DOBROBIT I BEZBJEDNOST ŽENA ŽENA

Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju Kancelarija Generalnog sekretara Odjeljenje za rodnu ravnopravnost Sekretarijat OEBS Wallnerstrasse 6 1010 Be, Austrija
Email: [email protected] www.osce.org/secretariat/gender ST
BJ ED
NO ST
EN
A C
R N
A GO
R A
IZ VJ
EŠ TA
J S
R EZ
U LT
AT IM
A STUDIJA O NASILJU NAD ENAMA U CRNOJ GORI KOJU JE SPROVEO OEBS
DOBROBIT I BEZBJEDNOST ENA
This project is funded by the European Union
www.osce.org
ISBN 978-3-903128-39-2
Ovaj rad sproveden je u skladu sa zahtjevima Meunarodnog standarda kvaliteta za istraivanje trišta, ISO 20252:2012, i u skladu s Ipsos MORI uslovima koji se mogu nai na http://www.ipsos-mori.com/terms.
© OEBS 2019
OEBS je najveu panju posvetio razvoju materijala u ovoj publikaciji. Meutim, OEBS ne prihvata nikakvu odgovornost za tanost i potpunost informacija, uputstava i savjeta, niti eventualne štamparske greške. Sadraj ove publikacije, stavovi, mišljenja, rezultati istraivanja, tumaenja i zakljuci iznijeti u ovoj publikaciji pripadaju autorima i saradnicima, i ne odraavaju nuno zvaninu politiku ili poziciju OEBS-a, niti drava lanica.
Sve fotografije korišene u ovoj publikaciji su stock fotografije.
CRNA GORA IZVJEŠTAJ S REZULTATIMA
DOBROBIT I BEZBJEDNOST ENA
STUDIJA O NASILJU NAD ENAMA U CRNOJ GORI KOJU JE SPROVEO OEBS
i
Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), najvea regionalna organizacija za bezbjednost na svijetu, bavi se širokim opsegom izazova povezanih s bezbjednošu, obuhvatajui zaštitu ljudskih prava i promovisanje ravnopravnosti polova. Meu glavnim oblastima u fokusu ove organizacije je njegovanje regionalne saradnje u oblasti bezbjednosti, kao i spreavanje konflikata, upravljanje krizama i upravljanje postkonfliktnim situacijama. OEBS se sastoji od 57 drava lanica koji obuhvata teritorijalni prostor od Vankuvera do Vladivostoka, prua se preko svih evropskih zemalja, SAD, Kanade, zemalja srednje Azije i Mongolije. Kroz rad Sekretarijata, tri specijalizovane institucije i 16 terenskih operacija, OEBS u saradnji s dravama lanicama radi na rješavanju brojnih izazova bezbjednosti i pomae dravama lanicama u implementaciji njihovih sveobuhvatnih politikih obaveza.
OEBS prepoznaje nasilje nad enama i djevojicama (NND1) kao prijetnju pojedincima, ali i kao širi problem bezbjednosti, te stoga spreavanje nasilja nad enama i borbu protiv njega smatra jednom od svojih prioritetnih oblasti. Nasilje nad enama i djevojicama predstavlja uporno kršenje ljudskih prava koje ugroava sigurnost i bezbjednost nebrojeno mnogo ena i djevojaka u cijelom svijetu. Ono utie ne samo na njihove ivote, spreavajui njihovo potpuno i ravnopravno ueše u društvu, ve utie i na ivote onih koji su im bliski; a na kraju ima i trajan uticaj na njihovu djecu, zajednicu i društvo u cjelini.
Nejednakost polova lei u korjenu rodno zasnovanog nasilja (RZN) nad enama i djevojicama. OEBS igra kljunu ulogu u radu s nacionalnim akterima da bi izgradio njihove kapa- citete u spreavanju rodno zasnovanog nasilja i zaštiti preivjelih2. Pod sloganom „Donijeti bezbjednost kui“, OEBS je naglasio da ene i djevojke treba da budu bezbjedne kako u javnosti tako i kod kue, da bi mogle razviti svoj puni potencijal i doprinijeti politikom, ekonomskom i socijalnom razvoju.
Nasilje nad enama dogaa se i u konfliktnim vremenima i OEBS je naruio ovu kvalitativnu i kvantitativnu studiju da bi rasvijetlio rasprostranjenost razliitih oblika nasilja nad enama i djevojicama u nekonfliktnim okolnostima i u okolnostima pogoenim sukobom u izabranim dravama lanicama OEBS-a: Albaniji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji, Ukrajini i Moldaviji. Istraivanje je sprovedeno i na Kosovu3.
Ova studija, prva uporediva reprezentativna studija sprovedena u jugoistonoj i istonoj Evropi da bi se prikupili podaci širom regiona, obuhvata i podatke o stavovima prema polovima i iskustvima ena iz manjinskih grupa4. Cilj studije jeste da prui robusne podatke iz kojih e se razviti sveobuhvatne, na dokazima zasnovane politike, strategije, programi i aktivnosti za spreavanje nasilja nad enama i borbu protiv nasilja. Krajnji cilj ovog istraivanja jeste da se prue dokazi za informisano donošenje odluka i propagiranje na razliitim nivoima i da se time doprinese postizanju Odrivih ciljeva razvoja, i smanjenju nasilja nad enama u ciljnim regionima, poboljšanju usluga za rtve nasilja i veoj bezbjednosti za ene.
1 Pojmovi nasilje nad enama (NN) i nasilje nad enama i djevojicama (NND) koji se naizmjenino koriste u ovom izveštaju, ukljuuju fiziko, seksualno i psihološko nasilje koje vrše intimni partneri i ostali, kao i proganjanje i seksualno uznemiravanje.
2 U ovom izvještaju pojmovi preivjela i rtva koriste se kao sinonimi. 3 Sva pominjanja Kosova u ovom tekstu, bilo da se odnose na teritoriju, institucije ili populaciju, treba shvatiti u punoj
usaglašenosti s Rezolucijom 1244 Savjeta bezbjednosti Organizacije ujedinjenih nacija. 4 Upitnik korišen u ovoj studiji zasnovan je na upitniku koji je 2012. godine koristila Agencija Evropske unije za
fundamentalna prava u 28 drava lanica Evropske unije i uporediv je s njim.
ii
Studija o nasilju nad enama u Crnoj Gori koju je sproveo OEBS
Stock fotografija. Na fotografiji je model.
iii
Saetak
Saetak
Uvod Ovaj izvještaj predstavlja rezultate kvalitativne i kvantitativne studije o nasilju nad enama i djevojicama koju je sproveo OEBS u Crnoj Gori. Studija je sprovedena u proljee/ljeto 2018. i ukljuila je:
• Intervjue sa 15 kljunih eksperata, time obezbjeujui pregled pitanja vezanih za nasilje nad enama i inove nasilja nad enama tokom konflikata.
• Pregled iskustava nasilja meu reprezentativnim uzorkom od 1227 ena starosne dobi od 18 do 74 godine koje ive u Crnoj Gori upotrebom višestepenog, stratifikovanog dizajna uzorka nasumine vjerovatnoe.
• Osam fokusnih grupa sa enama razliitog demografskog porijekla u vezi sa stavovima po pitanju ove teme.
• etiri dubinska intervjua sa enama koje su preivjele nasilje, da bi se detaljno shvatio uticaj koji je taj in imao na njih.
Kljuni rezultati Veina ena je zabrinuta po pitanju nasilja u Crnoj Gori. Više od šest od deset ispitanica smatra da je nasilje nad enama esto (62%), od kojih gotovo etvrtina (23%) smatra da je ono veoma esto. Otprilike etvrtina njih (26%) lino poznaje nekoga u svojoj porodici, meu prijateljima (26%) i u svom svom susjedstvu (24%) ko je izloen nasilju. Više od šest od deset ispitanica su vidjele reklame o nasilju nad enama (61%), a 71% smatra da bi znale šta treba da ine kad bi doivjele nasilje. Iako je veina njih ula za specijalne slube koje pruaju pomo enama izloenim nasilju, malo njih se zapravo obratilo ovim slubama nakon što su doivjele nasilje.
Gotovo jedna od pet ena (19%) kae da je iskusila fiziko i/ili seksualno partnersko ili nepartnersko nasilje nakon svoje 15. godine.
Petnaest procenata ena koje su prethodno imale partnera iskusile su jedan ili više oblika tog tipa nasilja od bivšeg partnera, u poreenju sa 12% od aktuelnog partnera, a 9% od nekog drugog (nakon 15. godine).
Više od jedne od dvadeset ena kae da je doivjela proganjanje (nakon 15. godine) tri od deset ena doivjele su seksualno uznemiravanje (31%), dok njih 18% kae da su doivjele seksualno uznemiravanje tokom 12 mjeseci prije istraivanja.
iv
Nasilje nad enama pogaa ene svih uzrasta, iz svake grupe prihoda i iz
svake oblasti u zemlji
Uticaj nasilja moe biti izuzetno jak i dugotrajan. rtve nasilja esto su u stanju šoka, straha, ljutnje ili bijesa kao odgovor na najozbiljnije sluajeve nasilja. Psihike posljedice, poput uznemirenosti i gubitka samopouzdanja, doivjelo je oko pola ena koje su ikada imale partnera u vezi s nasiljem koje su doivjele od intimnog partnera.
Nejednakost polova predstavlja i uzrok i posljedicu nasilja, za šta su krive nepravine norme i stavovi u vezi s polovima. Jedna treina anketiranih ena smatra da je Crna Gora društvo u kome se prioritet daje djeacima i muškarcima, i u kui i na poslu, dodajui da su još uvijek prisutni stavovi gdje se krivi rtva. Više od dvije petine vjeruje da bi se veina njihovih prijatelja sloila da „dobra ena treba da poštuje svog mua ak i kada se s njim ne slae“ (43%), a 14% vjeruje da bi se njihovi prijatelji sloili „da je enina dunost da ima seks sa svojim muem“. etvrtina se slae da je nasilje nad enama esto isprovocirala sama rtva. Meutim, podaci iz ove studije ukazuju na to da se takvi stavovi polako mijenjaju.
Zaista, pomou niza izjava u vez isa stavovima testiranih u ovom istraivanju, mlae ene, ene koje su stekle visoko obrazovanje ili imaju plaeno zaposlenje, i one koje ive u urbanim sredinama, vidno manje su spremne da ive u skladu s uvrijeenim mišljenjem da eni pripada nii poloaj u odnosu na muškog partnera. Mlae ene, na primjer, prije e rei da su doivjele seksualno uznemiravanje nakon svoje 15. godine, u poreenju sa stari- jim enama (34% ena s 18/19 godina nasuprot 24% onih sa 60 i više godina) dok nijesu posmatrane razlike u uestalosti nepartnerskog fizikog ili seksualnog nasilja meu razliitim starosnim grupama.
v
Saetak
vea vjerovatnoa da su doivjele fiziko partnersko ili
nepartnersko nasilje
Preko tri od deset ena (31%) kae da su doivjele neki oblik fizikog nasilja, od šamaranja do batina, od strane odrasle osobe, uglavnom roditelja, prije svoje 15. godine. To se obino ponavljalo. Na primjer, dok je 4% ena reklo da ih je do njihove 15. godine jedanput ošama- rila ili poupala odrasla osoba tako da ih je zaboljelo, 17% reklo je da se to dogaalo više puta.
Iako na teritoriji Crne Gore od Drugog svjetskog rata nije bilo oruanih sukoba koji su trajali due od jedne nedjelje, jedna od šest ena ivjela je u situaciji gdje je postojao aktivan oruani sukob, a od njih je velika veina iskusila NATO intervenciju 1999. godine. Kod ena pogoenih sukobom postojala je vea vjerovatnoa da su iskusile fiziko nasilje u djetinjstvu (47%), fiziko partnersko ili nepartnersko nasilje (27%) i diskriminaciju na poslu (14%).
Malo ena je kontaktiralo odreene slube nakon što su doivjele nasilje. ak i nakon najteih incidenata fizikog i/ili seksualnog nasilja, velika veina preivjelih nije obavijestila policiju. Ovo moe biti u vezi s uvjerenjem, koje dijeli dvije od pet ena, da je nasilje u porodici „privatna stvar“ koja treba da ostane unutar porodice.
Takvi stavovi su jedna od prepreka koje spreavaju ene da pristupe ovim slubama. ene dre nasilje u tajnosti, a neke osjeaju i sramotu zbog svojih iskustava. Takoe moe posto- jati uvjerenje da nasilje ne vrijedi prijavljivati, bilo zato što nije dovoljno ozbiljno ili zato što niko ne bi mogao pomoi.
Pored toga, neke ene se plaše onoga što bi se moglo dogoditi ako bi poinilac saznao za sluaj prijave nasilja. Kvalitativno istraivanje otkrilo je da ene nemaju povjerenje u institucije poput policije po pitanju nasilja nad enama i da e pomo traiti samo u sluaju ozbiljnog fizikog ili seksualnog nasilja. Dalje, nedostatak dugorone podrške, na primjer za stano- vanje i u novcu, znai da praktino nije mogue ostaviti partnera, što prijavu nasilja ini besmislenom i potencijalno opasnom.
Polovina ena koje su doivjele neki oblik seksualnog uznemiravanja o svom iskustvu nikome nijesu govorile. One koje su priale o seksualnom uznemiravanju, naješe su raz- govarale s prijateljima ili lanovima porodice – one se generalno nijesu obraale za pomo slubama, poput policije ili organizacija za pomo.
Meutim, ini se da se društvene norme o otvorenom govoru o nasilju mijenjaju. Mlae ene rjee su spremne saglasiti se s tim da je nasilje u porodici privatna stvar i više vjeruju da e ene koje se suoavaju s nasiljem u porodici razgovarati s ljudima, kao što je lan porodice ili zdravstveni radnik. Vea je vjerovatnoa da su mlae ene koje su zapravo doivjele seksualno uznemiravanje o tome nekome rekle, naroito prijatelju.
vi
Zakljuci Rezultati ankete i kvalitativno istraivanje ukazuju na sljedee zakljuke (saetak, vidi poglavlje 78 za detalje):
1. Socijalne norme i stavovi doprinose rodnoj nejednakosti i nasilju nad enama Mnoge ene u Crnoj Gori vjeruju da ene treba da poštuju svoje mueve i da je nasilje u porodici privatna stvar. Kvalitativno istraivanje pokazalo je takoe da je normalno da ene imaju seks sa svojim partnerima ak i kad to ne ele. Ta uvjerenja doprinose rodnoj nejednakosti i okruenju u kojem se toleriše nasilje nad enama.
2. Nasilje nad enama ne prijavljuje se dovoljno i postoji nedostatak povjerenja u institucije Iako veina ena smatra da je nasilje nad enama uobiajeno iskustvo, a jedna od pet ena izjavila je da su doivjele fiziko i/ili seksualno nasilje, veina ena ne prijavljuje nasilje policiji ili drugim institucijama. Sramota, strah od poinioca i nepovjerenje u institucije su meu naješim preprekama za prijavljivanje. Postoji zabrinjavajui trend kontra-prijavljivanja, koji krivicu prebacuje na rtvu, dok je prijavljivanje i krivino gonjenje psihološkog i seksualnog nasilja posebno teško. Svaka etvrta ena kae da se ne osjea dobro informisanom o tome što uiniti ako doivi nasilje, pri emu se ta brojka poveava na 52% meu enama koje teško izlaze na kraj sa svojim prihodima.
3. Postoji solidan pravni okvir, ali ga treba aurirati i u potpunosti implementirati Crna Gora ima dobre zakone i politike, ali se one ne primjenjuju na adekvatan nain. Veina sluajeva nasilja u porodici tretira se kao prekršaj, a zatvorske kazne su rijetke. Eksperti i ekspertkinje su predloili da se više napora uloi u borbu protiv fizikog nasilja u porodici, ali i psihološkog nasilja i seksualnog nasilja.
4. Postoje praznine u pruanju kvalitetnih usluga podrške i kapaciteta enskih skloništa i drugih usluga podrške, posebno za ugroene grupe kao što su etnike manjine i ene s invaliditetom Potrebno je poboljšati kvalitet i kapacitet enskih skloništa. enama su potrebni dugoroni smještaj, finansijska pomo i podrška u pronalaenju posla. Postoji nedostatak pravne pomoi i prihvatnih centara za sluajeve seksualnog nasilja. ene iz etnikih manjina, ukljuujui Romkinje i ene s invaliditetom, suoavaju se s dodatnim preprekama u pristupu specijalizovanim slubama.
Sramota, strah od osvete od strane poinioca
i nepovjerenje u slube su glavne prepreke za
prijavljivanje
vii
Saetak
Preporuke Navedeni rezultati i zakljuci iz istraivanja do kojih se došlo pomou ankete, intervjua s kljunim ekspertima i ekspertkinjama i kvalitativnim istraivanjem ukazuju na dodatne speci- fine preporuke za rješavanje nasilja nad enama:
Praenje kako se zakon sprovodi i njegovo usklaivanje s Istanbulskom konvencijom
Za Vladu
• Proširiti strategije i politike da bi se obuhvatili svi oblici nasilja nad enama, i ukljuiti podatke iz istraivanja iz 2017. i ovog istraivanja u relevantne akcione planove.
• Prepoznati termin „rodno zasnovano nasilje“.
• Obezbijediti praenje implementacije politika i strategija, kanjavati institucije koje ga ne sprovode.
• Osigurati pristup koji je usmjeren na rtve meu svim relevantnim institucijama.
Za Ministarstvo unutrašnjih poslova
• Osigurati da se hitna nareenja radi zaštite pravilno implementiraju (tj. da se iz kue skloni poinilac a ne rtva).
Saradnja, obuka i multisektorski pristup
Za Vladu i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava
• Jaati integrisani multisektorski odgovor na nasilje nad enama.
• Evaluirati implementaciju novog protokola za multidisciplinarni pristup.
Za Ministarstvo zdravlja, Institut za javno zdravlje i Ministarstvo rada i socijalnog staranja
• Završiti protokol za zdravstvene radnike, obezbijediti adekvatnu obuku za ljekare i zdravstvene radnike, ukljuujui znanje o sistemu upuivanja rtava u centre, i medicinske sestre koje obavljaju pozive na kuni broj obuiti da mogu identifikovati znake nasilja i uputiti ene kako da dobiju specijalizo- vanu podršku.
• Omoguiti adekvatnu obuku za Centre za socijalni rad i razviti strogu politiku anonimnosti. Pozabaviti se protokolima prijavljivanja, ukljuujui to da li ena eli otkriti svoj identitet i/ili nastaviti s krivinim gonjenjem. Uvesti disciplinske mjere za kršenje ovih politika.
viii
Specijalizovane slube za ene i aktivnosti za podizanje svijesti
Za Ministarstvo rada i socijalnog staranja
• Podrška nevladinim organizacijama koje vode skloništa u razvoju njihovog kvaliteta i kapaciteta u obezbjeivanju dugorone podrške i finansijske pomoi rtvama. Implementirati jasne smjernice i standarde definisane u saradnji izmeu drave i nevladinih organizacija.
• U procesu licenciranja NVO uzeti u obzir znanje o znaajnim pitanjima, posto- jeem iskustvu i strunosti.
• Obezbijediti programe za rad s poiniocima, kao dio koordiniranog odgovora zajednice.
• enama rtvama nasilja dati prioritet pri zapošljavanju i prilikom dobijanja stanova ili drugih smještajnih kapaciteta.
• Sprovoditi kampanje informisanja i podizanja svijesti, posebno za ene iz siromašnih sredina.
Za Ministarstvo prosvjete
• Kreirati obrazovne programe koji se mogu voditi u saradnji s liderima romske zajednice.
• Uvesti obrazovanje o rodno zasnovanom nasilju za djecu svih uzrasta, i obavezno pozvati nevladine organizacije da rade na NN da bi prilikom izrade novih nastavnih planova i programa podjelile svoju strunost.
ix
Saetak
x
51%
43%
31%
19%
6%
24%
9%
18%
partnera
nasilje
Proganjanje
Kvalitativno istraivanje na reprezentativnom uzorku ena izmeu 18 i 74 koje ive u Crnoj Gori. Sprovedeno je ukupno 1227 intervjua licem u lice od aprila do avgusta 2018. godine. Podaci su ponderisani prema poznatom profilu stanovništva.
Rezultati studije koju je sproveo OEBS: Crna Gora
VISOKA UESTALOST RAZLIITIH OBLIKA NASILJA NAD ENAMA
Nakon 15. godine 12 mjeseci prije ankete
116.000* ene koje su doivjele neki oblik seksualnog uznemiravanja, proganjanje, partnersko ili nepartnersko nasilje, (ukljuujui psihiko, fiziko ili seksualno nasilje) nakon 15. godine
35.000* ene koje su doivjele fiziko i/ili seksualno nasilje od intimnog partnera
19.000* Je doivjelo fiziko i/ili seksualno nepartnersko nasilje
SKORO JEDNA OD DESET ENA KOJE SU DOIVJELE NEPARTNERSKO FIZIKO I/ILI SEKSUALNO NASILJE
9%
2%
NASILJE OD INTIMNOG PARTNERA
Zlostavljaka ponašanja
Ekonomsko nasilje
17%
3%
43%
Fiziko nasilje
Seksualno nasilje
Psihiko nasilje
SDG 5.2.1: Fiziko, seksualno i psihiko nasilje od intimnog partnera u periodu od 12 mjeseci prije ankete
10%
Osnova: Uestalost seksualnog uznemiravanja, proganjanja, nepartnerskog nasilja zasniva se na enama starosne dobi od 18 do 74 (1227): intimno partnersko nasilje se zasniva na enama koje su ikada imale partnera (1117)
NISKE STOPE PRIJAVLJIVANJA I SVIJEST O NASILJU MNOGE ENE SE NE OSJEAJU INFORMISANIM O TOME ŠTO TREBA DA RADE UKOLIKO DOIVE NASILJE
12%
Dobro informisane Donekle informisane Nijesu dobro informisane Uopšte ne znaju što treba da rade Odbijaju da kau/Nije primjenjivo
NISKA STOPA PRIJAVLJIVANJA NASILJA POLICIJI % onih koje su kontaktirale policiju odmah nakon najteeg sluaja nasilja
4%
13%
Proganjanje
Osnova: Sve ene starosne dobi od 18 do 74 koje su identifikovale najtei incident svakog oblika nasilja – sadašnji partner (70), bivši partner (83), neko drugi (73), seksualno uznemiravanje (252), proganjanje (52)
UUTKIVANJE I PREBACIVANJE KRIVICE NA RTVU
14%
33%
79%
64%
Ukupno/imaju tendenciju da se ne sloe
P: Da li bi se vaši prijatelji generalno sloili ili se ne bi sloili sa sljedeim tvdnjama?
enina je obaveza da ima seks sa svojim muem ak i kad ona to ne eli.
Vano je da muškarac pokae svojoj eni/partnerki ko je gazda.
24%
42%
71%
56%
P: U kojoj mjeri biste se sloili sa sljedeim izjavama?
Nasilje nad enama esto isprovocira sama rtva.
Porodino nasilje je privatna stvar i treba da se rješava unutar porodice.
Osnova: Sve ene starosne dobi od 18 do 74 (1227)
UTICAJ NAJTEEG SLUAJA NASILJE UZROKUJE PSIHIKU PATNJU
52%
22%
38%
Fiziko i/ili seksualno nasilje od partnera ili nekog drugog
% onih koje su iskusile jedan ili više oblika psihikih posljedica usljed...
Seksualnog uznemiravanja
Nasilje od sadašnjeg partnera
% onih koje su patile od jedne ili više fizikih posljedica usljed…
To iznosi skoro 13.000* ena koje su doivjele povredu ili neku fiziku posljedicu, ukljuujui samo najtee sluajeve koje su oni identifikovali za vrijeme odraslog perioda svog ivota.
Nasilje od bivšeg partnera
Veoma dobro informisane
*Pribline vrijednosti Osnova: Sve ene starosne dobi od 18 do 74 koje su identifikovale najtei sluaj nasilja: trenutni partner (70), bivši partner (83) neko drugi (73), nasilje od bilo kog intimnog partnera i nekog drugog (185)
NASILJE U DJETINJSTVU SKORO TREINA ENA U CRNOJ GORI DOIVJELA JE NASILJE PRIJE SVOJE 15. GODINE
31%
KOD ENA KOJE SU DOIVJELE NASILJE U DJETINJSTVU VEA JE VJEROVATNOA DA E GA DOIVJETI U KASNIJOJ DOBI
29%
11%
Osnova: sve ene starosne dobi od 18 do 74 (1227)
Doivjele nasilje u djetinjstvu Nijesu doivjele nasilje u djetinjstvu
*Approximate figures
* Cifre koje se odnose na fizike posljedice nasilja su aurirane. Cifre u ranijim verzijama ovog izvještaja treba zanemariti.
xi
Rezultati
51%
43%
31%
19%
6%
24%
9%
18%
partnera
nasilje
Proganjanje
Kvalitativno istraivanje na reprezentativnom uzorku ena izmeu 18 i 74 koje ive u Crnoj Gori. Sprovedeno je ukupno 1227 intervjua licem u lice od aprila do avgusta 2018. godine. Podaci su ponderisani prema poznatom profilu stanovništva.
Rezultati studije koju je sproveo OEBS: Crna Gora
Nakon 15. godine 12 mjeseci prije ankete
116.000* ene koje su doivjele neki oblik seksualnog uznemiravanja, proganjanje, partnersko ili nepartnersko nasilje, (ukljuujui psihiko, fiziko ili seksualno nasilje) nakon 15. godine
35.000* ene koje su doivjele fiziko i/ili seksualno nasilje od intimnog partnera
19.000* Je doivjelo fiziko i/ili seksualno nepartnersko nasilje
SKORO JEDNA OD DESET ENA KOJE SU DOIVJELE NEPARTNERSKO FIZIKO I/ILI SEKSUALNO NASILJE
9%
2%
NASILJE OD INTIMNOG PARTNERA
Zlostavljaka ponašanja
Ekonomsko nasilje
17%
3%
43%
Fiziko nasilje
Seksualno nasilje
Psihiko nasilje
SDG 5.2.1: Fiziko, seksualno i psihiko nasilje od intimnog partnera u periodu od 12 mjeseci prije ankete
10%
Osnova: Uestalost seksualnog uznemiravanja, proganjanja, nepartnerskog nasilja zasniva se na enama starosne dobi od 18 do 74 (1227): intimno partnersko nasilje se zasniva na enama koje su ikada imale partnera (1117)
NISKE STOPE PRIJAVLJIVANJA I SVIJEST O NASILJU MNOGE ENE SE NE OSJEAJU INFORMISANIM O TOME ŠTO TREBA DA RADE UKOLIKO DOIVE NASILJE
12%
Dobro informisane Donekle informisane Nijesu dobro informisane Uopšte ne znaju što treba da rade Odbijaju da kau/Nije primjenjivo
NISKA STOPA PRIJAVLJIVANJA NASILJA POLICIJI % onih koje su kontaktirale policiju odmah nakon najteeg sluaja nasilja
4%
13%
Proganjanje
Osnova: Sve ene starosne dobi od 18 do 74 koje su identifikovale najtei incident svakog oblika nasilja – sadašnji partner (70), bivši partner (83), neko drugi (73), seksualno uznemiravanje (252), proganjanje (52)
UUTKIVANJE I PREBACIVANJE KRIVICE NA RTVU
14%
33%
79%
64%
Ukupno/imaju tendenciju da se ne sloe
P: Da li bi se vaši prijatelji generalno sloili ili se ne bi sloili sa sljedeim tvdnjama?
enina je obaveza da ima seks sa svojim muem ak i kad ona to ne eli.
Vano je da muškarac pokae svojoj eni/partnerki ko je gazda.
24%
42%
71%
56%
P: U kojoj mjeri biste se sloili sa sljedeim izjavama?
Nasilje nad enama esto isprovocira sama rtva.
Porodino nasilje je privatna stvar i treba da se rješava unutar porodice.
UTICAJ NAJTEEG SLUAJA NASILJE UZROKUJE PSIHIKU PATNJU
52%
22%
38%
Fiziko i/ili seksualno nasilje od partnera ili nekog drugog
% onih koje su iskusile jedan ili više oblika psihikih posljedica usljed...
Seksualnog uznemiravanja
Nasilje od sadašnjeg partnera
% onih koje su patile od jedne ili više fizikih posljedica usljed…
To iznosi skoro 13.000* ena koje su doivjele povredu ili neku fiziku posljedicu, ukljuujui samo najtee sluajeve koje su oni identifikovali za vrijeme odraslog perioda svog ivota.
Nasilje od bivšeg partnera
Veoma dobro informisane
*Pribline vrijednosti Osnova: Sve ene starosne dobi od 18 do 74 koje su identifikovale najtei sluaj nasilja: trenutni partner (70), bivši partner (83) neko drugi (73), nasilje od bilo kog intimnog partnera i nekog drugog (185)
NASILJE U DJETINJSTVU SKORO TREINA ENA U CRNOJ GORI DOIVJELA JE NASILJE PRIJE SVOJE 15. GODINE
31%
KOD ENA KOJE SU DOIVJELE NASILJE U DJETINJSTVU VEA JE VJEROVATNOA DA E GA DOIVJETI U KASNIJOJ DOBI
29%
11%
Osnova: sve ene starosne dobi od 18 do 74 (1227)
Doivjele nasilje u djetinjstvu Nijesu doivjele nasilje u djetinjstvu
*Approximate figures
* Cifre koje se odnose na fizike posljedice nasilja su aurirane. Cifre u ranijim verzijama ovog izvještaja treba zanemariti.
xii
Sadraj
3. Stavovi prema rodnim ulogama i nasilju nad enama ...................15
4. Nasilje nad enama u Crnoj Gori .......................................................21
5. Konflikt i nasilje .................................................................................39
6. Uticaj nasilja na ivot ena i prepreke u traenju podrške .............43
7. Iskustva nasilja meu specifinim grupama ena ..........................57
8. Zakljuci i preporuke ..........................................................................63
ANEKSI ....................................................................................................71
xiii
Sadraj
xiv
1
1. Kako itati podatke
Uvod i glavni ciljevi istraivanja Istraivanje pod vostvom OEBS-a obuhvata uestalost nasilja nad enama u Crnoj Gori na osnovu reprezentativnog uzorka odrasle populacije ena (1.227 ena starosti od 18 do 74 godine). Kljune demografske karakteristike koje su korišene u ovom istraivanju bile su starosna dob ena, jesu li imale djecu, jesu li ivjele u urbanim ili ruralnim podrujima i jesu li bile pogoene sukobom ili ne. Glavni ciljevi ove studije jesu da prue dokaze o prevalenciji VAVG i njenim posljedicama na zdravlje ena i dobrobit za kreiranje politike. Glavna istrai- vaka pitanja bila su:
• Koliki je stepen nasilja nad enama u Crnoj Gori?
• Koje oblike nasilja ene u Crnoj Gori doivljavaju?
• Ko su poinioci nasilja nad enama?
• Koje su posljedice nasilja na zdravlje i za dobrobit ena?
• Prijavljuju li ene svoja iskustva policiji ili drugim organima ili organizacijama? Ako ne, zašto ne?
• Postoje li razlike u iskustvu ena nad kojima je izvršeno nasilje u zavisnosti od njihovog uzrasta, obrazovanja, profesionalnog statusa, prihoda ili toga jesu li iz manjinske grupe ili ruralnog podruja?
Studija je takoe nastojala bolje razumjeti prethodno u svjetlu ena koje su iskusile oruani sukob a na temelju definicija korišenih u ovoj studiji (više u Poglavlju 5).
Studijom pod vostvom OEBS-a od ena se trailo da naprave razliku izmeu incidenata koji su se desili nakon 15. godine i incidenata u periodu od 12 mjeseci prije aketiranja. Ovo obezbjeuje podatke koji su od direktne vanosti za kreiranje politika u odnosu na trenutnu praksu, kao što su prijavljivanje nasilja i odgovori rtvama.
Uporedivost podataka EU i oblasti pokrivene istraivanjem pod vostvom OEBS-a Ovo istraivanje zasnovano je na metodologiji Agencije Evropske unije za osnovna prava (FRA), koja je korišena za studiju o nasilju nad enama u 28 drava lanica Evropske unije5. Stoga je ova anketa koju je sproveo OEBS uporediva s anketom FRA. Evropski institut za rodnu ravnopravnost (EIGE) koristi podatke FRA u svom sadašnjem radu a u budunosti planira koristiti nalaze OEBS-a. Konano, OEBS-ova studija ukljuuje odabrana pitanja Eurobarometra6 o stavovima prema NN.
5 Nasilje nad enama: anketa širom EU. Glavni rezultati (Be: Agencija Evropske unije za osnovna prava, 2015), pristupljeno 8. maja 2019. godine, http://fra.europa.eu/en/publication/2014/violence-against-women-eu-wide-survey-main-results-report.
6 “Specijalni Eurobarometar 449: Rodno zasnovano nasilje, Evropska komisija, Generalna direkcija za pravosue i potrošae, novembar 2016, pristupljeno 8. maja 2019. godine, https://data.europa.eu/euodp/data/dataset/S2115_85_3_449_ENG.
Oklijevanje da se progovori Za bolje razumijevanje uestalosti nasilja nad enama, veoma je vaan kontekst. OEBS je u anketu ukljuio nekoliko pitanja o normama, stavovima i ponašanju ena i muškaraca u vezi s nasiljem i iskustvom prijavljivanja zlostavljanja. U poreenju podataka OEBS-a s podacima EU o rodnim stavovima i normama (Eurobarometar br. 449), 7 ova studija sugeriše da tamo gdje više ena smatra da je nasilje u porodici privatno pitanje, postoji tendencija da manje ena prijavi nasilje policiji i drugim organizacijama nego što je to sluaj u zemljama u kojima postoji dua tradicija podizanja svijesti o nasilju nad enama. Kvalitativno istraivanje pot- vruje da su tabu i sramota povezani sa seksualnim nasiljem posebno zastupljeni.
Prethodno istraivanje Dva prethodna istraivanja o nasilju nad enama u Crnoj Gori sprovedena su u okviru Pro- grama UN-a za razvoj (UNDP) u 2012. i 2017. godini. 8 Studija iz 2017. godine, fokusirana na nasilje u porodici sprovedena je na reprezentativnom uzorku odraslog stanovništva Crne Gore (od 18. godine pa nadalje) i na reprezentativnom uzorku enskog stanovništva (od 15 do 65 godina). Prema rezultatima istraivanja, 61% ispitanika prepoznalo je problem nasilja nad enama kao vaan društveni problem, ali ne kao prioritet. Naješi oblici nasilja bili su psihološko (poniavanje, uvrede, psovke), zatim ekonomsko i fiziko (šamaranje, udaranje, guranje). Ispitanici smatraju da su najznaajniji uzroci nasilja u porodici zavisnost o supstan- cama, kockanje (45%), siromaštvo (23%) i patrijarhalne norme i rodni odnosi u porodici (11%). Prema istraivanju iz 2012. godine, mnogi ispitanici su pokazali stavove o toleranciji ili opravdanju takvog nasilja. Jedna etvrtina smatrala je da je „rtva odgovorna za nasilje“, a jedna etvrtina je smatrala da je nasilje izvan kontrole poinioca „jer je uzrokovano okolnostima koje su izvan njegovog dosega“. Odgovornost za nasilje esto se prebacuje na rtvu, okrivljujui je zbog toga što nije mogla napustiti zlostavljaa. Rezultati dalje ukazuju na nera- zumijevanje situacije i probleme i teškoe s kojima se suoavaju rtve nasilja u porodici, kao što su strah, nemo, nesigurnost, nedostatak porodine ili institucionalne podrške i prepreke u omoguavanju osnovnih uslova za ivot. Prema studiji iz 2017. godine, direktni i indirektni troškovi nasilja nad enama veoma su visoki. Godišnji trošak ili gubitak po rtvi procijenjen je na 26.000 eura, dok se indirektni socijalni troškovi zbog gubitka plodnosti i produktivnosti procjenjuju na 6% BDP-a.
7 Isto. 8 „Studija o nasilju u porodici i nasilju nad enama u Crnoj Gori“, Program za razvoj Ujedinjenih nacija, 2012, pristupljeno 8.
maja 2019. godine, http://www.me.undp.org/content/montenegro/en/home/library/social_inclusion/DomesticViolenceStudy. html; „Studija o nasilju u porodici i nasilju nad enama u Crnoj Gori“, Program za razvoj Ujedinjenih nacija, 2017, pristupljeno 8.maja 2019. godine, https://www.undp.org/content/dam/montenegro/docs/publications/si/Gender/IPSOS_family%20 violence%20presentation_ENG%20final.pdf.
Vodi za tumaenje podataka iz ankete Tamo gdje zbir procenata nije 100 ili je preko 100, to moe biti zbog zaokruivanja, izuzima- nja kategorija „Ne znam“ ili mogunosti da ispitanice daju više odgovora na odreena pitanja. U cijelom izvještaju, zvjezdica (*) oznaava svaku vrijednost manju od polovine procenta ali veu od 0%.
Uporedivost s podacima iz EU Ovo istraivanje zasnovano je na metodologiji Agencije za osnovna prava (AOP) Evropske unije koja je korišena za anketu o nasilju nad enama u 28 drava lanica Evropske unije. Studija OEBS-a je stoga uporediva s anketom o nasilju nad enama koju je 2012. godine sprovela Agencija za osnovna prava. Evropski institut za ravnopravnost polova (EIRP) koristi podatke AOP u svom trenutnom radu i planira da koristi zakljuke OEBS-a u budunosti. Konano, studija OEBS-a obuhvata pitanja o stavovima prema nasilju nad enama izabranim iz Evrobarometra.
Privatnost i anonimnost Intervjue su sprovodile iskusne i obuene anketarke, oi u oi s ispitanicama, upotrebljava- jui tablet raunare. Intervjui su se obavljali nasamo i po principu dobrovoljnog pristanka. Intervjuisane ene obaviještene su da e svi prikupljeni podaci biti povjerljivi i anonimni.
Oblici nasilja pokriveni studijom Rezultati predstavljeni u ovom izvještaju zasnovani su na pitanjima postavljenim u istraivanju koje je sproveo OEBS u vezi s nasiljem nad enama koje su poinili intimni partneri ili neko drugi, i sluajeve seksualnog uznemiravanja, proganjanja, nasilja u djetinjstvu i uticaj sukoba na rodno zasnovano nasilje. Upitnik se zasniva na definicijama utvrenim u Kon- venciji Vijea Evrope o spreavanju i borbi protiv nasilja nad enama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija).
Da bi se izmjerila (prijavljena) uestalost svake vrste nasilja, ene su u anketi pitane da li su iskusile razliite oblike nasilja u razliitim referentnim periodima, kao što je detaljno opisano u odgovarajuim poglavljima ovog izvještaja.
• Lista pitanja postavljenih u istraivanju u vezi s fizikim nasiljem i seksualnim nasiljem, moe se nai na stranici 21 u Poglavlju 4.
• Lista pitanja postavljenih u istraivanju u vezi s psihikim nasiljem, moe se nai na stranici 27 u Poglavlju 4.
• U vezi sa seksualnim uznemiravanjem, enama u anketi postavljena su pitanja navedena na stranici 30 u Poglavlju 4.
• U vezi s proganjanjem, u anketi su enama postavljana pitanja navedena na stranici 29 u Poglavlju 4.
U ovom istraivanju, nasilje u djetinjstvu odnosi se na nasilje prije 15. godine. Lista pitanja koja su postavljena o iskustvima nasilja u djetinjstvu mogu se nai na stranici 36 u poglavlju 4. Pitanja, metodologija i uzrast ispitanika u anketi koju je sproveo OEBS razlikuju se od onih koje se koriste u anketama o nepovoljnim iskustvima u djetinjstvu9 i anketama više- strukih indikatorskih klastera10, a rasprostranjenost nasilja u djeijoj dobi u tim istraivanjima nije uporediva.
Što se tie poglavlja o sukobu i rodno zasnovanom nasilju (Poglavlje 5), oruani sukob se za potrebe ovog istraivanja definiše kao oruana borba izmeu dvije ili više organizova- nih grupa, napadi na zajednice ili opšta nesigurnost uzrokovana sukobom, a ene koje se direktno smatraju pogoene sukobom su one koje su ivjele u situaciji u kojoj je postojao aktivan oruani sukob u periodu od najmanje jedne sedmice i koje su odgovorile s „da“ barem na jedno od pitanja navedenih na stranici 39 u Poglavlju 5.
9 Svjetska zdravstvena organizacija, Meunarodni upitnik o negativnim iskustvima u djetinjstvu (ACE-IQ), pristupljeno 8. maja 2019. godine https://www.who.int/violence_injury_prevention/violence/activities/adverse_childhood_experiences/en/.
10 UNICEF, Istraivanje višestrukih indikatora (MICS), pristupljeno 8. maja 2019. godine, https://www.unicef.org/statistics/ index_24302.html.
Partneri su osobe s kojima su ispitanice bile u braku, s kojima su ivjele ili s kojima su bile u vezi bez suivota. Ostali ukljuuju sve poinioce koji nijesu sadašnji ili prethodni partneri.
Najozbiljnijim incidentom smatra se onaj koji je imao najvei uticaj na anketirane ene, bilo fiziki bilo psihološki.
Pregled kvalitativnog istraivanja Petnaest kljunih eksperata i ekspertkinja koji su radili u Crnoj Gori podijelili su svoje mišlje- nje o trenutnom radu vladinih institucija i nevladinih organizacija na spreavanju NND, o podršci dostupnoj enama koje su iskusile NND i o tome kakva poboljšanja preporuuju. Te eksperte i ekspertkinje inili su predstavnici meunarodnih organizacija, vladinih institucija i nevladinih organizacija.
Odrano je osam diskusija fokus grupa sa enama iz razliitih starosnih grupa, enama iz urbanih i seoskih podruja Crne Gore, enama iz razliitih etnikih grupa (Romkinje i Albanke) i enama koje su doivjele sukob. Ciljevi tih razgovora su bili:
• shvatiti društvene stavove prema enama uopšte i razumjeti, VAVG i poinioce takvog nasilja;
• istraiti kako su se stavovi prema VAVG vremenom promijenili, ukljuujui i period sukoba;
• istraiti stepen u kome su ene svjesne postojeih mjera podrške, njihove poglede na te mjere i sve prepreke koje bi ih sprijeile da dobiju podršku;
• utvrditi kako se prevencija i podrška mogu poboljšati.
etiri dubinska intervjua sa rtvama nasilja. Ciljevi ovih intervjua bili su:
• istraiti oblike nasilja koje su ene doivjele tokom svog ivota i uticaj sukoba;
• identifikovati prepreke za otkrivanje iskustava i traenje podrške i istraiti razloge zbog kojih neke ene odlue da otkriju svoja iskustva, a druge ne;
• shvatiti dobijenu podršku, identifikovati nedostatke u pruanju usluga i identifikovati nezadovoljene potrebe ena iz specifinih manjinskih grupa (npr. ene iz etnike manjine ili osobe s invaliditetom);
• za ene koje su dobile podršku (formalno ili neformalno), shvatiti kako su bile u mogunosti da pristupe takvoj podršci i uticaju koji je to imalo na njih.
5
2. Pravni, institucionalni i politiki kontekst
Ovo poglavlje daje kratak pregled kljunih nacionalnih zakona koji se odnose na nasilje nad enama11, prevenciju i zaštitu ena od nasilja, prikupljanje podataka i uticaj sukoba na ene. Ono se oslanja na stavove 15 intervjuisanih kljunih strunjaka i strunjakinja i pregledanu literaturu, ukljuujui navoenje najnovijih „Zakljunih napomena“ Komiteta UN za eliminaciju diskriminacije ena (KESON Komitet) 12 i Osnovni evaluacioni izvještaj iz 2017. grupe eksperata o djelovanju protiv nasilja nad enama i porodinog nasilja13.
Uvod Nasilje nad enama i djevojicama (NND) utie na ivote miliona ena i djevojaka i ometa napredak ka sveobuhvatnoj sigurnosti za sve. OEBS, kao najvea regionalna organizacija za bezbjednost na svijetu, priznaje da NND ne utie samo na linu bezbjednost i bezbjednost ena, ve ih i spreava da uestvuju u društvu ili da koriste svoje vještine i znanje u punom potencijalu.
Istraivanje koje je sproveo OEBS fokusiralo se na rodno zasnovano nasilje nad enama koje su poinili njihovi partneri, lanovi porodice, prijatelji, poznanici i kolege, kao i nepoznati poinioci.
Nasilje nad enama predstavlja kršenje prava i osnovnih sloboda ena i manifestaciju istorij- skih neravnomjernih odnosa moi izmeu muškaraca i ena.14
Budui da neravnopravnost polova lei u korjenu rodno zasnovanog nasilja, vano je uzeti u obzir širi kontekst statusa ena u regionu OEBS-a da bi se procijenila njihova sigurnost i dobrobit.
U Crnoj Gori, kao i u mnogim drugim zemljama u jugoistonoj i istonoj Evropi, u regionu i širom planete Zemlje, ove strukturne nejednakosti vidljive su u razliitim oblastima: politiko i ekonomsko ueše; pristup imovini, prihodima i uslugama; ekonomija, ivotni standard i kvalitet ivota.
11Trgovina ljudima i, konkretnije, trgovina enama i djevojicama radi seksualne eksploatacije je oblik rodno zasnovanog nasilja nad enama. To je ozbiljno pitanje ljudskih prava i pitanje sigurnosti. Ova studija nije ukljuivala pitanja o ovoj vrsti nasilja, jer istraivanje trgovine ljudima podrazumijeva veoma visok rizik za rtve, a sprovoenje ankete u domainstvima nije odgovarajui metod istraivanja. Anketa AOP na kojoj je zasnovana anketa pod vostvom OEBS-a nije istraivala ni trgovinu enama i djevojicama/djevojkama.
12 Komitet za eliminaciju diskriminacije ena (CEDAV Komitet) je tijelo nezavisnih eksperata koji prate sprovoenje Konvencije Ujedinjenih nacija o eliminaciji svih oblika diskriminacije ena. Opšta preporuka br. 35 o rodno zasnovanom nasilju nad enama aurira Opštu preporuku br. 19, posebno stavove 10 i 19.
13 „Izvještaj koji je podnijela Crna Gora u skladu sa lanom 68 stav 1 Konvencije Savjeta Evrope o spreavanju i borbi protiv nasilja nad enama i nasilja u porodici (Osnovni izvještaj)“, GREVIO, 11. jula 2017, pristupljeno 8. maja 2019. godine, https:// www.coe.int/en/web/istanbul-convention/montenegro.
14 Deklaracija Ujedinjenih nacija o eliminaciji nasilja nad enama, 1994.
ene u Crnoj Gori nijesu dovoljno zastupljene na pozicijama politike vlasti, i nemaju isti uticaj na politike, zakone i reforme koje oblikuju društveno-ekonomski razvoj kao što imaju muškarci. ene ine manje od etvrtine (23,5%) lanova nacionalnog parlamenta. Udio ena u lanovima Vlade je 18,2%, a najviše pozicije u Vladi zauzimaju muškarci (premijer i potpredsjednik Vlade). Samo 2% gradonaelnika ili predsjednika opština su ene.15
ene ne uestvuju u privredi na ravnopravnoj osnovi s muškarcima. One nijesu dovoljno zastupljene na trištu rada, i manja je vjerovatnoa da e ih poslodavci zaposliti u odnosu na muškarce. Stopa aktivnosti ena je 56,5%, što je znatno manje u odnosu na muškar- ace (70,5%). Stopa zaposlenosti ena u radnom dobu (15–64 godine) je 46,8%, što je opet znaajno nie u odnosu na muškarace (59,4%)16. ene su manje plaene za poslove jednake vrijednosti. Prema studiji o razlikama u plati izmeu polova, ene s istim karakteristikama trišta rada kao muškarci imale su 16% nie plate, što znai da bi ene trebale raditi 58 dana više u godini da bi dobile jednaku zaradu kao muškarci s istim kvalifikacijama.17
U ruralnim podrujima, poljoprivredom upravljaju uglavnom muškarci (oni su glave porodinih poljoprivrednih gazdinstava u 87,1% sluajeva), dok ene ine veinu (66%) radne snage na poljoprivrednim dobrima18. Nepovoljan poloaj ena u ruralnim podrujima, posebno u sjevernom regionu (koji se suoava s osjetnom depopulacijom), ispoljava se veom spoljnom migracijom.19
Posljedice nejednakosti na trištu rada ispoljavaju se u razlikama u penziji: – meu svim kori- snicima starosnih i invalidskih penzija (65 ili stariji), samo 34% ine ene.20
Rodne nejednakosti još uvijek potpomau prevladavajue patrijarhalne norme. Više od polovine ispitanika (55%) koji su uestvovali u anketi sprovedenoj radi planiranja politika rodne ravnopravnosti 21 u Crnoj Gori sloili su se s tvrdnjom da je rad u domainstvu pogodniji za ene. Više od polovine ispitanika (56%) sloilo se s tvrdnjom da ako u domainstvu samo jedna osoba zarauje za porodicu prirodnije je da to bude muškarac.
Nasilje nad enama moe se u potpunosti razumjeti i riješiti u ovom kontekstu, jer su instru- menti koji su dostupni za eliminaciju ogranieni ili pojaani djelovanjem u drugim oblastima u kojima ene nijesu jednake.
15 ene i muškarci u Crnoj Gori 7. izdanje (Podgorica: Kancelarija za statistiku Crne Gore, 2018), str. 96, 104, pristupljeno 8. maja 2018. godine, https://www.monstat.org/userfiles/file/publikacije/Zene%20i%20muskarci%20u%20Crnoj%20Gori%20 2019%20preview%20FINAL.pdf.
16 Isto, str. 82. 17 Sonja Avlijaš i dr., Rodne razlike u platama u zemljama Zapadnog Balkana: dokazi iz Srbije, Crne Gore i Makedonije (Beograd:
Fondacija za unapreenje ekonomije, 2013), str. 13–14, pristupljeno 8. maja 2019. godine, https://www.fren.org.rs/sites/ default/files/Gender%20pay%20gap%20in%20the%20Western%20balkan%20countries.pdf.
18 ene i muškarci u Crnoj Gori, str. 87. 19 Isto, str. 22. 20 Isto, str. 92. 21 Istraivanje je sprovedeno 2012. godine u partnerstvu s delegacijom EU u Crnoj Gori, crnogorskim Ministarstvom pravde i
UNDP-om, citirano u „Socio-ekonomski poloaj ena u Crnoj Gori“, Evropski pokret Crna Gora, str. 17, pristupljeno 8. maja 2019. godine, https://www.prs.hr/attachments/article/752/Socio-ekonomski%20polo%C5%BEaj%20%C5%BEena%20 u%20Crnoj%20Gori.pdf.
2.1: Nacionalni zakonodavni okvir i implementacija Crna Gora je povratila svoju nezavisnost na mirnom i demokratskom referendumu 2006. godine. Postala je lanica Ujedinjenih nacija u junu te godine. Ratifikovala je sve meunarodne obaveze o rodnoj ravnopravnosti, ukljuujui Konvenciju UN o eliminaciji svih oblika diskriminacije ena (1980) i njen Opcioni protokol. Ovo je osnaeno Pekinškom deklaracijom i Platformom za akciju (1995), koja se obavezuje da e zemlje uesnice preuzeti korake ka postizanju rodne jednakosti, kao i Milenijumskim razvojnim ciljevima. Ratifikovala je Istanbul- sku konvenciju Savjeta Evrope i Konvenciju UN o saglasnosti za brak, minimalnom uzra- stu za stupanje u brak i registraciju brakova (2006). Crna Gora je usvojila ciljeve odrivog razvoja UN-a, kojima je cilj rješavanje globalnih izazova, poput siromaštva, nejednakosti i klimatskih promjena, kao i poboljšanje pristupa zdravlju i obrazovanju, izgradnji jakih institucija i partnerstava. Jedan od tih ciljeva je cilj 5 „Rodna ravnopravnost i osnaivanje ena“ sa specifinim ciljem 5.2 „Eliminisanje svih oblika nasilja nad enama i djevojicama u javnoj i privatnoj sferi, ukljuujui trgovinu ljudima i seksualne i druge oblike eksploatacije“.
Crna Gora je preduzela mjere da uskladi svoj zakonodavni okvir s meunarodnim standardima. Nacionalno zakonodavstvo obuhvata rodnu ravnopravnost, nasilje u porodici, seksualno uznemiravanje, seksualno i fiziko nasilje, silovanje u braku, obavezno prijavljivanje i sakupljanje podataka razvsrtanih po polu i nasilje nad djecom. Krivini zakon22 propisuje, izmeu ostalog, kazne za krivino djelo nasilja u porodici. Promjene u Kodeksu u 2013. godini23, koje su aurirane 2017. godine, uvele su mjere zabrane prilaska i sklanjanje iz zajednikog mjesta stanovanja, a uvedene su zabrane, izmeu ostalog, na sakaenje enskih genitalija (lan 151), prinudnu sterilizaciju (lan 151b), psihološko nasilje, (lan 168a) i prinudni brak (lanovi 214–216). Njime je redefinisano krivino djelo silovanja, tako da je sada zasnovano na „nedostatku pristanka“ umjesto upotrebom „sile/prijetnje“. Zakon o zaštiti od nasilja u porodici iz 2011. godine24 ini porodino nasilje prekršajem i nalae kaznu za poinioce nasilja i zaštitu rtava.
Zakon o zaštiti od nasilja u porodici – kazna, zaštita i obaveze
Kazna za poinioce 10–60 dana u zatvoru ili novana 3–20 puta minimalna zarada
Odredbe o dugoronoj zaštiti, nalozi za zaštitu u hitnim sluajevima i nalozi za privremenu policijsku evidenciju
Obaveze profesionalaca25 da prijavljuju nasilje u porodici i multi- agencijski pristup
Pomoc rtvama, ukljuujuci psiho- socijalnu i pravnu pomoc, medicinsku njegu, plan pomoci, povjerljivost podataka
22 Crnogorski „Krivini zakon Crne Gore“ objavljen je u slubenom listu zemlje. Vidi „Krivini zakonik Crne Gore“, Slubeni glasnik, br. 70/2003. Na engleskom jeziku Krivini zakonik Crne Gore moe se nai na https://www.unodc.org/res/cld/ document/mne/2003/criminal_code_html/Montenegro_Criminal_Code.pdf
23 Isto. 24 Crnogorski „Zakon o zaštiti od nasilja u porodici“ objavljen je u Slubenom glasniku zemlje. Vidi „Zakon o zaštiti od nasilja u
porodici“, Slubeni glasnik, br. 46/10, 40/11. Engleski prevod Zakona o zaštiti od nasilja u porodici moe se nai na https:// www.legislationline.org/documents/id/19389
25 Termin „profesionalci“ odnosi se na lanove dravne agencije, druge agencije ili zdravstvene, obrazovne ili druge institucije.
8
Izvještaj Komisije KESON iz 2017. godine pozdravio je zakonodavne reforme u Crnoj Gori, posebno izmjene Zakona o ravnopravnosti polova kojem je cilj usklaivanje sa standardima Evropske unije i Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoi (2015). Komitet je pohvalio pobolj- šanje institucionalnog i politikog okvira kojem je cilj da se ubrza eliminisanje diskriminacije ena, kao i strategija za zaštitu od nasilja u porodici. Meutim, Komitet je izrazio zabrinutost zbog:
• ogranienog uticaja zakonodavstva na pravosue, policiju i civilno društvo (moda ukazuje na nepostojanje implementacije i politiku volju);
• nedostatka implementacije zakonodavnog okvira za spreavanje i kanjavanje nasilja nad enama usljed slabe meusektorske saradnje, nedo- voljnih ljudskih, tehnikih i finansijskih resursa, niskog stepena rodne osjet- ljivosti meu lanovima pravnike profesije, vrlo malog broja izdatih naloga za zaštitu ak i nakon višestrukih prijava nasilja i porasta broja dvostrukih optubi oba suprunika u sluajevima nasilja u porodici;
• blage kazne izreene poiniocima rodno zasnovanog nasilja nad enama, uprkos nedavnoj odluci Sudskog savjeta Crne Gore da sprovede stroije kazne.
Takvu zabrinutost isticali su strunjaci i strunjakinje intervjuisani u ovom izvještaju, koji su generalno bili mišljenja da, iako zakoni dobro izgledaju na papiru, postoje problemi u vezi s tim kako se primjenjuju. Neki su strunjaci i strunjakinje istakli da, iako postojei zakoni omoguavaju krivino gonjenje za sve vrste nasilja definisanih Istanbulskom konvencijom, u praksi razliita tumaenja zakona ograniavaju njihovu primjenu i umanjuju krivino gonjenje poinilaca. Oni su rekli da je fokus samo na nasilju u porodici, a ne na svim oblicima nasilja nad enama, dodajui da partneri van branih zajednica nijesu posebno pokriveni zakonom.
Neki strunjaci i strunjakinje su izrazili mišljenje da postoje razlike u primjeni zakona kod razliitih vrsta nasilja, tvrdei da psihiko i seksualno nasilje i dalje nijesu prepoznati i krivino gonjeni kao fiziko nasilje. Oni su takoe rekli da postoje znaajne geografske razlike u nainu sprovoenja zakona. Jedna pravnica koja je intervjuisana u ovoj studiji je izjavila: „Seksualno nasilje je i dalje tabu u Crnoj Gori. Postoji veliki jaz izmeu broja sluajeva koji se dešavaju… u praksi i broja pokrenutih krivinih gonjenja. [Kada smo istraili ovo], obino su kazne bile od oko dvije godine i u rijetkim sluajevima su izreene kazne od etiri ili pet godina, iako je zakonski limit do deset godina za silovanje.“ Strunjaci i strunjakinje su takoe rekli da u primjeni zakona postoje znatne geografske razlike.
9
2.2: Institucionalni mehanizmi i saradnja Niz strategija koje se bave zaštitom ljudskih prava i spreavanjem diskriminacije stupilo je na snagu, uz vanu ulogu organizacija civilnog društva i meunarodnih tijela, ukljuujui Zaštit- nika ljudskih prava i sloboda (2014), Parlamentarni odbor za rodnu ravnopravnost (2001), Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Odjeljenje za rodnu ravnopravnost (2003), Rodne fokusne take na dravnom nivou i, lokalno, koordinatore za ravnopravnost polova i lokalne savjete za rodnu ravnopravnost. Nacionalni savjet za ravnopravnost polova (2016) ima posebne odgovornosti vezane za nasilje nad enama: analizira propise i dokumente vezane za politike (s radnom grupom o nasilju nad enama), na nacionalnom i lokalnom nivou, iz perspektive polova. Uspostavljeno je osam radnih grupa, ukljuujui jednu posebno za nasilje nad enama. U 2017. godini, Vlada je osnovala Odbor za koordinaciju, implementaciju, nadzor i evaluaciju politika i mjera za prevenciju i borbu protiv svih oblika nasilja, koji je nadlean za praenje implementacije Istanbulske konvencije.26
Eksperti i ekspertkinje kau da ne funkcionišu dobro sve preduzete inicijative. Na primjer, fokusne take u vezi s polom preuzele su ovu ulogu pored svojih redovnih dunosti i nemaju dovoljno vremena za obavljanje zahtijevanog posla. Pored toga, primijeeno je da lokalni savjeti za ravnopravnost polova ne odravaju redovne sastanke i da moda nijesu najbolje opremljeni u smislu posveenosti i razumijevanja problema da bi ispunili svoje nadlenosti.
Brojni protokoli tee da uspostave i podstaknu uspostavljanje multidisciplinarne saradnje. Prema rijeima uesnika okruglog stola odranog u novembru 2018. godine za validaciju ovog izvještaja, novi i revidirani Protokol o djelovanju u sluajevima porodinog nasilja, potpisan je 28. septembra, i zamijenio je stari iz 2011. godine. Odjeljenje za rodnu ravnopravnost i opštine, Memorandum o razumijevanju saradnji u pogledu rodne ravnopravnosti na lokalnom nivou (2015);27 i Uputstva za rad i socijalno staranje Ministarstva rada i socijalnog staranja o primjeni Kodeksa ponašanja takoe su na snazi. Posljednja uputstva o primjeni Kodeksa ponašanja ukljuuju narativni opis koraka koje treba preduzeti u multidi- sciplinarnim odgovorima na sluajeve nasilja u porodici. Pozdravljajui ove inicijative, neki eksperti i ekspertkinje su rekli da se ovi protokoli nijesu pokazali adekvatnim okvirom za praksu usmjerenu na rtve, ne samo zbog njihove nedosljedne primjene.
Prema kljunoj strunjakinji kojai daje povratne informacije za ovaj izvještaj, enska politika mrea (udruenje politiarki iz razliitih stranaka) nedavno je dobila zeleno svjetlo ministra pravde i ministra unutrašnjih poslova da stvori osnovu za donošenje amandmana na niz zakona o nasilju nad enama koji e biti pokrenuti 2019. godine.
26 Odluka o osnivanju Koordinacionog odbora za koordinaciju, sprovoenje, monitoring i evaluaciju politika i mjera za spreavanje i borbu protiv svih vrsta nasilja obuhvaenih Konvencijom Savjeta Evrope o spreavanju i suzbijanju nasilja nad enama i nasilja u porodici. Dostupno na: https://bit.ly/2VhOHUJ .
27 OEBS, „Sve crnogorske opštine potpisale su Memorandum o razumijevanju radi promovisanja ravnopravnosti polova“, saopštenje za javnost, 29. oktobar 2015, pristupljeno 8. maja 2019, https://vvv.osce.org/montenegro/195176. Ove memorandume o razumijevanju potpisali su opštine, Ministarstva za ljudska i manjinska prava i Misije OEBS-a u Crnoj Gori. Brojne aktivnosti proizašle su iz ovih Memoranduma o razumijevanju, ukljuujui podršku za lokalne akcione planove. Uz podršku Misije, stvorena je neformalna mrea opštinskih kontakt osoba.
2.3: Dostupnost administrativnih i drugih podataka Statistiki podaci, razvrstani prema polu, starosti, etnikoj pripadnosti, invalidnosti, geograf- skoj lokaciji i društveno-ekonomskom porijeklu, neophodni su za tanu procjenu poloaja ena, nejednakosti polova i odreivanje stepena i prirode nasilja nad enama. Bez ovih podataka nije mogue preduzeti korektivne mjere zasnovane na dokazima.
Iako je Crna Gora ratifikovala Istanbulsku konvenciju u 2013. godini 28, ne postoji sistemat- sko praenje njenog sprovoenja ili prikupljanja podataka zasnovanih na polu 29.
Umjesto toga, nain praenja podataka obino odreuju pojedine organizacije ili grupe organizacija. NVO i meunarodna zajednica periodino sprovode ankete i analizu podataka kao što rade i dravne institucije.
Sadašnji nain za prikupljanje podataka ukljuuju:
• Publikacije Zavoda za statistiku Crne Gore (MONSTAT), ukljuujui i „ene i muškarce u Crnoj Gori“, pruaju podatke o nasilju u porodici koji omoguavaju komparativnu analizu. Podaci su razvrstani po polu, ali ne pokazuju odnos rtava i poinilaca.
• Kljune institucije koje se bave nasiljem u porodici, kao što su policija, slube socijalne zaštite, tuilaštvo i sudovi, imaju svoje naine za prikupljanje podataka koji nijesu neophodno metodološki usklaeni, ali pruaju pouzdane informacije.
Neki kljuni podaci su u javnom domenu, ali se ne obezbjeuju na redovnoj osnovi ili ih ne obezbjeuju sve institucije. Zbog toga je teško dobiti tane i provjerene statistike. Dostupnost podataka takoe pati od toga da veina dravnih institucija nema elektronske sisteme za prikupljanje podataka:
• Policija i Ministarstvo rada i socijalnog staranja su izuzeci. Meutim, elektronska baza podataka koju koristi policija još nije aurirana da bi se uskladila sa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici u smislu prikupljanja podataka. Ministarstvo rada i socijalnog staranja tek je nedavno (2014–2015) poelo sakupljati sveobuhvatne podatke o socijalnoj zaštiti u vezi sa rtvama nasilja nad enama.
• Zdravstvene ustanove nemaju organizovan, auran, elektronski sistem za prikupljanje podataka i izvještavanje o nasilju nad enama, s obzirom na to da se podaci još uvijek biljee odreivanjem prirode povrede, a ne odreivanjem uzroka povrede.
• Isto vai i za obrazovne institucije i prekršajna tijela koja još uvijek tee prikupljanju podataka u pisanim registrima i runom kreiranju statistikih podataka; meutim, Ministarstvo prosvjete u svom informacionom sistemu sprovodi pilot modul o napuštanju djece i nasilju nad djecom.
28 Konvencija Savjeta Evrope o spreavanju i borbi protiv nasilja nad enama i nasilja u porodici, 2011, https://www.coe.int/fr/ web/conventions/full-list/-/conventions/rms/090000168008482e.
29 „GREVIO’s (Osnovni podaci) Izvještaj o evaluaciji zakonodavnih i drugih mjera kojima se primjenjuju odredbe Konvencije Savjeta Evrope o spreavanju i borbi protiv nasilja nad enama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija): Crna Gora“, GREVIO, 25. oktobar 2018, pristupljeno 8. maja 2019, https://rm.coe.int/grevio-report-montenegro/16808e5614UNDP.
Odbor KESON iz 2017. godine izrazio je zabrinutost zbog nedostatka tanih podataka o nasilju zasnovanom na rodnoj pripadnosti nad enama, posebno zbog toga što svaka institucija prikuplja i obrauje podatke upotrebom drugaije metodologije, što oteava tumaenje sluajeva nasilja. Generalizovano prikupljanje podataka o rodno zasnovanom nasilju mogu ukljuiti u brojke koje se odnose na nasilje u porodici, pa stoga nijesu jasno vidljivi niti se mogu lako pronai. Ovi zakljuci su potvreni kako u Programskom izvještaju
Ujedinjenih nacija za period 2017–202130, tako i u Pokrajinskom izvještaju Evropske komisije za 2016. godinu, iako je ovaj potonji zabiljeio napredak u uspostavljanju jedinstvene baze podataka, usklaivanju metodologija i poboljšanju koordinacije31.
2.4: Prevencija, zaštita i podrška Preventivne intervencije mogu pomoi u podizanju svijesti, razvijanju razumijevanja i efektiv- nom rješavanju nasilja nad enama. U Crnoj Gori postoje brojne široke preventivne aktivnosti, od kojih mnoge zajedniki sprovode NVO, meunarodne organizacije i institucionalne rodne grupe:
• Razvijanje sistema krivinog pravosua da bi poinioci odgovarali za poinjene zloine. Eksperti i ekspertkinje su komentarisali kako su dosljedna primjena zakona i primjena odgovarajuih kazni bili kljuni kad je rije o prevenciji RZN-a.
• Obezbijediti odgovarajuu socijalnu, medicinsku, psihološku i pravnu pomo enama koje su preivjele nasilje i onima koje su izloene riziku. Na primjer, nacionalnu SOS liniju osnovala je NVO SOS Helpline Nikši, a sufinansirali su je Ministarstvo rada i socijalne politike i UNDP. Radi na crnogorskom, albanskom i engleskom jeziku i redovno se reklamira u tradicionalnim i društvenim medijima.32
• Organizovanje radionica o podizanju svijesti/izgradnji kapaciteta s relevantnim zainteresovanim stranama, posebno na lokalnom nivou. Misija OEBS-a u Crnoj Gori podrava sprovoenje akcionog plana nacionalne strategije za rodnu ravnopravnost Ministarstva za ljudska i manjinska prava, implementaciju akcionog plana za rodno osjetljiviju skupštinu, kao i mreu opštinskih fokusnih taaka.
• Organizovanje i sprovoenje informativnih i obrazovnih kampanja, posebno u vezi s rodnim stereotipima. Nacionalne kampanje uglavnom su se bavile intimnim partnerima ili nasiljem u porodici. Nedavne kampanje su koristile veb lokacije i informativne materijale posebno dizajnirane da zadovolje potrebe ugroenih ciljnih grupa. Brojne meunarodne kampanje usmjerene su na širu publiku. „16 dana aktivizma protiv nasilja nad enama“ jeste meunarodna kampanja kojoj je cilj da skrene panju na rodno zasnovano nasilje obraajui se široj javnosti. OEBS uestvuje u ovoj globalnoj kampanji za borbu protiv rodno zasnovanog nasilja, kao i mnoge organizacije širom svijeta, ukljuujui i sistem Ujedinjenih nacija. „Jedna milijarda u porastu“ je još jedna meunarodna kampanja, osnovana sa ciljem da se okona silovanje i seksualno nasilje nad enama izazivanjem šire debate o rodno zasnovanom nasilju.
30 Ujedinjene nacije (2016). „Integrisani program Ujedinjenih nacija za Crnu Goru 2017–2022“, Ujedinjene nacije, 2016, pristupljeno 8. maja 2019. godine, https://www.unicef.org/about/execboard/files/Montenegro-UNDAF_MNE_2017–2021. pdf.
31 „Pratei dokument Izvještaja za Crnu Goru 2016. Komunikacija Komisije Evropskog parlamenta, Savjeta, Evropskog ekonomskog i socijalnog odbora i Komunikacija Odbora Regiona 2016 o Politici širenja EU., https://ec.europa.eu/ neighbourhood-enlargement/sites/near/files/pdf/key_documents/2016/20161109_report_montenegro.pdf.
32 Vidi SOS Linija na http://sosnk.org/sos-linija.
Neke strunjakinje i strunjaci smatraju da dok NVO igra vodeu ulogu u preventivnim aktivnostima, dravne institucije u njima ne uestvuju dovoljno. Po mišljenju nekih strunjakinja i strunjaka, trenutne preventivne aktivnosti nijesu sistematine i potrebno ih je bolje planirati i sprovoditi putem razliitih kanala. Oni kau da bi, na primjer, ove aktivnosti trebale da traju due i da imaju jasnu perspektivu usmjerenu na promjenu tradicionalnih kulturnih stavova u Crnoj Gori. Neki strunjaci i strunjakinje rekli su takoe da su preventivne aktivnosti geo- grafski fokusirane na glavni grad Podgoricu, dok su manja mjesta izostavljena. Stoga je teško procijeniti koliko su rasprostranjene preventivne aktivnosti.
Sprovedena je obuka za strunjakinje i strunjake koji se bave nasiljem nad enama, ukljuujui zaposlene u pravosuu, slubenike i slubenice za sprovoenje zakona i drugo struno osoblje koje radi u oblasti socijalne zaštite, obrazovanja, zdravstva, socijalne zaštite i druge pruaoce usluga. Meutim, informacije o aktivnostima obrazovanja/obuke nijesu sistematino odravane. Neke strunjakinje i strunjaci takoe su rekli da ova obuka predstavlja samo korak u pravom smjeru ka pristupu usmjerenom na rtve i primjenu standarda u Istanbulskoj konvenciji i da još uvijek ima mnogo posla.
Veinom specijalizovanih slubi za ene koje su preivjele nasilje u Crnoj Gori upravljaju nevladine organizacije. Ove organizacije imaju dugogodišnju tradiciju pruanja skloništa (ukupno ih je šest – jedna za rtve trgovine ljudima, jedna za rtve osoba LGBT i etiri za rtve nasilja nad enama – za koje strunjaci i strunjakinje kau da su razliitih standarda), pravnih savjeta, medicinsko i psihološko savjetovanje. Oni takoe vode SOS linije i pruaju druge neophodne usluge. Meutim, mnoge od ovih slubi suoavaju se s nesigurnošu finansiranja i rade u specifinim geografskim podrujima gdje nedostaje dravna pomo. Ukupan broj raspoloivih slubi u Crnoj Gori ne odgovara potranji, posebno kad se u obzir uzmu posebna pitanja poput seksualnog nasilja, proganjanja i prisilnog braka.
Strunjaci i strunjakinje su takoe izrazili zabrinutost zbog toga što policija rijetko izvršava naloge o izbacivanju poinioca nasilja iz kue ili mjesta prebivališta. Postojao je obrazac bla- gih kazni – u 2016. godini, samo 7% od 1573 sluaja rezultiralo je zatvorom, dok su ostalo bile novane kazne, oslobaajue presude ili zaštitne mjere; 85% svih prijavljenih sluajeva potpada pod Zakon o prekršajima, gdje se ozbiljno kanjavanje ne smatra odgovarajuim33. Visoka je tolerancija u sektoru pravde prema nasilju u porodici i nasilju nad enama pokazalo je istraivanje UNDP-a za 2015. godinu, iji rezultati pokazuju da polovina anketiranih sudija smatra da je nasilje privatna stvar i da se ne bi trebalo prijavljivati34. Neujednaena rasprostranjenost slubi za pruanje pomoi u nekim ruralnim podrujima i nekim manjin- skim zajednicama, kao što su zajednice Roma i Albanaca, nije dovela do zadovoljavajuih rezultata.
33 „Izvještaj nevladinih organizacija o sprovoenju Konvencije Savjeta Evrope o spreavanju i borbi protiv nasilja nad enama i nasilja u porodici u Crnoj Gori“, Centar za enska prava, Sigurna enska kua, SOS telefon za ene i djecu rtve nasilja Nikši, SOS telefon za ene i djecu rtve nasilja Podgorica, 2017.
34 „Istraivanje o shvatanju nasilja zaposlenih u pravosuu 2015“, Vlada Crne Gore, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, 2015, pristupljeno 8. maja 2019. godine, http://www.gendermontenegro.com/.
2.5: Posljedice konflikata na ene Crna Gora nije doivjela rat ili oruani sukob na svojoj teritoriji nakon raspada bivše Soci- jalistike Federativne Republike Jugoslavije, iako je bila neizbjeno pogoena naknadnim sukobima u susjednoj Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Malo je ili uopšte nema podataka o posljedicama sukoba o nasilju nad enama u Crnoj Gori, niti o „femicidima“. Meutim, postoji odnos izmeu nasilja nad enama i dostupnosti vatrenog oruja – koje je preteno u rukama muškaraca, a ne ena. Studija sprovedena na rtvama teškog nasilja u porodici registrovanih kod SOS Nikšia i Sigurne enske kue u Podgorici koju je sproveo CEED Consulting u 2012. godini35 pokazalo je da je od 100 ispitanih ena za ovu studiju 37% ugroeno orujem svog intimnog partnera. Jedna od tri rtve nasilja rekla je da je poinilac pokušao da je ubije. Vano je napomenuti da uzorak ena koje su uestvovale u ovoj anketi nikako nije reprezentativan za odrasle ene u Crnoj Gori, a nije ak ni za rtve nasilja u porodici (od kojih velika veina nikad nije došla do specijalizovanih slubi za pruanje podrške ili do skloništa). Iako se ovi rezultati ne mogu generalizovati i stoga uporeivati s rezultatima ove OEBS-ove ankete, oni jasno ukazuju na to da vatreno oruje igra znaajnu ulogu u iskustvu onih ena koje trpe ekstremne nivoe nasilja u Crnoj Gori. EU je, putem SEESAC-a, potom podrala dvogodišnju amnestiju oruja u Crnoj Gori koja je zapoela 2015. godine, zajedno s kampanjom za senzibilizaciju javnosti na rizik koji je povezan s posjedovanjem vatrenog oruja.36
35 Studija o nasilju u porodici i nasilju nad enama u Crnoj Gori. 36 SEESAC „SEESAC podrava crnogorsku kampanju za legalizaciju i prikupljanje nezakonitog oruja“, saopštenje za javnost,
24. jun 2015, pristupljeno 8. maja 2019. godine, http://www.seesac.org/News-SALW/SEESAC-Supports-Montenegros- Campaign-to-Legalize-and-Collect-Illicit-Weapons/.
33%
Treina ena u Crnoj Gori starosne dobi od 18 do 74 godina vjeruje da bi se njihovi prijatelji sloili s tim „da je vano da muškarac pokae svojoj eni/partnerki ko je glavni“.
Jedna od sedam ena vjeruje da e se njihovi prijatelji sloiti da je „obaveza ene da ima seks sa svojim muem iako to ne eli“.
Više od dvije od pet ena se slau da je nasilje u porodici „privatna stvar i treba da se rješava u krugu porodice“.
Više od tri od pet ena misle da je, generalno, nasilje nad enama od strane partnera, poznanika ili stranca vrlo esto ili prilino esto.
14%
42%
62%
15
3. Stavovi prema rodnim ulogama i nasilju nad enama
Istraivanje sprovedeno radi izrade ovog izvještaja pokazuje da su muške i enske uloge i oekivana ponašanja u Crnoj Gori sloeni i nijansirani, i njihova je informisanost vjerovatno uslovljena starosnom dobi, nivoom obrazovanja, plaenim zaposlenjem i prisustvom djece u domainstvu.
Crnogorske ene su u kvalitativnom istraivanju opisale igranje višestrukih uloga u društvu, punih izazova, od kojih je najznaajnija majinstvo. Starije ene izrazile su uvjerenje da je za njih najbolje da upravljaju svim kunim poslovima i da je to što su enskog roda doprinijelo njihovoj sposobnosti da to dobro rade, ali da su ti poslovi optereujui i rijetko prepoznati.
One su rekle da se neplaeni posao koji ene obavljaju u domainstvu i porodici esto ne priznaje i ne poštuje. Neke ene su takoe osjeale izostanak poštovanja i bile su degradi- rane od svojih mueva i svekrva, i rekle su da nijesu u prilici da doprinose donošenju odluka u kui.
„Mi crnogorske ene puno nosimo na našim leima, cijelu porodicu. Naši muevi se obino tretiraju kao gosti u kui.“
ene sa 51+ godina, pogoene sukobom
ene koje su uestvovale u kvalitativnom istraivanju rekle su da je nedavno poveanje broja enskih uloga koje ukljuuju plaeni posao izvan kue pruilo je enama veu nezavisnost i dovelo do toga da ene imaju ravnopravniji tretman. Dodale su, meutim, da je poveanje njihovih odgovornosti dovelo do poveanog pritiska u javnom ivotu, što nije dovelo do vee jednakosti u privatnom ivotu. Od ena se i dalje oekuje da one primarno vode rauna o domainstvu i porodici, što bi u prevodu znailo da kad se završi naporan radni dan na poslu zapoinje naporan radni dan ene kod kue.
„Od crnogorskih ena se oekuje da odrade sav posao na vrijeme, da budu zaposlene ene i domaice istovremeno, da obavljaju posao po principu 8 u 1, što znai da budu hobotnice s deset krakova.“
ene starosne dobi od 30 do 50 godina, urbano okruenje
Od ena se takoe oekivalo da izgledaju na odreen nain. ene koje su uestvovale u kvalitativnom istraivanju primijetile su kako je postojala vrlo uska uloga koju moraju poštov- ati. S jedne strane, od ena se oekivalo da uvijek budu njegovane; tj. Da se šminkaju i nose lijepu odjeu. S druge strane, ako bi se za njih pomislilo da su otišle predaleko od ovog što se od njih oekuje, da su previše našminkane, ili nose garderobu koja se smatra previše „izazovnom“, one kau da su ih osuivali da su promiskuitetne.
ene su takoe rekle da su ocjenjivane po razliitim standardima u odnosu na muškarce u vezi sa stupanjem u brak i seksualnim vezama. Rekle su, na primjer, da se njih oekivalo da ranije stupe u brak od muškaraca, do 30. godine, i da nemaju mnogo seksualnih partnera.
16
Anketirane ene smatrale su da se
djeacima i muškarcima u Crnoj Gori daje prednost
od ranog uzrasta
„Moete li zamisliti enu koja bi došla i rekla da je bila u vezi sa 100 muškar- aca. To nije mogue. Odmah bi je kategorisali kao enu lakog morala, a muškarca koji bi to isto rekao posmatrali bi kao super tipa.“
ene starosne dobi od 18 do 29, ruralno okruenje
Prema mišljenju ena koje su uestvovale u kvalitativnom istraivanju, djeaci i muškarci imaju prioritet u crnogorskom društvu od samog roenja. One su rekle da su porodice sret- nije ako imaju sina i da se drugaije ophode prema sinovima i erkama, obasipajui svoje sinove bezuslovnom ljubavlju. Muškarci se tretiraju kao poeljniji na radnom mjestu od ena; zarauju vee plate i dobijaju visoke pozicije. Za muškarce se takoe kae da imaju više slobodnog vremena (pošto su imali manje odgovornosti kod kue) i više seksualnih sloboda.
„U porodicama koje imaju i mušku i ensku djecu, sinovi su obino bili štieni, on ništa ne mora da radi, a erke moraju da završe sve poslove. Ovaj disbalans se stvara u ranom djetinjstvu.“
ene sa 51+ godina, urbano okruenje
„On je uvijek voljen i prihvaen kakav god da je, samo zato što je muško.“
ene starosne dobi od 18 do 29, ruralno okruenje
Meutim, ene koje su uestvovale u kvalitativnom istraivanju izrazile su uvjerenje da je porast ena na radnom mjestu doveo do promjena u društvenim oekivanjima ena. Na primjer, rekle su da zaposlene ene imaju više slobode da provode vrijeme izvan kue, da je manji pritisak na enu da osnuje porodicu u ranoj mladosti i da im je takoe dozvoljeno da otvorenije pokazuju naklonost prema muškarcima.
Neke ene su takoe rekle da se stavovi prema muškim ulogama mijenjaju, i postaje prihvat- ljivije da muškarci preuzmu ulogu u pomaganju svojim enama u domainstvu.
„Naši muškarci su se mnogo promijenili. Oni pristaju da pomau enama, pogotovo ljudi koji imaju porodicu spremni su da sve rade. Oni su se zaista mnogo promijenili u poreenju sa situacijom od prije nekih 20 i 30 godina, pogotovo kad su u pitanju kuni poslovi.“
ene sa 51+ godina, urbano okruenje
17
Ambivalentnost mišljenja o društvenim normama u vezi s polom predstavljeno je kvantita- tivnim podacima. Oko dvije treine ena reklo je da bi se njihovi prijatelji sloili da bi „one trebalo da biraju svoje prijatelje, ak i ako im to mu ne odobri, i da se njihovi prijatelji ne bi sloili s mišljenjem da je bitno da muškarac pokae svojoj eni ko je šef. Štaviše, skoro 4 od 5 ena (78%) reklo je da se njihovi prijatelji ne bi sloili s tvrdnjom da ena treba da ima seksualni odnos sa svojim muem ak i kad to ne eli (Slika 3.1).
Nepodudaranje izmeu normi i stavova uglavnom je preovladalo kad su ene u Crnoj Gori upitane da li bi se njeni prijatelji i porodica sloili sa tim da ‘dobra supruga treba da poštuje svoga supruga ak i ako se sa njim ne slae’. etrdeset i dva posto ena smatraju da taj stav preovlauje meu njenim prijateljima, dok 53% njih kae da se njihovi prijatelji ne bi sloili s ovim mišljenjem. Slino tome, dok se polovina slae da „ako muškarac maltretira svoju enu, drugi iz porodice treba da intervenišu“, gotovo isto toliko ljudi se s tim ne slae.
Slika: 3.1: Percepcija društvenih normi i prihvatljivo ponašanje Ljudi imaju razliite ideje o porodici i tome što se smatra prihvatljivim ponašanjem za muškarce i ene u kuci. Recite mi da li bi se vaši prijatelji uopšteno sloili ili ne sa sljedecim izjavama.
Potpuno bi se sloili / Imaju tendenciju da se sloe
Nikako se ne bi sloili/ Imaju tendenciju da se ne sloe
OSNOVA: 1.227 ena starosne dobi od 18 do 74 u Crnoj Gori
IZVOR: OEBS-ova studija o nasilju nad enama
14%
33%
43%
49%
64%
79%
64%
53%
46%
31% ena bi trebalo da moe da bira svoje prijatelje ak i ako ih njen mu ne odobrava.
Ako se muškarac loše ophodi prema svojoj supruzi, ljudi van porodice treba nešto da preduzmu.
Dobra supruga poštuje svog mua ak i ako se ne slae s njim.
Vano je da muškarac pokae svojoj supruzi/partnerki ko je glavni.
Obaveza supruge je da ima polne odnose sa svojim muem ak i ako ona to ne eli.
Na svim izjavama koje su postavljene na Slici 3.1, ene starosne dobi od 18 do 29 godina, s visokim obrazovanjem, plaenim zaposlenjem i koje uivaju finansijski komfor kau da je mnogo manja vjerovatnoa da se njihovi prijatelji sloe sa široko prihvaenim mišljenjima da ene treba da budu potinjene muškarcima. Takoe je vjerovatnoa nia od prosjeka da se ene u dobi od 30 do 39 godina dre nekih od ovih stavova.
Suprotno tome, vea je vjerovatnoa da e ene iznad 60 godina smatrati da e ideje da „ena treba da poštuje svog mua“ i „da sa njim ima seksualne odnose ak i kada ne eli“ prihvatiti njihovi prijatelji i porodice. Vea je vjerovatnoa da e ovakva mišljenja biti prisutna kod ena s djecom u poreenju sa enama bez djece (djelimino i zbog toga što ene s djecom pripadaju starijem profilu), nezaposlenih ena, ena na sjeveru Crne Gore, ena koje ive u ruralnim podrujima i ena kojima je teško da ive s trenutnim primanjima. Takvi stavovi takoe su eši meu enama koje ive u ruralnim podrujima. Od ena koje ive u ruralnim podrujima njih 41% misle da bi se njihovi prijatelji sloili da je „vano da muškarac svojoj eni/ partnerki pokae ko je šef“, u poreenju sa 29% ena koje ive u urbanim sredinama.
Ispitanici su dobili niz scenarija i postavljeno im je pitanje da li se seksualni odnosi bez pristanka mogu opravdati u bilo kojem od njih – kao što je seks u braku ili partnerstvu, ako je ena ili napada pio ili ako je ena nosila provokativnu odjeu. Velika veina ena ne smatra da se seksualni odnosi bez eninog pristanka mogu opravdati. Najmanje tri etvrtine ena nikako se ne slae da se seksualni odnos moe opravdati u bilo kojem od ovih scenarija. Ipak, to nije jedinstven stav. Na primjer, 15% ena smatra da seksualni odnos bez dogovora moe biti opravdan u braku ili izmeu partnera koji ive zajedno. I ovdje postoje neke generacijske razlike; manje je vjerovatno da e ene starosne dobi od 18 do 29 (4%) godina seksualni odnos bez pristanka smatrati opravdanim u poreenju sa enama preko 60 godina (28%).
18
Stavovi prema nasilju nijesu ni sasvim jasni. Kao što je prikazano na Slici 2.2, otprilike jedna etvrtina ena slae se da je rtva nasilja (24%) esto sama kriva za nasilje i da ene koje kau da su zlostavljane esto izmišljaju ili preuveliavaju tvrdnje o zlostavljanju ili silovanju (27%). Prema Specijalnom barometaru Evropske komisije 449 o rodno zasnovanom nasilju, manje ena širom EU vjeruju u isto37. U prosjeku 15% ena u EU smatra da nasilje esto izaziva rtva (od 6% u Holandiji do 58% u Latviji), a 19% ena u EU smatra da ene preuveliavaju tvrdnje o zlostavljanju ili silovanju (u rasponu od 7% u Švedskoj do 43% na Malti).
Preko dvije petine ena smatra da je nasilje u porodici privatna stvar i da ga treba rješavati unutar porodice (42%). Ovi pogledi opet preovlauju kod ena preko 60 godina, kao i ena koje ive na sjeveru ili s djecom u domainstvu. Oni su takoe zastupljeni eše meu enama koje ive u ruralnim podrujima (52%) u odnosu na one koje ive u urbanim sredinama (37%). Manja je vjerovatnoa da e ene starosti od 18 do 29 godina, s visokim obrazovanjem i plaenim poslom, imati neko od ovih uvjerenja.
U Crnoj Gori, tri puta više ena govori da je nasilje u porodici privatna stvar kao u EU, gdje se u prosjeku s ovom izjavom slae 14%38. U Hrvatskoj to smatra oko jedne etvrtine ena. Raspon EU po ovom pitanju je od 2% u Švedskoj do 31% u Rumuniji, što pokazuje da su zemlje s duom tradicijom podizanja svijesti o rodnoj ravnopravnosti otvorenije da govore o svojim iskustvima nasilja, ali i da je taj stav mnogo prisutniji u Crnoj Gori nego u bilo kojoj zemlji EU.
Silka 3.2: Osnovni stavovi prema nasilju nad enama Recite mi u kojoj mjeri se slaete ili ne slaete sa sljedecim izjavama?
OSNOVA: 1.227 ena starosne dobi od 18 do 74 u Crnoj Gori
IZVOR: OEBS-ova studija o nasilju nad enama (2018)
Potpuno bi se sloili / Imaju tendenciju da se sloe
Nikako se ne bi sloili/ Imaju tendenciju da se ne sloe
24%
27%
27%
42%
71%
54%
66%
56% Nasilje u porodici je privatna stvar i trebalo bi da se rješava u okviru porodice.
ene koje kau da su zlostavljane esto izmišljaju ili pretujeruju u svojim tvrdnjama o zlostavljanju ili silovanju.
Vea je vjerovatnoa da e enu silovati neko koga ona ne poznaje nego neko koga poznaje.
Nasilje nad enama esto izaziva sama rtva.
U kvalitativnom istraivanju se smatralo da su razlozi za nasilje povezani s karakteristikama ili izazovima s kojima se suoavaju odreeni pojedinci, kao što su alkoholizam ili problemi s mentalnim zdravljem. ene uesnice u istraivanju, ukljuujui i one koje su doivjele nasilje i one koje nijesu, nijesu okrivile društvene faktore za nasilje nad enama.
37 „Specijani Eurobarometer 449: Rodno zasnovano nasilje“. 38 Isto.
19
Preko etrdeset procenata ispitanih ena smatra da je
nasilje u porodici privatna stvar i da se ono treba rješavati u okviru
porodice. Ovaj procenat je više nego duplo vei od onih koji isto
kau širom EU
Kvantitativno istraivanje je pokazalo da 62% ena smatra da je nasilje nad enama uobiajeno u Crnoj Gori, što je nie od prosjeka EU od 78% (u rasponu od 54 do 93%), koji se mjerio u prethodnoj studiji koju je sprovela AOP (Slika 3.4). Nešto malo više od etvrtine ena u Crnoj Gori (27%) smatra da nasilje nad enama nije uobiajeno. ene na sjeveru (78%) prije e rei da je to uobiajeno u poreenju sa enama na jugu (45%) i enama koje smatraju da im je veoma teško s njihovim sadašnjem primanjima (85%). Vea je vjerovatnoa od prosjeka da e ene uzrasta od 18 do 29 godina, ene bez djece i ene koje nikada nijesu imale partnera, rei da je ono neuobiajeno, dok je manje vjerovatno da e to rei nezaposlene ene.
Slika 3.3: Mišljenja u vezi s rasprostranjenošu nasilja nad enama Koliko je, po vašem mišljenju, esto nasilje nad enama od partnera, poznanika ili nepoznatih osoba u Crnoj Gori?
Vrlo esto
OSNOVA: 1.227 ena starosne dobi od 18 do 74 u Crnoj Gori (2018); 42.000 ena starosne dobi od 18 do 74 širom EU
IZVORI: OEBS-ova anketastudija (Crna Gora); Evropska agencija za fundamentalna ljudska prava, anketa o nasilju nad enama (EU) (2012)
Ne znaPrilino esto Nije vrlo esto Uopšte nije esto
23%
38%
20%
7%
11%
Prosjek EU (2012)
Otprilike etvrtina ena lino poznaje nekoga meu lanovima svoje porodice i prijateljima (26%) ko je bio direktno izloen nasilju i slian je procenat onih koji poznaju nekoga ko je bio izloen nasilju u svom okruenju (24%). Uestalost je vea kod ena koje su imale partnera u prošlosti, kod nezaposlenih i kod onih kojima je finansijski teško s trenutnim prihodom.
20
9%
Skoro jedna od deset ena starosne dobi od 18 do 74 godine doivjele su fiziko i/ili seksualno nepartnersko nasilje nakon svoje 15. godine.
Psihološko partnersko nasilje po- godilo je više od dvije od pet ena u partnerskim odnosima tokom njihovog ivota.
Skoro jedna treina ena doivjela je seksualno uznemiravanje nakon svoje 15. godine
17%
43%
31%
Skoro jedna od pet ena koja je ikada bila u nekom partnerskom odnosu iskusila je fiziko i/ili seksualno nasilje od svog intimnog partnera.
21
4. Nasilje nad enama u Crnoj Gori
4. Nasilje nad enama u Crnoj Gori
4.1: Fiziko i seksualno nasilje koje je poinio intimni partner Malo manje od polovine ena (45%) koje imaju ili su imale partnera kau da su doivjele nasilje od svojih intimnih partnera. U najveoj mjeri, ovo nasilje je bilo psihološko (43% njih kae da su ovo doivjele, što je isti procenat kao i prosjek u EU), ali jedna od šest (17%) ena kae da su doivjele fiziko nasilje39, a 3% je iskusilo seksualno nasilje40. Ove zabi- ljeene stope uestalosti nešto su nie nego u EU, gdje u prosjeku 20% ena (od 11% u Austriji do 31% u Letoniji) kae da su doivjele fiziko nasilje, a 7% njih seksualno nasilje (u rasponu od 3% u Hrvatskoj do 11% u Danskoj).
Razlike u navedenoj uestalosti kroz zemlje Vano je napomenuti da zemlje s duim tradicijama rodne ravnopravnosti i kampa- njama za podizanje svijesti (poput nordijskih zemalja i Zapadne Evrope) takoe imaju vee stope ena koje prijavljuju iskustva nasilja.
Prema istraivanju AOP širom EU, na primjer, tri zemlje u kojima su ene najvjerovat- nije izjavile da su doivjele fiziko i/ili seksualno partnersko ili nepartnersko nasilje od uzrasta 15 godina su Danska (52%), Finska (47%) i Švedska (36%). Navedena stopa uestalosti najnia je u Hrvatskoj (21%), Austriji (20%) i Poljskoj (19%).
39 Kada je rije o fizikom nasilju, ene u istraivanju su pitane: da li vas je neko/sadašnji partner/bivši partner: 1) gurnuo, 2) udario, 3) bacio teak predmet na vas, 4) zgrabio vas ili povukao za kosu, 5) udario pesnicom ili teškim predmetom ili vas šutnuo, 6) opekao, 7) pokušao da vas uguši ili zadavi, 8) posjekao, ubo ili pucao u vas, 9) udarao vašom glavom o nešto? U ovom izvještaju, rasprostranjenost fizikog nasilja zasniva se na ispitanicima koji su izjavili da su najmanje jednom doivjeli najmanje jedan od ovih oblika nasilja. Stope uestalosti fizikog nasilja obezbjeuju se za sadašnjeg partnera, prethodne partnere, bilo kog intimnog partnera (bilo sadašnjeg ili bivšeg) i ostale. Referentni period za nepartnersko nasilje bio je od 15 godina/u periodu od 12 mjeseci prije ankete i za partnersko nasilje ikada tokom odnosa i u periodu od 12 mjeseci prije ankete.
40 Kada je u pitanju seksualno nasilje, ene su pitane: Od svoje 15. godine / u periodu od 12 mjeseci prije ankete, koliko esto 1) Vas je neko prisilio na seksualni odnos tako što vas je drao ili povrijedio vas, 2) Pokušao da vas prisili na seksualni odnos drei vas ili povreujui na neki nain 3) Po

DOBROBIT I BEZBJEDNOST ŽENA ŽENA

Text of DOBROBIT I BEZBJEDNOST ŽENA ŽENA

Kognitivni procesi i subjektivna dobrobit

bezbjednost u saobraćaju.docx

UMJETNOST I DOBRObit

Bezbjednost saobraćaja - Bezbednost saobraćaja

NACIONALNA BEZBJEDNOST I GLOBALNI IZAZOVI nikola banicevic.pdfwww. maticacrnogorska.me MATICA, br. 74, ljeto 2018. 23 Nacionalna i globalna bezbjednost Nacionalna bezbjednost za svaku

FORUMA ZA BEZBJEDNOST ZAJEDNICE GRADA ......Forum za bezbjednost zajednice grada Prijedora formiran je u novembru 2003. godine u okviru projekta „ Bezbjednost zajednice i rad policije

MEĐUNARODNI DAN ŽENA DAN ŽENA

bezbjednost saobraćaja

Webinar: Dobrobit zaposlenih v času COVID-19

bezbjednost (seminarski)

Dobra žena

ŽIVOTNI CILJEVI I DOBROBIT

Baza poslovnih žena - hup.hr ŽENA/16-4-bazaposlovnihzena.pdf · Baza poslovnih žena 1 o ideji “Baze poslovnih žena” 1 uvodna riječ pravobraniteljica za ravnopravnost spolova

Žena a Život náŠ TiP! > - MAFRA, a.s. · 10Podkloakya ra rainin 10 Žena invotecíeoŽl Žena invotecíeoŽl 11 Žena a Život Žena a život je lifestylový časopis určený

Bezbjednost BUGOJNO Travnik

Bezbjednost Na Put Ka Evropskim Integracijama

dobrobit zivotinja

Eva – žena

ZA DOBROBIT OSJETLJIVE KOŽE - Pharmatheka consult

CAST_WP2_Deliverable 2.3 Bezbjednost u saobracaju

Tigrova žena

BEZBJEDNOST U NAŠOJ ZAJEDNICI · BEZBJEDNOST U. NAŠOJ ZAJEDNICI BEZBJEDNOST U. NAŠOJ ZAJEDNICI. Informativna brošura o . policiji u zajednici na sjeveru Kosova. Uvod Tokom naše

POLOŽAJ ŽENA

SUBJEKTIVNA DOBROBIT DJECE U HRVATSKOJ

Društveno ekonomska i psihološka dobrobit zapošljavanja za

Dobrobit svinja u otvorenom sustavu držanja

4. Bezbjednost na računaru - zuns.me 5 (IV - Bezbjednost...4. Bezbjednost na računaru / Pravila bezbjednosti i ergonomija 80 Ergonomija Ergonomija ima veze s uređenjem okruženja

Nevladina organizacija - uspori.meuspori.me/.../Strateski-plan-razvoja-Sektora-za-bezbjednost-saobracaja.pdf · U Upravi Policije je formiran Odsjek za bezbjednost drumskog saobraćaja

Bezbjednost Saobracaja - Sminarski Rad

DOBROBIT I BLAGOSTANJE ŽENA - OSCE

Documents

DOBROBIT I BEZBJEDNOST ŽENA ŽENA

Text of DOBROBIT I BEZBJEDNOST ŽENA ŽENA