POLOAJ ENA U DRUTVU ANGELINA MIRKOVI SARA SEMENSKI RUICA OAP KRISTINA SKELIN

UVODI danas, u 21. stoljeu, pitanje ravnopravnosti ena i mukaraca je jo uvijek aktualno.piramidalna ravnopravnost - kae da kako raste koliina sudjelovanja i odluivanja o vanim politikim odlukama, smanjuje se udio ena.Uzroke takve podjele uloga izmeu mukaraca i ena moemo traiti moda u biolokim razlikama mukarca i ene, moda u mitovima (Adam i Eva), ali mnogi sociolozi polaze od pretpostavke da ljudsko ponaanje uglavnom odreuje i usmjerava kultura, tj. naueni recepti za ponaanje, koji su zajedniki svim lanovima drutva.S tog stajalita, uloge po rodu proizvod su kulture, a ne biologije.Najveu ulogu u oblikovanju tih uloga ima socijalizacija.

SOCIJALIZACIJARazdvajanje putova socijalizacije prema spolu zapoinje vrlo rano. Malim djevojicama kupuju se lutke, pohvaljuje se njihova submisivnost (poslunost, poniznost), potiu se igre u kojima se reproduciraju stereotipi o eni kao domaici, dami i slabom emocionalnom biu.

Djeacima se kupuju pitolji i agresivne igrake, pohvaljuje njihova samokontrola, agresivnost, snaga i odlunost, potie herojski kompleks i ivotna ambicija, dojam superiornosti, odgovornosti i dominaciji.Patrijarhalna obitelj ima potrebu za jasnim odvajanjem uloga, prava i dunosti, modela ponaanja i vrlina mukaraca i ena.

MIT O MATRIJARHATU

J.J. Bachofen, 1861. godine, Materinsko pravoStajalite o matrijarhatu koji prethodi patrijarhalnim zajednicamaGinekokraciji prethodi heterizam, stanje potpune spolne slobode, situacija u kojoj su i mukarci i ene imali vie spolnih partnera, a da to nije vrijealo osjeaj moralaPotpuna spolna sloboda znai da nikada nije jasno tko je otac djeteta, ve samo tko je majka te se srodstvo moglo raunati iskljuivo po majinoj linijiSve to dovodi do ginekokracije, stvarne vladavine ena nad mukarcimaene imaju vlast sve dok u stvarnom ratu ne bivaju pobijeene, pokorene i potlaene

Prijelaz u patrijarhat Bachofen opisuje kao duhovni proces, kao duhovni razvoj od enskog materijalnog k mukom duhovnom, od enske prirode mukoj kulturi, od materije duhuMuko ekskluzivno pravo nad jednom enom je neprirodno, smatra Bachofen: Priroda ne obdaruje enu svim draima kojima ona raspolae, zato da uvene u rukama jednog pojedincaOdstupanje od prirodnog zakona materije, to je zapravo brak, mora se okajati periodom heterizma

POLOAJ ENE U BABILONU (19. 16. st. pr. Kr.)ena u Babilonu koliko god je daleko od ravnopravnosti s muem, ipak je daleko od pokornosti koju poznaju drugi mnogo kasniji pravni sustavirodilja, odgojiteljica i domaicaTakvu enu mu nema pravo zapostavljati (tad ena ima pravo na razvod), neosnovano optuivati za preljub, napustiti i otii u drugo mjestoima pravnu i djelatnu sposobnost, moe biti svjedok, esto u pravnom prometu nastupa u vlastito ili muevo ime, vodi obrt, trgovinuNakon mueve smrti, ili u sluaju razvoda, ona je staratelj svoje djece, upravitelj njihove i vlastite imovine ak i za trajanja braka ena zadrava odreenu samostalnost u odnosu prema muu: moe imati vlastitu imovinu koja nije miraz nego ju je stekla prije ili za vrijeme braka i koja nije dio zajednike imovineRoditeljska vlast pripada samo ocu, a na majku prelazi samo smru oca

POLOAJ ENE U ANTIKOJ GRKOJ ATENAZavisan i podreen poloaj atenske ene vidljiv je ve u djevojakoj dobi i nainu na koji je ulazila u brak. Udate su ene tek rijetko mogle prekoraiti prag svoga doma, dok su se djevojke jedva pojavljivale u unutranjem dvoritu, jer su morale ivjeti daleko od nepozvanih pogleda pa tako i od mukih lanova vlastite obitelji. Kyrios - djevojin otac, a ako ga nije imala, brat, djed, ili pak zakonski skrbnik, bio je taj koji je djevojci birao mua i odluivao za nju. Takoer se brinuo za njezinu imovinu, miraz te je mogao, naravno ako je elio, zastupati njezine interese na sudu prilikom prodaje te imovine. Mu je uvijek imao pravo otjerati enu ak i kada nije postojao opravdani razlog. Neplodnost je tome bila est povod. Naime, kada se ve enio da bi osigurao odravanje loze i drave, mu je, protjerivanjem neplodne ene, samo ispunjavao svoju vjersku i patriotsku dunost. Brak nije unosio nikakve promjene u povueni ivot ene. Pravilo je bilo: potena ena neka bude u kui, ulica je samo za nevaljalice. Openito, enu nije smjelo zanimati ono to se zbiva izvan kue. To se ticalo mukarca i samo njega. Uostalom, ona i nije imala prilike razgovarati s muem, koji je gotovo uvijek bio odsutan.

SPARTA Sparta je za razliku od Atene u odnosu prema enama bila neuobiajeno liberalna.Do odreene dobi edukacija i odgoj djevojica i djeaka bili jednaki. Fizika sposobnost se smatrala jednako vanom za mukarca i za enu. Uile su jahati i upravljati koijom te su sudjelovale u raznim natjecanjima: tranje, hrvanje, bacanje diska i koplja. Sustav odgoja za djevojke u Sparti ukljuivao je i prouavanje umjetnosti pa su se Spartanke - kao i Spartanci, ponosile svojim intelektualnim znanjem. Odgoj je ukljuivao i upoznavanje sa seksualnou, brakom i materinstvom to ih je pripremalo da se kao zrele osobe ukljue u drutveni ivot. Prema grkim standardima, Spartanke su se u odnosu na Atenjanke relativno kasno udavale, negdje oko osamnaeste godine, dakle kada su ve bile potpuno zrele. Spartanski obiaj koji je oduvijek smatran najstranijim, jest dijeljenje ene meu mukarcima. To je bio tradicionalan obiaj i openito prihvaen. Tri ili etiri mukarca dijelila su istu enu, a djeca su smatrana zajednikom. Raanje djece bila je najvanija zadaa slobodne Spartanke. Zbog toga se velika panja posveivala fizikoj spremnosti ene, jer se vjerovalo da pridonosi raanju snanog i zdravog potomka. Spartanka je bila ponosna majka, a sinovi su je zbog toga iznimno cijenili.Spartanke su bile samostalne, mone, snane i otvorene, bile su ukljuene u dravni aparat i zauzimale vano mjesto u spartanskom drutvu koje je cijenilo majke novih generacija ratnika.

... ako ovjek izbjegne brak i sve nevolje to ena donosi s njim i nikad ne uzme enu, na kraju postaje jedan starac koji nema nikoga tko bi se za njega brinuo. On ima dovoljno za ivot da ivi, No, kad umre, njegovi daleki roaci Podijelit e njegovu imovinu... (Heziod: Teogonija, 603-607)

POLOAJ ENE U SREDNJEM VIJEKUVelika uloga sveenstva i Crkve u ivotu ljudiVelika vanost braka, uloga ene uglavnom ograniena na reprodukciju i obiteljski ivotene su u srednjovjekovnom drutvu uglavnom prihvaale pasivnu podlonost koju je propisivala Crkva, a sva inicijativa bila je na mukarcima Smatrale su se openito inferiornima i to prvo kao oevo, a zatim ako muevo vlasnitvo Zadaa ene jest odgoj djece u smislu potivanja hijerarhije i roda, njezina kompetencija odnosi se na kuno gospodarenje. Ona upravlja 'obiteljskim' osobljem (slugama, ili ak ponegdje i robovima) i ima moralnu dunost brinuti se o njihovim materijalnim i duhovnim potrebama.Brakove su dogovarali roditelji. tek od sredine 13. stoljea zarunici su se mogli dogovoriti, a vjenanje je moralo biti javno, kako bi se mogle obznaniti mogue zaprekeZa ene viih stalea, koje nisu uspjele nai mua bila su otvorena vrata brojnih samostana ili konventa. Ista sudbina ekala je i udovice. Obrazovale su se kod kue (bilo je potrebno da proteknu stoljea dok se nisu poele slati u kole)Velika uloga ena u podruju brige za zdravlje i porodiljstvo (tradicija i moral nisu doputali da ene pregledava mukarac

*

FEMINIZAM (lat.)- pokret za ravnopravnost ena s mukarcimaFEMINIZAM (franc. fminisme, prema lat. femina:ena), drutveni pokret i svjetonazor koji se zalae za unaprjeenje poloaja ena uklanjanjem spolne dominacije i diskriminacije (seksizma) te promicanje rodne jednakosti u svim podrujima ivota (RODNI FEMINIZAM)19. stoljee, zapadne zemlje

3 VALA FEMINIZMA1. feminizam jednakosti; 19. st Sufraetkinje; borba za ensko pravo glasa

2. 1960. do 1980.; 3 glavne tendencije: radikalni, socijalistiki i liberalni feminizam Simone de Beauvoir: Drugi spol, Betty Friedan: The Femine Mystique

3. rodni feminizam; od 1980. negira rodne razlike

Fokusi dananjeg feminizma:Jednaka graanska i politika prava mukaraca i enaJednake plae mukaraca i ene te jednake mogunosti na radnom mjestuPravo na slobodu i ivot ena bez mukaraca te lezbijsko materinstvoReproduktivna prava i kontrola raanjaBesplatna i sigurna kontracepcija te pravo na pobaajNasilje u obiteljiSilovanje u brakuSeksualna eksploatacijaTraficking - ensko ropstvoenska solidarnostPrava LGBTIQ osoba, osobito lezbijki, te ena iz drugih marginaliziranih skupina, etnikih skupina..Teza "privatno je politiko" - ne postoji privatno pitanje ukoliko se radi o diskriminaciji i nasilju, jer oni su sami politiko pitanje i zahtjevaju drutvenu ili dravnu intervenciju.

POLOAJ ENA U RELIGIJI

Sve religije su patrijarhalne budui da potjeu iz patrijarhalnih drutavaenama se uvijek prigovarala ona jabuka, koju je zagrizla Eva - predstavnica svih ena svijeta Proroci su veinom mukarci, Bog po osobljen u mukom rodu izgled i imeena unutar religije ima podreen poloaj u odnosu na mukarca, prikazane su manje vrijednima hodajue zloNo, u Svetim knjigama se govori i o jednakosti ene i mukarca pred Bogom, ali ne i u drutvuJedina svrha ene je raanje i odgoj djece Vladin ured za ljudska prava odrao je okrugli stol na temu Poloaj ena u vjerskim zajednicama

- zakljuak: poloaj ena nije zadovoljavajui

TEOLOKA POZADINA NERAVNOPRAVNOSTI ENA JUDAIZAM, KRANSTVO I ISLAM 1)da je prvobitna Boja kreacija mukarac, a ne ena, s obzirom da se vjeruje da je ena stvorena iz rebra mukarca a to je ini drugorazrednom i izvedenom u ontolokom smislu, prvo Adam pa Eva 2)da je ena, a ne mukarac, prvenstveno odgovorna za ono to se naziva ovjekov Pad ili Istoni Grijeh tj. izgnastvo ovjeka iz Raja pa se zbog toga prema svim Evinim kerkama treba odnositi sa mrnjom i prezirom 3)da ena nije samo stvorena od ovjeka nego takoer i za ovjeka, to njenu egzistenciju u potpunosti ini instrumentalnom, a ne fundamentalnom

JUDAIZAM ILI IDOVSTVOSrce Judaizma je Tora, Zakon. No, prema Talmudu, ene su osloboene studiranja Tore. Neki idovski rabini jasno istiu: Neka rijei Tore radije budu unitene vatrom nego da budu dodijeljene enama i Ko god poduava svoju kerku Tori isto je kao da je poinio nepristojnostOrtodoksni judaizam zahtjeva strogu podjelu na spolove enu i mukarcaZadaa ene-potomstvo, neplodnost najvei grijeh i sramota (Sara, Rahela,Rebeka)

KRANSTVO

Shvaa 2 tipa ovjeka:muki i enski jednakiNo, povijest nam pokazuje drugaije, ak i Biblijaene sveenice

Katolicizam - mogu, al ne smijuProtestatizam jesuena u Bibiliji prikazana kao hodajue zlo grenica, preljubnicaena u Crkvi ima sporednu ulogu (ienje i ukraavanje crkve), a mukarac glavu Crkva kritizira feminizam zbog zalaganja za abortus

Biblija:

Stari zavjet

Na svoju sliku stvori Bog ovjeka, na sliku Boju on ga stvori, muko i ensko stvori ih (Post 1, 27)A eni ree: u trudnoi tvojoj muke u umnoiti, u mukama e djecu raati! udnja e te muu tjerati, a on e gospodarit nad tobom! " Ne zaustavljaj pogleda ni pred ijom ljepotom i ne sjedaj sa enama. Jer iz odijela izlazi moljac, a od ena enska zloa. Bolja je zloa muka nego dobrota enska; od enepotjee sramota i ruglo. (Knjiga Sirahova 41,12-14)

Novi Zavjet

Kao u svim Crkvama svetih, ene na Sastancima neka ute. Nije im doputeno govoriti, nego neka budu podlone, kako i Zakon govori. ele li to saznati, neka kod kue pitaju svoje mueve jer runo je da ena govori na Sastanku.(1 Korinanima 14,34-35)Ako se ena ne pokriva, neka se ia; ako li je pak runo eni iati se ili brijati, neka se pokrije. A mu ne mora pokrivati glave, ta slika je i slava Boja; a ena je slava mueva. Jer nije mu od ene, nego ena od mua. I nije stvoren mu radi ene,nego ena radi mua."(1 Korinnima 11,6-9)Podloni budite jedni drugima u strahu Kristovu! ene svojim muevima kao Gospodinu! Jer mu je glava ene kao i Krist Glava Crkve - On, Spasitelj Tijela. Pa kao to se Crkva podlae Kristu, tako i ene muevima u svemu!(Efeanima 5,21)."ena neka u miru prima pouku sa svom podlonou. Pouavati pak eni ne doputam, ni vladati nad muem, nego - neka bude na miru. Jer prvi je oblikovan Adam, onda Eva; i Adam nije zaveden, a ena je zavedena, uinila prekraj. A spasit e se raanjem djece ako ustraje u vjeri, ljubavi i posveivanju, s razborom" (1Tim.2,11-15)."TAKO SU DUNI I MUEVI LJUBITI SVOJE ENE KAO SVOJA TJELESA. TKO LJUBI SVOJU ENU, SEBE SAMOGA LJUBI. (Efeanima 5,28)

ISLAM

Punoljetnou ena po eri'atskom pravu postaje slobodna graanka; sposobna je da vri sve doputene pravne poslove. Ima pravo raspolagati sa svojom imovinom kako hoePunoljetna muslimanka moe se obvezati i primati obveze, moe ii na sud, podnositi tubu sudu, a moe na sudu svjedoiti svjedoanstvo dviju ena vrijedi kao jednog mukarcaMuslimanka, kad je punoljetna moe sama stjecati zaradu i uzdravati se, moe nesmetano pohaati kole isto kao i musliman mukaracNo, u veini muslimanskih zemlja ena nema ta, ali ni nikakva druga prava ne sudjeluje u javnom ivotuNe smije se u javnosti pojavljivati s mukarcem, ukoliko nije lan njene obiteljiDogovoreni brak Jedan musliman moe oeniti do etiri ene po KuranuJedina ena spomenuta u Kur'anu po imenu je Merjemensko tijelo mora biti pokriveno-burke

Kur'an

Poloaj ene je utvren zakonom Seri'ata i potjee od Boga Mukarci vode brigu o enama zato to je Allah dao prednost jednima nad drugima i zato to oni troe imetke svoje. ena je stvorena od rebra i nema naina da se ispravi; zato ako elite da imate koristi od nje, okoristite se dok je jo iskrivljenosti u njoj. A ako pokuate da je ispravite, slomit ete je, a slomiti je znai razvesti je.

(Sura en-Nisa,dio 34.ajeta,Korkutov prijevod)Kome se rodi ker, pa je ivu ne zakopa, niti je ne ponizi, niti daje prednost sinu to jest mukoj djeci nad svojim kerima, Allah e ga radi nje uvesti u Dennet. (Kuran, 25:74)

NEKI HADISI O ENAMA

"Neka ene iz plemena Hasam je dola kod Allahova Poslanika i rekla mu: - Allahov Poslanie, objasni mi kakve su obaveze ene prema muu. Ja sam bez mua, pa ako mognem tim obavezama udovoljiti, udat u se. Muhammed joj ree: -ena je duna na poziv mua stupiti u intimni odnos kad god on to bude traio. ena ne smije postiti dobrovoljni post (nafilu) bez muevog odobrenja, jer ako to uradi samo je gladovala, jer u tom sluaju post nee biti primljen kod Allaha. Dunost joj je da ne izlazi iz kue bez muevog znanja i odobrenja, jer ako to radi proklinjae je nebeski meleki, meleki koji donose ljudima Allahovu milost i meleki koji su zadueni da izvre kaznu." (Taberani)

ena koja umre, a njezin mu bude zadovoljan s njom, ui e u Dennet." (Tirmizi) "Allahovo prokletstvo je na ene koje oponaaju mukarce i na mukarce koji oponaaju ene."(Ahmed, Ebu Davud) "Greno je svako oko koje gleda to je zabranjeno, jer time vri in bluda. ena koja se namirie i lijepo nakiti u namjeri da zavede grupu ljudi kraj kojih proe, grijena je zbog takvog postupka, kojim moe izazvati pobudu i odvesti u blud." (Ahmed, Tirmizi)

"Prema enama su velikoduni i paljivi samo plemeniti ljudi, a ene ponizuju i zlostavljaju samo oni koji su loi i niske naravi."

(Ibn Asakir) "Najbolji meu vama su oni koji su najbolji prema enama." (Ahmed)

ENE NA PODRUJU HRVATSKOJ

RANI SREDNJI VIJEK U DALMATINSKIM GRADOVIMAene imaju veu sloboduzastupljen je kognatski oblik obitelji koji je organiziran na bilateralnim vezamaodreivanje srodstva prema najutjecajnijem rodniku u drutvenoj zajednici11. stoljee pojava agnatskog oblika obitelji prema oinskoj linijiU kognatskom obliku obitelji nasljedstvo koje su keri dobivale nije se smatralo izgubljenimdjeca su mogla izabrati pripadnost majinoj straniudovice se nisu smjele preudati ukoliko su eljale uivati imovinu pokojnih muevaPREPORUKA >>UVANJA KREVETA

rani srednji vijek pravo keri i sinova na pokretnu i nepokretnu imovinu kasni srednji vijek keri se isplauju mirazom (isprave)pojava postupnog procesa kojim se keri iskljuuju iz jednakog nasljeivanja

POSLOVNA AKTIVNOST ENA rani srednji vijek ene sudjelovale u imovinskim transakcijama

- slobodno raspolaganje svojom imovinom - samostalno nastupanje ena na sudukasni srednji vijek ene se iskljuuju iz imovinskih tansakcija

mogle su prisustvovati poslu samo ako su ih muevi ovlastili

MEURJEJE SAVE I DRAVE U SREDNJEM VIJEKU GOSPODARSKI IVOTposlovno aktivne javlja se potreba da razumiju posao svojih mueva:

- kako bi ih mogle zamijeniti - kako bi dopunile obiteljske prihode - ukoliko su bile udovice - neudane ene tako su osiguravale sredstva za ivot

IMOVINSKO-PRAVNI POLOAJpostoji : - zajednika imovina partnera -osobna imovina partnera(meusobno poslovanje mua i ene)brakovi bez djece paterna paternis materna maternisnasljeivanje meu djecom izjednaeno

ENE U SUDSKIM PROCESIMAdoputeno im je svjedoenje u sluajevima tekih zloina (preljub,ubojstvo)na sudovima ene nastupaju samostalno pa ak i kad su bile u brakupredviene su odredbe koje tite ene u sluaju silovanja pa i bludnice predviena je smrtna kazna

ENE SENJSKIH USKOKA 17.st.kao razlozi uskokih pohoda navodi se ensko puanstvo (zbog bogatstva)ene su obavljale djelatnosti:

- posredovanja - preuzimanja otkupnine - posredovanjau dalmatinskim gradovima esto su uskoci otimali djevojke spremne za udaju

OBRAZOVANJE ENA U 19.ST. hrvatska javnost bila je podjeljena po pitanju enskog obrazovanja:

- prijetnja konzervativnosti (muko-enske uloge) - sredstvo kojim e se prenositi intelektualne i moralne vrijednost na budue narataje1869. u Hrvatskoj je bilo pismeno svega 11% ena starijih od est godina a 86% potpuno nepismenih70-tih godina 19.st. ene su se izborile za pravo otvaranja viih pukih djevojakih kola1888. godine odluka o obveznom pohaanju osnovne kole koja se podjednako odnosi na djevojice kako i djeake1892. u Zagrebu dolo je do promjena u strukturi srednjokolskoga obrazovanja djevojaka i to odlukom ministra Izidora Krnjavogukida se via djevojaka kola i otvaraju se 2 nove institucije:

-Privremeni enski licej i enska stuna kola1901. dobivaju djevojke pravo redovitog upisa na fakultete i to prvo na Filozofski fakultet a onda i na drugeDomae ognjite je prvi enski list u Hrvatskoj pokrenut 1900.

SELJAKA ENA IZMEU DVA SVJETSKA RATA MLADOSTene obavljaju sezonske poslove zaraeni novac sluio je za mirazizbor branog partnera nije se temeljio na osjeajima te su o tome odluivali roditelji

ZRELOSTvana uloga ena u gospodarstvu zajedniki poslovi; ene esto obavljaju poslove mueva mogue je bilo da ena ukoliko je najsposobnija bude glava kue ne moe se vie ni govoriti o podreenosti ene u braku za razliku od graanskih obitelji

brani partneri zajedno su odluivali o troenju zaraenog novcapatrilinearno naelo osim u obiteljima bez sinova gdje se primjenjuje matrilinearno naelomogunosti kad je ker mogla nasljediti dio posjeda

- kad otac umre bez oporuke, a djeca su maloljetna - za ivih roditelja i ta zemlja nuno je morala biti manja od bratovenakon smrti jednog branog partnera ovaj preivjeli ima pravo na uivanje imovine al ne dobiva vlasnitvo nad njom, dok je u plemikim obiteljima ena imala slobodno pravo raspolagati muevom imovinomudovice s djecom morale su voditi brigu o djeci

NOVIJE DOBA JUGOSLAVENSKA IDEOLOGIJA

iskustvo feminizma ujee uvelike i na ene u Jugoslavijiorganiziraju se razliite enske organizacije ve 20-tih godina 20.st.enama se i dalje osporava pravo glasa i kao opravdanje za to navodi se uvjerenje o >>enskoj

FEMINIZAM OD 60ih PA DO KRAJA STOLJEA

1975. godinu UN je proglasio godinom ena1986. u Zagrebu se osniva enska grupa Trenjevka iz koje 1988. proizlazi >> SOS-telefon za ene >Autonomna enska kua > Centar za ene rtve rata

LITERATURA

BiblijaFeldman, A., (2004.) ene u Hrvatskoj, ZagrebGuillaume, A., Tradicije islama Hrvatska enciklopedija, (2001.) Leksikografski zavod Miroslav Krlea, ZagrebPoloaj ena u Republici Hrvatskoj, (2000.) ur. Juras, B., ZagrebKregar, J., Sekuli, D., Ravli, S., Grubii, K. (2008.) Uvod u sociologiju, Zagreb Kurtovi, . (2005.) Opa povijest prava i drave, ZagrebLeksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, Hrvatski opi leksikon, (1996.) Peraica, A., ena na raskriju ideologija,Mill, J. S., (2000.) Podreenost ena, Jesenski i Turk, Zagreb,Watkins, S. A. (2002.) Feminizam za poetnike, Jesenski i Turk, ZagrebWesel, U. (2004.) Mit o matrijarhatu, Scarabeus, Zagreb

HVALA NA PANJI!

*