�eu vijesti

uniju. No pri tomu je odmah istaknuo kako treba potisnu-ti velika očekivanja: "Potra-jat će još dok ne budemo mo-gli osjećati konkretne učinke ulaska u EU", kazao je hrvat-ski ministar. Do sad se samo moglo osjetiti da unutranji problemi Hrvatske, poput visoke nezaposlenosti kod mladih i velike državne za-duženosti, postoje sada kao problem u europskom kon-tekstu.

Zamjenik albanskog mini-stra vanjskih poslova Sokol Dervishaj isticao je kako za zemlje jugoistočne Europe nema alternative osim pri-druživanja EU-u. "Europa je jednosmjerna ulica. Nema puta natrag. EU je naš cilj", rekao je on. Kritizirao je i ne-odlučno stajalište zemalja članica u odnosu na zemlje koje žele ući u Uniju, a koje bi takvo ponašanje doživjele

kao znak nedovoljnog uvaža-vanja njihova truda.

RezerviranostPolitičari iz EU-a pokazali su osjetnu rezerviranost prema albanskim aspiracijama. Pot-predsjednik Europskog par-lamenta Othmar Karas upo-zorio je na neke unutarnje probleme: "Još uvijek vla-da puno nacionalnog nači-na razmišljanja u Europskoj uniji. Europska politika mora biti unutarnja a ne vanjska politika". Claudia Dörr-Voß direktorica Odjela za europ-sku politiku u njemačkom Ministarstvu gospodarstva kazala je kako je "bolje dje-lovati polako". Europski po-vjernik Johannes Hahn bio je malo otvoreniji kad se radi o proširenju Unije: "Albanija mora postati članicom EU-a. Turska je pak teška tema". DW

utorak 10/12/2013

Je li pravi put Europske unije proširenje ili čekanje?

Budućnost Kohezijske politike, Eu-ropski semestar, specifične preporu-ke dane državama članicama i njihova provedba, rezultati strukturnih refor-mi, pokretanje rasta i razvoja, ulaganja u male i srednje poduzetnike, razvoj industrije, zapošljavanje, teme su koje zadnjih par mjeseci najviše zaokuplja-ju Europski parlament.na odBoru za ekonomska i monetar-na pitanja održana je važna rasprava o uspjesima i promašajima reformi u dr-žavama u krizi. Raspravljalo se o mo-gućnostima poticanja rasta i razvoja, a da se ne ugrozi socijalna dimenzija i životni standard stanovništva. Isključi-vo usmjeravanje na fiskalnu konsolida-ciju siromaši stanovništvo, a ne poma-že jačanju konkurentnosti i rastu koji je državama u krizi potreban, jedan je od zaključaka rasprave u Europskom par-lamentu. Fiskalna konsolidacija bez po-boljšanja poduzetničkog okruženja, bez ulaganja u srednje i malo poduzetniš-tvo, bez jačanja tržišta rada i mjera po-reznog rasterećenja neće dovesti do preokreta: iz deficita u suficit, iz pada u rast. vlada u Republici Hrvatskoj imala bi što za naučiti. Bilo bi dobro da pročita-ju koju noviju ekonomsku literaturu i

promisle o potezima koje rade. Vlada uglavnom ne radi, a i kad radi svima bi bilo bolje da ne radi. Uz zavidnu razinu nerazumijevanja ekonomskog trenut-ka i gospodarske situacije, te mjera koje treba poduzimati u vođenju proračun-skih politika, Vladi niti jednostavna ma-tematika ne ide dobro. Prošli tjedan su na sjednici raspravljali o korištenju EU fondova za razdoblje 1. siječnja do 30. lipnja 2013. Žalosno je da u prosincu ra-

spravljaju o podacima s 30. lipnjem. KaKo se jedan podpredsjednik može hvaliti da 2013. završava u plusu za 6 milijuna eura, na sjednici Vlade ga je povećao na 18 milijuna eura, a niti je-dan euro koji nam je dodijeljen iz eu-ropskih fondova od 1. srpnja 2013. nije ugovoren, a kamoli povučen? Koja je to matematika? Kao država članica, od 1. srpnja do danas uplatili smo u europ-ski proračun 1,6 milijardi kuna, a iz fon-dova nismo povukli ništa. Ne samo da sad ne trošimo fondove, nego ne tro-šimo ni IPA-u brzinom kojom bismo trebali, a fondove prije 2015. teško da ćemo početi koristiti. Vladi je sve u fu-turu, a sredstva su sad tu i sredstva hr-vatskim poduzetnicima, znanstvenici-ma, lokalnim jedinicama, neprofitnim organizacijama trebaju sad. u jesensKim prognozama Europska komisija najavljuje rast bruto društve-nog proizvoda u Republici Hrvatskoj, ali vrlo suzdržano. Europska komisi-ja ističe da su glavni rizici zbog kojih bi najavljeni pozitivni trendovi mogli zavr-šiti u minusu: dodatno smanjenje kredi-tiranja (posebno malih i srednjih podu-zetnika) i institucionalni kapaciteti za povlačenje sredstava EU fondova koji bi se mogli pokazati još slabijima u od-nosu na dosadašnje procjene.rizici na koje Europska komisija uka-zuje i koje bismo trebali izbjeći, ako že-limo ostvariti rast, realiziraju se na opće zaprepaštenje svih vanjskih promatra-ča. Tako je Vlada uspjela čak dobiti blo-kirajući nalaz na predani opis sustava upravljanja i kontrola za rad s europ-skim fondovima, i to sustava uspo-stavljenog samo za pola godine – od 1. srpnja 2013. do 31. prosinca 2013. Zbog toga ne možemo dobiti predujam od 150 milijuna eura. Nema veze, kaže podpredsjednik Vlade, dobit ćemo ga u 2014. Riječ je o milijardi i 125 milijuna kuna. A podpredsjedniku Vlade koja bi-lježi kontinuirani pad kao rezultat svog rada, rekordne deficite i rekordnu ne-zaposlenost, nema veze što ne zna us-postaviti do kraja, ranije već posložen sustav i što važnu likvidnu injekciju od-gađa u nedogled. Sustav je blokiran jer nema dovoljno institucionalnih kapaci-teta i jer u dvije godine nisu uspjeli ra-zviti informacijski sustav za praćenje EU fondova. neumorno i sve glasnije zvoni zvono na uzbunu, realiziraju se rizici zbog ko-jih ćemo i u 2014. završiti u minusu, u padu umjesto u rastu, ali Vlada druge brige brine. Vlada je fokusirana samo na to kako skriti istinu pred očima jav-nosti, i lošem sadržaju dati dobar omot pa da barem kratkoročno uživaju u ne-radu i miru. Sutra će rješavati probleme gospodarstva, zaposlenosti i životnog standarda hrvatskih građana.

Fiskalna konsoliDacija bez poboljšanja poduzetničkog okruženja neće dovesti do preokreta

Vlada će sutra rješavati problemeIvana MaletIć, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu

koluMna — Priče iz Bruxellesa

Johannes hahn, povjerenik EU-a za regionalnu politiku