of 7 /7
đ ž Tipična je biljka vlažnih travnjaka i uobičajeno raste u dolinama. Na planinama Gorskog kotara postoji i njezin planinski oblik, pa su staništa planinskog oblika, primjerice, na planini Obruč uvijek u plitkim udubljenjima terena – obično u malenim ponikvama u kojima u proljeće dugo leži snijeg i navlažuje tlo. Takve ponikve okruže- ne su suhim travnjacima i ekologija ova dva ve- getacijska tipa je suprotnog predznaka - bar što se tiče vlage u tlu. Na taj način mala izmjena reljefa uvjetuje velike razlike i uzrokuje kontras- tan izgled biljnog pokrivača na malim udaljeno- stima – što je čest slučaj u planinama.

Međunarodni dan planina 2013

  • Upload
    vuque

  • View
    225

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Međunarodni dan planina 2013

�� ����� �� ��� �� ��� ��� ��

����� ����� � ���ž��� � ����� ����

������������� ���������������������� �������������

�������� ������

���� ���������

Tipična je biljka vlažnih travnjaka i uobičajeno

raste u dolinama. Na planinama Gorskog kotara

postoji i njezin planinski oblik, pa su staništa

planinskog oblika, primjerice, na planini Obruč

uvijek u plitkim udubljenjima terena – obično u

malenim ponikvama u kojima u proljeće dugo

leži snijeg i navlažuje tlo. Takve ponikve okruže-

ne su suhim travnjacima i ekologija ova dva ve-

getacijska tipa je suprotnog predznaka - bar što

se tiče vlage u tlu. Na taj način mala izmjena

reljefa uvjetuje velike razlike i uzrokuje kontras-

tan izgled biljnog pokrivača na malim udaljeno-

stima – što je čest slučaj u planinama.

Page 2: Međunarodni dan planina 2013

����������������� ��� �� ���� � ������ � �������� ������ �������� � ž������

������ ������ ���� ���ž��� �������� ��� � ���������� ���ć������� ���č��� ��

�������� ������đ��� ��������� ���š � ������ ��� ��� č����� �������� ����

������

�������������������

� � � � ������ ��� ������

�lanine su svojevrsni živi labora-toriji, često s mnogim ulaznim iizlaznim nepoznanicama kojeusmjeravaju složene prirodne

procese koji se na planinama nepresta-no odvijaju. Mijene su vidljive i zbivajuse tijekom dužih ili kraćih perioda vre-mena, ponekad trenutno; djelovanjemgeoloških i drugih fizikalnih sila - gi-banja tla i stijena, potresa, vode, leda ivjetra... O tim promjenama ovisi i vege-tacija koja planinskim padinama, udoli-nama, grebenima i vrhovima daje vanj-sku prepoznatljivost, često i ži vo p i s n uobojenost tijekom godišnjih doba.

�� ����� ��������� ��

���š��Promjene biljnog svijeta uobičajeno

možemo mjeriti desetljećima, stoljeći-ma i tisućljećima – nazivamo ih sukcesi-jama vegetacijskog plašta. Prirodne sile,divlje i domaće životinje taj zeleni plaštneprekidno oblikuju, mijenjaju ili drže uodređenoj sukcesijskoj (ne)ravnoteži.Planinski predjeli Primorsko-goranskežupanije su dobro obrasli šumama, alinije zanemariv niti udio nešumskih sta-ništa – rubova šuma, stijena, točila, vo-doderina, klanaca i kanjona, izvora, po-toka, rijeka, visokih zeleni – planinskihvrtića, cretova i osobito raznih tipovatravnjaka koji krajobrazu daju posebnudinamiku i ljepotu. Neke su naše plani-ne po prostranim i krajobrazno lijepimtravnjacima posebno poznate i zanimlj-ive. Učka, Obruč, Snježnik, Tuhobić,

Bjelolasica… da spomenemo samo nekeod poznatijih, odlikuju se većim ili manj-im površinama travnjaka koji pokazujuizrazite značajke krajobrazne i biološkera z n o l i k o s t i .

�������� �� ���ž�����

���š��� �š�������Travnjaci brdskih, gorskih i planinskih

predjela Primorsko-goranske županije su,po svom postanku, gotovo u potpunostiantropogene (ljudskom rukom nastale)tvorevine. Formirani su potiskivanjemšumske vegetacije, a održavaju se ispa-šom životinja, košnjom i/ili (u manjembroju slučajeva) paljenjem. Sve te antro-pogene aktivnosti u posljednje su vrijemeznatno smanjenog intenziteta ili su pot-puno zamrle pa se javlja obrnuti proceszarastanja travnjaka šikarom i šumom.Stoga postoji stalna i vrlo izražena prijet-nja gubitka stoljetnom i tisućljetnom sto-čarskom tradicijom naslijeđene krajo-brazne i biološke raznolikosti koju čuvajutravnjaci ovog područja.

���������� ������

��������Travnjaci u Primorsko-goranskoj župa-

niji mogu se ugrubo podijeliti na konti-nentalne i primorske. Oni su na ovomprostoru neuobičajeno raznoliki, a uku-pan broj najvažnijih travnjačkih zajedni-ca, dosad poznatih i opisanih u literaturi,na području čitave Primorsko-goranskežupanije iznosi približno pedesetak bilj-

nih zajednica ili asocijacija, od kojih suneke zastupljene i s većim brojem razli-čitih podzajednica ili subasocijacija.

Među kontinentalnim travnjacimaGorskoga kotara najviše se svojom gos-podarskom važnošću izdvajaju dolinskelivade (red trave pahovke), koje daju naj-veće količine sijena od svih travnjaka.Kontinentalni/brdski suhi travnjaci (reduspravnog ovsika - Brometalia erecti) ni-su tako izdašni, ali se izdvajaju raznoli-košću tipova i iznimnom bioraznolikoš-ću, ne samo biljne već i životinjske kom-ponente (kukci, leptiri, ptice) te gljiva.Budući da se radi o travnjacima koji seuglavnom ne gnoje, niti tretiraju na dru-ge načine, na njima se, kao i na nekimdrugim zapuštenim travnjacima u Pri-morsko-goranskoj županiji, razvijaju ri-jetke i u Europi ugrožene gljive iz rodovavlažnica (Hygrocybe), rudoliski (Entolo-ma), kijačica (Clavariaceae), mješi n a rk iTichoglossum, Microglossum, Geoglos-sum i druge. Takvim travnjacima se, uposljednje vrijeme, posvuda u Europiposvećuje mnogo pažnje s ciljem zaštiteprirode i bioraznolikosti.

U najvišem vegetacijskom pojasu - naplaninama Gorskoga kotara, razvio se iposeban svijet pretplaninskih travnjaka,takozvanih (pret)planinskih rudina. Iakose može pretpostaviti da su neki od pret-planinskih travnjaka ovdje prvotni, tj.prirodni, dio ih se nesumnjivo razviodjelovanjem čovjeka, odnosno nakonpotiskivanja prvotne - klimazonalne ve-getacije tih predjela, a to je klekovinaplaninskog bora (Pinus mugo).

Page 3: Međunarodni dan planina 2013

���������������

������ �� � ����� � � � �

Raznolikost vegetacije travnjaka i općenito vegeta-cija planina zapadne Hrvatske i primorskih obronakavrlo je dobro dokumentirana zahvaljujući klasičnombotaničkom radu prof. dr. Ive Horvata: „Ve g e t a c i j aplanina zapadne Hrvatske s četiri karte biljnih zajed-nica sekcije Sušak“ (Horvat, 1962.). Ta istraživanja, ko-ja su obuhvaćala vegetacijska kartiranja i izradu vege-tacijskih karata, Horvat je s ekipom suradnika provo-dio od 1947. do 1956. godine.

To je otprilike i vrijeme kada se u gospodarenjutravnjacima širom Primorsko-goranske županije i uGorskom kotaru dogodila važna promjena – zbog ur-banizacije, industrijalizacije i razvitka turizma došlo jedo odumiranja tradicijske poljoprivrede, napose sto-čarstva, što je rezultiralo sukcesijom travnjaka u smje-ru ponovnog uspostavljanja klima zonalne šumske ve-getacije kroz nizove vegetacijskih sukcesijskih stup-njeva. Botanički sastav travnjaka koji od tih dana jošnisu potpuno zarasli znatno se promijenio, a nekioblici ranije znatno šire zastupljene vegetacije travnja-ka, kao i biljni te životinjski svijet koji ih prati dovedenisu na rub iščeznuća (usporedi primjerice crvene knji-ge i crvene popise bilja, gljiva i životinja RH). Na ne-kim dijelovima šireg riječkog područja, koja su istraži-vana u novije vrijeme, utvrđene su znatne promjene uvegetacijskoj slici travnjaka u usporedbi s ranijimstanjem iz vremena istraživanja Ive Horvata. Nekioblici sukcesije odvijali su se i odvijaju se u vrlo brzomslijedu, gotovo naočigled, što se također moglo doku-mentirati istraživanjima koja smo nedavno proveli.

�������������ž������ �� �����������������

����������������� �����������

Ne šumska staništa Primorsko-goranskežupanije (travnjaci i šumski rubovi), odli-kuju se bogatom bioraznolikošću. Ovdje ži veposebno prilagođeni organizmi, a veliki udioendema i rijetkih vrsta nastanjuje upravotakva staništa. Travnjaci i travnjačke vrste udanašnje su vrijeme ugroženi zbog ubr-zanog napuštanja tradicijske poljoprivrede,odnosno redovitog napasanja stoke na paš-njacima i košnje livada. Mnoge vrste biljakaprilagodile su se paši životinja na raznenačine. Neke vrste oboružane su trnovima ibodljama kojima se brane od životinja. Na-rod takve bodljikave biljke naziva sikavice, anajčešće se pod tim misli na vrste rodovaEchinops - sikavica, Carduus – stričak, Car-lina – kravljak, Cirsium – osjak, Eryngium –kotrljan i druge.

��ž�� ��č���������������������� �������������

U narodu su poznate kao kukci koji namdonose sreću. Riječ je o još jednoj skupini ku-kaca koji se ističu kontrastnom, upozoravaju-ćom crveno-crnom obojenošću i kao da viču:nemoj me pojesti, otrovna sam! Kada ove sim-patične kukce uznemirimo ili primimo u ruku,oni izlučuju ljepljivu žućkastu tvar jetkog ineugodnog mirisa čime odvraćaju potencijal-ne neprijatelje. Uz to što su vrlo korisne kaozatirači lisnih ušiju na bilju, još je jedna zani-mljivost vezana uz bubamare. Naime, u listo-padu se na prezimljavanje sakupljaju u većeskupine, pa ponekad, čak i u kućama, u kak-vim skrovitim kutovima, možemo pronaćigusto skupljene gomilice bubamara.

Na području Primorsko-goranske županije dosad je poznato čak 75 vrsta i podvrsta različitihdivljih orhideja, što je točno polovica od ukupnopoznatog broja divljih orhideja u Republici Hr-vatskoj. Velik broj njih uvršteno je u neku od ka-tegorija ugroženosti, a većina ih je strogo zašti-ćena. Vrsta orhideje, prikazana na fotografiji imarazmjerno brojne populacije na brdskim trav-njacima u Gorskom kotaru. No, kao i mnogedruge rijetke biljke koje rastu na livadama i paš-njacima, i ova je orhideja zbog napuštanja po-ljoprivrednih djelatnosti ugrožena.

�������� ������

Page 4: Međunarodni dan planina 2013

�������č ����� ������� ������� � ��� ��� � ��� ��� �������� ������ ������� ���� �����

Prelijepi krupni cvjetovilukovičavog ljiljana zaža rese u mjesecu lipnju međuostalim (skromnijim) raz-nolikim cvijećem i travombrdskih travnjaka. Ne tre-ba posebno ni isticati dasu oni neusporedivo ljepšiukras travnjaka nego ubra-ni u nekoj vazi – baš kao isve ostale vrste ljiljana, ioni su zaštićeni.

�������(Lilium bulbiferum)

Neobična biljka žućkastocr venkas-tih cvjetova odlikuje se posebnim na-činom života i još neuobičajenombiologijom. Nedostaje joj klorofil i za-nimljivo je da parazitira na korijenjurijetke endemične grmaste lepirnjače– cjelolatične žutilovke (Genista holo-petala). Cjelolatična žutilovka karak-teristična je za jakoj buri izložena sta-ništa travnjaka naših primorskih pla-nina, a zbog rijetkosti uvrštena je naeuropske popise ugroženih biljnih vr-sta.

��ž�������(Orobanche gracilis)

� � � � ������ ��� ������ ������ ��� ������ � � � �

�ako bi se bar u osnovnim crta-ma upoznali s neobično boga-tom raznolikošću brdskih i pla-ninskih travnjaka Primorsko-go-

ranske županije predstavljaju se, za po-trebe ovog posebnog priloga, opisi naj-va žnijih travnjačkih zajednica našeg, ubiljno-geografskom i ekološkom pogle-du nadasve zanimljivog prostora:

����������� �� �����

���č� �� ������Ta je u Hrvatskoj rijetka zajednica

ograničena na neke predjele Gorskogkotara, gdje se, primjerice u okolici Mr-zle Vodice i Fužina razvija na umjerenovlažnim tlima povrh silikatne geološkepodloge. Raspoznaje se po vitkoj i viso-koj travi beskoljenki koja, kako joj i imekazuje, duž stabljike ne posjeduje uobi-čajena zadebljana koljenca karakteris-tična za trave.

������ �� ���

To je također rijetka zajednica vlažnihlivada u Gorskom kotaru, a mnogo je ra-širenija u nizinama kontinentalne Hr-vatske. U goranskom području lijepe sesastojine nalaze u dolini Suhe rečinekod Mrzle Vodice.

������ ��������� � � ���

š�š�Ove livade nalaze se na izrazito vlaž-

nim terenima u dolinama i uz potoke uGorskom kotaru. Danas su najvećim di-jelom meliorirane ili su poplavljene um-jetnim akumulacijskim jezerima.

������ ������ ��� �� ��� �

��� ����Ovaj tip umjereno vlažnih livada vrlo

je raširen u nizinskom dijelu Posavine,kao i u dijelu Podravine. U našem po-dručju razvijaju se u Gorskom kotaru,gdje su razmjerno rijetke i često nepot-puno razvijene. Kod Grobnika se spušta-ju i u primorske predjele.

����������� �� �����

��� �������Zajednica je u Primorsko-goranskoj

županiji raširena uglavnom u toplijemdijelu Gorskog kotara i predstavlja naj-va žniji tip livade košanice. Razvija sepod antropogenim utjecajem (primjericegnojenjem) iz različitih gorskih travnja-ka. U primorju je botaničar Ivo Horvatopisao i poseban primorski oblik ove za-j e d n i c e.

������ ����� �� ��� �

���č� �� ���Ova zajednica je vrlo karakteristična

za gorske predjele, pa tako i za Gorskikotar, gdje se uglavnom razvija na sili-katnoj podlozi ili na dubokim ispranimvapnenačkim profilima u ponikvama.

Često se razvija nakon obrade livade tra-ve tvrdače (nardetuma) ili vrištine, ili nanapuštenim poljoprivrednim površina-ma. Koristi se kao košanica. Zajednica jeosobito zanimljiva kada se u određenodoba dana (i godine) na travama izluču-ju blistave kapljice rose.

������ �����â � ž�ć�� ��

������Razvijaju se u višim dijelovima Gor-

skog kotara, a formiraju se gnojenjembrdskih travnjaka na dubljim profilimatla povrh karbonatne geološke podloge.To su kvalitetne livade košanice, ali u da-našnje vrijeme neobično rijetke i zaslu-žuju zaštitu. Također je i na ovim trav-njacima zanimljivo vidjeti kad se na lis-tovima vrkute tijekom jutra izluče srebr-naste vodene kapi.

�������� � ������

�� ��� � ������ ������To je bila najvažnija zajednica brdskih

travnjaka u Gorskom kotaru, ali je danasznatno reducirana zbog procesa zaras-tanja, tj. sukcesije. Sukcesijskim procesi-ma, najvažniju vrstu u njenom sastavu –ra širenu travu uspravni ovsik (Bromuserectus), zamjenjuje agresivna trava kos-trika (Brachypodium pinnatum ssp. ru-pestre), koja se sve više širi. Uobičajenesastojine prvotne asocijacije ističu seobiljem šarolikog cvijeća, leptira, bum-bara, pčela i drugih zujavih kukaca.

������� � ������

�� ��� � ������ � š����To je karakterističan travnjak gorskih

dijelova Hrvatske, pa tako ovu zajedni-cu nalazimo i na području Gorskog ko-t a ra .

�������� ��ž� ����� �

������� �� �� �����Ova zajednica predstavlja jedan od

sukcesijskih stupnjeva nakon zapuš-tanja zajednice uspravnog ovsika i sred-njeg trputca (Bromo-Plantaginetum),pa su stoga u Gorskom kotaru danas vr-lo česti takvi zapušteni suhi travnjaci ukojima prevladava trava kostrika (Bra-chypodium pinnatum ssp. rupestre).Odlikuju se nešto siromašnijim floris-tičkim sastavom nego izvorna zajednicaod koje su nastali.

������� ��� �� ������ �

������ �� �� ������To je ekološki i floristički vrlo zani-

mljiva zajednica na prijelazu izmeđuvlažnih i suhih travnjaka. Ivo Horvatopisao ju je i iskartirao u prijelaznimpodručjima između Gorskog kotara iPrimorja, osobito u masivu planineObruč gdje nastanjuje žljebove u koji-ma se dugo zadržava i topi snijeg.

�������� ���č�� š�š���

Travnjaci endemične trave - kalničkešašike razvijaju se na specifičnim sta-ništima u Gorskom kotaru, ali su iz-nimno rijetki. Optimalno su rašireni usjevernoj Hrvatskoj, osobito na samo-borskom Oštrcu. Imaju veliku važnost uočuvanju bioraznolikosti naših krajeva.

������� �� ��š��� š�š�

������� � ž��� ���š��

���

To je najvažniji pašnjak mediteran-sko-brdskog vegetacijskog pojasa. Fito-cenološkim istraživanjima raščlanjen jena niz podzajednica ili subasocijacija,koje uglavnom predstavljaju bujne ka-menjarske zajednice bogatog floristič-kog sastava. U nedavnoj prošlosti dije-lom su se koristile i kao livade koša n i c e.Osobito se ističu površine ove zajednicena primorskim padinama Obručeveplaninske skupine, na Tuhobiću, iznadVinodola i drugdje na prisojnim ekspo-zicijama primorskog planinskog niza ucrnograbovom vegetacijskom pojasu.

������� �� ��š����

� ��� �� š�š����To je vjerojatno skup od nekoliko ra-

zličitih zajednica (asocijacija ili subaso-cijacija) raširenih na vertikalnom profi-lu od submediterana do mediteransko-brdskog pojasa, gdje se na njih nadove-zuju zajednice planinskog sustava reda

uskolisne šašike (takozvane pretplanin-ske rudine). U njima u florističkom sas-tavu izrazito dominira na buru i teškeplaninske uvjete klime otporna travauskolisna šašika (Sesleria tenuifolia).Ona posvuda zastire površinu s najvišimstupnjevima pokrovnosti tvoreći gustebusene. Ekološka konstanta ovih trav-njaka je da su im staništa redovito izlo-žena jakim udarima bure, kao i plitko isuho karbonatno tlo. Takve sastojineva žne su u prirodoznanstvenom pogle-du zbog nazočnosti nekolicine rijetkihvrsta značajnih za zaštitu na europskojrazini (NATURA 2000 vrste).

�������� ��������

�š����� � š�š� �������To je rijetka i najslabije poznata zaje-

dnica iz skupine mediteransko-brdskihpašnjaka na granici primorja i Gorskogkotara, a tako će vjerojatno i ostati jer sugotovo sve površine koje je botaničarIvo Horvat (1962. godine) zabilježio nasvojim vegetacijskim kartama u današ-nje vrijeme zbog vrlo izraženih sukcesij-skih procesa prerasle šumskom vegeta-cijom.

�������� � ��� �

ž������� � š��� ��� š�š�Zanimljiva i prirodoznanstveno važna

zajednica koja se razvija na specifičnimstaništima izloženim buri. U floristič-kom sastavu ističe se nekolicina rijetkih

i endemičnih vrsta, pa ima iznimnu važ-nost u očuvanju bioraznolikosti našegpodr učja.

�������� ������ ���š���

��� �� � �����Zauzima danas manje površine na

skeletnim tlima izloženim jakoj buri. Ve-će površine ove zajednice koje su bileprikazane na Horvatovoj vegetacijskojkarti, primjerice u okolici Škrljeva, pre-rasle su u današnje vrijeme šikarom cr-noga graba (Ostrya carpinifolia).

�������� ������ �

�������� �� ��������Razvijaju se u gorskom pojasu planine

Učke. Zbog florističkog bogatstva i rijet-kih biljnih vrsta zaslužuju pažnju i zašti-tu jer su uslijed smanjenog intenzitetagospodarenja potisnuti zarastanjemšumskom vegetacijom. Najljepše sastoji-ne razvijale su se na flišnom pojasu kojiopkoljuje najviši greben Učke, ali u da-našnje vrijeme te su sastojine jako zaras-le grmovima kleke (Juniperus commu-nis), a ponegdje su i potpuno zarasle šu-mom.

��š���

Vr ištine su razvijene u Gorskom kota-ru i osobito u Lici, pa ih nazivaju i ličkevr ištine. Sukcesijski procesi u Gorskomkotaru dijelom zahvaćaju vrištine razvit-

kom gustih sastojina paprati bujadi(Pteridium aquilinum), što je još i z ra z i t i -je u Lici, gdje bujadare prekrivaju nepre-gledne površi n e.

�������� ����� �����č�

Ta zajednica se razvija u Gorskom ko-taru na silikatnoj podlozi ili povrh ispra-nih (dekalcificiranih) i zakiseljenih pro-fila tla na karbonatima. Lijepe su sastoj-ine na Matić poljani kod Mrkoplja, naLascu i u Leski u Nacionalnom parkuRisnjak i drugdje. Posvuda su ugroženiprocesima zarastanja, ali i sakupljanjemi iskorjenjivanjem njihove svojstvene vr-ste brđanke (Arnica montna) zbog (pret-jerano razglašenih!) ljekovitih svojstava.Ne treba posebno ni isticati da je brđan-ka ili gorska moravka (arnika) zbogu g ro ženosti morala biti stavljena na listustrogo zaštićenih biljnih vrsta u Hrvat-s k o j.

�������� �� � �� �� ���

Ova zajednica je rijetka i razvija se ta-kođer u Gorskom kotaru, osobito okoMoravica i Razloga u dolini Kupe, napjeskovitoj silikatnoj geološkoj podlozi.

!���� � ��� � š�š��� �

�š���� š�š�Pokrivaju najhladnije grebene najviših

planina Gorskog kotara (Snježnik, Ris-njak). Imaju veliku prirodoznanstvenu

��������������čč� ���������� ��

Ovaj kotrljan pripada skupinibodljikavih biljaka koje rastu napašnjacima i suhim submedite-ranskim travnjacima. Oštrim trno-vima brani se od životinja koje pa-su. Prelijepom bojom cvata i pric-vjetnih listova (koji su također navrhu oboružani trnovima) prima-mljuje razne kukce oprašivače. Je-dan od takvih kukaca je osa (Polys-tes sp.) koja svojom kontrastnomcrnom i žutom bojom kao da upo-zorava – ne diraj me, imam otro-van žalac! Oprašivači su danas sveu g ro ženija skupina organizama uekosustavima. Posebno su ugrože-ne pčele, najmarljiviji i najvrjednijio p ra šivači, i to zbog globalizacij-skih procesa (pojava novih bolesti)i onečišćenja okoliša.

�� ������������������(Eryngium amethystinum)

/nastavak na 6. str./

��ž��� ��� � ����ž���� ������č��� ��������

Page 5: Međunarodni dan planina 2013

Krupni i vrlo upadljivi cvjetovi sase (Pulsatillagrandis) prelijep su proljetni ukras mediteran-sko-brdskih travnjaka. Vanjski dio cvijeta (sta-bljike i mladi listovi) obrasli su dugačkim svi-lenkastim dlakama koje vjerojatno štite biljkuod nenadanih naleta hladnoće i zakašnjelogsnijega. Zanimljivo je da sasa u Primorsko-go-ranskoj županiji bira travnjake na staništimakoja su jako izložena buri na kojima se udružujes vrstom planinske trave – uskolisnom šašikom(Sesleria tenuifolia), koja je otporna na buru.Narod takva travnata, buri izložena staništa, na-ziva burnjaci. Drugi tip travnjaka na kojima kodnas uspijeva sasa su pašnjaci žute kraške začinei šaša crljenca, na kojima je sasa ipak nešto za-klonjenija.

������������� ��� ���

U sklopu travnjaka na buri izloženimstaništima planina u riječkom zaleđuvrlo je upadljiv bijeli čapljez. Običnot ra ži nešto dublja tla – u tlu ima dugu-ljaste gomolje, ali je također umjerenijii u pogledu izdržljivosti na puhanje bu-re – često izabere kakvu umjerenijuzavjetr inu.

Mjesta gdje raste bijeli čapljez uobi-čajeno izruju divlje svinje u potrazi zanjegovim sočnim i jestivim gomoljima.

�� �������� �������� � �����

����������������� ����� ������������ � ��������

��š���� �� � ������� ���š��

���ž� ������ ����

� � � � ������ ��� � ������ � � � ������ ��� � ������ � � � �������� ��� � �����

vrijednost pa je potrebna zaštita koju su dijelom idobile uključivanjem Snježnika u sastav Nacional-nog parka Risnjak.

��������� ������ ����������

š�š� � �������� š�š���Pokrivaju nešto zaštićenije položaje najviših vr-

hova Gorskoga kotara.

��������� ������ ���������

š�š� � ������ ���č��� �Obrastaju grebene najviših vrhova Gorskoga ko-

tara, ali na nešto toplijim položajima nego zajedni-ca čvrstog šaša. Staništa su tijekom zime takođerizložena otpuhivanju snijega vjetrom. Zajednica jeu našem području vrlo ograničenog raspros-tranjenja (greben Guslice).

��������� ������ ���������

���������� � ���� �Ova planinska zajednica prvotno je opisana sa

slovenskog Snežnika, a na Risnjaku i hrvatskomSn j e žniku razvija se tek fragmentarno unutar sas-tojina drugih tipova pretplaninskih rudina. Zani-mljiva je po pojavljivanju planinske biljke osinice(Dryas octopetala) koja se na našim planinama za-držala vjerojatno kao relikt iz vremena velikih kli-matskih kolebanja ledenog i poslijeledenog doba.

������ š��� �������

O b ra šćuju zaštićenija i toplija staništa pretpla-ninskog pojasa na najvišim vrhovima Gorskoga ko-tara, ali se često spuštaju i u duboke pretplaninskeponikve. Kad na usponu prema planinskim vrhovi-ma dospijemo do pojasa ove zajednice, znamo dasmo stupili u pretplaninski (subalpski) vegetacijskipojas i da ćemo moći uživati u prelijepim i nesme-tanim vizurama na okolni planinski krajobraz.

������ � �������� ����� � �

�����č���� �������Zauzimaju ograničene površine u planinskoj

skupini Snježnika, ali se također spuštaju i u kraškeponikve i uvale (mrazišta!) poput Velikog Snježna iPr ibiniša na Platku.

������ ��������� �������� � �

�đ���� š�š�Razvijaju se na zaštićenim položajima gdje se

dugo zadržava snijeg. Botaničar Ivo Horvat, koji seosobito bavio proučavanjem ovdašnjih pretplanin-skih rudina, zajednicu je našao na Risnjaku, Snjež-niku, Medvejcima i na Planini.

������ š�š���� � � ������ ��č���

Razvija se uglavnom na policama i u žl j e b ov i m aizmeđu klekovine planinskog bora. Najbolje je raz-vijena na Risnjaku.

�lanina Obruč i druge obalne planine iznad Ri-ječkog zaljeva ističu se brojnim lokalitetimana kojima je jedan od prevladavajućih ekološ-kih čimbenika učestalo puhanje bure. O pos-

tojanju takvih (mikro)lokaliteta, koje u narodu nazi-vaju burnjaci, svjedoči i toponim Burnjak na putu zaplaninarski dom Hahlić na Obruču. Travnjaci na bur-njacima odlikuju se bogatstvom i osobitošću biljnog iživotinjskog svijeta, a poseban pečat daje im travauskolisna šašika (Sesleria tenuifolia Schrad.s. l., syn.S. juncifolia). Ona prekriva velike površine na pri-morskim padinama planine Obruč i okolnih planina.Takvi se travnjaci na širem kvarnerskom prostoru is-tiču jednoličnim izgledom zbog gustih sklopova bu-sena uskolisne šašike (u grobničkom govoru poznati-ja kao trava iglenac). Nekad su travnjaci uskolisne ša-šike bili cijenjeni kao paša za ovce, a danas su uglav-nom prepušteni polaganom zarastanju ili na njimapasu manja krda konja.

�������� �� ����� š�š����ž��� ��� � š������ � š�š�

Dosad su se u klasičnoj botaničko-vegetacijskojznanosti (Ivo Horvat, 1962.) na ovom prostoru spomi-njala uglavnom tri tipa vegetacije travnjaka u kojimaprevladava uskolisna šašika. Riječ je o biljnim zajedni-cama ili asocijacijama uskolisne žutilovke i šiljastogšaša (as. Genisto-Caricetum mucronatae), šaša crlje-nike i žute kraške zečine s uskolisnom šašikom (as.Carici-Centauretum rupestris subas. seslerietosum) imodrog kraškog vriska i zvonca (as. Saturejo-Edraen-thetum).

Budući da su nam travnjaci ovog područja zanimlj-ivi jer su dijelom uvršteni u europsku ekološku mrežuNATURA 2000, proučavajući spomenute zajednice naplaninama u zaleđu Grobničkog polja, kao i na ši re mkvarnerskom području, došli smo do zaključka da bibilo primjerenije odijeliti zajednice travnjaka u kojimaprevladava uskolisna šašika i koji su tipični za burnja-ke, od asocijacije šaša crljenike i žute kraške zečine

(Carici-Centauretum rupestris) koja se razvija na sta-ništima manje izloženim buri u poseban skup zajed-nica koji smo provizorno imenovali kao travnjaci us-kolisne šašike (Seslerietum juncifoliae s. l.).

Do danas je sa šireg područja, tj. s Krasa u Slovenijiopisana samo zajednica svilenaste žutilovke i uskolis-ne šašike (as Genisto sericeae-Seslerietum juncifo-liae), a s otoka Krka zajednica uspravnog ovsika i is-prekidane šašike (as. Bromo-Seslerietum interrup-tae), koje bi dijelom mogli uvrstiti u taj specifičan„skup“ zajednica kraških travnjaka na burnjacima.Također smatramo da bi taj „skup“ zajednica zbogznatne visinske, ekološke i florističke raznolikosti tre-balo još detaljnije fitocenološki raščlaniti.

Najzanimljivija (sa stanovišta zaštite rijetkih bilja-ka!) zajednica burnjaka – ona uskolisne žutilovke i ši-ljastog šaša (as. Genisto-Caricetum mucronatae) raz-vija se na najizloženijim vjetrometinama i raširena jeod padina brda Pliševice iznad Klane preko planineObruč i izloženih padina Mudne doli do ispod MalogPlatka i grebena Bogdin. Ova zajednica neobično jevrijedna u pogledu zaštite rijetkih i endemičnih vrstava žnih na europskoj razini (NATURA 2000 vrste).

�������� � �� � ���š� � ������ ��� ��

Treća važna zajednica burnjaka, zajednica modrogk ra škog vriska i zvonca (as. Saturejo-Edraenathetum),tipična je zajednica nižih položaja koja, primjerice,obrasta vjetrometine Grobničkog polja i u njoj tako-đer ponekad u botaničkom sastavu prevladava travauskolisna šašika.

Kako bismo proširili svijest o vrijednosti i potrebiočuvanja takvih specifičnih travnjaka među lokalnims t a n ov n i štvom, Javna ustanova Priroda sudjelovala je16. studenoga 2013. godine na znanstvenom skupuKatedre čakavskoga sabora Grobnišćine – „Gro b n i šći -na: tragovi, znakovi i smjerokazi“ s temom travnjacina burnjacima grobničkih planina.

���� ���������������� ������

/nastavak sa 5. str./

������ � ž�������� ���� � ��������� � ��� � �� ���

Page 6: Međunarodni dan planina 2013

Niski, uz tlo prilegli polugrmićisvilenaste žutilovke pokrivaju

buri izložena staništa na primor-skim obroncima sjeverozapadnihDinarskih planina. U vrijeme cvat-nje, uz cjelolatičnu žutilovku, kojaima slične cvjetove i raste na slič-nim staništima, predstavlja jedanod najljepših ukrasa primorskihkamenitih pašnjaka na burnjaci-ma. Cvatnja se, već prema nad-morskoj visini, proteže od svibnjado lipnja.

Ž��������� ��� �������

Oskudne travnjake na Grobničkom polju čestošiba jaka bura. Tome se prilagodio ovdašnji biljni iživotinjski svijet. Tako na Grobničkom polju uspi-jevaju biljne i životinjske zajednice prilagođene ži-votu na staništima izloženim jakoj buri. Jedna odkarakterističnih biljaka na burnjacima Grobničkogpolja je uskolisno zvonce, modrih zvonastih cvje-tova. Ono se najčešće udružuje s travom uskolis-nom šašikom i zajedno s nekolicinom drugih ot-pornih vrsta tvore posebnu endemičnu biljnu za-jednicu vriska i uskolisnog zvonca.

������� ���� ������ ������ ���������

Lijepi i upadljivi cvjetovi ilirske sabljice ili gladiole poja-vljuju se u proljeće na specifičnim mjestima na padinamaObruča i okolnih primorskih planina – obično raste u žlje -bovima i udubljenjima gdje dugo leži snijeg. Snijeg koji setopi i voda bujica nakon kiša dugo drže tlo vlažnim pa sutakva staništa u opreci sa suhim tipovima travnjaka naokolnim ocjeditim terenima, koje isušuje često puhanjebure, a za koje je uobičajena opora trava uskolisna šašika.

������ ��������� �������������� ����������

Osim specifičnih bilja-ka, travnjake na burnjaci-ma nastanjuje i zanimljivživotinjski svijet. Leptirisu jedna od bogatijih sku-pina.Oni se obično višedrže umjerenijih zavjetri-na, pa su najvećom ša ro -likošću i raznolikošćuzastupljeni na travnjaci-ma žute kraške zečine išaša crljenca. Odatle pot-ječe i fotografija ovog lep-tira okaša. Njihovi srodni-ci – planinski leptiri crnci(Erebia sp.) često lijećuna samim burnjacima,gdje se njihove gusjenicehrane travom uskolisnomšašikom, ali dok puše bu-ra i oni najčešće miruju unekoj zavjetrini.

��š���� ���� � � !�

����������������

������� �� ����� � � � �������� �� ����� � � � ������� �� ����� � � � �

Page 7: Međunarodni dan planina 2013

������� – ��č�� ��ž����ć� ���

pća skupština UN-a proglasila je 11. pro-sinca 2003. godine Međunarodnim da-nom planina - nakon što je Međunarod-na godina planina, koju je UN proglasio

2002. godine, ukazala na potrebu stalnog osvješ-ćivanja golemog značenja planina i održivog raz-voja njihova okoliša za kvalitetu života stanovniš-tva. Dan planina se svake godine obilježava poddrugom krilaticom, a ove godine ona glasi: Pl a -nine – ključ za održivu budućnost. Na taj načinse želi naglasiti važnost planina i planinskih eko-sustava za održiv život na Zemlji. Budući da suna planinama Primorsko-goranske županiješumski ekosustavi u prvom planu po važnosti zaodrživu budućnost (sjetimo se samo važnosti zapohranu i čišćenje vode, čišćenje i poboljša va n j ekakvoće zraka, dobivanje raznolikih proizvodaod drveta, sporednih šumskih proizvoda, važno-sti za zdravlje, rekreaciju i turizam, važnosti zapodržavanje bogate bioraznolikosti…) i ove segodine nastavlja s tradicijom izložbe fotografijana šumske teme, ali biti će prikazane i ostalesastavnice bogate bioraznolikosti, pa tako i svijettravnjaka koje možemo smatrati jednako takova žnima za brdske, gorske i planinske predjelePrimorsko-goranske županije. Upravo su šume itravnjaci »ključ za održivu budućnost«, pa je važ-no stalno nastojati na njihovoj zaštiti i oču-va n j u .

�������

��ž�� ������ ��� Š��� ����

š����� � �������� ��Ž�� �

����� �����š�� �����������od 9. do 12. prosinca 2013.u Opatiji u Umjetničkom paviljonu Juraj Špo-

re rPredstavljanje izložbe i kalendarau srijedu, 11. prosinca u 12 satiO izložbi:Prigodom Međunarodnog desetljeća bio-

raznolikosti, izložba pod nazivom Šumaokom šumara nastavak je prošlogodišnjeizložbe s motivima šuma i šumskih sta-ništa Gorskoga kotara. Ovakve prigo-dne izložbe organiziraju se u Pri-morsko-goranskoj županiji, upovodu Međunarodnog danaplanina, redovito već duži nizgodina. Javna ustanova Pri-roda postavila je i ovogo-dišnju izložbu o šumama

� � � � ������ ��� ������

��������������� –– ����čč����� ����žž������������ćć���� ������đ�������� ��� ������� � ������������������� ž�������

u suradnji s Hrvatskim šumarskim društvom –Ogranak Delnice. U postavljanje izložbe uključiose i Hrvatski muzej turizma Opatija. Posebnuzahvalu dugujemo predsjednici Hrvatskog šu-marskog društva – Ogranak Delnice, gospođi Ti-jani Grgurić koja je omogućila da se pribave fo-tografije i ovogodišnja izložba postavi u Opatiji.Tako će se među stotinjak izloženih fotografija

moći doživjeti šume Gorskoga kota-ra i cijele Hrvatske. (Nekolici-

na fotografija snimljena je i ususjednim zemljama). Prika-

zani su motivi šumskih za-jednica, drveća, flore, fau-

ne, gljiva, a ove godinevrlo su zanimlji-ve

ifotografije kojeprikazuju raznolikešumske mikrosvjeto-ve – leptire i druge kuk-ce, gljive, lišće i plodoveokovane injem, pojava leda,magle i izmaglica kao i mno-gih drugih neobično zanimljivihšumskih motiva i detalja. Ove godi-ne izložba je obogaćena izborom mo-tiva o bioraznolikosti Primorsko-goran-ske županije nekoliko vrsnih autora foto-grafa – dugogodišnjih suradnika Javne us-tanove Priroda koji će biti prezentirani i ukalendaru Primorsko-goranske županijeza 2014. godinu.

O kalendaru Primorsko-goranske žu-panije:

U desetljeću bioraznolikosti, kao temakalendara i čestitaka Primorsko-goranskežupanije za 2014. godinu iza-

brana je neobično bogata biološka raznolikostovog razmjerno malog, ali po biogeografskoj raz-nolikosti šarolikog i vrlo kontrastnog prostora.Predstavljeno je 24 motiva biljaka, životinja i glj-iva karakterističnih za brdska, gorska, planinska,priobalna, ali i morska staništa naše žu p a n i j e.

Fotografije će se moći pogledati u Umjetnič-kom paviljonu Juraj Šporer u Opatiji od 9. do 12.prosinca 2013. godine zajedno s izlošcima foto-grafija tradicionalne izložbe Šuma okom šuma-ra . Svaka fotografija je opisana kratkim poprat-nim tekstom, pa će se svatko od posjetitelja mo-ći informirati o izloženim motivima. Osim na-šim redovitim vanjskim sura-

dnicima – vr-snim fotografi-

ma: Želimiru Gr-žančiću, Marku Ma-

tešiću, Danijelu Frki,Ervinu Raguzinu i drugi-

ma, bez kojih kalendar iizložba ne bi bili mogući i koji

su omogućili izbor zanimljivihfotografija prirode, treba zahvali-ti i članovima Udruge gljivaraOžujka Rijeka koji su doprinije-li da fotografije koje se odno-se na svijet gljiva budustručno determinirane io p i s a n e.

Pr ilog Gorski i planinski travnjaci, urednik Bruno Lončarić, grafička urednica Mara Nezirović, tekstmr. sc. Marko Randić, foto Želimir Gržančić, mr. sc. Marko Randić, Marko Matešić, arhiva JU Pri-roda, pokrovitelj priloga Javna ustanova Priroda, za pokrovitelja mr. sc. Sonja Šišić, ravnateljica, ti-sakno u Novom listu, 10. prosinca 2013.

� � � � � � � �

Ova graciozna „šumska antilopa“ obitava u pla-

ninskim predjelima. Možemo je vidjeti, primjerice,

na Risnjaku, u Mudnoj doli na Obruču, u nekim

predjelima Učke, u Vinodolu i drugdje, gdje se

vješto vere po stijenama i stjenovitim policama

probirući oporo planinsko bilje i trave. Zimi, kad

zapada dubok snijeg, spušta se u niže šumske

predjele, osobito u dolinu Kupe gdje također bira

stjenovite odsječke padina i litice kao svoja zim-

ska boravišta.

����������� ���� ���� �����