of 51 /51

8 MART "MEĐUNARODNI DAN ŽENA" -DAN KADA JE ŽENA PONIŽENA-

Embed Size (px)

DESCRIPTION

8 MARTA – MEĐUNARODNI DAN ŽENA-DAN KADA JE ŽENA PONIŽENA-

Text of 8 MART "MEĐUNARODNI DAN ŽENA" -DAN KADA JE ŽENA PONIŽENA-

  • Copyright: ET-TAQWA Safet Sulji. Sva prava pridrana.

    Ovu knjigu je DOZVOLJENO reprodukovati ili emitovati na bilo koji nain, elektronski ili mehaniki, ukljuujui fotokopiranje, snimanje ili bilo koji drugi sistem za biljeenje, uz sljedee uslove:

    1) ne smije se koristiti u profitabilne svrhe; 2) u sluaju koritenja materijala obavezno je

    spomenuti izvor i vlasnika prava; 3) prilikom prenoenja tekst mora zadrati svoj

    kontekst.

    Izraavamo najiskreniju zahvalu svakom onom ko na bilo koji nain doprinese distribuciji ove knjige. Neka ga Allah Uzvieni nagradi za njegov iskren trud.

    U sluaju da imate bilo koju korekciju, komentar ili sugestiju u vezi ove publikacije, javite nam se na sljedeu adresu: [email protected]

    Izdava:

    ET-TAQWA WEB PUBLISHING

    e-mail: [email protected] [email protected] web page: www.et-taqwa.com

  • 2

    88 MMAARRTT MMEEUUNNAARROODDNNII

    DDAANN EENNAA DDAANN KKAADDAA JJEE EENNAA PPOONNIIEENNAA

    Safet Sulji

    ____________________________________________________________________

    Napisao: Safet Sulji

    Recenzija: ____________

    Redaktor: Safet Sulji

    Lektor: ____________

    DTP: Ebu Talha

    Dizajn: Ebu Talha

    Izdava: ET-TAQWA

    11443366//22001155

  • 3

    U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!

    UVOD Zahvala pripada Allahu, Gospodaru svih svjetova, i

    svjedoim da nema drugog istinskog boanstva sem

    Allaha Jedinog, Koji nema sudruga, i svjedoim da je

    Muhammed Njegov rob i poslanik, neka je na njega

    salavat i selam, te Allahov bereket kako na njega, tako i

    na njegovu porodicu, prijatelje i sve one koji ih slijede u

    dobru do Sudnjega dana.

    A zatim:

    Uzvieni Allah nam je odabrao islam kao vjeru, kao to

    je rekao Uzvieni: Allahu je prava vjera jedino-islam. (Sura

    Ali-Imran 19.)

    A onaj koji eli neku drugu vjeru osim islama, nee mu

    biti primljena, i on e na onom svijetu nastradati. (Sura Ali-

    Imran 85.)

    Obavijestio nas je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, da e neki od pripadnika njegova ummeta slijediti

    Allahove neprijatelje u nekim njihovim obiljejima i

    navikama, a to se prenosi u hadisu Ebi Seida el-Hudrija,

    Allah bio s njim zadovoljan, koji prenosi od Vjerovjesnika,

    sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: Zaista ete

    slijediti obiaje onih prije vas pedalj po pedalj, i lakat

  • 4

    po lakat. Kada bi uli u guterovo gnijezdo i vi biste to

    uinili slijedei ih. Ashabi rekoe: O Allahov

    poslanie, (je li misli) jevreje i krane?! Ree: Pa

    koga drugog! (Biljei ga el-Buhari)

    Prenosi se u hadisu od Abdullaha ibn Omera,

    radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu

    alejhi ve sellem, rekao: Moj ummet e se nai ono to

    je nalo kod sinova Israilovih, potpuno isto. ak kada

    bi se naao neko od njih ko je javno opio sa svojom

    majkom, naao bi se isti takav i u mom ummetu.

    (Biljei el-Hakim, 1/129.)

    I zaista se je obistinilo ono o emu nas je obavijestio

    Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, tako da se u

    skorije vrijeme u mnogim islamskim zemljama, rairilo to

    da veliki broj muslimana slijedi Allahove neprijatelje u

    mnogim njihovim obiajima i ponaanju, oponaaju ih u nekim njihovim obredima te slave njihove praznike.

    Ovo se je desilo kao rezultat materijalnog procvata, i

    dugogodinjeg napretka kojeg je Allah omoguio

    ovjeanstvu, a to je bio i razlog velikog odskoka

    zapadnih, kransko-sekularistikih zemalja, u skorijoj

    prolosti, to je bilo direktno iskuenje mnogim

    muslimanima, posebno nakon slabljenja imana u njihovim

    srcima i rasprostranjenosti neznanja o erijatskim

    propisima.

    A ono to je povealo ovu nesreu jeste Medijski

    procvat meu mnogim narodima, tako da su se poela

    prenositi nevjernika obiljeja i obiaji, uljepani i nakieni, bilo glasom ili uivo putem slike, iz njihovih

    sredina u muslimanska podruja koristei pri tome

  • 5

    satelitske kanale ili internet mree, tako da su time bili

    zavedeni mnogi muslimani.

    Posljednjih godina se rairila jedna stvar meu

    muslimanskim svijetom, bilo mukarcima ili enskim

    osobama, koja ne obeava nita dobro, a izraava se u

    oponaanju krana u obiljeavanju 8 MARTA MEUNARODNI DAN ENA.

    To biva uzrokom da se oglase daije i islamski uenjaci

    pojanjavajui erijatski propis toga djela, elei time

    dati savjet vraajui se Allahu, Njegovu poslaniku,

    nadreenima od muslimana i njihovim obinim masama,

    tako da bi musliman imao jasnu predstavu o tome, i da ne

    bi zapao u neto to moe natetiti njegovoj akidi

    (vjerovanju) kojom ga je Allah obdario.

    Ovo je kratki prikaz porijekla ovog praznika,

    njegovog cilja, te koja je dunost muslimana naspram

    njega.

    POVIJEST 8 MARTA MEUNARODNOG DANA ENA

    Idejni tvorac 8. marta je Klara Ajzner Cetkin (1857.

    1933.), utjecajna njemaka socijalistika politiarka i

    borac za enska prava .

    Do 1917. bila je aktivna u Socijaldemokratskoj partiji

    Njemake, a zatim je pristupila Nezavisnoj

    socijaldemokratskoj partiji Njemake (USPD) i njenom ekstremnom ljeviarskom krilu, Spartakistikoj ligi koja

    je kasnije postala Komunistika partija Njemake (KPD),

    koju je ona predstavljala u Rajhstagu tokom Vajmarske

    Republike od 1920. do 1933.

  • 6

    Cetkinovu je veoma interesirala enska politika,

    ukljuujui borbu za ravnopravnost i pravo glasa za ene.

    Razvila je socijaldemokratski enski pokret u

    Njemakoj.

    Od 1891 do 1917 pisala je za SPD-ove enske novine ''Die Gleichheit'' (Jednakost). Godine 1907

    postaje voa novoformirane "enske kancelarije" u SPD-

    u.

    Organizirala je proslavu prvog "Meunarodnog dana

    ena", 8 marta 1911.

    Tokom Prvog svjetskog rata, Klara Cetkin je sa Karlom Libknehtom, Rozom Luksemburg i drugim utjecajnim

    politiarima iz SPD-a odbacila partijsku politiku

    Burgfrieden (primirje sa vladom, obeanje o uzdravanju

    od svih trajkova tokom rata) .

    Uz druge antiratne aktivnosti, Cetkinova je

    organizirala meunarodnu ensku antiratnu konferenciju u Berlinu 1915 godine.

    Zbog antiratnih stavova bila je hapena nekoliko puta

    tokom rata.

    Takoer je bila lan Izvrnog komiteta Komunistike

    internacionale (Kominterna) od 1921 do 1933 godine .

    Kada su Adolf Hitler i njegova Nacionalsocijalistika

    njemaka radnika partija preuzeli vlast, Komunistika

    partija Njemake izbaena je iz Rajhstaga, nakon poara

    u Rajhstagu, 1933. Klara Cetkin posljednji put odlazi u

    egzil, ovoga puta u Sovjetski savez .

    Tamo je umrla 20 juna 1933, sa skoro 76 godina.

    Sahranjena je kod zidina Kremlja u Moskvi .

  • 7

    Glavne aktivnosti Klare Cetkin bile su koncentrirane na

    nekoliko zanimljivih tema . Klara Cetkin pozivala je sve ene svijeta na:

    1. Slobodnu ljubav" to znai da je Klara zagovara

    da svaka djevojka ili udata ena ima pravo na svoju

    slobodnu ljubav, tj. da ako kod drugog mukarca, osim

    onog svog zakonskog supruga, vidi esticu neke vrste

    ljubavi, ona mu se slobodno moe posvetiti, osjetiti

    njegovu ljubav, dati mu svoju, a da u isto vrijeme

    zadri ve postojei brak .Ista stvar vai i za djevojku,

    ona ne mora uvati svoju nevinost za svog prvog mua

    i ovjeka ivota, nevinost je vlastita imovina devojke i

    ene pa se moe dati svakome za koga se osjeti

    potreba. Mlada djevojka posveuje ljubav svom

    supruniku, ali to ne znai da mu mora dati i nevinost.

    2. Pravo na razvod braka" Brak, po miljenju dotine

    Klare, ne predstavlja nikakvu svetost, brak je proba za

    pronalaenje sree, pa ako ta proba ne uspije, onda

    bez ikakvog pokuaja ili truda za bolji ivot treba se

    razvesti. I tako praktino razvod braka mora postati

    svakodnevnica i sasvim normalna stvar.

    3. Abortus je prava stvar" Pobaaj predstavlja

    popravljanje nainjene greke tokom branog ili

    vanbranog odnosa, bez obzira u kojem periodu je taj abortus uinjen, bez obzira na pravo djeteta na

    normalan razvoj i ivot u majinoj utrobi, bez obzira na

    sve uvjete i okolnosti.

    4. ene treba da slave 8. mart" enama svijeta

    pripada jedna rumena, arka rua.

  • 8

    To je dotina Klara Cetkin i njen doprinos ovjeanstvu;

    ona nas poziva da odbacimo sve moralne vrijednosti i da

    se suprotstavimo islamskom nainu ivljenja, zatim da

    slijedimo svoje strasti i budemo pokorni ejtanu i tako

    zasluimo vjenu propast na onom svijetu.

    KAKO ISLAM GLEDA NA DAN ENA 8 MART

    Nakon vijekova ropstva i ponienja, zatim lane

    emancipacije i ravnopravnosti; bolje rei novog vida

    sramoenja; nemuslimani su ponudili eni novo

    poniavajue obiljeje OSMI MART.

    Ponudili su joj dan ena! Tim su priznali da svi njihovi

    raniji sistemi nisu davali eni njeno mjesto u drutvu, jer

    nije imala (mogla imati) taj svoj dan.

    Koliko e proi vremena dok joj iz svoje

    velikodunosti ne ponude jedan cijeli mjesec, pa ak i

    godinu?

    Ne treba dugo ekati, jer to nikada nee ni biti; zato to ena svoja prava, ast, panju i dostojanstvo moe

    dobiti samo u islamu.

    Iza 8 marta i drugih slinih obmana stoje ljudi; i to

    ljudi hravih osobina; a iza islama je veliki Allah, iji su

    propisi vrhunac mudrosti i pravde.

  • 9

    Osmi mart je simbol koji posebno istie dvije poruke:

    a) Podsjeanje na trenutak kada je ena postala ravnopravna sa mukarcima; i iskazivanje posebne

    panje enama tom danu.

    Pogledamo li kako se provodi prva poruka, primijetit

    emo slijedee stvari:

    Nisu uspjeli postii ravnopravnost u fizikom smislu,

    odnosno u ravnopravnom obavljanju najteih fizikih

    poslova (u veini sluajeva za isti posao ena dobija

    manju naknadu od mukarca);

    - Izveli su je (enu) na ulicu da ne bi odgajala djecu i tako

    joj umanjili osjeaj majinstva, ali joj to nisu nadomjestili

    osjeajem oinstva;

    - Ohrabrili su je za reklamiranje: auta, motora, traktora i

    sl., ali je nisu zatitili od dvosmislenih natpisa: Prodaje se

    traktor, ali ne i ena.

    Zato su sve to uradili?

    1. Da pokau muslimanima kako je njihova ena

    ravnopravna, slobodna, sretna, a muslimanka nije.

    Efekt koji tim ele postii, jeste, da se muslimani postide

    svoje vjere, i napuste je, te tako prestanu biti one koje se

    zalau za provoenje Allahovih propisa na Zemlji, da bi na kraju ostalo samo nevjerstvo koje prua ljudskoj strasti

    da radi to eli.

    2. Da prisile enu da zarauje, jer im sebinost ne

    dozvoljava da je izdravaju.

  • 10

    Nevjernici smatraju da opskrbu daju samo oni, a ne Allah,

    subhanehu ve te'ala, pa zato trae od ena da, osim u

    kui, rade i na poslu, radi vie primanja.

    3. Da bi na svojim radnim mjestima, dolazei u kontakt sa

    puno ena, lake doli u situaciju da uine blud.

    b) Druga poruka simbolike osmog marta jeste iskazivanje

    panje prema enama.

    Ako se taj gest paljivosti malo prostudira otkrivaju se

    nove stvari:

    Ovo je va dan; to zani da u druge dane ne traite

    ovakvu panju. Panja nije usmjerena samo prema

    vlastitoj supruzi, nego i prema tuim, pa je estitanje

    praznika prilika da se kroz zagrljaj, poklon, poljubac i sl.

    prenesu razne poruke zavoenja.

    Nije udno to ene nevjernice (nemuslimanke) ne

    shvataju ovu lakrdiju koju im vjeaju o vrat.

    One nee da znaju za mnogo vanije i pree stvari, pa

    tako nee da znaju za Allaha svemonog i Njegove

    propise koje tite svakog pojedinca i jedniku ummeta.

    Na kraju, ljudima koji su dotakli dono u svakom

    pogledu se sav taj cirkus i dopada, no ta je sa enom

    vjernicom?

    Je li, ona svjesna da, estitanjem i primanjem estitke

    tog dana, iskazuje time svoju saglasnost da Allahove,

    subhanehu ve te'ala, propise oko praznika treba

    zamjeniti ljudskim?!

  • 11

    Da li je svjesna da takva saglasnost, onoga koji je

    iskazuje ini grijenikom kome prijeti Allahova kazna?

    Ako budete prihvatile da slavite 8 mart, ostat ete

    dune Klari, i u tom sluaju nemojte zapostaviti ni ostala

    njena tri naela: slobodna ljubav, abortus i razvod braka

    - to vam preporuuje Klara Cetkin.

    Islam vam preporuuje i savjetuje da budete to dalje

    od ove moderne izmiljotine, jer ete se ovim simbolinim

    obiljeavanjem 8 marta pribliiti i proslavi Nove godine,

    zatim proslavi Boia, pa proslavi "Svetog" ora (urevdana), i tako redom ete zalaziti i tonuti sve

    dublje u tamu zablude.

    Zar ete se povoditi za rijeima Klare Cetkin, zar ete

    napustiti naela islama?

    Islam je odredio veliko poasno mjesto eni, islam tebi

    ne daje za pravo da 8 marta odnese cvijee svojoj

    majci, eni ili sestri. Nikako! Islam trai da ih voli,

    potuje, pomae svakodnevno. Ako smo u mogunosti,

    lijepo je da svakog dana donosimo buket cvijea svojim

    majkama, enama i sestrama, a ne povodom jedne jadne

    ene Klare i njene sugestije, mislei da emo se time

    otkupiti i obaviti svoju moralnu dunost. Ne, to je nisko za

    muslimane... to je veoma nisko.

    Osmi mart je dan degradacije ene, a nikako dan

    njene afirmacije, to je dan u kojem se mukarci i drutvo

    kroz crvenu ruu pokuavaju iskupiti za svoje propuste, u

    toku cijele godine, to je dan u kojem se organiziraju

    zabave, iji osnovni sadraj su razni harami i to je dan u

  • 12

    kojem se prodaje, kupuje ili daba nudi ensko tijelo, na

    najprimitivniji nain.

    Zato potovane sestre prihvatite se islama i odreknite

    oponaanja nevjernika, budite poslune svojim muevima i

    traite od njih da budu prema vama pravedni i paljivi!

    I dobro znajete: 8 mart je dan nezbrinutih i tuno

    ostavljenih ena!

    SLOBODNA ENE U OIMA ZAPADA Zapad uporno pokuava bljetavim parolama poput

    emancipacije ene, prava ene, jednakost spolova i sl.

    sirote muslimanke osloboditi vjerskih okova, olienih u

    pokrivaima, dugoj pristojnoj odjei, ne mijeanju sa

    mukarcima te uvjerenju da je blud grijeh i sramota.

    Zapadna ena se davno oslobodila tih okova i izala

    na trnicu mesa kako bi uvijek bila na dohvat

    superiornijem spolu.

    Zapad eli od muslimanke da postane kao njihove ene, da uiva u potpunoj slobodi. Zato su vrsto

    odluili da nametnu svoju kulturu itavom svijetu pa tako

    i muslimankama.

    U tu svrhu odrane su brojne konferencije, osnovane

    brojne svjetske organizacije i izdvojena velika sredstva.

    Brojne su i jasne izjave u tom kontekstu.

    Ovo su rijei April Balmerley, odgovorne za pitanja

    ene na svjetskom nivou pri Ministarstvu vanjskih poslova

    Sjedinjenih drava.

    Na kongresu u Istanbulu (19.9.2002) odrala je

    govor pod naslovom ene u svjetskom drutvu,gdje je

  • 13

    izmeu ostalog rekla: Zatita ljudskih prava je

    nerazdvojan dio svjetske zajednice, a prava ene su

    ljudska prava, prema tome, u stanju smo, proturajui

    prava ene, popraviti ivot ena, njihovih porodica i

    njihovih drutvenih zajednica.

    Ipak, garancija prava ene ne koristi samo pojedincima i porodicama, nego to jaa demokratiju,

    potpomae prosperitet, jaa stabilnost i razvija

    meusobnu toleranciju.

    To je okosnica izgradnje civilizirane zajednice, koja se

    pridrava zakona i predstavlja nezaobilazan uvjet

    stvarne - istinske demokratije. (El-Mer'etul-muslimetu

    bejne mudatit-tagjir ve mevdatit-tagrir, Fuad Abdulkerim,

    str.13.)

    Pitamo se da li je Zapadna ena nala sreu nakon

    to je navodno ostvarila svoja prava, nakon to se

    oslobodila vjerskih ogranienja i nakon to je stala rame

    uz rame sa mukarcem u borbi za ivot. Da li je stvarno nala sreu pa eli, iz svoje velike

    plemenitosti i dobrote, da i muslimanka isto tako bude

    sretna? Ili se moda radi o neem drugom?

    Rekao je Uzvieni Allah: Mnogi sljedbenici Knjige

    jedva bi doekali da vas, poto ste postali vjernici, vrate

    u nevjernike, iz line zavisti svoje, iako im je Istina

    poznata... (Prijevod znaenja El-Bakara, 109.)

    Rekao je: Oni bi jedva ekali da i vi budete

    nevjernici kao to su i oni nevjernici, pa da budete

    jednaki.(Prijevod znaenja En-Nisa', 89.) Kakvo je

    stvarno stanje zapadne ene? Koliko joj prava zapadni

    sistem prua? Koliko titi njenu ast i ljudskost? Pitanja su na koja emo dobiti odgovor pogledamo li Zapad

  • 14

    izbliza, pogledamo li stanje ene u njenoj porodici i

    drutvu.

    PORODICA

    Prvo i osnovno pravo djeteta je da bude roeno, ipak,

    na Zapadu to pravo i nije ba lahko ostvariti.

    Prije svega gotovo da ne postoji brana zajednica iz

    koje bi se trebala raati djeca.

    Trudnoa i dijete se smatraju optereenjem koje

    remeti slobodu, uitak i karijeru, pa je zbog toga, pored

    svih moguih sredstava kontracepcije, dozvoljen i abortus.

    To pravo se na Zapadu uveliko koristi, tako naprimjer

    samo u Americi godinje milion ena abortira, a priblino toliko i u Evropi. (Amelul-mer'e, El-Bar, str. 32.)

    Kada dijete doe na svijet njegovo elementarno pravo

    je da ga doeka topla roditeljska briga i ljubav.

    Meutim, prvi put u historiji medicine pojavljuju se

    masovni sluajevi udaranja male djece.

    Djeca se udaraju na divlji nain tako da esto zavri

    ubistvom ili tjelesnim i duevnim deformacijama.

    Medicinski asopis (Hexagon Vol.6 No. 5) biljei da

    gotovo ne postoji djeija bolnica u Evropi i Americi, a da

    u njoj nije vei broj sluajeva teko izudarane djece od

    strane svojih majki, a ponekad i oeva.

    Pitali su dr. Aebley, direktora Pedijatrije pri Udruenju bristolskih bolnica u engleskom gradu Bristol,

    da li su t oevi i majke divlje zvijeri?

    Na kraju svog lanka zakljuio je da t majke prolaze

    kroz teka duevna stanja, koja ih navode da tako

    strano izudaraju svoju malu djecu.

  • 15

    Doktor isto tako konstatuje da veina tih majki nisu po

    svojoj prirodi zloinci, nego: ivot ene bez mua,

    prisiljenost da radi van kue, iscrpljenost na radnom

    mjestu, te nakon svega toga, dijete koje ne prestaje sa

    plaom, jednostavno je izbacuje iz ravnotee i tako

    gubi osjeaj majinstva i kontrolu svojih postupaka. (Amelul-mer'e, El-Bar, str. 75.)

    Djeca su emanet povjeren roditeljima. Samo Sveznajui

    Allah zna ta se deava iza svih zidova i ispod svih

    krovova.

    Ljudski zakon je nemoan da prati i kontrolie odnos

    svakog roditelja prema svom djetetu.

    Kada roditelj nema vjere u Allaha, svjestan je da ga

    zakon ne moe kontrolisati i uz to nema ni one minimalne

    ljudskosti koju bi svaki insan trebao imati i tada se

    deava neto stranije od tue djeteta.

    Deava se da ga njegov roeni roditelj ili neko drugi

    iz blie familije zlostavlja i bludno napastvuje. Ta pojava je na Zapadu uzela velikog maha, meutim

    u iru javnost izlaze samo ekstremni sluajevi koji se vie i

    nisu mogli skrivati, poput Austrijanke Elisabete Frizl koju je

    njen otac, Josef Frizl 24 godine drao u podrumu i bludno

    zlostavljao. Slian je i Britanac iz Sheffield-a koji je tokom

    25 godina silovao svoje dvije keri, koje su od njega

    trudne ostale ukupno 19 puta, a rodile su devetero djece,

    od kojih je danas ivo sedmero i pate od genetskih

    poremeaja.

    asopis Herald Tribune u svom davnom

    broju(29.6.1979.) pie o rezultatima studije koju je

    sprovela skupina sudija i ljekara u Americi oko jedne

  • 16

    udne pojave koja se poela naglo iriti Amerikom i

    Zapadom openito.

    Radi se o bludnim nasrtajima na osobe u bliskom

    krvnom srodstvu. Rekli su: Ta pojava nije vie rijetkost,

    naprotiv toliko je rairena da je to teko za povjerovati.

    U svakoj desetoj Amerikoj porodici se deava ova nastranost.

    udno u svemu tome je da je velika veina, njih oko

    85%, onih koji prakticiraju te nastranosti sa svojim

    kerkama, sinovima, sestrama ili majkama iz uglednih

    porodica u drutvu, uspjenih u poslovnom svijetu.

    Nisu zahvaeni bilo kojom nervnom boleu, niti su to

    zloinci.

    Radi se o poslovnim ljudima i umjetnicima uspjenim u

    ivotu."

    U toj studiji se jo navodi da tek jedan od dvadeset

    sluajeva dospije do sudstva ili bolnikih krugova, a

    najvei postotak tih sluajeva je napastvovanje oca na kerku.

    To se ne deava samo sa odraslom kerkom, nego su

    se desili i brojni sluajevi u kojim otac napastvuje

    maloljetnu kerku.

    Kao posljedice tih nastranih nasrtaja oeva nastaju

    razne bolesti spolnih organa te psihiki poremeaji.

    Zabiljeeni su brojni sluajevi trudnoe kao rezultat

    oevog zlostavljanja kerke, a u brojnim sluajevima se to

    zlostavljanje odigravalo dugi niz godina.

    Istraivai ove problematike ostaju zbunjeni i ne vide

    rjeenje za te sluajeve, jer procesuiranje tih sluajeva

    znai zatvaranje oca i ruenje porodice. Stoga predlau da se ugroeno dijete odvoji od roditelja i smjesti u

  • 17

    posebne centre, te bi se djevojica kada postane

    punoljetna zaposlila i tako odvojila od porodice. (Amelul-

    mer'e, El-Bar, str. 90.)

    Ameriki asopis Times u svom davnom broju

    izdanom 14.4.1980. objavljuje tekst pod naslovom:

    Napad na svetu zabranu (Attacking the Last Taboo), u kojem je spomenuto: Oni koji piu o spolnim vezama

    vole povremeno iznenaditi svijet, meutim izgleda da im

    je to postalo teko jer je svijet na Zapadu ve navikao da

    hladno posmatra ak i nastrane veze.

    Ipak, takvi danas ozbiljno rade na ruenju posljednjeg

    kipa na polju spolnih odnosa, i pri tome ih pomau

    odreeni akademici, a to je zabrana braka izmeu

    osoba u bliskom krvnom srodstvu poput majki, sestara i

    keri.

    Istraiva John Mooney je kazao: Spolna iskustva

    djeteta sa nekim od svojih blinjih starijih i odraslih ne

    moraju neminovno predstavljati negativnost u ivotu djeteta. Wordel Boumrey je rekao: Dolo je vrijeme da

    priznamo da enidba blinjih nije nastrana niti dokaz

    umnog poremeaja, naprotiv, u stvarnosti brak sa

    blinjima, a naroito izmeu djece i njihovih blinjih, moe

    biti koristan oboma! Jevrejski antropolog Coohen je

    izjavio: Zabrana braka sa blinjima nije nita drugo do

    ostavtina prvobitnog ovjeka koji je bio u potrebi da

    sklapa razne ugovore i trgovinske sporazume sa

    osobama van familije, pa je zbog toga zabranio da se

    ene blinji.

    Obzirom da to danas nema vie nikakve vanosti, ta

    zabrana postaje neto to je vrijeme obrisalo i zamelo. (Amelul-mer'e, El-Bar, str. 92.)

  • 18

    Moral na Zapadu je zadnjih decenija u strmoglavom

    padu pa sami pretpostavite kakvo je stanje danas ako su

    ovakve izjave iznijeli u javnost jo prije trideset godina.

    Danas u naprednim demokratskim zemljama (zemlje

    etvrtog svijeta) raspravlja se o zakonskoj dozvoli incesta

    odnosno brane veze (spolnog odnosa) izmeu osoba u bliskom krvnom srodstvu, poput sestre, majke i kerke,

    kako se poinitelji ne bi osjeali obespravljenim i

    prezrenim u drutvu.

    Rekao je Uzvieni Allah: Kao stoka su oni, ak su jo

    dalje s Pravog puta skrenuli. (Prijevod znaenja El-

    Furkan, 44.)

    KOLA

    Kada djevojka izraste i kada joj kola postane drugi

    dom, za oekivati je da e barem u tim obrazovanim

    krugovima nai vie razumijevanja. Ipak, elje su jedno, a

    stvarnost drugo.

    Anketa sprovedena na Kalifornijskom univerzitetu

    Berkli potvrdila je, da je jedna petina uenica bila

    izloena nekoj vrsti bludnih nasrtaja od strane profesora i

    mentora na viim studijima.

    Studentice univerziteta Yale i s njima jedan od

    profesora podigli su sudsku tubu protiv uprave

    univerziteta, jer odbija sluati tube uenica koje se ale na konstantna bludna napastovanja, kojima su izloene

    od strane profesora i predavaa.

    Na univerzitetu Delaware se deavalo isto, te

    priznaju da je ovaj problem prisutan na svim

    univerzitetima SAD-a. (Amelul-mer'e, El-Bar, str. 121.)

  • 19

    RADNO MJESTO

    Na radnom mjestu su bludna napastovanja jo vie

    prisutna, toliko su rairena da to gotovo nije za povjerovati.

    Od najobinijih radnih mjesta pa sve do najviih nivoa,

    poput Klintona i Monike Levinski.

    Studija sprovedena na 2000 ustanova i firmi

    pokazuje da je privlanost ene jedan od glavnih uvjeta

    zaposlenja, a u anketi koju je sproveo New York

    univerzitet Cornell na enama radnicama zaposlenim u

    razliitim institucijama, dravnim i privatnim, na pitanje o

    bludnom napastovanju za vrijeme rada njih 70 % je

    odgovorilo da su bile izloene takvim nasrtajima, a 56%

    od njih je opisalo te nasrtaje da su bili tjelesni i

    opasni. (Amelul-mer'e, El-Bar, str. 115.) asopis Red Book Magazine je objavio anketu

    sprovedenu na 9000 radnica: 92% je odgovorilo da

    bludni nasrtaji mukaraca na poslu predstavljaju teak

    problem, a 90% njih je odgovorilo da su lino bile rtve

    tim nasrtajima i lino ga doivjele. (Amelul-mer'e, El-Bar,

    str. 115.)

    Pored svega toga, ena se ne smije ni poaliti, jer to

    jednostavno znai ostati bez posla, a bez krajnje jasnih

    dokaza nije u stanju podii tubu, jer e biti optuena za

    kaljanje asti nekog od uglednih mukaraca.

    SVE NORMALNO I PO ZAKONU

    Prioritetna uloga zakona je da sprijei nepravdu, zlo,

    nasilje i sline negativnosti, od kojih je, bez imalo sumnje,

    skrnavljenje ljudske asti.

  • 20

    Prvi preduvjet da se to ostvari je da kreatori zakona

    ispravno definiu sve te termine koje zakon treba

    sprijeiti.

    Pojmovi: ednost, stid, vjernost i sl. na Zapadu se mogu

    nai samo u starim rjenicima.

    Te vrline nemaju vie nikakve vrijednosti, naroito ako se kose sa materijalnom zaradom.

    Mjerilo zapadnog morala moe se saeti rijeima:

    Sve to daje profit prihvatljivo je.

    Obzirom da je ovjek ivo bie i da ima svoje

    fizioloke potrebe napravljeni su javni toileti, koji se

    negdje naplauju, a negdje su besplatni.

    Pored tih fiziolokih potreba ovjek ima i drugih

    potreba, pa je zbog toga Zapad dozvolio i drugu vrstu

    javnih toileta u koje svako ko ima potrebu moe

    navratiti, s tim to se usluge ove vrste toileta obavezno

    naplauju.

    Istina, prostitucija je bila poznata i prije Zapadne civilizacije, ali ipak nije bilo poznato da se prostitutka

    tretira poput bilo kojeg drugog zanatlije.

    Bitno je samo da izvri svoju obavezu prema dravi

    kako bi se budetska kasa punila, a posao je sasvim

    normalan i prirodan.

    Pria jednog arapskog mladia nam jasno govori o

    dubini provalije u koju se srozao zapadni moral i koliku

    ast emancipirana zapadna ena uiva.

    Radi se o mladiu koji je napustio svoju muslimansku

    sredinu i otiao na Zapad (Engleska) kako bi se tamo

    obrazovao.

    Mladi nije bio privren vjeri, nego je uivao u svojoj mladosti i svom ivotu bez ikakvih ogranienja. Za vrijeme

  • 21

    jednog kraeg raspusta otputovao je u skandinavske

    zemlje, tanije u Dansku.

    U jednom tamonjem pozoritu ga je iznenadilo ono ta

    je vidio od jedne umjetnice.

    Umjetnica je skidala dio po dio svoje odjee, dok nije

    ostala potpuno naga na sred pozornice. Nije to udno tom mladiu, gledao je on to i ranije u

    Londonu, meutim ono to ga je iznenadilo i to je

    probudilo odvratnost u njemu i kasnije korjenito

    promijenilo njegov ivot je, da je ta umjetnica nakon to

    je ostala bez odjee, na pozornicu uvela velikog psa s

    kojim je vodila ljubavni akt.

    Nakon toga je izazivala publiku da, ako mogu, s njom

    uine isto to to je uinio pas.

    Mladia je sve to potreslo, osjetio je muninu i elju za

    povraanjem. Predstava je i dalje trajala.

    Jedan, pristojno integriran, Afrikanac penje se na

    pozorine daske gdje pokuava oponaati psa i dostii njegov nivo...

    U glavi mladia se sve okrenulo, njegova vjera u

    Zapad i zapadnu civilizaciju sruila se do temelja.

    Zapad je tada u njegovim oima kapitulirao.

    Jasno je shvatio da bljetave parole: napredak,

    kultura, sloboda, jednakost i sl. nisu nita drugo do

    obina fatamorgana ispod koje je smrad i neist.

    Nakon tog stresa vraa se u svoj rodni kraj da bi

    nakon dugog momkovanja potraio djevojku za enidbu.

    Jedini uvjet mu je bio da bude pobona i

    pokrivena... (Amelul-mer'e, El-Bar, str. 89.)

  • 22

    Nije prikladno spominjati ovakve ogavnosti, ali se eli

    staviti na znanje onima koje je Zapad zadivio svojim

    bljetavilom da je ova trule sastavni dio Zapada.

    Moda bi se moglo rei da se radi o pojedinanim

    ispadima kada se to ne bi deavalo javno, uz znanje i

    blagosov zakona, medija i drutva, koje to tolerie ili ne negira u potrebnoj mjeri.

    Sve je to lina sloboda i neprikosnoveno pravo

    pojedinca.

    KO JE KRIV?

    Svi oni koji zlostavljaju ene u krugu porodice ili

    openito u drutvu krivi su i trebaju biti kanjeni, meutim, potrebno je pozvati na odgovornost i sukrivca.

    Sukrivac je sistem zakon i nain ivljenja koji je sve to

    ne samo dozvolio nego uljepao i na to podstakao.

    ta vie, on je glavni krivac i prvoodgovoran za

    rairenost ovih negativnosti u tolikoj mjeri.

    Allah je stvorio mukarce i ene i uinio da jedno drugo

    upotpunjuju.

    ena je u potrebi za mukarcem, ali je i mukarac u

    potrebi za enom (barem oni koji su ostali normalni po

    tom pitanju).

    Zapadni mukarac eksploatie i izigrava enu te od

    nje uzima ono to eli, a eni ne daje ono to joj pripada i to joj je potrebno: ljubav, milost, respekt, zatita,

    skrbnitvo i sl.

    Vjerovatno bi i Istoni ovjek tako postupio, jer i on ima

    prohtjeve koji mu doaptavaju da im se jeftino udovolji

    bez ikakve odgovornosti ili realne protuvrijednosti,

    meutim vjera islam ga je drukije odgojila i nauila.

  • 23

    Nakon to je nekontrolisana raskalaenost poela

    davati svoje gorke plodove, poput izumiranja nacije,

    irenja nasilja i kriminala, pojava novih bolesti,

    nedostatka domae radne snage i sl., zapadni trezvenjaci

    poinju govoriti o problemu dekadencije porodice i

    opadanja morala uoavajui ozbiljnost problema s kojim se suoavaju. Rjeenje je, ipak, nadohvat ruke.

    Vjera islam, prije konkretne i uinkovite sudske kazne

    predviene za one koji napastvuju ene, a naroito

    mahreme, uspostavlja brojne preventivne mjere koje

    spreavaju ovakve pojave. Doista ovaj Kur'an upuuje

    onom to je najljepe (Prijevod znaenja El-Isra', 9.)

    Vjera islam odgaja svoje sljedbenike na vjeri u Boga,

    ui ih da Bog vidi svakog pojedinca na svakom mjestu,

    zna svaki detalj i od Njega se nita ne moe skriti: On

    zna poglede koji kriomice u ono to je zabranjeno

    gledaju, a i ono to grudi kriju. (Prijevod znaenja El-

    Mu'min, 19.) Odgaja ih na vjeri u proivljenje nakon smrti i

    polaganje rauna.

    Osoba koja je tako odgojena, iako zna da ga tap

    zakona unutar njegove kue ili na nekom drugom

    skrivenom mjestu ne moe kontrolisati, zna da ga Allah

    vidi, da e ga proivjeti i da e ga onda za njegova

    djela pitati, jer Onaj ko je u stanju prvi put stvoriti u

    stanju je to ponovo uiniti. Istovremeno, Zapad odgaja

    ovjeka na nevjerstvu, poricanju Stvoritelja i proivljenja

    nakon smrti.

    To znai: Izbjegne li zakonsku kaznu druge kazne

    nema, a ivot je samo jedan, zato ga utroi zadovoljavajui svoje prohtjeve. Nema razumnog

  • 24

    ovjeka na Zemlji koji bi rekao da jedna obina drvena

    olovka - pravilno oblikovano drvce sa grafitom u sredini

    moe nastati sama po sebi, pod utjecajem neivih i

    nerazumnih sila, bez da iza njenog nastanka stoji

    razumno bie koje je to htjelo, planiralo, znalo i bilo u

    stanju napraviti. Istovremeno veleumni pametnjakovii vjeruju u dogmu

    da savreno ureen kosmos, Zemlja, ovjek i sva druga

    stvorenja sa svojom mikropreciznou, nastaju sama po

    sebi, tek tako i sluajno, gutajui mamac sionskih mudraca

    i njihovih produenih ruku koji su uspjeli naturiti Darvinovu

    nadri-teoriju evolucije tako da se i dan-danas ui u

    kolama, iako su napisane hiljade knjiga o njenoj podvali,

    nitavnosti i totalnoj koliziji sa zdravim razumom i naunim

    injenicama.

    Jedino to je potkrepljuje je podesnost iroko

    prihvaenom ateizmu.

    Zatim, islam odgaja svoje sljedbenice na ednosti i kreposti. Ui ih da budu vjerne supruge i estite majke.

    Islam radi na suzbijanju svega to poziva bludu i zato

    zahtijeva prikladno oblaenje, zabranjuje enama

    otkrivanje svojih ukrasa stranim mukarcima, zabranjuje

    rukovanje sa mukarcima, osamljivanje, mijeanje i sl.

    Na Zapadu je sve to upravo suprotno, sva mogua

    sredstva: politika, kolstvo, televizije, novine, filmovi,

    reklame, asopisi, pozorita, romani, muzika, pjesma,

    ples, umjetnost pa i nauka i sport, sve je to maksimalno

    mobilizirano da ispaljuju svoje otrovne strelice kako bi

    pozivale nemoralu uljepavajui ga i tretirajui ga neim

    sasvim prirodnim.

  • 25

    ene se podstiu da se izazovno odijevaju i da budu

    na svim poljima pomijeane sa mukarcima.

    Blud je toliko doaran da se djevianstvo smatra

    znakom konzervativnosti ako ne i duevnog i mentalnog

    poremeaja.

    Nastoji se svim sredstvima iskorijeniti posljednji ostatak religije i zdrave prirode prepoznatljiv u stidu i osjeaju

    grijeha.

    Taj osjeaj Zapad nastoji izbrisati iz svijesti djevojke.

    Ve u osnovnoj koli djeca se pouavaju kako koristiti

    kontracepcijska sredstva.

    Ranije su se takve teme uile u srednjim kolama, ali su

    primijetili da mnoge maloljetnice prije srednje kole

    postaju rtve neeljene trudnoe, te su, kako bi suzbili tu

    negativnu pojavu, uveli asove kontracepcije u osnovne

    kole.

    Ponekad stvar ide tako daleko da uiteljica praktino

    pokazuje acima - pubertetlijama najintimnije dijelove tijela da bi se gradivo to bolje utvrdilo.

    Sluaj se desio u Engleskoj kada je jedna dvadeset i

    pet godina stara nastavnica pouavajui ake nauci o

    spolnom odnosu skidala dio po dio svoje odjee u uionici

    pred acima.

    Na to je kolska uprava reagovala prijavivi

    nastavnicu Ministarstvu obrazovanja, nakon ega su se

    Uprava kole i Ministarstvo sloili da sprijee tu mladu

    nastavnicu u njenim uzbudljivim asovima koje je nudila

    acima pubertetlijama.

    Meutim, narednog dana je asopis Daily mirror

    objavio na naslovnoj stranici sliku lijepe i nage nastavnice i podigao veliku hajku protiv konzervativne Uprave kole

  • 26

    i Ministarstva koji spreavaju tu nadarenu nastavnicu da

    nastavi s prezentacijom svojih korisnih asova, kako bi

    pubertetlije to bolje savladale gradivo.

    asopis je pozvao na demonstracije za podrku te

    mlade nastavnice i njene slobode izraavanja, pozivajui

    je da nastavi svoj hvale vrijedan trud u zdravom odgoju daleko od bilo kakvih ogranienja.

    I stvarno, narednih dana odrane su velike

    demonstracije u znak podrke nadarenoj nastavnici i

    njenom duhovnom prosvjetljenju.

    Zahtijevalo se da se odmah omogui povratak

    talentirane nastavnice na radno mjesto u koli koja je

    pretrpjela velike gubitke njenim odstranjivanjem.

    Cijenjena Uprava kole i Ministarstvo, pokoravajui se

    javnom miljenju, bili su prisiljeni vratiti mladu nastavnicu

    na radno mjesto kako bi nastavila svoju atraktivnu

    slubu.(Amelul-mer'eh, str. 82.)

    Kakvi e aci biti kod ovakvih nastavnica? Pokuajte sami zamisliti!

    Ureenje ivota prema islamskim normama i

    principima titi enu od zlostavljanja i nepravde,

    garantuje joj njena prava i uva njenu ast. O

    Vjerovjesnie, reci enama svojim, i kerima svojim, i

    enama vjernika neka spuste haljine svoje niza se.

    Tako e se najlake prepoznati pa nee napastovane

    biti. A Allah prata i samilostan je.(Prijevod znaenja

    El-Ahzab, 59.)

    Propisi vjere islama su jo jedan dokaz veliine

    Allahove vjere i njene efikasnosti u ostvarenju pravde i

    ravnotee kao i njene sposobnosti pruanja zatite ugroenima.

  • 27

    Ipak, kad god muslimani ostave rad po svojoj vjeri,

    snai e ih isto ono to je snalo i druge. Musliman ne smije

    biti poput spuve koja upija sve tekuine.

    Musliman mora imati vjerski filter koji e odstraniti sve

    to nije u skladu sa islamom, a propustiti samo ono to je

    dozvoljeno i korisno. Primjenimo li to na Zapad odbacit emo njihov

    nemoral, a okoristit emo se pozitivnim iskustvima na polju

    proizvodnje, organizacije i sl.

    POASTI ENE U ISLAMU

    Islam je poastio enu velianstvenim poastima i dao

    joj sva erijatska prava i izjednaio je sa mukarcem u

    ibadetima, obavezama, nagradi i kazni.

    Osnova u dokazima erijatskih obaveza je

    izjednaavanje izmeu oba spola, osim u nekim

    sluajevima za koje je doao dokaz inei to striktnim

    obavezama mukarca kao to je namjesnitvo,

    predvoenje u namazu, dihad i slino tome od ibadeta

    koji prilie mukarcu i njegovoj prirodi.

    Islam gleda na enu, prilikom njenog kontakta sa

    drugima, sa strane njene biti, iji je osnov da je ona sva avret (stidna) i razlogom eventualne smutnje.

    Rekao je Poslanik, neka je na njega Allahov mir i spas,

    u nekoliko razliitih predaja: ena je avret, kada izae

    uljepa je ejtan u oima mukaraca (Tirmizija, hadis sahih,

    Damiu Sahih, 6690, Albani), ili: Nisam ostavio poslije

    sebe fitnu opasniju za ljude od ena (Mutefekun alejhi,

    Buhari, 5096; Muslim 2740), ili: Bojte se ena zaista je

    prva fitna Beni Israila bila u enama (Muslim, 2742).

  • 28

    Rekao je Allah, subhanehu ve te ala, kao to stoji u

    prijevodu znaenja: Ljudima se ini da je lijepo samo

    ono za im ude: ene, sinovi, gomile zlata i srebra,

    divni konji, stoka i usjevi (Alu-Imran, 14)

    Na osnovu predhodno spomenutog erijat je postavio

    pravila, principe i edebe eni u njenom ponaanju sa drugima, kako bi se izbjegla smutnja i ostvarile

    vrijednosti, te kako bi se sauvala od runih stvari i

    poroka.

    U nekoliko narednih redova spomenut emo neke

    erijatske propise vezane za ene koji u sebi sadre njenu

    poast i zatitu njene asti.

    Iako e neprijatelji ove vjere ovo razumijeti i

    protumaiti strogim naredbama, zabranama i lienja ene

    njenih prava, njihova istinska sutina spozna se prilikom

    temeljnog prouavanja i praktinog primjenjivanja.

    BORAVAK U KUI

    Uzvieni je rekao: U kuama svojim boravite i

    ljepotu svoju, kao u davno pagansko doba, ne

    pokazujte, i molitvu obavljajte i zekat dajite, i Allaha i

    Poslanika Njegova sluajte! Allah eli da od vas, o

    porodico Poslanikova, grijehe odstrani, i da vas

    potpuno oisti. (Prijevod znaenja Al-Ahzab, 33)

    Rekao je Imam El-Kurtubi: Znaenje ovog ajeta je naredba za neophodnim boravakom u kui. Iako se u

    ovom ajetu Uzvieni obraa enama Poslanika, neka je

    na njega Allahov mir i spas, ajet obuhvata i druge ene

    sa svojim znaenjem.

    Ajet nije izriit da se odnosi na sve ene, meutim,

    erijat je prepun dokaza koji nareuju eni da boravi u

  • 29

    kui i da je ne naputa osim u nudi. (Tefsir El-Kurtubi,

    kod ajeta u suri Al-Ahzab,33)

    NAREDBA POKRIVANJA - HIDAB

    Allah, subhanehu ve teala, je rekao: O

    Vjerovjesnie, reci enama svojim, i kerima svojim, i

    enama vjernika neka spuste haljine svoje niza se.

    Tako e se najlake prepoznati pa nee napastvovane

    biti. A Allah prata i samilostan je. (Prijevod znaenja

    Al-Ahzab, 59)

    Imam Ibn-Kesir, Allah mu se smilovao, je rekao:

    Uzvieni nareuje svome Poslaniku da naredi enama

    vjernika, te posebno svojim enama i kerkama, zbog njihovog ugleda - da spuste niza se njihove haljine, kako

    bi se raspoznale od dahilijetskih ena i od obiljeja

    ropkinja, a dilbab je ogrta preko marame. (Tefsir Ibn

    Kesir kod spomenutog ajeta)

    Prokomentirao je Ibn-Atije, Allah mu se smilovao, ovaj

    ajet: U to vrijeme je bio obiaj arapkinja, kako ropkinja

    tako i mnogih drugih ena, po pitanju znaenja hidaba,

    da otkrivaju lica, to je vodilo tome da su ih mukarci

    gledali i razmiljali o njima. Allah, subhanehu ve te ala,

    je naredio Svome, Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem,

    da naredi enama da spuste svoje dilbabe, kako bi se

    prekrile, te se tako raspoznale od drugih (El Muharer El-Vediz kod tefsira spomenutog ajeta).

    ZABRANA POKAZIVANJA LJEPOTE I UKRASA Allah, subhanehu ve te ala, je rekao: U kuama

    svojim boravite i ljepotu svoju kao u davno pagansko

    doba ne pokazujte! (Prijevod znaenja Al-Ahzab, 33)

  • 30

    ejh Ibn-Baz, Allah mu se smilovao, je rekao:

    Zabranjuje se njima otkrivanje kao u paganskog doba, a

    to je pokazivanje ukrasa i ljepote kao to je kosa, lice,

    vrat, grudi, potkoljenica ili slino tome to je od ukrasa.

    Jer je u tome veliki nemoral i iskuenje to podstie srca

    mukaraca da upranjavaju razloge prostitucije. Ukoliko Uzvieni Allah, upozorava majke svih vjernika od ovih

    stvari sa njihovom istoom i imanom, pa druge ene su

    pree da se upozoravaju i bojati se je za njih vie od

    razloga smutnje. (Hukmu Sufuri ve El-Hidab, Medelletu

    el-buhus el-islamije, br. 14)

    NAREDBA OBARANJA POGLEDA I UVANJA STIDNIH

    MJESTA

    Uzvieni je rekao: A reci vjernicama neka obore

    poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim (Prijevod znaenja An-Nur, 31)

    Ibn-Kesir je rekao: Ovo je naredba od Uzvienog

    Allaha enama vjernicama, zbog Njegove ljubomore

    prema enama vjernika, kako bi se razlikovale od ena

    paganskog doba i radnji mnogobokinja. (Tefsir Ibn-

    Kesir kod spomenutog ajeta) ,

    ejh Ibn-Baz, Allah mu se smilovao, je rekao:

    Nareeno je vjernicama da obaraju njihove poglede i

    uvaju stidna mjesta, isto kako je to nareeno

    mukarcima, kako bi se sauvale od razloga fitne i

    iskuenja i da bi se podstakle na ednost i ispravnost.

    (Hukmu Es-Sufuri ve El-Hidab, Medelletu el-buhus el-islamije)

  • 31

    ZABRANA POKAZIVANJA UKRASA OSIM NJENIM

    BLINJIM

    Uzvieni Allah je rekao: I neka ne dozvole da se

    od ukrasa njihovih vidi ita osim onoga to je ionako

    spoljanje. (Prijevod znaenja An -Nur, 31)

    Ibn-Kesir je rekao: Znai da ne otkrivaju neto od

    ukrasa strancima osim ono to se ne moe sakriti. Ibn-

    Mesud, Allah sa njim bio zadovoljan, je rekao: Kao to je

    ogrta i odjea, ono to su oblaile arapske ene od

    pregrtaa, s kojim su prekrivale njenu odjeu. Dok ono to

    bi se otkrilo od donjih krajeva odjee ne bi bio grijeh, jer

    se to ne moe sakriti (Tefsir Ibn-Kesir kod spomenutog ajeta)

    ZABRANA SKRETANJA PANJE NA SEBE SA SVOJIM

    GOVOROM

    Allah, subhanehu ve te`ala, je rekao: O ene

    Vjerovjesnikove, vi niste kao druge ene! Ako se

    Allaha bojite, na sebe panju govorom ne skreite, pa

    da u napast doe onaj ije je srce bolesno, i neusiljeno

    govorite (Prijevod znaenja Al-Ahzab, 32)

    Ibn-Kesir, Allah sa njim bio zadovoljan, je rekao:

    Znai kad bude morala da pria sa strancima, da se ne

    osjeti u njenom glasu njenost, da ena ne pria sa

    strancima onako kako pria sa svojim suprugom. (Tefsir

    Ibn-Kesir kod spomenutog ajeta)

    Imam evkani, Allah mu se smilovao, je rekao: Svoj govor ne ini njenim kada se obraa ljudima, kako to

    rade one koje su pod sumnjom od ena, jer je to uzrok

  • 32

    velike smutnje koja je spomenuta u rijeima: pa da u

    napast doe onaj ije je srce bolesno (Al-Ahzab,

    32), tj. pokvarenost, sumnja i licemjerstvo. (Fethu El-Kadir

    kod spomenutog ajeta)

    ZABRANA OSAMLJIVANJA SA STRANCIMA I

    PUTOVANJE SAMOJ BEZ MAHREMA

    Prenosi se od Ibn-Abbasa, Allah sa njim bio

    zadovoljan, da je uo Vjerovjesnika, neka je na njega

    Allahov mir i spas, da je rekao: Neka se ne osamljuje

    ovjek sa enom, osim da je sa njom njen mahrem (blii

    srodnik) i ne putuje ena osim sa njenim mahremom., pa je

    ustao ovjek i rekao: O Allahov poslanie, moja ena se

    zaputila na hadd, a ja sam se upisao u tu i tu bitku, na to

    je odgovorio: Idi i obavi hadd sa svojom enom

    (Buhari, 1862; Muslim, 1341) Ibn-Hader, Allah mu se smilovao, je rekao: U ovom

    hadisu je zabrana osamljivanja sa strankinjom i to je

    Idma`a -saglasnost uenjaka! (Fethul-Bari) Kadi Ijjad,

    Allah mu se smilovao, je rekao: ena je kunja i

    zabranjeno je osamljivanje sa njom, jer su ljudske due

    sklone elji prema enama. ejtan je zavladao sa

    mukarcima putem ena i one su avret koji zahtjeva da se

    pazi i uva, zbog toga je potreban ljubomoran blii

    srodnik, koji ih titi i one su bezbijedne na putu u

    njegovom prisustvu od onoga, od ega se

    pobojavaju. (Ikmal El-mua`lim, 4/448)

    UPOZORENJE NA ULAZAK KOD ENA BEZ

    PRISUSTVA MAHREMA

  • 33

    Prenosi Ukbe sin Amirov, radijallahu anhu, da je

    Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve selem,

    rekao: uvajte se od ulaska kod ena., pa je rekao

    ovjek od Ensarija: O Allahov Poslanie a ta je sa

    hammom (muev srodnik, brat)?, rekao je: Djever je kao smrt! (Buhari, 5232; Muslim, 2083)

    Komentarie El-Kurtubi, Allah mu se smilovao:

    Poslanikove, sallallahu alejhi ve selem, rijei: Djever je

    kao smrt!, znae da njegov ulazak kod bratove ene slii

    smrti u runoi i pokvarenosti, to je haram.

    Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je ukazao na tu

    zabranu i poistovjetio ga sa smru, jer ga ljudi toleriraju

    sa strane supruga i supruge, zbog meusobne prisnosti,

    kao da on nije stranac u odnosu na enu, to je slino

    arapskoj uzreici: Lav je smrt!, i Rat je smrt, to znai

    da lavov susret vodi u smrt, isto tako je ulazak djevera

    kod ene vodi ka smrti vjere ili u njenu smrt zbog rastave koja e doi zbog mueve ljubomore, ili do njenog

    kamenovanja na smrt, ukoliko bi poinila sa njim

    zinaluk. (El-Mufhim, 5/501)

    UDALJAVANJE OD MIJEANJA SA MUKARCIMA

    AK I U IBADETIMA

    Prenosi Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Najbolji

    saffovi mukaraca su prvi, a najgori zadnji, a najbolji

    saffovi ena su zadnji, a najgori prvi. (Sahihu Muslim,

    erhu Nevevi, 132)

    El-Kurtubi je rekao: Prokomentirao je Imam Nevevi,

    Allah mu se smilovao: I zaista je data prednost zadnjim

  • 34

    safovima ena, koje su prisutne sa ljudima, zbog njihovog

    udaljavanja od mijeanja sa ljudima i njihovog gledanja,

    te zbog toga to se srce uzbudi prilikom njihovih pokreta

    ili sluanja govora, a pokudio je prve safove ena zbog

    toga to su oni suprotni od toga! (erhu sahihu Muslim,

    4/133) ejh Ibn-Baz, Allah mu se smilovao, je rekao: U

    vrijeme Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nisu se ene

    mijeale sa mukarcima, ni u mesdidima ni na pijacama

    mijeanjem na kojeg danas upozoravaju dananji

    reformatori. Kuran i Sunnet usmjeravaju uenjake ummeta

    da upozoravaju na to mijeanje, bojei se njegove

    smutnje. I ene koje su klanjale u Poslanikovom, sallallahu

    alejhi ve sellem, mesdidu, klanjale su u saffovima

    udaljenim od saffova mukaraca, a Poslanik, sallallahu

    alejhi ve sellem, je obiavao rei: Najbolji saffovi ljudi su

    prvi, a najloiji zadnji i najbolji saffovi ena su zadnji, a

    najloiji prvi, zbog opreznosti da se ne iskuaju zadnji saffovi ljudi sa prvim saffovima ena. U svoje vrijeme

    Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je nareivao ljudima

    da saekaju u izlasku kako bi prole ene i izale, te kako

    se ne bih pomijeale sa ljudima na kapijama mesdida i

    pored toga to su svi oni, mukarci i ene, bili na imanu i

    bogobojaznosti, pa kakvo je stanje onih poslije njih?

    enama je bilo zabranjivano da istraivaju puteve,

    naprotiv nareeno im je da se dre krajeva puta,kako ne

    bi dolo do kontakta sa ljudima i radi fitne prilikom

    meusobnog doticaja u trenutcima kretanja. (Hukmu

    ihtilat fi ta`limi, Medelletu el-buhus el-islamije)

  • 35

    ZABRANA IZLASKA NAMIRISANE ENE Prenosi Ebu- Musa El-Eari, radijallahu anhu, da je

    Allahov poslanik, neka je na njega Allahov mir i spas, rekao: Koja god se ena namirie i proe pored ljudi, pa

    oni osjete njen miris, ona je bludnica! (Ebu-Davud, 4167;

    Tirmizi, 2937; hadis sahih, Dami Sahihu, 323, Albani)

    Mubarekfuri, Allah sa njim bio zadovoljan, je rekao:

    Zbog toga to je ona pokrenula strast kod mukaraca i

    uinila ih da je gledaju, a onaj koji pogleda u nju uinio je

    blud sa njegovim oima, ona je razlog bluda oiju pa je

    zbog toga grijena. (Tuhfetu El-Ahvezi, 8/58)

    LJUBOMORA PREMA ENAMA

    ejh Muhamed Ahmed El-Mukadem kae: Zaista je od

    tragova poasti Islama prema eni to to je On zasijao

    ljubomoru u duama muslimana i cilj sa ljubomorom je

    naklonjenost koja prisiljava mukarca da uva enu od

    svakog harama, izoblienosti i sramote.

    Islam smatra odbranu asti i ljubomoru prema porodici

    dihadom, zbog ega se rtvuje krv i na ijem se putu

    rtvuje ivot, pa onaj koji tako radi nagrauje se

    stepenima ehida u Dennetu. Prenosi Seid sin Zejdov, radijallahu anhu, da je Allahov

    poslanik, neka je na njega Allahov mir i spas, rekao: Ko

    pogine branei svoj imetak, on je ehid, i ko pogine branei

    svoj ivot, on je ehid, i ko pogine branei svoju vjeru, on je

    ehid, i ko pogine branei svoju porodicu, on je ehid!

    (Tirmizi, Ebu-Davud, hadis-sahih, Dami Sahih, 6445,

    Albani)

  • 36

    ta vie, islam smatra ljubomoru srom vjerskog

    odgoja, onaj koji nema ljubomore, nema ni imana (vjere).

    Zbog toga je Allahov poslanik, neka je na njega

    Allahov mir i spas, bio najljubomornije stvorenje u ummetu.

    Sad ibn Ubade, radijallahu anhu, je rekao: Kada bih

    vidio ovjeka sa svojom enom, udario bih ga sa otricom od sablje!, to je doprlo do Allahovog poslanika,

    sallallahu alejhi ve sellem, gdje je rekao: udite se

    Sadovoj ljubomori?! Tako mi Allaha, ja sam ljubomorniji

    od njega, a Allah je ljubomorniji od mene i zbog Allahove

    ljubomore zabranjena je javna i tajna bestidnost! (Buhari,

    6846; Muslim, 1499)

    S druge strane nalazimo estoku prijetnju prema

    onome tko nema ljubomore.

    Abdullah sin Omerov, Allah sa njima obojicom bio

    zadovoljan, prenosi da je Allahov poslanik, sallallahu

    alejhi ve sellem, rekao: Trojicu nee Allah, azze ve delle,

    ni pogledati na Sudnjem Danu, neposlunog prema njegovim roditeljima, enu koja oponaa mukarce i dejjusa

    (onoga koji nije ljubomoran)! (Ahmed 2/134, Nesa`i,

    2561; Dami`u sahih, Albani, 3071) (Avdetu El-Hidab,

    3/114-115):

    DIHAD

    Islam je izostavio enu od dihada i nije je obavezao njim, jer je to ibadet koji je striktno vezan za muku

    prirodu, s tim da se dozvoljava eni izlazak u dihad u

    sluaju nude, kao to je lijeenje ranjenih i slino tome,

    pazei u tome na erijatske norme.

    Prenosi se od Aie, Allah sa njom bio zadovoljan, da je

    upitala: O Allahov Poslanie da li je na enama dihad?,

  • 37

    pa je odgovorio: Da, na njima je dihad u kojem nema

    borbe, hadd i umra! (Ibn-Made, 2892., ejh Albani

    kae da je lanac prenosioca vjerodostojan i da je osnova

    hadisa kod Buharije: 1861 i 2784.)

    Ovo su pojedine poasti za enu muslimanku jer ih ima

    puno vie i kada bismo istinski traili naao bi se daleko vei broj od ovoga to smo spomenuli, kao to je:

    zabrana rukovanja sa enom strankinjom, obredi - ija je

    specifinost da se izgovaraju povienim glasom kao to je

    ezan i ikamet.

    Konzesus uenjaka je da to nije ispravno od ene, isto

    tako nije joj dozvoljeno da bude imam mukarcima, zatim

    nije joj dozvoljeno da udaje sama sebe ili da bude

    staratelj drugoj eni prilikom udaje i to je miljenje veine

    uenjaka, nije joj dozvoljeno slijeenje denaze i posjeta

    mezarja itd.

    ISLAM JE DOVOLJAN DA USREI MUSLIMANKU

    Od pitanja kojima je islam predao veliku panju je

    svakako pitanje ene u islamu i onoga to joj pripada u

    njemu i onoga emu se duna pokoriti.

    Niti jedna vjera mimo islama nije, niti e je moi

    poastiti i prema njoj pravedna biti, kao to je to islam.

    Dokaz njene poasti su Allahove rijei, iji su povod

    objave rijei Ummu-Seleme, majke pravovjernih,

    Allahovom poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: O

    Allahov poslanie, ta je to nama pa se ne spominjemo u

    Ku`ranu kako se ljudi spominju? Nakon toga je Uzvieni Allah objavio ajet: Muslimanima i muslimankama, i

  • 38

    vjernicima i vjernicama, i poslunim mukarcima i

    poslunim enama, i iskrenim mukarcima i iskrenim

    enama, i strpljivim mukarcima i strpljivim enama, i

    poniznim mukarcima i poniznim enama, i

    mukarcima koji dijele zekat i enama koje dijele zekat

    i mukarcima koji poste i enama koje poste, i mukarcima koji o svojim stidnim mjestima vode brigu

    i enama koje o svojim stidnim mjestima vode brigu, i

    mukarcima koji esto spominju Allaha i enama koje

    esto spominju Allaha - Allah je, doista, za sve njih

    oprost i veliku nagradu pripremio. (Prijevod znaenja

    El-Ahzab, 35, Tefsir Ibnu-Kesir)

    A garancija njenih prava je: Onome ko ini dobro,

    bio mukarac ili ena, a vjernik je, Mi emo dati da

    proivi lijep ivot i doista emo ih nagraditi boljom

    nagradom nego to su zasluili.(Prijevod znaenja En-

    Nahl, 97) i : Oni koji obijede estite, bezazlene

    vjernice, neka budu prokleti i na ovome i na onome svijetu; njih eka patnja nesnosna. (Prijevod

    znaenja Nur, 23)

    ISLAM JE DAO I UPOTPUNIO SVE TO TREBA

    MUSLIMANKI

    Zaista je islam dao i upotpunio sve to treba ena i to

    u vidu izriitog kuranskog ili sunnetskog teksta, ili opteg pravila pod koje ulazi sve to je novo od savremenih

    dogaaja.

    Tako eni poslije ovoga, nije potreban niko ko e je

    poduiti kako da ivi u doba opte globalizacije.

    Uzvieni Allah, a On je Najznaniji, je rekao:Danas

    sam vam vjeru vau usavrio i blagodat svoju prema

  • 39

    vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude

    vjera. (Prijevod znaenja Al-Maida, 3)

    Ibnu-Abbas, Allah sa njim bio zadovoljan, je rekao:

    Allah je obavjestio svoga Poslanika, neka je na njega

    Allahov mir i spas, i vjernike da im je upotpunio iman i da

    nemaju potrebe za uveanjem nikada, i da ga je Allah upotpunio tako da im nikada nee nita nedostajati i da

    je zadovoljan sa njim i da se nee na njega nikada

    rasrditi. (Tefsir Ibnu-Kesir)

    A Poslanik, neka je na njega Allahov mir i spas, je

    rekao: Ostavljam vas na jasnom putu, njegova no je kao

    njegov dan i nee od njega odstupiti poslije mene osim onaj

    koji je propao. (Ibnu-Made, Ahmed, Hakim hadis sahih

    Sahihu Damia, 4369, Albani)

    Obavijestio nas je plemeniti ashab Ebu-Zerr, Allah sa

    njim bio zadovoljan: Umro je Allahov poslanik, a nije

    ostala ptica u zraku koja mae svojim krilima u nebeskim

    prostranstvima, a da nas o njoj nije obavijestio. (Tabarani, hadis sahih, Silisetu Sahiha, 1803,

    Albani)

    ta vie, poduio ih je sve. Zbog toga svi muslimani i

    muslimanke trebaju da ive u ovome ubijeenju i da im to

    bude vrsta akida u njihovim srcima koju nee potresti

    glasine i tumaenja besposliara.

    Zaista je svako dobro u onome to je Allah propisao i

    postavio kao zakon za enu, a ne ono emu pozivaju

    neispravni zemaljski zakoni, s tim da ovo ne zabranjuje

    da se ena okoristi od onih programa koji pozivaju

    potivanju njene linosti i uvanju njene asti, te je ine

    korisnim elementom zajednice u okviru erijatski dozvoljenog, a ne da to bude sredstvo za vee zlo koje

  • 40

    e se vratiti na zajednicu sa nesreom i propasti u blie ili

    doglednije vrijeme.

    POSEBNI PROPISI ZA ENU

    Allah, subhanehu ve te`ala, je propisao neke propise

    koji se tiu ena i nije ni jednom biu, ma tko to bio,

    dozvoljeno da u njih sumnja ili da probava opovrgavati

    dokaze koji ukazuju na njih ili da ranjava osjeaje

    muslimana pozivajui onome to je tim propisima opreno,

    kao to je zabrana erijatskog pokrivanja muslimanke,

    pokazivanje njenih ukrasa i izlazak na ulicu bez erijatski

    propisane odjee.

    Allah je rekao za najie ene na dunjaluku - Poslanikove ene - majke svih pravovjernika: A ako od

    njih neto traite, traite to od njih iza zastora. To je

    istije i za vaa i za njihova srca. (Prijevod znaenja

    Al-Ahzab, 53)

    Ukoliko se ovo odnosi na najistije i najednije ene

    svijeta, pa ta da mislimo za one koje dou poslije njih?

    Pokrivanje ene i razdvajanje izmeu mukarca i ene

    je osnova vjere i nije dozvoljeno da se ne prakticira, jer

    bi se time desila pokvarenost i rijei Uzvienog Allaha u

    pogledu ovoga su jasne: O Vjerovjesnie, reci enam

    svojim i kerima svojim i enama vjernika neka spuste

    haljine svoje niza se. Tako e se najlake prepoznati pa nee napastvovane biti. (Prijevod znaenja Al-

    Ahzab, 59)

    Ibnu-Abbas, Allah sa njim bio zadovoljan, tumaei

    ovaj ajet je rekao: Allah je naredio enama vjernika

    kada izlaze iz njihovih kua radi neke njene potrebe da

  • 41

    pokriju njihova lica iznad njihovih glava sa dilbabom i

    da otkriju jedno oko. (Tefsir Taberi )

    Onda kada je ena postala nehajna prema njenom

    hidabu, izloila je sebe uznemiravanju od strane

    maloumnih i to joj doe kao kazna za njeno ostavljanje

    naredbe njenog Gospodara, jer je razlog njene sree, njen hidab.

    RAZLIITOST MUKARCA I ENE

    Zaista je ena po svojoj prirodi, ponaanju i

    konstrukciji, drugaija od mukarca.

    injenica, kojoj nevjernici ne mogu da dokau

    suprotno, a kamoli muslimani. Allah, subhanehu ve teala, je to pojasnio, a On je Taj

    Koji je stvorio i mukarca i enu: I nije muko kao

    ensko. (Prijevod znaenja Ali-Imran, 36)

    Na osnovu ovoga, odgovornosti koje e se potraivati

    od ene treba da odgovaraju njenoj prirodi i konstrukciji i

    to je ono na ta se islam kao vjera obavezao u svojim

    zakonima i propisima.

    Nije joj naredio da ide da radi kako bi privrijedila

    opskrbu i da se mijea sa mukarcima i da preuzima

    naporne dunosti, vodei panju o njenoj prirodi jer je u

    tome napor za nju.

    Mudrost je da se sve stvari stave na svoja mjesta dok je nepravda suprotno tome i nije od usreivanja

    muslimanke da se mijea sa ostalima po tvornicama, to

    joj ustvari i ne prilii, ili da bude putujua trgovkinja koja

    proputuje zemlju uzdu i poprijeko mijeajui se sa

    mukarcima - strancima, sa slabanom tvrdnjom - koja je

    slabija od paukove kue - da je ona gospoa

  • 42

    biznismenka zavaravajui je i uvlaei je u polja koja nisu

    u skladu sa njenom prirodom.

    Islam je, kao potpuna vjera, zagarantovao eni pravo

    trgovine i posjedovanja samo u vidu u kojem joj garantuje

    opskrbu sa uvanjem njene asti i zadovoljstvom na

    dunjaluku i, sa Allahovim dopustom, na ahiretu.

    ISLAMSKA ZATITA OD SVEGA TO VODI

    POKVARENOSTI

    Islam je preduzeo sve mjere zatite za sve ono to e

    biti uzrok za zapadanje u pokvarenost ili e biti uzrok

    izgubljenosti i propasti zajednice.

    Tako je zabranio prostituciju i bestidnost i sve to vodi

    tome.

    Primjer toga je osamljivanje sa enom koja nije blii

    rod, kako je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

    Zaista se nee ovjek osamiti sa enom strankinjom, a da ejtan nee biti trei meu njima. (Ahmed,Tirmizi, Hakim,

    hadis sahih, Sahihu Damia, 2546, Albani) ili da se

    pokazuje ukraena otkrivena: U kuama svojim

    boravite i ljepotu svoju, kao u davno pagansko doba,

    ne pokazujte! (Prijevod znaenja Al-Ahzab, 33) ili

    uljepavanje njenog glasa: Na sebe panju govorom

    ne skreite pa da u napast doe onaj ije je srce

    bolesno i neusiljeno govorite! (Prijevod znaenja Al-

    Ahzab, 32)

    Hafiz Ibn Kesir - Allah mu se smilovao, je rekao: Ovo

    su adabi koje je Allah naredio Poslanikovim enama, a i

    ene ummeta njih slijede u tome., tj. da nema u njenom govoru umekivanja kada ona pria sa strancima i da ne

  • 43

    pria sa strancima onako kako pria sa svojim muem. Pa

    gdje je ovaj plemeniti odgoj naspram onoga to se danas

    deava od njenosti i umekavanja koji je prisutan u

    enskom glasu? Kao to se prethodna zabrana ne svodi

    samo na uglaenost u govoru, ve obuhvata i govor koji

    ne prilii da se govori osim njenom muu u njenoj kui, poput rijei udvaranja ili ljubavi, isto tako Allah,

    subhanehu ve teala, je naredio obaranje pogleda kako

    bi se izbjegla fitna: Reci vjernicima neka obore

    poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima

    svojim, to im je bolje(Prijevod znaenja An-Nur, 30), a

    rekao je enama : A reci vjernicama neka obore

    poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima

    svojim i neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi

    ita osim onoga to je ionako spoljanje i neka vela

    svoja spuste na grudi svoje. (Prijevod znaenja An-Nur,

    31)

    Ibnu-Kesir, Allah mu se smilovao, je rekao: Da ne otkriju nita od ukrasa strancima, osim ono to se ne moe

    sakriti., a Ibnu-Mes`ud, Allah njime bio zadovoljan, je

    rekao: Kao to je ogrta i odjea. (Tefsir Ibnu-Kesir)

    Isto tako, islam je zabranio i druge stvari prisutne u

    dananje moderno doba koje dovode do pokvarenosti,

    iako nisu spomenute u prethodnom ajetu.

    S tim da se te stvari kao ogranak pridodaju

    erijatskom propisu kao osnovi, tako da je propis jedan.

    Zato Allah, subhanehu ve teala, kada je zabranio

    prostituciju nije rekao ne inite prostituciju nego je

    rekao: i ne pribliavajte se zinaluku (Prijevod

    znaenja El-Isra, 32), tj. ne inite nita to e vas pribliiti i to bi vas moglo odvesti ka zinaluku.

  • 44

    ENINA PRAVA U ISLAMU

    Islam je eni zajamio sva njena prava i zabranio je

    nepravdu i nasilje prema njoj i uzurpiranje njenih prava. Kao to je zabranio da se sprijei od udaje ili da joj se

    to pravo uskrati, tako je sa druge strane zajamio da ona

    potrauje da se uda za ovjeka koji joj je ravan i koji joj

    prilii, ukoliko bi joj njen staratelj to zabranio ili

    eventualno se isprijeio izmeu nje i njenog prava, kojoj

    je zagarantovao Allah i Poslanik, a ne neko drugi.

    Uzvieni je rekao:Ne smetajte im da se ponovo

    udaju za svoje mueve, kada se sloe da lijepo

    ive.(Prijevod znaenja El-Bakara, 232)

    Kao to je naredio da joj se daju sva njena prava

    kada je u pitanju prisnost, milost, njenost, ljubav i

    dobroinstvo prema njoj, te zadovoljavanje njene strasti od strane njenog mua, a zabranio je njeno izbjegavanje

    bez ikakvog razloga.

    Zato je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na

    Oprosnom haddu obznanio sva prava koja je islam

    dao eni kada je rekao: Primite moju oporuku da enama

    inite dobro. (Buhari, 5186; Muslim, 1368-60) i

    Najbolji od vas je onaj koji je nabolji prema njegovoj

    porodici, a ja sam najbolji od vas prema mojoj

    porodici. (Tirmizi, Ibnu-Made, Tabarani, hadis sahih,

    Sahihu Damia, 3314, Albani).

    Islam je naredio lijepo ivljenje sa enama i njenost

    prema njoj, a obavezao je ljude da troe na nju u svakom periodu njenog ivota, bila malena ili odrasla, udata ili

    neudata, a njoj nije naredio da ona radi i privreuje zato

  • 45

    to je to u suprotnosti sa njenom prirodom osim u prijekoj

    nudi.

    USMJERAVANJE ENE KA NJENOM DOBRU

    Zaista je islam usmjerio enu ka onome to je za nju

    ispravno, pojasnio joj je ispravno od neispravnog i dobro

    od loeg.

    Tako joj je naredio i podstakao je na ostajanje u kui,

    jer je to to je skladno sa njenom prirodom, sretnije po

    njen ivot i istije za njenu linost: U kuama svojim

    boravite i ljepotu svoju kao u davno pagansko doba

    ne pokazujte. (Prijevod znaenja Al-Ahzab, 33)

    Ovo je osnova, jer je od najuzvienijih funkcija i najasnijih poslova, kojima je Allah, tebareke ve teala,

    zaduio enu, odgajanje njene djece i usmjeravanje njene

    panje prema njima, jer je ona ta koja raa ljude i

    odgaja heroje.

    Zato, svaki poziv koji rui ovu osnovu i udaljava enu

    od njega, mora se sprijeiti i osuditi, jer se time eli unititi

    linost ene muslimanke i samim tim temelj muslimanskog

    drutva.

  • 46

    FETVE ISLAMSKIH UENJAKA

    PROPIS POSEBNOG DARIVANJA SUPRUZI ZA DAN

    ENA

    Pitanje:

    Kakav je propis ako svojoj supruzi ukaem posebnu

    panju (putem poklona, izlaska, zabave, op. rev) za Dan

    ena tj. osmog marta?

    Odgovor:

    Hvala Allahu Gospodaru svjetova, neka su salavat i

    selam na Muhammeda i njegove ashabe, a zatim:

    Ono to se meu svijetom naziva Danom ena, koji

    se svake godine, osmog marta, posebno obiljeava je

    samo jedna u nizu novotarija koje su se rairile meu muslimanima. A razlog prihvatanja takvih praznika je

    nepoznavanje vjere i vjerskih propisa, te slijeenje

    zapada u svemu to od njih dolazi.

    Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Ko

    uvede novu stvar koja u vjeri nema osnova, to mu se

    odbija. (Muttefekun alejhi)

    Nijedna novotarija nije uvedena, a da neki od

    sunneta nije zapostavljen, zato Poslanik, sallallahu alejhi

    ve sellem, veli: Nijedan narod nije uveo odreenu

    novotariju u vjeri, a da u isto vrijeme nije zapostavio

    neki od sunneta, zato se vrsto drite sunneta, jer je to

    bolje od uvoenja novotarije. (Ahmed)

  • 47

    Na osnovu jakih i vrstih argumenata zakljuuje se

    da, pored obiljeavanja ramazanskog i kurbanskog

    bajrama, nije dozvoljeno obiljeavanje niti jednog

    drugog praznika, jer su praznici striktno i precizno

    odreeni vjerozakonom.

    Allah Uzvieni veli: Svakoj vjerskoj zajednici propisali

    smo vjerozakon prema kojem se trebala vladati. (El-

    Hadd, 67)

    Lijep odnos prema eni i ukazivanje poasti je

    propisano i nareeno islamom. Uzvieni veli: I prema njima se na najljepi nain ophodite. (En-Nisa, 19)

    A Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Meu

    vama su najbolji oni koji se najbolje ophode prema

    svojoj porodici (eni), a ja sam u tome najbolji.

    (Tirmizi)

    Zato je obaveza na muu da u svim prilikama i

    vremenima ukazuje panju i poast svojoj supruzi, a

    ukazivanje te poasti posebno u jednom danu je

    novotarija i uvoenje u vjeru onoga to nije od nje.

    Neka je svaka hvala Allahu, subhanehu ve te'ala, s ijom

    blagodati zavravaju se sva dobra djela! Neka je salavat i

    selam na Njegovog roba i poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, na njegovu porodicu, supruge,

    potomke, sve ashabe i sve koji ih slijede u dobru do

    Sudnjega dana. Molim Te, Uzvieni Allahu, da ovaj trud

    uini iskrenim radi Tvoga Plemenitog lica i da njime

    okoristi Svoje robove. Slavljen neka si Ti, Gospodaru moj, i

  • 48

    hvaljen. Nema istinskog boga osim Tebe. Od Tebe oprosta

    traim i Tebi se kajem.

    Safet Sulji

    Islamski Univerzitet Rijad

    08.03.2015-16.05.1436

  • 49

    SADRAJ:

    UVOD ..........................................................................................................................3

    POVIJEST 8 MARTA MEUNARODNOG DANA ENA .....................................................5

    KAKO ISLAM GLEDA NA DAN ENA 8 MART ..............................................................8

    SLOBODNA ENE U OIMA ZAPADA ......................................................................... 12

    POASTI ENE U ISLAMU ............................................................................................. 27

    ISLAM JE DOVOLJAN DA USREI MUSLIMANKU ............................................................. 37

    FETVE ISLAMSKIH UENJAKA ....................................................................................... 46

  • I8 MARTA MEUNARODNI DAN ENAII