linearom A i B. 3000.-2000. - STARIJE, 2000.-1600. - SREDNJE, 1600.-1100. - MLAE. Raspored utjecaja kroz povijest: KIKLADI, KRETA, MIKENA. U neolitiku glavno arite je bila TESALIJA zbog zemlje, a kasnije potranjom bakra, ljudi se ire na jug do Egejskog mora. Prema Kikladima, a zatim dalje. Na Kreti je naeno neolitiko naselje, a upravo na tom istom mjestu je nastao Knosos to potvruje onu drugu tvrdnju o stanovnicima Krete. Iz tablica lineara B Mikena, doznajemo o boanstvima Posejdona, Atene, Here, Hinisa pa moemo rei da je to poetak religije. DRUGI SAT U egejskom svijetu postoje 4 odrednice. Uz minojsku, kikladsku, heladsku kulturu postoji i Anatoliska kultura u Maloj Aziji. CIKLADI (KIKLADI) Cristos Tsountas je dao ime kulturama koje su se razvijale na prostoru otoja Kiklada u periodu 4. tisuljea (3200.-3100.) do 1000. god. Njih nazivamo u mnoini zbog toga to su te otone zajednice pokazale neke lokalne specifinosti, ali u cijelosti gledano vrlo su srodne i mogu se svrstati u jednu kulturu sa vie varijacija. Oni su vrlo rano trgovali i upravo zbog toga oni ine zajedniku meusobnu kulturu. U

vrijeme neolitika kulturno arite je bila pokrajina Tesalija gdje su se razvile 2 kulture Sesklo i Dimini. Prostor Peloponeza i Krete ne pokazuju postojanje velikih zajednica ili nalazita iz neolitika. Na Kreti ima svega 2 naselja i to jedno je na mjestu budue palae Knosos i ta injenica ide u prilog teoriji o tome da su Kreani domoroci koji su se razvili, a suprostavlja se Evansovoj teoriji o tome da su Kretu naselili narodi sa istoka i tamo stvorili minojsku kulturu. Za razliku od Pelopeneza i Krete na Kikladskim otocima nalazimo brojna naselja iz neolita i zbog toga mi moemo pratiti razvoj Kiklada sve od 5000. god. pr.Kr. Naseljavanje tih otoka uzrokovano je zbog nekoliko imbenika. Kikladi se nalaze na jako dobrom geografskom poloaju i preko njih se odvijala trgovina izmeu kopnene Grke i obala Male Azije. Drugi mogui razlog je nalazite bakra na otvorenom odnosno povrini. Ta naselja su bila sezonska i moda su bila zbog ribolova. Skupinu Kiklada ine otoci : TERA (najblia Kreti, vulkan), MELOS, SIFNOS (nalazite bakra), PAROS (kolonizatori hrama, i tamo se nalazi najkvalitetniji mramor), IOS, AMARGOS, AKSOS, SIROS (najvei lokalitet), KITNOS, DELOS (svetite Artemide i Apolona), TENOS Ova kultura iskazuje se od kraja 19. st. Najpoznatiji istraiva je Kuntas koji je na otoku Melosu u naselju Filakopi krenuo sa istraivanjem. Naselje Filakopi imalo je jako dug kontinuitet ivota i to mu je omoguilo da usporeuje kikladsku kulturu sa minojskom i heladskom kulturom. Nova kronologija podjeljuje kikladsku kulturu na nalazita, a ne na dijelove kao u minojskoj, razlog tomu je taj to Kikladska civilizacija nije dovoljno istraena. Iako ju dijelimo na stari, srednji i mlai (I, II, III) u tablicama pie ime nalazita. Pa tako E (early-rano), C (cicladkikladsko) i zauzima razdoblje od 3000.-2500., a nalaz je Grota-Pelos. EC II 2500.-2300. nalazi su KEROS, SIROS, KASTI koji pripada EC dobu. Lokalitet Kasti pripada prijelaznom razdoblju iz EC II u EC III period. Srodno tomu EC je period koji traje od 32. st. - 19. st. - i zauzima vie od 1000 godina. Razdoblje od 20.-19. st. - 16. st. nazivamo srednje doba i oznaavamo ga sa kraticama MC. Ono se dijeli na rano i kasno. Ranom MC pripadaju lokaliteti Filakopi (sloj 1 i 2) i Aja Irini (sloj 4). Kasnom MC periodu pripadaju lokaliteti Filakopi (sloj 3) i A ja Irini (sloj 5). U tom dobu MC Kikladi su pod kulturnim, ali moda politikim utjecajem Kreti, a u kasnijem periodu oni su pod utjecajem Mikene. Razdoblju LC I (kasno kikladsko razdoblje) pripada grad Akrotiri na otoku Teri (16. st., to oznaava poetak kasnog bronanog doba na Kikladima) i mi doznajemo gotovo sve o LC zahvaljujui samo tom jednom nalazu. Taj grad je sline sudbine kao i Pompeji upravo zbog erupcije vulkana doao je "pod zemlju". Akrotiri je prvi grad na Egejskom moru koji je imao vodovodni sustav i izgleda da je bio u vezi sa Kretom, a to vidimo po mnogim artefaktima i freskama. U gradu nije naeno niti jedno tijelo. Veina naselja neolitika vezana su uz obradivu zemlju, ali to nije bio sluaj sa Kikladima jer tamo nema obradivih povrina. Ta razlika od Krete gdje je bila hijerarhija naselja (obina sela, vile, palae-gradovi i gradovi) na Kikladima to nije postojalo u starijem razdoblju, a u srednjem razdoblju to zauzimaju Filakopi, ali to su samo pretpostavke. Ta naselja su bila relativno mala, a to moemo saznati po veliini groblja. Ako uzmemo povrinu naselja, broj kua i broj pokopanih u groblju dobivamo cifru da su ta naselja imala od 100 do nekoliko stotina stanovnika. Najvei dio nalaza naenih na Kikladima dolazi iz nekropola (broj mrtvih je od 20,30-50,60 ) jer naselja nisu istraena u potpunosti ve samo manji dijelovi. Tlocrt naselja Kasti na Silacsi pokazuju jednu zbrku u planu grada. Kue su razliitog oblika, polukrune, etverouglarne, bez ravnih linija, a njihov raspored je bez pravila, ne postoji neka glavna ulica. Oko grada su jaki zidovi sa kulama i pod bedemima. Na otoku Sirosu su najvea naselja. Kao to je navedeno groblja su bila mala, a najvee je u Kalandrijanu gdje je naeno 600 grobova,

a misli se da ih ima 1000. Na tom groblju primijeeni su tragovi grupiranja prema imovinskoj osnovi. Takoer postoje i platforme za ritualno izvoenje i takoer tamo se nalaze najstariji spomenici u Europi, grobovi su u obliku kamenih sanduka (cista), sahranjivani su inhumirani u zgreno na boku. Oblici keramike u EC I, ta keramika je najee bila obraena runom obradom, sa debelim stjenkama, ali je bila izvanredne kvalitete. To je bila crna polirana pozadina na koju su urezivani geometrijski motivi npr :

Ovo su razliiti oblici keramike, a "tava" je predmet kojem se nezna namjena. Naena je samo u nekoliko grobnica i to bogatih. Misli se da je ogledalo ili da predstavlja enski spolni organ. Na jednoj "tavi" je naen prikaz broda to je prvi prikaz u Europi. Oblici keramike EC II. Takoer je to obrada s rukama, sada na bijelu podlogu posude slikaju se geometrijski oblici sa sjajnom crnom bojom. Crta se na vaze, a ne urezuje se, zbog utjecaja Krete. Oblici keramike MC (19., 20. st.-16. st.) dolazi do velikih promjena u tehnici. Prave se krazi sa kljunom (ljevak), na bijelu osnovu nanosi se mutna crna boja, ali to vie nisu geometrijski prikazi ve prikazi ptica i naturalni elementi (utjecaj minojske kulture). Takoer posude se dijele trakama na nekoliko dijelova. U EC II pojavljuju se este posude od metala, ali i od kamena i one se ogledaju u keramikim posudama ta tehnika je dovezena iz Egipta. Najvaniji spomenik kikladske umjetnosti su idoli (sitna figurativna plastika) i njih je dosta zastupljeno, oni su pravljeni od kamena, bronce, bjelokosti, fajansa. Njihov poetak je 30. st. do 19 st. pr.Kr. Funkcije tih idola su zasad nerazjanjene, ali su se zasigurno kretali u religioznim svrhama, dok drugi govore da su sluile kao igrake. To su veinom mramorne figure (od bijelog mramora koji je vaen na Likadini). Najvei dio ih je pronaen u grobnicama i moda su sluili kao statusni simboli. Njihov izgled moe se podijeliti u 2 oblika: 1. oblik: prikaz ljudskog tijela, bez udova. 2. oblik: koji pokazuje ovjeka. Postoje 2 grupe: PELOS (EC I) i SIROS (EC II) EC I: kraj 4. poetak 3. tisuljea, sve do sredine 3. tisuljea to je oblik " violine ". Oni nisu bili za izvoz i bili su podignute glave. EC II (Siros) tu grupu je lako prepoznati. Prikazuje muke ili enske figure sa prekrienim rukama i spolnim organima, a glava im je dignuta prema gore i samo je prikazan nos. Ove figure su bile obojene (oi, kosa, trepavice) i mogli su se izvoziti. Naeno je oko150 figura. Dimenzije su bile izmeu 20-40 cm, neki su visoki 1m, drugi su prikazani u prirodnoj veliini, a takoer ima i listi. Ti idoli su bili moda zavjetni darovi jer su naeni u svetitu i moda simboliziraju plodnost. Na tim figurama ostale su vidljive crte koje simboliziraju pla ili tragovi nokti (Turska, ene). Figure mogu biti u sjedeem poloaju npr. ispija vino. To su superiorne statue jer su starije od Minojskih i Mikenskih za 1000 g.

TREI SAT Ovo zbunjuje znanstvenike jer u to doba Kreta je bila pod utjecajem Mikene, ali znanstvenici su odluili da ovo razdoblje nazovu Minojskim zbog toga to su Kreani sa svojim nainom ivota. Knosos postaje radioniko sredite i kasnije se i ono gasi. Vjerojatno su Mikenjani ostavili Knosos zbog njegove centralne funkcije koju je on imao prije zauzimanja. -Early bronzen age (EBA) se na Kreti naziva kao stariji minojski period (EM) i dijeli se na I, IIA i IIB, III. -Middle bronzen age (MBA) se na Kreti naziva srednji minojski period i djeli se na 6 faza IA, IB, IIA i IIB - (ove 2 faze pripadaju samo Knososu, Festosu i Maliji) IIIA, IIIB. -Late bronzen age (LBA) se na Kreti naziva kasni minojski period (LM) i dijeli se na IA, IB, II, IIIA1 i 2, IIIB i IIIC. Ova zadnja podjela (LM) je podjela na najvie segmenata zbog toga to nam je to razdoblje najblie i najvie poznato zbog obilnih nalaza. Za razliku od LM u MM nemamo tako opirnu podjelu zbog toga to nam nije ostalo puno nalaza. Subminojski period (nakon LM III C) je prva faza eljeznog doba. Prve palae se javljaju poetkom MM IB u svom punom obliku, a njihove jezgre formiraju se u ranijim periodima. Od MM pa do kraja LM moe se pratiti razvoj naselja. Sve palae su uruene u LM IB (prije poetka 14. st. pa do kraja 14. st.). Palaa u Knososu pretrpjela je 2 destrukcije, jedna u LM IIIA2, a druga u LM IIIB i nakon toga je naputena. Kreta je najbolje istraena od ostalih sastavnica pa u kronologiji u razdobljima EM i MM ne moramo govoriti o lokalitetima kao kod Kiklada, ve tu koristimo podjelu u faze I, II, III, Najvie naselja u Kreti ima na istonoj strani otoka, za razliku od zapadne strane gdje ih nema u toliko velikom broju. Naime istona polovica otoka je jako plodna. Cijela civilizacija se zasnivala na iskoritavanju zemlje. Zbog uspjenog istraivanja te zbog vikova religioznih svrha(kralj =sveenik) nastaju palae. One su bile sline trgovinskim sreditima jer su one odluivale o trgovini i novcu (zlata, bakra, kositra i bjelokosti). Kreta je specifina po tome to mi tamo nalazimo hijerarhiju naselja. U EM naselja se razlikuju po veliini od buduih palaa. Ona su brojna od 5, 6-15 domainstava i ona su nastajala pridodavanjem objekata uz ve postojee i tako su nastala sela. U tih 1000 godina egzistira velik broj sela, a kasnije u MM i LM se javljaju i gradovi, ali po broju i dalje dominiraju sela. Najbolji uvid u strukturu sela prikazuju naselja Myrtos, Tripiti i Vasiliki. To su bile zajednice odnosno sklopovi kua sa kuhinjama, sobama, spremitima i nalazilo se 5 obitelji. U Vasiliki su naene zgrade odnosno domainstva sa vie prostorija pri emu je svako domainstvo imalo prizemlje i kat. Ove graevine pokazuju sofisticiranost, ipak su sline zgradama u Myrtosu. Te aglomeracije su se nalazile uz jednu ili dvije kupolaste grobnice (vjeruje se da su imali kupolu, ali one nisu sauvane). Te grobnice su bile groblja i u njima je naeno oko 100 kostura. Postavljeno je pitanje odakle su "dole" te grobnice. Vjeruje se da je njihova domovina Kreta i da su taj oblik preuzeli mikenski aristokrati. Od poetka nisu postojala velika naselja, ali su postojala pojedinana imanja. U Myrtosu je naeno dosta prea za groe (15-16) i to dokazuje da su se bavili vinogradarstvom, uz to naene su i kamane ploe za rtve ljevanice. Tripiti je smjeten na uzvisini (135m) i "gleda" na otvoreno more. Takav smjetaj nije karakteristian za naselja ve za svetita (teko pristupana). Ono je istraeno i datira od EM II - MM IA. Ekspanzija Krete dogodila se nakon doba 1. palaa i tada se grade strukture koje pokazuju slian karakter. Mi te palae trebamo zvati gradovima jer su one administrativni centri, sredite u kojima

se skupljaju umjetnika djela. Palae nemaju fortifikaciju i to dokazuje da je otok bio pod jednom administrativnom vlau, pri emu je palaa u Knososu bila glavna, a ostale su bile podreene (zbog guste mree cesta) i to od poetka MM do LM IB. Palae su nastajale sukcesivno oko pravokutnog dvorita u smjeru S-J i oko tog dvorita su se formirale ostale zgrade. Zapadno krilo (Knosos) bilo je administrativno (megaron - soba sa grifonima) svetite i skladita. Istono krilo je nie (ukopano) i sluilo je kao rezidencijalni dio. Materijali za gradnju su bili kamen (nepravilni oblici, tesanci) i on je vezan vapnom i zatim su zidovi bukani i oblikovani freskama. Osim kamena vaan materijal je bilo drvo, a sluilo je za ojaavanje zidova, ali i za podnice na katovima i za stupce. Cigla se koristila za gradnju gornjih katova jer je laka od kamena, a da je cigla koritena pokazuju ploice od fajsa na kojima su oslikane kue, a drugi izvor su freske koje prikazuju motive kua, trijemova to nam daje osnovu za rekonstrukciju. One fasade koje su bile okrenute prema dvoritu su jako dobro izraene (kamene fasade), a one druge (unutar palae) su graene od cigli i drveta. Palae nisu imale vodovod, ve cisterne, a imale su odvodne kanale. U starijim naseljima (Vasiliki) nema stupova, u prvim palaama ne znamo, ali u razdoblju drugih palaa znamo da su obilato koritene zbog utora i freski koje ih prikazuju. Osim stupova koriteni su i pilastari od kamenih blokova i rogovi. Freske su bile sa unutranje strane, a osim freski upotrebljavao se i furmir. Smatralo se da su brojali 1000 stanovnika, a bile su okruene radionicama, vilama, prenoitima za putnike(karavansaraja) i te palae su bile nukleus naselja disperznog tipa. Grad Guinia nema dvorite, ali ima blokarsku podjelu, on ima jedan glavni trg, ali nema krila kao u palaama. Zidovi (u palaama) u prizemlju su gusto poredani zbog toga to su nosivi, a na katu su slobodnije poredani. ETVRTI SAT Naselja: Mistos, Pirgos, Fuma Karifisu najstarija naselja iz 3. tisuljea pr.Kr. tj. prije pojave palaa. To su naselja vana zbog toga to nam ona pokazuju da je dolo do formiranja naselja. To jest dolo je do udruivanja vie kua u jednu cjelinu. Svaka kua je imala zasebne prostorije (skladita) i stvari (mlin). Keramika je bila kune izrade, a posebice je poznata gruba keramika iz Vasilika. KNOSOS Knosos je simbol minojske civilizacije. Ako pogledamo zranu fotografiju vidimo da je kompleks smjeten neposredno blizu sjeverne obale Krete, a u blizini grada Irokliana. Kao arheoloki poloaj Knosos je bio poznat u sredini 19. st. 1878. dolazi do prvog istraivanja lokaliteta, a na njemu je radio grk Minos Kalikalirnos. 23.03.1900. u 11 sati zapoeo je sa otkopavanjem Knososa Artur Evans. Istraivanje je trajalo 4 godine, a Evans se na tom lokalitetu zadrao gotovo do smrti. On je najvei dio svog ivota proveo u planiranju rekonstruiranja i konzerviranja dijelova palae kojima je prijetilo uruenje. A. Evans je bio novinar, ali i prikriveni agent u Dubrovniku i Cavtatu, a kasnije svojim novcem kupuje zemljite na Kreti gdje se znalo da se nalazi neki lokalitet. Zbog pritiska Engleske on tu zemlju predaje dravi. Na svjetlo dana iznio je civilizaciju koja je

bila najstarija u Europi. Evans nije bio jedini istraiva, ali svi ostali su u njegovoj sjeni. Pokuao je objasniti tko su bili stanovnici tog kompleksa ili kako je ono izgledalo. Bio je proizvod svog vremena = VIKTORIJANSKA ENGLESKA (monarhistiki principi, kolonijalizam). Pripadao je srednjem sloju i bavei se Knososom, tu je sliku njegova drutva proicirao na Knosoko drutvo. Vlastitim je sredstvima iznio Knosos na vidjelo i zbog toga mu se daje jedan veliki ugled. Mi danas njega moemo kritizirati, ali to je zbog ogranienosti vremena u kojem je on ivio. Prema dananjim pogledima A. Evans bi bio arheolog amater. Na istraivanjima on se je okruio dobrim znanstvenicima koji su mu uvelike pomogli. To su Teodor Fajt, Dankan Mekenzi, Gregori Antoniu i Emanuel Akumijanakis (glavni borac u II. svjetskom ratu). Dankan Mekenzi je vodio dnevnik i biljeio sve dogaaje, ali na kraju je umno obolio. U posljednjih 100 godina iznesene su mnoge kritike na njihov rad, ali bi stvar bila puno gora da je H. Schliemann otkupio taj lokalitet jer bi ga unitio u potrazi za blagom. Evans je graevinu nazvao palaom, a zatim je pojedine dijelove nazvao kraljevskim ili kraljeviinim odojama jer je mislio da je to rezidencija. Na temelju istraivanja Evans je uspio izraditi kronologiju koja je u upotrebi i do danas uz male promjene. Mnoga razmiljanja o Knososu suprostavljaju se Evansovoj "palai". Tako se govori da je to bio hram, administrativno sredite, ali bez vladara, administrativno sredite i hram, a i miljenje da je to mjesto za pokapanje jako visoko pozicioniranih ljudi. Mi danas kaemo da je palaa nukleus jednog naselja disperznog tipa. Dokaz tome su razni objekti oko palae. Veliina naselja je oko 75 hektara. Sa sigurnou moemo rei da su se tu odvijale vane ceremonije i religijske svetkovine jer je arhitektura podreena ceremonijama. Arheoloki gledano Knosos je uasno teak i kompleksan lokalitet. Na tom se prostoru ivjelo jedno cijelo tisuljee, uz to je kompleksna struktura, a doivjela je nizove destrukcija i obnovi, to oteava posao. ivot na tom prostoru moe se podijeliti u 4 faze: 1. faza je ivot prije palaa. Najstariji dokumentirani arheoloki lokalitet 7000. god. pr.Kr. kada se na tom mjestu pojavljuju naseljenici i to neolitski stoari, zemljoradnici, ali nisu znali za keramiku. Tijekom tisuljea ta su se naselja irila, poveavala, ovladala izradom keramike. U 4. tisuljeu dolazi do prijelaza u bronano doba na koje se nastavlja ranominojski period. Taj period oblikuje keramika svijetle podloge sa geometrijskim elementima. EM III, MM IA - pojavljuju se prve velike graevine U fazi MM IB pojavljuju se prve palae. Od tih palaa nije ostalo puno ostataka jer su na nju nadograene nove palae. 1. graevinska faza u starih palaa. Nastaje dvorite i prve graevine koje tvore krila. 2. graevinska faza na staru palau dozidana su zapadnom krilu red skladita. I napravljeno je zapadno dvorite koje na sjeveru zatvara kazalite. Na tu prvu palau nadovezuju se druge palae. Prva palaa je bila razorena vjerojatno potresom i to pred kraj MM II. Zapadno dvorite je jo otvoreno pitanje jer su tu naene tablice sa hijeroglifskim pismom i linearom A. Neki misle da je to mjesto bilo za administraciju, a drugi misle da je to podruje sluilo za ceremonijalne svrhe. Vano pitanje je bilo dali je Knosos glavno naselje u Kreti. Razdoblje novih palaa bilo je LM IA i mlae palae nastavljaju oblik stare palae. Sredinje dvorite je najvee na Kreti. Oko tog dvorita niu se graevine koje danas promatramo

kao istono i zapadno krilo. ZAPADNO KRILO - je najvaniji prostor odnosno soba s prijestoljem. Ona ima predsoblje i kroz to predsoblje se ulazi u dvoranu sa prijestoljem (Dvorana sa grifonima-mitoloka bia). Dvorana je bila poploena i koristila se u minojskom periodu. Ova prostorija nema prozore, a ima i nizak strop. Iz nje ima dva izlaza. Jedan prema 9 prostorija, a drugi prema skladitima, pa su znanstvenici zakljuili da se radilo o jednoj zasebnoj jedinici u sklopu palae. Evans je mislio da je tamo sjedio kralj, ali mi mislimo da je tamo sjedio sveenik ili sveenica. Ako idemo prema jugu nailazimo na stepenice i temelje velikog stuba. Dolazimo do druge vane sobe, ali to je soba koja se naziva svetitem zmijske boice. Tako se naziva zbog figurica od fajansa. ene u dugim haljinama otkrivenih grudi, a oko ruku im se ovija zmija. Te figurice su naene u cistama ukopanim u tlo. Nekoliko figurica je bilo prelomljeno u 2 djela i to je bilo jako udno. A. Evans govori da je to lomljenje znailo smrt boice. Svetite u tom djelu palae se moe rekonstruirati iz jedne freske koja prikazuje upravo taj hram. Svetita su bila na planini i bila su to otvorena svetita na kojima su se odravali festivali, ali su se prakticirali i u kompleksu Knososa. Tada (idui na jug) dolazimo do prostorija koju je Evans nazvao SVETITE NOSAA PEHARA, a naziv je dobila po fragmentu zidne freske na kojoj je prikazan mladi koji u jednoj procesiji koja pristupa hramu nosi u rukama pehar (ritam). Ta figura je u prirodnoj veliini. Od zapadnog krila odvojena su hodnikom skladita sa velikim pitosima. Sadraj tih posuda Evansa nisu zanimala pa mi ne znamo to je bilo u njima. Te prostorije su gusto poredane, a na njima poiva gornji kat i jedna velika etvrtasta prostorija duga 14 m (u njoj je naena freska sa prikazom mladia koji preskae bika) sa prozorima koji gledaju na zapadno dvorite te brojne druge prostorije. SJEVERNI ULAZ - iz sjevernog dvorita uli bi u jednu veliku dvoranu trobrodnog karaktera (sjeverna dvorana sa pilastrima 1700. BC). Ona je jednim hodnikom bila povezana sa sredinjim dvoritem. U poetku taj hodnik nije bio natkriven, ali kasnije nad njim je napravljen gornji kat. SJEVERO-ISTONI DIO KOMPLEKSA - je najvie stradao. Tamo su bile prostorije za hranu i tamo je naeno puno malih posuda, aa, pehara te se pretpostavlja da je tamo bila kuhinja. ISTONO KRILO - to je najvaniji dio kompleksa. Za razliku od zapadnog krila u istonom krilu bilo su 4 etae. Jedna u razini dvorita, jedna na katu, a 2 ispod razine dvorita. Taj dio je bio najtei za istraivanje jer se moralo ukopati u tlo. Do danas su sauvane 3 etae, a nedostaje gornji kat. Taj dio je rezidencijalni dio palae i bio je privatni dio. Do donjih etaa vodilo je stubite sa 50 stuba i dva odmaralita. Sa tim stubama dolazilo bi se do druge dvorane: gornja dvorana dvostrukih sjekira, prava dvorana dvostrukih sjekira. Gornja dvorana dvostrukih sjekira je velika dvorana i Evans kae da su to kraljevske odaje. Evansova tvrdnja da je to rezidencionalni dio izaziva kontraverze, zbog poloaja (u zemlji). Vjeruje se da je ta prostorija bila religioznog karaktera. Sastoji se od 2 djela, vanjskog i unutarnjeg. Unutarnji se je dio mogao zatvarati sa 12 dvostrukih vrata i tako bi se ceremonija privatizirala. Kraljiin megaron - svetite dupina zbog freske dupina, ona je naena u fragmentima, ali je moda bila na gornjim etaama pa su moda propali na dno. Taj megaron Evans je prepisao da je to kupatilo jer je u blizini naena kada. Evans je napravio mnogo pogreaka, ali ni dananja znanost ne moe znati emu je cijeli taj kompleks sluio. Ostala je do danas sauvana cesta tzv. kraljevska cesta koja je najstarija u Europi. Ona se rava u 2 djela, jedan ide do palae, a drugi do teatra. Takoer u kompleksu je postojao

drenani sustav. U sjevero-istonom djelu se takoer misli ili smatra da je postojalo svetite. Tamo su naeni uvojci kose od metala i izgleda da je ta statua bila visoka 3 metra. TEATAR - na stepenice je moglo stati oko 500 ljudi. Rampa je bila sa stupovima u obliku trijema. U kraljevskoj palai (mala) naena je posuda sa kuhanim djejim prstima sa kozjim mesom. U Palajkastru je naena statua od pola metra. PETI SAT Svi lokaliteti imaju slinu kronologiju . Prve palae nastaju u MM IB 1950./1920., najkasnije prije 20. st. i traju do MM IIB kraj 18. i poetak 17. st.pr.Kr. Prema tome prve palae ive 200. god. Druge palae su obnovljene u MM IIIA1 traju do LM IB (sredina 15 st.). Palae su konano naputene u LM IIIB. Knosoka palaa nije eponim lokaliteta, kao Mikena, ali je Kretska civilizacija dobila ime po kralju Minosu. Od samih poetaka pa do kraja civilizacije, Knosos je bio glavno sredite. Openita: Dvorite u osi palaa, postoje osim krila i aneksi. KULURES - jame iskopane u tlu, obzidane, imaju veliki pilos i stepenice koje vode sve do dna. Danas ne znamo emu je to sluilo. Kraljev megaron- gornja dvorana dvostrukih sjekira. Kraljiin megaron - svetite dupina. Klupe su osim u prijestolnoj dvorani bile i u svetitima. Najznaajnija mjesta na Kreti su: Zakros, Festos i Malija, no Knosos je ipak glavno naselje od EM razdoblja, pa do propasti civilizacije. Na Kreti moemo pratiti hijerarhiju naselja. Mirtos EM II - Pirgos bio je poetak prve urbanizacije na Kreti, mala naselja 100 osoba sa grobnicama u blizini. Na Kreti je bilo naselja jako malih i u to doba se ne vidi stvaranje palaa. U kasnijem dobu dolazi do raslojavanja drutva i bogati zemljopodsjednici grade velebna zdanja. Grad postaje administracijska, ceremonijalna i umjetnika centralna uloga. Kanija, grad na zapadnoj obali koji nakon pada Knososa preuzima centralnu funkciji. FESTOS Blizu june obale Krete na rubu najvee ravnice na otoku Mesare, sa jedne strane, a brdima sa druge. U samoj ravnici se nalaze brojni ostaci naselja i grobnica. Grad-palaa je naslonjen na jedan od najveih vrhova Krete, a na njegovim obroncima se nalazi pilja Kamars i na tom mjestu je pronaeno mnogo keramike tzv. Kamares keramika, a naena je i u Festosu i Knososu to svjedoi da je ta keramika bila izraena za elitu drutva. To je najfinija roba tj. luksuzna keramika sa tankim stjenkama i obraivana na lonarskom kolu. Paralelno sa pojavom palaa pojavljuje se i luksuzna keramika, dok je prije bila jako gruba keramika. Pojavom palaa i bogatog sloja, stvara se potranja za luksuzom. Festos je imao svoju luku Kamos, jer je bio odvojen od mora, u blizini Festosa nalazi se jedan jako vaan objekt tj. vila Haja Triada. U Festosu se jako dobro razlikuju slojevi prvih palaa (1950. - 1750.) od doba drugih palaa. Naselja na Festosu su bila dosta rano 4. tisue god.pr.Kr. i ta su naselja bila nedaleko od Festosa

uz rijeku Iramopotanos. Prva palaa je podignuta poetkom MM IB. Halber je talijanski arheolog koji je dokazao 2 faze. Ruenja palae u periodu od MM IB - LM IB. Stara palaa je bila puno vea od mlaih, ali i od vee vanosti jer su na velikom prostoru naeni linear A, peatnjaci itd., a u mlaim palaama toga nije bilo pa znanstvenici govore da je to zbog pojave palae Aja Trijada. Kada je palaa bila razorena onda je sagraena mlaa palaa koja je u nekim dijelovima ukomponirala stare dijelove. Koncepcija mlae palae je slijedila staru palau koja je bila znaajnija. Mlada palaa ima sredinje dvorite (jugo-zapadni dio je uniten zbog atmosferskih prilika i odrona). Osim glavnog dvorita (sredinjeg) palaa je imala zapadno dvorite koje se dijelilo na 3 djela: gornje ili sjeverno, srednje i donje ili zapadno. Ulaz je bio sa sjevera i zapada. U palau se ulazilo preko sjevernog ili gornjeg dvorita i sputalo se u teatralni dio, zatim bi iz donjeg ili zapadnog dvorita iz kojeg bi preko monumentalnog stepenita uli u prostor palae sa monumentalnim vratima, da bi ponovo proli kroz jedno predvorje. Cijeli ovaj kompleks se naziva PROPILEJI. Doli bi do zida i jednog malog otvora kroz koji bi proli i spustili se stepenicama do sredinjeg dvorita. Na zapadnoj strani su se nalazila spremita sa nizom pitosa i bilo je drukije postavljeno u odnosu na Knosos. Sredinje dvorite (50-55x25m) je drugo po veliini na Kreti. Oko njega se nie mnogi niz prostorija. Sjeverno-istoni dio je bio radioniki, zanatski. Vei dio zapadnog krila je imao istu funkciju kao i u Knososu. Istono od skladita, pa prema jugu se nalazilo nekoliko prostorija koje su sluile u ceremonijalne svrhe jer su naene iste one klupe kao u Knososu. Tu se takoer nalazi kripta sa pilastrima. To je jedna ukupna prostorija sa pilastrima. Danas se ne zna emu je sluila, a misli se da je sluila za bogosluje. Tamo se nalaze i dvije prostorije sa bazenom za proiavanje. Ulogu tog bazena Evans je objasnio kao kupatilo, drugi govore da su to bila mjesta gdje su se vjernici ispirali od grijeha. Ulazili su u te bazene poploane finim ploama u obliku slova L (bazen ne ploe) i polijevali se vodom, ne uranjali jer bazen nema odvodnog sustava. Trea tvrdnja kae da je voda sluila kao zrcalnik (ogledalo) U sjevernom dijelu je rezidencijalni dio. Na sjevernoj strani je kraljev megaron, a na junoj kraljiin. Kraljev megaron se sastojao od vanjskog i unutarnjeg djela, a kraljiin je bio u 3 dijela. U mnogim dijelovima Knosos i Festos su slini (dvorite). Juno od Festosa su ostaci grada i u okolici, ali sve to treba jo istraiti . U Festosu je naen uveni disk iz Festosa sa linearom A. MALIJA Trea palaa po veliini i trea po vanosti na Kreti. Istraivanje je prvi proveo grk Josef Hazidakis, a kasnije francuski tim. Manja je od Festosa. Prva naselja se javljaju u EM II, poveavaju se u EM III, a u MM IB stvara se palaa. (1950. pr.Kr.) nakon potresa se obnavlja u MM IIB, a u LM IB je naputena. Starija palaa nam nije poznata jer je nova sjela na temelje stare. I palaa u Maliji ima identine dijelove sa Knososom , sredinje dvorite, zapadno dvorite, skladita, ali izgleda deformirano u odnosu na ostale palae zbog toga to je zapadno krilo ogromno (pretpostavka 3. etae), a istono malo. Takoer ima 2 aneksa. Sredinje dvorite postavljeno kao i u Knososu, ali ovo ima oltar-rtvenik.

Glavni ulazi su iz sjevera, juga i jugo-istoka. Na zapadnoj strani su bili ceremonijalni dijelovi, a na istoku su se nalazila skladita sa pitosima na klupama i kanalima sa rupama. Taj dio palae je natkrit. Na mjestu na kojem se nalazi predstolna dvorana u Knososu u Maliji je otvoreni dio LOA do koga dolazimo preko 4 stepenice. Na tom su se prostoru odravale neke ceremonije koje su se mogle gledati iz sredinjeg dvorita. Iza loe je trezor, uz njega su druge odaje sa klupama iz kojih se ulazilo u hodnik sa skladitem. Juno od svetita preko stubita nalazi se takozvana GLAVNA DVORANA koja je bila poploena i bila je nasuprot oltaru. Sluila je vjerojatno za ceremonijalne svrhe. Iza dvorane je kripta. Juno od skladita su KULURESI sa pilastrima u sredini. U predvorju junog ulaza se nalazi rtvenik KERNOS, masivna kamena ploa ima udubljene rubove i rupe. Takve ploe su naene i u Tripitu i Mistosu. Sjeverno od dvorita je hipostilna dvorana kojoj ne znamo namjenu. Juno krilo je bilo namjenjeno zanatlijama. Na sjeveru palae je procesiski put. Rezidencijalni dio se nalazi na sjevero-zapadnom dijelu palae, ali moda se nalazi i na katu. U jednoj kripti je naen znak labrisa, pa znamo da je bik za neki kult. ZAKROS Je smjeten na istonoj obali Krete. Taj lokalitet je oznaavao vezu Krete sa istokom tj. bio je vaan luki grad jer je bronano doba obiljeeno trgovinama. Zakros se nalazi juno od Palajkastra. Nalazi se na mjestu koji je dobro zatien od sjevernih vjetrova. On je po gabaritu na 4. mjestu. Ovaj tipini minojski lokalitet u poetku je istraivao grki arheolog Nikolaj Platon. Ovo istraivanje je najvaniji poslije II. svjetskog rata jer su druge palae davno istraene. Kronologija je ista s ostalima. Razorena je u LM IB (1450., 1400.). I na mjestu palae ivot se nije obnovio. Ona je unitena u jednom mahu pa je ostalo mnogo predmeta. U osi palae je dvorite (30x12 m). U sjevernoj polovici dvorita je rtvenik. Palaa ima 2 krila zapadno i istono. U zapadnom krilu se nalazi takozvana dvorana ceremonija, a u sjevero-zapadnom su skladita. U dvorani ceremonija pronaene su freske, figure, ali se danas nezna dali je taj materijal pao sa viih katova. Tamo su naena 2 ritona (religiozne posude), jedan u obliku glave lika, a drugi u obliku svetita. Iza dvorane se nalaze niz prostorija. U smjeru juga je jo jedna dvorana, dvorana banketa kojoj mi danas ne znamo namjenu. U istonom krilu je rezidencijalni dio sa kraljevim (sjever) i kraljiinim (jug) megaronom. Istono od rezidencijalnog djela je prostorija bez krova sa krunom konstrukcijom koja je bila cisterna ili ribnjak. U junom krilu su se vjerojatno nalazile radionice, jer je u jednoj prostoriji naeno puno fajansa (ispolirana glina), a u drugoj bjelokosti. Danas je naeno 20 kua sa ak 30 prostorija i nezna se dali su to aneksi palae. U jednoj kui je naeno 500 komada keramike sa peatima to govori o uvozu. Mi moemo usporediti Knosos sa Trojom. Naime kada je H. Schliemann naao Troju, mislio je da je naao grad, a naao je samo akropolu, tako smo i mi danas pronali Knosos, ali to je samo srce jednog naselja. ESTI SAT Minojska grobna arhitektura (NAJEE ISPITNO PITANJE) To je fenomen minojske civilizacije koji je danas dosta prouen. Tolosi su krune grobnice (bolje

rei krune grobnice u ovom konteksu). Mi zapravo imamo jako malo primjera da su bile nadsvoene, 50 krunih grobnica se nalazi u srednjem i junom djelu Krete tj. na podruju gdje se nalaze Festos i Hagija Trijada. Taj dio je najplodnije podruje Krete. Krune grobnice se nalaze u srednjem djelu otoka oko Knososa i Malije, te na obali junog djela Krete u blizini Tripit-ija, FURMA KORIFI, a na zapadnoj obali ih nema. Grobnice u obliku kue, to su grobnice koje pokazuju neka obiljeja kue. One se javljaju na sjeveru i jugu obale Krete. Grobovi usjeeni u stijenu nalaze se u neposrednoj okolici Knososa i Malije, na uskom podruju. Osim ova tri oblika postoji jo niz drugih oblika gradova, grobnica. Postoji jako puno lokaliteta, ali takoer postoji i problem jer je ovaj segment minojske civilizacije manje prouen u odnosu na komplekse (palae). Postoje jako puno lokaliteta: nekropola (grad mrtvih) i cemeteri (groblje), ali mali broj njih je adekvatno obraeno. Publicirana su prethodna izvjea ili saeci, pa se ne mogu apsorbirati svi podaci i sastaviti zakljuak. U posljednje vrijeme taj problem se poinje rjeavati i to na prva 2 tipa grobnica, ali je problem to to su malo groblja objavljena tj. nisu iskazani svi ukopi i artefakti. Uz sve to postoji i problem nedovoljne istraenosti jer su najbolje istraeni okolii oko palaa, a zapadna polovica uope nije istraena. Vaan lokalitet na zapadu je NEARUMATA. Ostaci ovih grobova se pojavljuju na mjestima koja pokazuju kontinuitet uporabe od faze EM II, pa do LM IB. Primjer takvih kontinuiteta ima jako puno. Jedan primjer takvog ukopa od 1. milenija je nekropola ARHANES koja se nalazi junije od Knososa. Tamo su naena dva tipa grobnica, krunog i u obliku kue. Njihov se razvoj moe pratiti od EM II (2500) pa do 1350. Ova nekropola se sastoji od nekoliko struktura, glavninu ini 5 krunih grobnica i njima pridodane grobnice tipa kue, a takoer se pojavljuju i drugi tipovi ukopa. Takve se nekropole nalaze u SFUNGARIAS-u i PAHIJAMOS-u kod Gurnije na sjevernoj Kreti. To su 2 uvena groblja iji poeci seu u EM period i bili su u upotrebi sve do drugih palaa. GROBNICA - vie ukopa (nekoliko, desetak, stotinjak) GROBOVI - jedan ukop Oko Malije je otkriveno nekoliko groblja koja pripadaju dobu prije palaa i dobu prvih palaa. Na istoku otoka Krete je nekoliko u okolici palae Zakros od starijeg minojskog perioda. Na grkom kopnu su bila turbolentna vremena koja su uzrokovala prestanak upotrebe groblja, ali na Kreti nisu bila takva razdoblja pa je na Kreti bilo 1000 god. mira to znai jedno zdravo i sigurno drutvo. Nama su nekropole, bilo da se radi o Grkoj ili Rimu, dale jedno obilje nalaza, natpisa sa imenima pokopanih ljudi, staklenih posuda Za promatranje svake civilizacije vano je poznavati njihove nekropole, a ne zdanja. Veina pronaenih nalaza upravo dolazi iz nekropola odnosno cementeria (bodei, posude, nakit) i zbog toga je jako vano iskopavati grobove i istraivati ih. Krune grobnice se pojavljuju i prije palaa i javljaju se izolirano ili u grupi od 2 maksimalno 3. Osim izoliranih postoje i groblja gdje su grobnici bili nukleusi (groblje u Arhanes) i one su bile najstarije, a oko njih su se javljali drugi tipovi grobnica. Kronoloki gledano mi imamo 2 prijelaza : iz starijeg u srednji period iz srednjeg u mlai period (nakon poetka kasno minojskog perioda ) U razdoblju prvih palaa prekida se praksa pojedinanog ukopa, a u drugom periodu prestaje se sa praksom gradnje krunih grobnica i grobnica u obliku kue, a grade se grobnice usjeene u stijenu. U najstarijem razdoblju (dobu prije palaa) bila je u uporabi tradicija iz doba neolita pa su ukopani u jame, pilje, peine, pripeke i krape. Postoje brojni nalazi cista => kameni sanduci napravljeni od kamenih ploa (4 ploe), a mrtvac je poloen u zgrku na boku. To je bio nain

ukopa za starije, a bilo je i puno ukopa djece. Ti grobovi su nasljee iz neolita i to su bili pojedinani ukopi, osim u sluaju pilja. Ovaj podatak o ukopima je vaan jer je za minojsku civilizaciju bitan vei broj ukopa, ali i tu su prakticirani pojedinani ukopi od EM III pa tijekom MM (Sfungares i Pahiamos) i na tim mjestima naeni ukopi u pitosima (ukraeni apliciranjem geometrijskih i naturalnim elemenata) i larnaksima. LARNAKSI su keramiki RECEPIENTI sa poklopcem (mjesto na kome su odlagani ostaci pokojnika). U larnakse su mogli polagati i nekoliko pokojnika, ali dok se jedan raspadne. Ima larnaksa u obliku kade, a u unutranjosti su motivi dupina. Krune grobnice se objanjavaju kao posebno motivirani oblici. injenica je da su te grobnice bile grupne, pita se tko su bile te grupe koje su pokopane tamo. Te grupe su moda bili lanovi klana tj. obitelji, ali moda i ljudi koji nisu bili u krvnom srodstvu, ali su bili nekako povezani. U grobnicama tipa kue su se pokopali i mukarci i ene, ali nema dijelova male djece. Moda zbog toga to su se ti grobovi meli i istili pa su pokojnike strpali u jedan kut. Znanstvenici su na osnovi broja kostura i broja posuda koje su se nalazile u velikom broju pokuali zakljuiti o broju osoba. Gradnja jedne takvih (krunih) grobnica bila je veliki zalog za jednu obitelj, pa su znanstvenici zakljuili da su grobnice gradili brojni ljudi odnosno vie obitelji koje su se zajedno pokopavale ili je jedna obitelj pomagala jedna drugoj, a onda bi svi zajedno gradili ostalima. Drugi problem je kako su te grobnice nastale. Na to pitanje je teko dati odgovor. Mi danas znamo da su te grobnice upotrebljavane u EM razdoblju, ali se ne zna kako su one nastale. Odgovor na to pitanje daju nam strukture koje moemo dovesti u vezu s krunim grobnicama. Te se strukture nalaze u Nea Rumati, u Krasi (S-J Kreti) i Hagia Fotija (groblja). Najkontraverzije pitanje je odakle su te grobnice. To je pitanje vano zbog toga to je tolos najvanija ostavtina mikenske civilizacije i zbog toga je vano znati odakle dolaze grobnice. Mali grob iz EM I je konstruiran od neobraenih kamena izvaenih iz rijeke i postavljenih u obliku koji podsjea na tolos. Ima ulaz, predsvoen je i ima ostatke jednog mrtvaca. U Hagija (Aja se ita) Fotiju je veliko groblje u kome su naeni velik broj grobova usjeenih u stijenu, oni imaju dvoranu (etverougaonog oblika = imaju predsoblje, dromosi te grobnice idu paralelno sa krunim grobnicama). Krune grobnice su nastale kao rezultat lokalnog razvoja i na temelju iskustva sve se vie i vie usavrava. PLATANOS kod Festosa. Nijedna grobnica nije sauvana pa mi ne znamo dali su one imale svod. Graene su od velikih kamenih blokova u temeljima ti su se blokovi prema vrhu stanjivali. One su imale ulaz na istonoj strani, ali velik broj ima anekse, tj. prostorije koje stvaraju predsoblja. Ona su sluila za neke svrhe koje mi ne znamo, ali mi ih dovodimo u vezu sa ceremonijama. Pokojnika su sahranili u krunu odaju, a aneksi su sluili u sekundarnoj fazi (ima ostataka keramike). KAMILARI kod Hagija Trijade je vaan nalaz zbog keramike koja je pronaena ispred krune grobnice. Tamo je naeno oko 780 komada keramike, a tu su naeni i prsteni peatnjaci. Promjeri grobnica bili su od 4,5,6 pa do 7 m, a najvea je 7, 65m. Znanstvenici sumnjaju da se tako velik promjer mogao nadsvoditi, pa su se danas znanstvenici usuglasili da su grobnice imale kamene temelje, a krov od drveta, iblja, ali to ne znai da su te grobnice bile nenadsvoene.

APESOKARI - tamo je bila rijetko komplicirana arhiktektura. Grobnice su bile na litici, a pokojnik je bio polagan kao i u cistu s glavom prema istoku i okruen prilazima. Neobraeno kamenje je nalaeno u prirodi, a ulaz je bio trodjelan i u poetku je bio visine 1 m, a kasnije se proporcionalno s vremenom poveava do ljudske veliine. Krune grobnice prednjae u svemu. Sve grobnice pokazuju razliku po veliini, kvaliteti i kvantiteti grobnih podloga i prema njima odreujemo status. Krune grobnice su koristili neto bogatiji ljudi, npr. bodei su pronaeni u krunim grobnicama u velikom broju, a jako malo u drugim tipovima. Ista stvar je i sa zlatnim izraevinama. Upravo su krune grobnice bile najizdaniji izvor minojskih predmeta. U proirenjima (aneksima) su se odvijale ceremonije i tamo su bile rtvovanje ljevanica te se tamo prakticiralo i ritualno jedenje i pijenje, a onda je to posue razbijeno ili sahranjivano s pokojnikom. U Kamilariju su naena 3 modela koji prikazuju obiaje koji se prakticiralo pri sahranjivanju. Jedna prikazuje scenu plesa koji je prikazan na larnaksu, druga prikazuje jedan obred rtve ljevanice. Te grobnice bile su viestruko koritene. Ukopi u pitosima, larmaksima, jamama i cistama bili su individualni, u kunom tipu je bilo 10, a u krunom grobnicama od 10 do nekoliko 100. Nakon sahrane ekali su da mrtvac istrune, a onda bi lubanju i kosti stavljali u kosturnicu, istili bi grobnicu i palili vatru. MOHROS na sjeveru Krete od EM do CM ta nekropola sastoji od jednostavnih grobnica dosta velikih gabarita. Na drugom djelu su naeni vei objekti sa ogromnim prilazima. Takve grobnice sastoje se od nekoliko ukopa, a manje su imale 10 ukopa - imovinsko raslojavanje. Hramski grob je u blizini Knososa. Neki kau da je to bilo svetite, a drugi da je to grob iz LM IA, IB. Ona je zamiljena u obliku kue. Ta je grobnica na 2 etae. Glavna dvorana je usjeena u brdo sa drugim odojama. U njezinoj kripti su naeni skeleti pa se misli da je tamo pokopan netko iz Knososa, moda je to kraljevski grob, Grobnice usjeene u stijenu su ARMINI, kod ovih grobnica aneks je otvoren odnosno usjeen u obliku terase, a sahranjivani su u komore pa je naeno oko 500 skeleta. To je razdoblje mlaeg minojskog perioda, ali to ne znai da se nisu gradile grobnice tipa kue, ali ne u takvom broju. SEDMI SAT Minojska religija Minojska religija nam je u veoj mjeri nepoznata, a uzrok ove nepoznanosti je nedostatak pisanih izvora, iako postoje tablice lineara A one nam ovdje ne koriste jer ih ne moemo deifrirati, a i tekst je vezan veinom za ekonomiju. U tome se minojska religija razlikuje od ostalih civilizacija bronanog doba. Taj problem znanstvenici pokuavaju rijeiti uz pomo istraivanja lokaliteta, odnosno mjesta gdje su se odravale ceremonije. Isto tako prouavaju prikaze na freskama, sarkofazima na kojima su prikazani odreeni dogaaji. Trei izvor podataka je kultni namjetaj odnosno instalacije na kojima su se vrili obredi, a to su rtvenici, oltari, simboli labrisa, vrevi za rtve ljevanice. Izvor su i razliita vjerovanja koja su se ouvala do arhajskog doba.

Upravo zbog nedostatka spoznaja o religiji, danas se pojavljuje itav niz radova na temu minojske religije. Ti radovi i teorije ponekad se i ne poklapaju ni u jednom obliku, odnosno suprotstavljaju se. Jedan primjer minojske religije je politeistika vjera sa vrhovnim enskim boanstvom (velika majka), a druga da je bila dualno monoteistika gdje su bila 2 boanstva, ena i mukarac koji je simbolizirao raanje i umiranje vegetacije, neke teorije govore o politeistikom karakteru, a neki trae vie mukih likova. Upravo zbog ovakvih teorija javljaju se jo i vie interpretacija. Iako imamo dojam neshvaanja postoje neke utemeljene injenice koje nam mogu biti polazna toka. Minojska religija bila politeistika s matrijahalnim karakterom (glavna su enska boanstva). Uzrok postojanja matrijahata moemo pronai u povijesti jer do faze formiranja naselja, glavnu ulogu je imala ena tj. sve do neolitika. Na Kreti nije dolo do zamjene ena sa mukarcima sve do dolaska Mikenjana u LM I. Odgonetnuti pravi karakter enskih boanstava je danas problem, jer se ta boanstva pojavljuju u razliitim scenama i gotovo je nemogue napraviti distancu meu boginjama zbog toga to Kreani nisu marili do distingcije pa je teko prepoznati boanstvo od boanstva, ali i ljude od boanstva. Danas postoje 3 prikaza odnosno zamisli da se radi o boanstvima: GOSPODARICA ZVIJER GOSPODARICA VEGETACIJE ZMIJSKA BOICA GOSPODARICA ZVIJERI- je boanstvo koje spada u kategoriju boanstva prirode i koje se protee do Rima i Grke. Jedan njezin prikaz imamo na zlatnom prstenu peatnjaku gdje je prikazana stilizirana planina i na njenom vrhu boica, na desnoj i lijevoj strani stoje lavovi, na desnoj strani je lik mukarca, a na drugoj strani svetite (konsekracijskim rogovi => bik ili polumjesec). Odavde vidimo da je ona bila gospodarica planine i zvijeri, a njoj bi odgovarala boica Artemida. esto se prikazuje sa kopljem GOSPODARICA VEGETACIJE - se najee prikazuje na umjetnikim predmetima i ona je boica proljea. Njen lik je jako teko razlikovati od gospodarice zvijeri. Na jednom prikazu ona se nalazi u sjedeem poloaju ispod stabla, a njoj prilaze enske figure sa istom haljinom i razgolienim grudima i prinose joj rtvu. U sredini ove scene je labris. ZMIJSKA BOICA - ove statue su napravljene od gline, fajansa, a naziv zmijska potjee iz prikaza zmija koje su omotane oko struka tih figurica ili oko ruku ili ih dre u rukama. Ova boica se usporeuje sa Askletom, bogom zdravlja ali i podzemlja, u to doba zmija je bila dobar duh kue, pa je moda imala utjecaj na ive lanove obitelji. Ove figurice su prisutne u Knososu i na planinskim svetitima. Mi ova boanstva karakteriziramo po vanjskom izgledu, ali njihovu ulogu (snagu) ne moemo pretpostaviti. SVETITA Koristimo ovaj naziv svetite zbog toga to je postojao samo jedan hramski kompleks (Amenospilija). Svetita na Kreti je jako puno i ona se razlikuju po poloajima i karakteru. Mi svetita po poloaju moemo razvrstati u 3 grupe: pilje

svetita na vrhovima planina svetita unutar grada, kua Njihova prostorna rasporeenost: Svetita na vrhovima planina se nalaze na istoku otoka Svetita u piljama su rasporeena u srednjom dijelu Svetita i drugi objekti su rasporeeni u gradovima, cemeterijama... 1.SVETITA U PILJAMA - pilje su u neolitiku koritene kao nastambe, pred kraj neolitika su koritene za pokope i to je trajalo sve do MM perioda, a paralelno sa palaama pojavljuju se i svetita u piljama. Poznate su pilje Kamares, Eilethija. U tim peinama je naeno jako puno ulomaka keramike koja je izraena u lonarskom kolu, a takoer se pojavljuje i u palaama, pa se to objanjava da je ove prostore koristila elita, ali postoji jedna prepreka jer su sve pilje udaljene od gradova-palaa. U nekim piljama je pronaeno kamenje koje je sluilo kao oltar. Ova svetita karakterizira velika koliina pepela i kostiju (jelena, koze, ovce, goveda) - krvne rtve. Tu su ubijali ivotinje, skupljali te posveivali krv. 2.SVETITA NA VRHOVIMA PLANINA- su poloena tako da se s tog mjesta vidi u svim pravcima, pretendiralo se da to bude na stjenovitoj osnovi zbog gradnje terasa, rtvenika i da se u podnoju moe skupiti dosta ljudi, ali tu su se obredi odvijali nekoliko puta godinje. Zbog tekog pristupa takvim mjestima tu dolazi do izostanka krvne rtve, ali se pojavljuju figurice ivotinja od terakote i dijelovi ljudskog tijela koji su sluili kao zavjetni dar. Pretpostavlja se da su nekoliko puta godinje paljene vatre i u te vatre su onda bacali te predmete. Najpoznatija svetita ovog tipa su Juktas (nastao na pukotini ), Pecofi. Instalacije u svetitima su bile: terase, pristupne rampe i oltari, ali najvei broj nalaza naen je dalje od svetita. Figurice terakote odnosno prikaza dijelova tijela ljudi, neki znastvenici objanjavaju molbom boanstvima za ozdravljenje pojedinog dijela tijela, a drugi znanstvenici govore da te figure sagledamo u kontekstu cijele figure i tada bi to simboliziralo ljudsku rtvu. Svetita na vrhovima planina su bila pod utjecajem palaa, ali su bila javnog karaktera. Ona se pojavljuju krajem MM perioda i poetkom kasnog razdoblja se gase, a u Juktasu traje do LM III perioda. U podnoju Juktasa su pronaeni ostaci graevine koja je jedina na otoku. U Amenospiliju su naeni ostaci hrama, koji odstupa od kretskog tipa gradnje svetita. On se sastoji od portika, predsoblja i tri odaje (jedne glavne i 2 uz nju). U ruevinama tog hrama (koji traje od MM do 17. st.) naeni su ostatci 4 skeleta. Jedan je naen u predsoblju, a bio je ubijen pri izlasku iz hrama. U srednjoj prostoriji je naeno puno fragmenata posuda, i na tom mjestu su naena stopala od terakotne statue (drvena konstrukcija obloena glinom i pokrivena odjeom ). U junoj prostoriji je naeno puno ulomaka posuda => beskrvne rtve, plodovi zemlje, a u sjevernoj su otkrivena 3 skeleta (mukarac, ena i dijete). Najvjerojatnije je da se hram sruio u potresu tijekom obreda rtvovanja upravo djeteta, i moda je on bio ponuda bogovima protiv potresa. 3. SVETITA UNUTAR GRADOVA - to je gradsko svetite, a dijeli se prema drutvenom karakteru i prema obredima koji se tamo vre. Mi ovo svetite moemo podijeliti u mala svetita (predsoblja, klupe, rtvene posude), svetita u kriptama o kojima malo znamo i trei oblik je oblik bazena. Malo svetite nalazi se u prostoru u koji je Evans u Knososu nazvao prijestolna dvorana, a najljepe je u svetitu dvostruke sjekire. Glavna prostorija se sastoji od rtvenika i drugih klupa (sa konsekracijskim rogovima, a izmeu njih su figure i jedna muka figura sa pticom).

U Gurniji ima svetite koje je izdvojeno od vile. Mala palaa u Knososu je fascinantna. U podrumu je otkriveno oko 300 komada kostiju djejih prstiju od 8-10 djece u dobi od 10-12 godina, a na tim kostima su primjeeni tragovi rezanja kanibalizam. Danas je utvreno da se radi o oko 4-5 djeaka koji su bili u dobroj formi, a ubijeni su u dobi od 10 godina. U jednom pitosu su naeni djeji noni prsti kuhani sa kozetinom i koljkama, tu vidimo vezivanje uz mit o Minotauru. OBREDI Obredi su se sastojali od rtvovanja ivotinja, ponekad ljudi, terakotnih figurica (ivotinja i dijelova ljudi) rtvi ljevanici i obredi Epifanije - bogojavljanje. Prikazi obreda prikazani su na sakrofagu iz 14. st. (LM III) iz Hagije Trijade. U tom sarkofagu je moda bio pokopan vladar H. Trijade (mikenjanin) vanost rtvovanja pokazuje velik broj kostiju, a u tim inovima koristio se labris pa je on postupno postao ceremonijalni predmet. Postoje i minijaturi labrisa. Za labris se vee povezanost sa boanstvom, pa je on uvijek u prisustvu boanstva. Sarkofag iz H. Triade je etvrtast od kojega je jedna glavna strana, ostale 3 sporedne. Na glavnoj strani prikazane su 2 scene. Jedna prikazuje jednu bistu, vjerojatno spomenik i povorku od 3 mukarca koji pristupaju grobu, oni nose darove, a jedan nosi model broda. Druga scena prikazuje jednog mukarca i 2 figure enskih osoba, dva stupa sa kapitelima u obliku labrisa i dvjema pticama na njima, iza toga je rtvenik s posudom, jedna enska osoba lijeva rtvu ljevanicu (izlijeva vino u krater - posuda) dok druga stoji, a mukarac svira liru. Ove 2 scene prikazuju rtvovanje bogovima i pokojnicima. Na drugoj strani je friz. Na njemu je prikazan na desnoj strani jedan hram sa konsekracijskim rogovima, a u pozadini hrama se vidi stablo, ispod je stup sa labrisom, a na vrhu labrisa se nalazi ptica. Ispod stupa je rtvenik s posudom i prikazuje ensku osobu koja sputa ruku, pa se misli da se moli bogu podzemlja, iza te osobe na stolu se nalazi privezani bik koji eka rtvovanje i 2 koze ispod stola. U pozadini vidimo sviraa flaute ili frule. U ovoj sceni vidimo dominantnu ulogu ena. Na bonim stranama su prikazana 2 oprena crtea, jedan ine grifoni sa pticama i kolima i predstavlja boanstva, a na drugoj strani su obini konji i ljudi u kolima. -Epifanija - ovaj obred se pojavljuje na dosta mjesta (freske, peatnjaci). I imamo prikaz na jednom peatnjaku gdje su prikazane 3 enske osobe i boanstva. -Invokacija - obred prizivanja boanstva. -Libacija - obred rtvovanja rtve ljevanice OSMI SAT PREGLEDAVANJE SLIKA: - 1898. - Kreta se oslobodila od Turaka - John Evans je bio otac Artura Evansa i omoguio je sinu kolovanje, ali bio je pod njegovim velikim utjecajem - Jozef Hazidakis je prvi poeo sa istraivanjem grobnica - Debljina zidova u zapadnom krilu nam govori da su na tom podruju bile 2 ili 3 etae - Barbotinski ukrasi na pitosu - Vana odlika nekadanje i dananje Krete - krovovi na jednu vodu - Zapadno dvorite je spojnica palae i grada, a iz perspektive palae zapadno. Ono je bilo vano

jer su kroz zapadno dvorite ile procesije. - U jednoj ostavi svetita zmijske boice se nalaze ukopane ciste i u njima figurice boica - Sva svetita su u 3 etae jedno nie mjesto, zatim rtvenik, a povie njega klupa na kojoj su stajale figurice i konsekracijski rogovi - Zmijska boica je zatitnica kue, kunog ognjita i ukuana - Ptice simboliziraju boanstvo, kada su uz osobu onda je ta osoba boanstvo - Polithira - prostorija sa vie otvora odnosno kraljev megaron - Kvadrantne plinte - mjesto za stup - Kulures - rupe ogromnih promjera obzidane kamenom tesancem i u sredini imaju pitos - Zapadno skladite za vino i ulje - Konini riton - promjer se suava prema dolje (V); riton - ceremonijalna posuda - Na sjevernom dijelu palae Knososa je odaja bika - ''princ sa ljiljanima'' - izvedeno u obliku reljefa - Karavanseraj - mjesto gdje su se odmarali putnici (izvan palae u Knososu) - Palau u Festosu su istraivali Talijani - Festos je vaan zbog velike prisutnosti Kamares posuda koje se javljaju od MM IB i traju sve do doba 2 palaa. Palaa u Festosu imala je trijem. - rtvenik koji se nalazi na junom ulazu u Maliji - U Arhanesu (nekropoli) su naena 2 prikaza kua - Galatas - otkrivena je 90-tih godina 20. st., ovaj lokalitet se istrauje i misli se da je to peta palaa. U toj palai je naena kripta sa slojem pepela. - Kod Festosa je planina Ida - Heriet Bojd je istraivala Kavus iz LM perioda - U EM - fortifikacija je na obali - LM III A1 - stanovnitvo se seli u unutranjost i na planine - Na dnu jednog zaljeva (ne pod morem) je Gurnija. To je jedini grad koji je dobro istraen. Njega je istraivao ameriki tim. - Sfungares- najznaajniji nalaz na pitosima - Zakros se nalazi na zapadnom dijelu poluotoka. Kale ili kaliks- posuda od gorskog kristala sa staklenom pastom i zlata. - Pseira - smjetena u zaljevu - Najznaajnija figurica je iz Palajkastra visoka 50 cm - PIKSIDE - kutijice za nakit - Hram u Amenospiliji - Armuni - grobnice usjeene u stjenu - Aja Trijada koveg od kamena obukan i oslikan - sarkofag - Krater - posuda za rtve ljevanice - AMNISOS - naselje na sjeveru uz more, ostaci jedne vile koju je istraivao Spiridon Marinatos i tamo je zamijetio tanki sloj pepela - Kanija - mjesto na zapadu - Kamos - luka Festosa - Mohlos - groblje sa grobnicama u stijeni, ali i najljepi primjer sa grobnicama u obliku kue i tu se pojavljuju karakteristine minojske kue. Vrata, prozori, a u nekima je puno zlata, ali to samo kod bogatih. DEVETI SAT

Fresko slikarstvo Ono je medij umjetnosti koje je vezano za graditeljstvo. Murali ili freske - monumentalno slikarstvo. U prvim fazama imamo fragmente urezivanja, ali dalje se razvija fresko slikarstvo i slikarstvo na keramici. Najznaajniji lokalitet je Akrotiri ili Akroteri na Santoriniju (Teri). Ovaj lokalitet na Teri je najbolje ouvan lokalitet, a uven je po ostacima kua i freskog slikarstva. Ovaj lokalitet moemo nazvati Pompejem egejskog mora. Kontinuitet fresko slikarstva moemo pratiti na Kreti. U palai u Knososu su naeni tragovi najstarijih fresaka sa crnom ili crvenom bojom na buci. Takav nain bio je karakteristian za EM period sve do pojave prvih palaa. U doba prvih palaa dolazi do napretka u tehnici oslikavanja zidova. Tu se primjenjuje iri spektar boja osim crvene i crne koriste se bijela, uta, siva, plava, a to se tie ornamenata pojavljuje se geometrijska, odnosno ?? dekoracija. Figuralni elementi se pojavljuju u MM IIIB - LM IA. Najljepi ostaci potjeu iz Festosa, Malije, ali ne toliko koliko iz Knososa. Tih fragmenata u Knososu iz samog perioda nema puno jer su nakon ruenja, zidovi ponovo graeni i bukani. Podrijetlo tog slikarstva se vee uz nekoliko teorija, ali 2 imaju najvei utjecaj. Prema jednoj je slikarstvo dolo iz Egipta, a druga naglaava da je fresko slikarstvo proizvod Krete. Da bi se ova dilema rijeila potrebno je znati neto o etikim svojstvima Kreana, a mi to do danas ne znamo. Danas se gleda na fresko slikarstvo kao na lokalni razvoj jer su murali naeni u kasnom neolitiku. Najljepi ostaci iz doba drugih palaa su iz Knososa i Akroterija. Fragmenata u Knososu ima toliko da se misli da je to mjesto iz kojeg kree fresko slikarstvo u Europi. Minojski su slikari oslikavali zidove podove i tavanice (strop). Kada je rije o freskama sa figurama ljudi te figurice su visoke od 10 cm do pune veliine (najzanimljivija freska sa prikazom minijatura ljudi koji pristupaju hramu). Postoje dva naina oslikavanja fresaka: na ravnoj podlozi i na reljefu u buci. Uobiajeni postupak bio je da se zidna zona podjeli na tri dijela, friza gdje bi sredinji bio najznaajniji i tamo bi se nalazile freske pejzaa, ptica, ivotinja ili neke scene sa ljudskim figurama koje su bile ritualne, pojavljuju se boanstva (prepoznajemo po dranju), kraljeva, mitokih bia (demona - pratioca boanstva). Kod freska koje su u srednjem frizu ispunjavali figurama ljudi, donji i gornji slojevi su prikazivali geometrijske elemente ili iarani kamen, drvo PR: gornja zona (friz) na kojoj su prikazani stupovi sa konsekracijskim rogovima i rozeta. PR rekonstrukcija fragmenta stropa sa reljefima. PR: freska sa grifonima ne znamo kako je uistinu izgledala. U palaama moemo prepoznati 2 sloja, odnosno stratuma fresaka iz 15./16. st. (to slikarstvo pripada tipino minojskom krugu, a pojavljuje se na Kreti i Kikladima ) i 2 sloj koji je po koncepciji vidljiv utjecaj Mikene. Tu sada imamo pitanje tko je na koga utjecao. Sigurno je da su Mikenjani osvojili i unitili palae, a umjetnici su vjerojatno otili na kopno. Jedan od primjera koji predstavlja ljude u punoj visini je freska na stubitu koja prikazuje ceremoniju. Neke odlike freski: figura u profilu, sa uskim strukom, ene sa haljinama, mukarci sa haljetcima. Pitanje je interpretacija zidnih fresaka, one su djelom prikazivale neke ceremonije. Boje su bile organskog porijekla. PR: "Princ sa ljiljanima" - zidno reljefno slikarstvo, a oko princa su ljiljani. PR: enske figurice: 3 ene i one nemaju oznaku boanstva pa se mislilo da se radi o sveenicima. PR: "Mala Parianka": odjevena je u raskonu haljinu ima naminkana usta sa bujnom frizurom, a pozadina je plava.

Ove slike krase obilje motiva floralnog karaktera, gdje se mogu nai: morski ljiljani, papirus, tulipani, afrani (imaju ideogram u pismu), treska, boikovina, mirta i brljan. Isti motivi se pojavljuje i na keramici, ali tamo nema prikaza ljudi. Glavna karakteristika je naturalizam, pejzai, priroda (tamo nema prikaza bitaka). Ima prikaza ivotinja: bik, maka, jelen, pas, koza, leopard, vjeverica, konj i majmun. Leopard i majmun su inportirani motivi i vjerojatno su doli iz Egipta. Morki motiovi prikazuju: hobotnicu, dupina, plavu ribuna keramici ima najvie prikaza morskog svijeta - morski stil. PR: prikaz mieva na klasju Zastupljene su i ptice - golub. Postoji puno prikaza za postojanje veze sa Egiptom. Prikaz majmuna je vezan za Knosos i Akrotiri. PR: freske sa prikazom parka i ivotinja u Hagija Trijadi. PR: preskakivanje bika PR: odaja bika u Knososu. PR: Hagija Trijada, sarkofag. Santorini ili Tera. Najvee naselje je Fera, a to naselje je smjeteno na rubu kreatera. Santorini je vulkanski otok, on duguje svoj razvoj upravo to vulkanu. 1500. god. pr.Kr. dogodila se erupcija vulkana. Ta erupcija Tere je bila tako jaka da je prekrila otok sa slojem lave, pepela u debljini 3050 m. Ta erupcija je jako promijenila izgled otoka. Taj otok je bio kruan, a u sredini je bio planinski vrh - vjerojatno je bila Antlantida. Prije erupcije je bio jedan od najrazvijenijih otoka, a nakon erupcije otok nije naseljen 200 godina. Na Teri su bila mnoga mjesta ali Akrotiri ili Akroteri bio je glavno naselje. Na otoku ivot se moe pratiti od starijeg neolitika, preko kikladske civilizacije u 2. tisuljeu i tada Akrotiri postaje glavna luka. Taj grad moda postaje uporite minojaca, zbog pronaenog lineara A, ali to je jo otvoreno pitanje. 1867. - sa istraivanjem poinje Spiridon Marinatos 1866. - erupcija Tere i tada je otkriven dio naselja Spiridon Marinatos je istraivao vilu u Amnisosu (tamo su freske princa s ljiljanima) i tada je zamjetio jednu dekstrukciju koja je prema njemu bila uzrokovana erupcijom Tere i on postavlja teoriju da je Tera uzrokovala propast minojske civilizacije, da bi to provjerio odlazi na Akroteri. 1870. - sa istraivanjem nastavlja Kristos Dums. Akrotiri je nova stepenica u egejskim civilizacijama jer je to naselje sauvano do dananjih dana zahvaljujui naslagama lave i pepela. Istraivai su dokazali da se prije erupcije desio potres koji je poplaio ljude i oni su otili sa otoka. Mnoge kue su poruene. Kasnije se ljudi vraaju i obnavljaju naselje (oiene ulice, u zapadnoj kui su naene 2 posudice sa lukom i bojom). U tijeku obnove dogodilo se 2. podrhtavanje, a oni su pobjegli sa otoka jer do sada nije naen ni jedan kostur. Kada je vulkan proradio pepeo se nataloio u debljinu 1 cm. Taj pepeo je poculana (neka vrsta cementa koja se stvrdne u dodiru s vodom). Nakon nekoliko mjeseci ili 1 godine eruptirao je vulkan i zatrpao Akrotiri sa 5 m lave. Vulkan se nakon erupcije uruio i stvorio cunami. Pepeo je iao na JI pa ga ima i na Kreti i zbog toga je pepeo moda unitio poljoprivredu, ali ni to se nije dogodilo. To dokazuje da Tera nije unitila Kretu jer se godine ne podudaraju. Dums je rekao da se nakon 10 godina moda uruilo grotlo vulkana i da je onda stvoren cunami i tada bi to bilo tono. Akrotiri je imao ulice, poploane. Zapadna kua je u prizemlju imala skladite, radionice, kuhinju, mlinove (za ulje i vino). Spavaonice, pajzu, kupatila su bila na gornjem katu, gdje se penjalo stubitem. Tu nije bilo rekonstrukcija. Kue su savreno sauvane, prozori, ima kua sa 1, 2 ili ak 3 kata. Kue su graene od kamena tesanca, ojaanog vapnom i obukan. Prozori su bili od drveta. Sve kue su imale drenani sustav od terakotnih cijevi, a u svim su naene freske u sobama na katu, a ima samo jedna u prizemlju. Danas je grad zatien konstrukcijom. Uz vrata i na uglovima se nalaze

veliki kameni blokovi koji osiguravaju statinost. Naeno je puno pitosa, a u njima, bademi, jeam, mahune, suena riba, a sauvano je zbog zapeaenja. Naeni su ostaci uzgoja koza, ovaca, malo goveda (bikovi za oranje), dosta kamenica i priljepaka. Najznaajniji spomenici su murali koji nigdje nisu tako dobro sauvani kao ovdje zbog toga to su zidovi sauvani u svojoj visini. PR: detalj freske iz zapadne kue, tamo su prikazani ratnici sa titovima, kopljima, palae i okolica, a u moru barke. Freske su vane jer vidimo sve segmente ivota, brodovi i ratnici. PR: zapadna kua, soba 5, isjeak: ribar sa lovinom, a pored njega jo jedan. To nam pokazuje da je i ribolov bio vana grana. Jedna karakteristika je prikaz elavih ljudi (plavo) sa loknama. Tako su bila i djeca, a ene su nosile velike naunice koje su naene i u Mikeni - utjecaj Kiklada na kopno. U zapadnoj kui (gdje su naene posude sa ulkom i bojom) je freska sa ratnicima, ali i 2 grada pa se pita zato. PR: prikaz rijeke, i enskih figura - otmjenih dama. PR: soba proljea PR: djeca koja se boksaju - kua dama - zbog prikaza dama To je bila sredina koja je prihvatila minojsku umjetnost. Pejzai, figure, ali nema reljefnog slikarstva. Boje su mineralnog porijekla, a koristili su se organskim supstancijama kako bi osigurali vrstou, a oslikavali su na suhoj i svjeoj buci. DESETI SAT MINOJSKA KIKLADSKA FN 3650 /3500 FN 3500 EM 3650 / 3500 - 3000/2900 EC I 3500 - 2900 EM II 3000/2900 - 2300/2150 II 2900/700 - 2400 / 2300 EM III 2300 /2150 - 2160/2025 III 2300 - 2050 /1950 MM I A 2160 / 2025 - 20 st. I B 20 st. - 19 st. II 19 st. - 1700/1650 III A 1700/1650 - 1640 /1630 III B 1640/1630 - 1600/1580 LM IA 1600/1580 - 1480 II B 1480 - 1425 II 1425 - 1390 III A1 1390 - 1370/60 III A2 1370/1360 - 1340/30 III B 1340/1330 - 1190 +/III C 1190 - 1070 Od svih ostavtina keramika je najbolje sauvana, ali je najvei dio u fragmentima, a oni se mogu spojiti i iz toga se lako moe napraviti rekonstrukcija. Kada pogledamo koliinu tog materijala tada shvaamo njenu ulogu. Keramika pripada podruju jedne civilizacije i moe se nazvati zanat ili obrt. To su predmeti koji imaju estetsku i umjetniku vrijednost te je moemo zvati umjetnikim obrtom. Postoji itav niz naina ukraavanja keramike od peatiranja do slikanja.

Tri su tipa vrste umjetnikog obrta i 3 tipa izrade keramikih posuda: - kuni zanat i njega moemo nazvati kunom produkcijom. To je kuna keramika i nju je koristio srednji sloj. - speciliziraniji obrt, on je imao iroku uporabu, a moemo ga nazvati kunom industrijom. - radionika industrija koja je bila nedostupna velikoj veini, sirovine su bile zlato, bjelokost, takvi alati se istiu profesionalnim radom, umjetnika (zanatlije), a raeni su po narudbi palaa Najjednostavnija keramika je kune radinosti, neto bolja je speciliziraniji obrt. Keramiari su izraivali velike koliine posuda i to bez prestanka, ve u kontinuitetu, dok su zlatari izraivali povremeno, prema narudbi. Keramiari su veinom bili mukarci, a u linearu B se spominje i jedna keramiarka. Osim gline koriteni su i fajans, zlato, bjelokosti, srebro, a takve posude su slijedile oblik keramikih posuda. Prema upotrebi keramiku moemo podijeliti na: - kuhinjsko posue- sluilo za kuhanje hrane - stolno posue - za serviranje hrane - ceremonijalno - za ceremonije - posue za spremanje (pitosi) Takoer imamo podjelu prema kvaliteti izrade: - fino posue. To je fina keramika, tamne ili svijetle boje ukraena svijetlim ili tamnim motivima, dekorirana slikanjem. Fina faktura i tanke stijenke, a ini 4/5 % grae. - neto grublje posue, debljih stjenki manje peeno, a ini 70 % grae. - pitosi, tamno smee, ornamentirane posude ine oko 20/25 % grae. Posude iz doba neolitika. Nema pehara, piksida, kraga, ali su zdjele dosta zastupljene. Dekoracija je urezivanje u tijelo, posude su runo izraene, geometrijski motivi. To su bikonine posude sa drkama. Nove su pikside krazi sa izvinutim ljevkom i kaliksi (inovacija). To su bile posude tamnije osnove (sivkasto - do crne osnove) negdje neukraene, a negdje oslikane linearnim motivima, koji su bili tamniji od osnove ili su ugrebali linearne motive u tijelo posude. Ima posuda koje su iz Crufisa, Elebena, Aja Fotije, Kanasa i Pirgosa. Vasiliki posue: posude oslikane svijetlim motivima na tamnoj podlozi, a posude imaju ljevak. Posude su naene i u Mohlosu. Sa Kumasa imamo udnovate posude tj. posude neuobiajenog oblika. To su primjeri o kojima je teko rei emu su sluile. Askos - oblik ptica i jedna posuda zoomorfnog oblika. Danas je jako teko razluiti keramiku koja je pravljena na lonanskom kolu ili runo. Zanimljivo je da su se kola pojavila prvo na kopnu, a zatim na Kreti. Lonarsko kolo se pojavljuje u EM III fazi. U MM IA periodu je mala razlika izmeu EM III i MM IA. Zadrava se tradicija dekoriranja (tamna povrina sa svijetlim motivima). Ornamentika je svedena na linearne, geometrijske i stilizirane biljne motive. U MM I periodu pojavljuju se pehari koji prevladavaju, takoer se pojavljuje kameno posue, a pojavljuje se pitanje odakle je ono poteklo. U MM se pojavljuje kvalitetnija faktura i keramika sa tanjim i glaim stjenkama. Na poetku se nastavlja tradicija slikanja na tamnoj i svijetloj podlozi, ali tokom vremena sve vee znaenje dobiva keramika tamne povrine sa svijetlim ornametima (polukrunice, koncetrine polukrunice) do danas je naeno malo podmetaa za lonarska kola. U Mirtosu ih je naeno 20. Poetkom MM perioda se pojavljuje barbotinska keramika koja je ukraena biljnim motivima i utiskivanjem u tijelo posude. Kamos - posude sa svjetlom podlogom.

U MM II periodu pojavljuje se itav niz posuda. Kamares keramika je najzanimljiviji fenomen. To je bila najcjenjenija posuda. Ona je karakteristina po tamnoj (plava, zelenkasta) podlozi ukraena svijetlim motivima (bijela, crvena, uta), a motivi su od geometrijskog oblika do biljnog oblika (ljiljan, afran), a pojavljuju se i ivotinjski motivi. To su male zdjelice, pehari, a stjenke su jako tanke. Oni su nastali u doba prvih palaa. - Skipos - posuda sa tri ruice i lisnatim dodacima - Kantaros -posuda, visoki pehar sa dvije drke. - Riton u obliku glave bika iz MM II B. Pred kraj prvih palaa Kamares posue postupno zastarijeva i zamjenjuje se metalnim posuem. U MM III periodu pojavljuju se vrevi sa poloenim kljunom, a pojavljuju se i konini ritoni (posuda ritualnog znaenja). LM IA razdoblje drugih palaa, pojavljuju se geometrijski motivi (spirale), biljni (ljiljan, afran, brljan i granice). U ovom periodu mi moemo pratiti odnos slikanja na keramici i na freskama. Za ovo doba je karakteristian prijelaz na keramiku svijetle povrine sa sjajnom crnom bojom. U tom periodu se motivi grupiraju u trake tj. podjela posude na nekoliko dijelova. I dalje se pojavljuju krazi sa ljevkom, konini ritoni, ovalni ritoni i ritoni u obliku nojeva jajeta. Vrlo su rijetki prikazi ivotinja. U LM IB - keramika dostie vrhunac. Dvorski stil : - geometrijski (motiv labrisa) - morski (motivi morski) - fluralni (biljni motivi) U tom dobu dolazi do standardizacije tj. posude koje se pojavljuju na Knososu postoje na svim podrujima. Lentoidnojidni oblik. Floralni stil - biljno podrijetlo (papirus, palmete, trska) Geometrijski stil - u tom dobu dolazi do imitacije minojskih karakteristika na kopnu. LM II - i dalje se pojavljuju iste posude, nestaju manji oblici (pehari), a zadravaju se vii pehari, amfore. Pojavljuju se pehari na visokoj nozi. PR: pehar zapovjednika iz Aja Trijade. Piktoralni stil - nakon ruenja palaa. To je utjecaj Mikene. Te posude su izraene na kopnu ili na Cipru. Ukraene prikazom rata, ivotinja. JEDANAESTI SAT DVANAESTI SAT Mikenske grobnice Isto kao i kod minojske civilizacije i kod mikenske civilizacije grobnice su glavni aspekt. mikenska grobna arhitektura se moe podijeliti u 2 ili 3 tipa i to: = grobni krugovi (iz Mikene A i B - kraljevski grobovi) = grobnice sa odajama ili sobne grobnice = tolosi (krunog tlocrta, nadsvoene lanom kupolom) Najstarije su krunog oblika. Istraivai su pojavu tih krugova kod Pilosa svrstali u 16. ili 17. st. Te strukture su najstariji oblici mikenske civilizacije jer prije njih nije bilo mikenske civilizacije ve je bila heladska, a tek sa krunim grobnicama poinje mikenska civilizacija.

Grobni krug A (1600., 1500.), a grobni krug B (1650., 1550.). Grobni krug B je neto stariji. Krug A je sadravao 6 velikih i jedan mali grob uz rub, a krug B je imao 24 groba. 1874. - H. Schliemann otkriva krug grobova A, krug grobova B je pronaen 1950. prilikom gradnje parkiralita. Krug A se nalazi unutar linije bedema, a B izvan bedema, ali to je od 13. st., kada je bila predzadnja faza proirenja bedema, odnosno tvrave, do tada je bio izvan. Podrijetlo tih grobova moemo objasniti na 2 lokaliteta iz EH (Lerna Tirint). U Lerni je naena jedna velebna zgrada (kua crijepova) iz EH II, a u Tirintu je naena kruna graevina iz istog perioda. Te zgrade su bile javne, a nakon ruenja kue crijepova, na njenom mjestu je iznikla konstrukcija koja je moda bila humak ili krug grobova. Danas se sa sigurnou to ne moe utvrditi, ali istraivai pretpostavljaju da je to jedan od najznaajnijih primjera grobova iz kojega su se razvili kraljevski krugovi A i B. Ti grobovi su iz rano heladske kasne faze i to su najstariji tipovi arhitekture na kopnu. Takoer takav tip grobnice se javlja na prostoru Lakonije na Peloponezu na groblju Ajos Stefanos pronaeno 1977., takav krug pripada kasno heladskom I. periodu. Takvih struktura nema puno na Grkom kopnu, za razliku od grobnica sa odajom kojih je naeno oko 100. Te grobnica pripadaju kasno heladskom II, III periodu. Grobnice u obliku kruga su samo jedan bolji vid humka. Mikena je imala 3 faze izgradnje. Svi gradovi su imali glavni ulaz, sporedni ulaz i prolaz do cisterne. Lavlja vrata su iz 13. st. Kraljevski grobovi se nazivaju zato to su tu pokopani kraljevi (A i B). Ostaje pitanje izgleda krugova grobova. Mi danas znamo da se ulazilo preko stubita, da su se unutar te krune strukture nalazili ukopani grobovi pokriveni ploama. Dno grobova je bilo na razliitim nivoima, a odozgo je bila zemlja, grob je bio orubljen kamenjem. Grobnicu formira prsten od 2 sloja ploa. Upravo su ta 2 sloja pomutila neke znanstvenike pa su rekli da je to bio humak, ali emu su onda sluili kameni natpis. Mikenjani su prakticirali inhurmirani ritual pohranjivanja. Pokojnici ili su bili u zgrenom poloaju ili na leima. Danas se zna da su grobovi bili obiljeeni, ali je samo ostala jedna stela i to je najstariji sofisticirani spomenik na tlu Europe. To je ploa sastavljena od 3 friza. U gornjoj zoni su geometrijski oblici, a u sredini prikaz lavova i bojnih kola. U te grobnice su polagani mrtvaci individualno, odnosno prevladava jedan ukop i oni su strahovito bogati, to je opreka sa siromanim grobnicama iz srednjeg heladskog doba i pitanje je kako to objasniti. Pojedinani ukopi bili su okrueni bogatstvom. Pojedinac je bio prekriven tkaninom ukraenom zlatnim i srebrnim limom i maskama (naeno je 6 maski starijih mukaraca i 1 maska djeaka ). ene nisu bile prekrivene maskom, ali su imale nakit, a mukarci bodee. Bilo je pitanje tko je napravio te maske i tu vidimo minojski utjecaj, ali imamo i spomenike koji pokazuju tipine mikenske elemente. Naeno je i maeva tipa A i B koji su bili ukraeni dragim kamenjem i scenama lova, a po ljepoti izrade pripisujemo ih minojskom umjetniku. U grobovima su naene strelice, a i metalne posude od zlata (28) i srebra (40). Posude od zlata su loe napravljene jer ih nisu pravili minojski majstori jer Kreani nisu troili zlato na neto takvo pa je vjerojatno da je to rad lokalnog majstora, ali srebrne posude su puno bolje napravljene i vjerojatno su rad minojskih umjetnika. Mikenska civilizacija se pojavila sa krugovima A i B, i sa ogromnim bogatstvom. Upravo zbog toga su postavljene razne teorije oko tog nastanka. Evans je mislio da je Mikenom vladao netko od osvajaa minojaca, ali postoji razliita praksa pokapanja i ta je teza brzo odbaena. Nakon Evansove postavljena je nova teza koja je pojavu novih elemenata (stela, kola) pripisala dolasku mikenjana iz sredinje Europe i tu su prihvatili nove spoznaje, ali pitanje je zato su ba odabrali

Argolidu. Danas je najvjerojatnija teorija da su Mikenjani potomci osvajaa koji su unitili KUU CRIJEPOVA, siromatvo srednje heladskog doba je zbog poharanosti (6. st. n.e. slavensko osvajanje Grke) i tada se javlja Mikenska civilizacija. Ona se pojavila na Argolidi i dalje se proirila. Ova teorija nam ne objanjava podrijetlo zlata i srebra jer ga u Grkoj nema. Vezu treba traiti u Transilvaniji. Neki istraivai kau da je Mikena preuzela monopol na izvoz srebra i zlata iz Transilvanije, a za uzvrat su stanovnici Transilvanije dobivali maeve tipa A i B koji su pronaeni u Rumunjskoj. Grobni krug B je neto stariji, ali je i siromaniji. Mikena se nalazi na jednom dobrom poloaju na Korintskoj prevlaci koja je poveznica Peloponeza sa ostatkom Grke. Mikenska gradina (tvrava) ima 3 faze izgradnje. 2. faza je obiljeena gradnjom zida oko grobnog kruga A i kultnog centra, a 3 faza gradnje cisterne. GROBNICE TIPA TOLOS: Standardni dijelovi su kruna komora ili odaja usjeena u brijeg, dromos ili hodnik sa otkrivenim prolazom, a neke imaju kosturnicu. Grobna komora je od kamena vapnenca i sami ukopi bili su u larnaksima, cistama ili na tlu grobnice. Wace (vejs) se je bavio tim grobnicama i svrstao u 3 tipa, a razlike proilaze iz arhitektonskih znaajka, ne iz nalaza jer su opljakane. - Prvoj skupini pripadaju Kiklopski tolos, Epanofumos i Egistov tolos. One su sline po dimenziji krune komore, promjera od 8-13 m. One su najjednostavnije po arhitektonskim karakteristikama. Cijela konstrukcija je od neobraenog kamena, bez vezanog materijala, slino kao i bedemi. Oni imaju dromos, nemaju rasteretni trokut. To su tri najjednostavnije, a vjerojatno i najstarije grobnice. - Druga skupina. Panaija, Katofumos i Lavlji tolos. Oni su iz 14. stoljea pr.Kr. Njihov promjer je neto vei od 11-14 m, dromos je djelomino obloen zidovima, takoer imaju i vrata ispred dromosa. Ulaz u glavnu komoru STOMION je puno bolje izraen. Cijela grobnica je od ekiem obraenog kamena, ima rasteretni trokut, a vratnice su bile od drveta. - Trea skupina. Genijin tolos, Atrejev (sredina 13. st., gradnja zidina) i Klitemnestrin tolos. Dromos je oblagan kamenim blokovima i to ispiljenim, rezanim blokovima. Tolosi su promjera od 9-14,50m. Stomioni su najbogatije raeni, grobne komore su bile ukraene rozetama. Atrejeva grobnica je paralelna sa Minojinom riznicom u Orhomeriji iz 13. st. Podrijetlo grobnica je upitno. Iako i na Kreti imamo neto tako slino ipak se po neemu razlikuju. Kod minojskih grobnica nema dromosa i nisu ukopane u stijenu, one imaju anekse, a mikenske imaju dromose. Isto vidimo i nerazmjer obiaja i odnosa. Minojci su pokapali lanove obitelji, a mikenjani lanove aristokracije. Kreani grade grobnice na otvorenome, a mikenjani ih stavljaju, ukopavaju u zemlju - drugaiji pogled na smrt. Zasigurno je da su ove grobnice posredstvom Minojskih arhitekata dole na Peloponez u MM (15. - 13. st. pr.Kr. - grade u tom periodu) Najstariji tolos u Meseniji ima natpis sa linearom A i to je jedna poveznica. Ope: mikenjani preuzimaju krune grobnice i usavravaju ih i tada ukraene prenose na Kretu. U tolosima su bili pokapani bogati slojevi drutva, ali u Meseniji su se njima koristili i siromaniji, ali u manjem obliku. TRINAESTI SAT Mikenske kraljevske palae

Fortifikacijska arhitektura je najvaniji segment Mikenske civilizacije i ona je najbolje sauvana i to je kiklopski zid koji impresionira i on nema nikakve veze sa minojskom civilizacijom, to je jedan dio civilizacije na koju minojci nisu utjecali. Mnoge utvrde su poznate po tim kiklopskim zidinama i to je vana distinkcija izmeu mikenskih i minojskih gradova, osim toga tu je i razlika u smjetaju jer su svi minojski gradovi na malim uzvisinama, a mikenski na lako branjenim poloajima. Svaki mikenski grad imao je nekoliko faza izgradnje npr. Mikena 3 faze, Tirint ima 4 faze koje se lako razlikuju. Faze Mikene: 1.) faza - pojas zidova 2.) faza - kompleks kraljevske palae koja se nalazi na najviem dijelu citadele (slian poloaj ima i Tirint i Atena - ali na njoj nema tragova, a sa Pilosom je neto drukije jer on nije imao fortifikaciju i samo jednu fazu izgradnje) i zidovi oko grobnog kruga A sa Lavljim vratima koja su imale drvene vratnice 3.) faza - dodaju se jo fortifikacija i kultni centar. Vana ostavtina su i megaroni. Megaroni u Tirintu, Mikeni i Pilosu su jednaki, ali mikenski nije u potpunosti sauvan jer je erodirao. Megaron je moda najvanija prostorija u Mikenskoj civilizaciji. To je sredite politike moi, a moda i vjersko sredite. Izgled megarona je imao presudni oblik u oblikovanju jednostavnog grkog hrama. Tu vezu izmeu megarona i hrama potvruje injenica da je na tlu mikenskog megarona kasnije napravljen hram. Suton mikenske civilizacije nije se dogodio odjednom, ve je to bio proces dug 1 st. ili vie. Rezultat toga je bio nastanak pisma, ali i oblika arhitekture. Nakon odreenog vremena taj oblik arhitekture se ponovo javlja. Mikenski kraljevski megaron se sastojao od krune strukture u sredini - ognjite koje flankiraju, okruuju 4 stupca. U osi tog prostora i ognjita je jedan ulaz, ispred je predsoblje vestibulum, a iz njega se ulazi na portik sa 2 stupca i antama. Mikenski kraljevski megaron je imao tripartitnu strukturu, trijem vestibulum, i megaron sa tronom - prijestolje. Upravo je tron kljuni element tvrdnje da se radi o sreditu moi. U megaronu je sjedio kralj, to je moda bila i sudnica, ali je taj prostor moda imao i ceremonijalnu ulogu, a to potvruje inventar te graevine. On je imao obukane podove, ukraene scenama, a i ognjite je bilo obukano, zidovi su bili ukraeni razliitim scenama (grifoni i procesije, to ukazuje na ceremonijalnu ulogu). Mikenska palaa u svojoj osi ima dvorite, a u sreditu je megoron, u okolici su arhivi, skladita, ali srce cijelog kompleksa je megaron sa dvoritem. Takoer su u gradovima naena svetita, ali je megaron imao vanu funkciju. Do megarona u Mikeni se stizalo velikim stubitem koje je dovodilo do malog dvorita, a zatim bi iz malog dvorita preli u veliko dvorite pa u megaron. Svi megaroni su iz 13. st. pr.Kr. U ruevinama megarona nema ostataka crijepova pa pitanje krova nije rijeeno. Mislilo se da na junoj terasi nema niega, ali je to demantirano nalaz iz 1960. kada je naen kultni centar. Do toga se nije znalo puno o mikenskoj religiji, znalo se je neto turo, ali nakon ovog otkria znatno se je rasvjetlila slika. Takoer su nam pomogli nalazi svetita iz Tirinta i 2 hrama iz Aja Irinija i Filakopija. TIRINT Nije na dominantnom breuljku kao Mikena, ali je lako branjen, a ispod njega je ravnica i more. On se sastoji od gornjeg i donjeg grada. Pri istraivanju najvie su se istraivale palae, a danas okolica.

Wilhem Durpfeld - sudjelovao je u istraivanju sa Schliemannom. Klaus Kilijan je sudjelovao u daljnjem istraivanju. Danas je ostao jedan dio starije krune graevine i ona se nalazi na prostoru megarona i to je morala biti graevina koja je po svojoj funkciji predhodila megaronu. Ulaz u samu palau bio je kompliciran. Kada bi neprijatelj uao morao se sa rampom penjati i prolaziti kroz 3 vrata, izlaziti na jedan prostor zatim kroz jedne propileje, dvorite, druge propileje, dvorite i zatim u megaron. Megaron u Tirintu se razlikuje po tome to ima 3 vrata u vestibulumu. Tirint i Pilos imaju i kraljiin megaron i on je imao funkciju kao pomoni, a neke palae ga nemaju. Po kvaliteti se vidi da je ta prostorija imala vanu funkciju. Gla palaa u Beociji ima megaron, ali bez ognjita. Palaa Tirint ima 4 faze u LH, ali i iz EH perioda. Prva faza gradnje je iz 14. st., a to su bile zidine, 2. faza iz 13. st., 3. faza osnivanje palae, 4. faza pravljenje ostatka utvrde (LH za sve faze). Rampa je bila tako postavljena da uspjeno brani utvrdu i sama utvrda je pala nekoliko godina kasnije od Mikene. Natkriveni prostor unutar zidina imao je pomonu funkciju u sluaju obrane, neki su sluili za smjetaj strae, a neki za magazine. Megaron je imao oslikane podove, sa animalnim motivima. Krov je najvjerovatnije imao na jednu vodu, a dim je moda izlazio kroz galeriju koje su bile sa prozorima da dim ne moe van, a kinica da ne pada unutra. Grad je imao drenani sustav. Dugo se mislilo da je donji grad bio nenaseljen i da je sluio za skupljanje stanovnika i stoke za vrijeme opsade, ali su istraivai pokazali da su tamo bili naseljeni prostori. Tirint je imao cisternu. U donjem gradu je naeno svetite u kojem su bile terakotne figure koje su bile muke i enske, ali je to danas jako teko razluiti to je muko, a to ensko, ali ne znamo dali oni pokazuju boanstvo ili neto drugo. Tipino za mikensku fresku prikaz lova i bojnih kola. PILOS Orhomenos, Gla, Teba, Argos, Tirint, Menelaion, Mikena i Pilos - to su glavne palae. Iz arhiva u Pilos uspjelo se sa rekonstrukcijom opsega drave. Sam Pilos se nalazi kod otoka Sfakterija, a sama palaa se u Ilijadi spominje kao Nestorova palaa. On se nalazi na uzvienju, ali nije utvren. Sastoji se od 4 bloka zgrada. 1939. naena je palaa u Pilosu. Megaron je imao predvorje, vestibulum i sam megaron. Oko njega je koridor koji megaron odvaja od ostalih zgrada. U drugom bloku je takoer megaron, a u 3. bloku je skladite u obliku megarona. U sredinjem dijelu Pilosa je arhiv. Pilos se gradi 1300. god. BC, a uniten je 1200. BC. I u ovoj palai je takoer koriteno drvo. Karl Blegen je bio istraiva ovog grada. Arhiv se nalazi na ulazu u palau. Naene su i kacige od veprove kosti. Kultni centar su istraivali Milanas i Taylor. Na junoj terasi imamo Junu kuu, Kuu fresaka i Cuntas kuu, Hram. Nama su vane Kua fresaka i Hram jer su te prostorije bile koritene u kultne svrhe, a neke prostorije su bile zazidane. Kua fresaka je dobila ime po prikazu enske figure sa dominantnim poloajem i taj je prostor bio vaan, a Hram zato to ima elemente, ima svetite, vestibulum, sobu sa kaminom sa 3 skulpture i naeni su 8 ili 7 idola koji su bili okrenuti i ta je soba bila zazidana. Kua fresaka je imala i sobu sa slonovaom, pa se pokazalo da je to bilo svetite i taj dio slonovae je bio inventar. U njoj se nalazila platforma sa freskom. Tu je pronaena figuralna keramika. Figure su bile iste kao iz Tirinta, osim jedne koja je imala ruke na prsima. Takoer su pronaene terakotne figure zmija. Na fresci je najvjerovatnije prikazana Hera, a druga je boica Atena. Isto tako i boica ivotinja u donjem dijelu freske. Iz nekoliko nalazita potjee 50 idola sa podignutim rukama, ali se nezna dali su to mukarci ili

ene ili boanstva ili vjernici. Mikenska svetita imaju neke zajednike elemente sa Grkima. Imaju predvorje, klupe, kamine. Imaju v