1
EU VIJESTI vjerenik za unutarnje tr- žište i financijske usluge Michel Barnier, kojemu u prilog ne ide to što ne pri- pada istoj političkoj sku- pini kao i sadašnja francu- ska vlada, što znači da bi mogao ostati bez podrške svoje vlade. Konačni od- govor na pitanje tko će biti kandidat Europske puč- ke stranke doznat će se na izbornom kongresu stran- ke početkom ožujka u Du- blinu. Popunjavanje funkcija Kod treće skupine po snazi u Europskom parlamentu - europskih liberala, borba će se voditi između dvoji- ce kandidata bivšeg belgij- skog premijera Guy Ver- hofstadta i povjerenika za ekonomske i monetarne poslove Ollija Rehna. Ove se godina ne bira samo predsjednik Europske ko- misije, nego i predsjednik Europskog vijeća i visoki predstavnik za vanjsku i si- gurnosnu politiku te pred- sjednik Europskog parla- menta. Osim toga, ove se godine bira i glavni tajnika NATO-a, položaj koji po tradiciji drži netko iz eu- ropskih članica Saveza. Pri izboru za popunjavanje tih funkcija morat će se složi- ti križaljka koja će uzimati u obzir ne samo političku pripadnost, nego i o rav- noteži između sjevernih i južnih, starih i novih čla- nica, zatim o spolnoj rav- nopravnosti. Kao mogući kandidati iz novih člani- ca za jednu od tih funkcija spominju se litavska pred- sjednica Dalia Grybauska- ite i poljski ministar vanj- skih poslova Radoslaw Sikorski. B. B. UTORAK 14/1/2014 OD 2004. u Republici Hrvatskoj inten- zivno se radilo na razvoju sustava fi- nancijskog upravljanja. To je sustav ko- jim se omogućava kvalitetno praćenje zakonitosti, učinkovitosti i djelotvorno- sti trošenja javnog novca te utvrđivanje nepravilnosti i prijevara. Sustav kojim se uvod red i inzistiranje na postizanju rezultata, i čije se uspostavljanje kroz nekoliko poglavlja provlačilo kao važ- no mjerilo. Od 2012. Vlada pokazuje potpuno nerazumijevanje za ovaj su- stav koji je za njih nov i rezultat reformi koje su se događale tijekom pregovo- ra, a s kojima se oni nikako ne uspije- vaju identificirati. TAKO JE VLADA kao jednu od mjera fi- skalne konsolidacije predstavila mjeru: Integracija pratećih službi. Ova mjera potpuno je u suprotnosti s uspostavlja- njem jakih sustava financijskog uprav- ljanja kojima se sprječava zloupotreba javnih ovlasti, nepravilnosti i prijeva- re. U sustavu financijskog upravljanja računovodstvena funkcija jača i daje podlogu za upravljanje i donošenje od- luka o efikasnijem i racionalnijem po- slovanju. Tijekom pregovora, u sklo- pu poglavlja 32, intenziviran je rad na ovom području. Primjeri mnogih razvi- jenih država članica pokazuju da su u sklopu reformi jačali računovodstve- ne sustave i organizacijske jedinice za financije koje su glavna okosnica pro- vedbe racionalizacije poslovanja drža- ve kroz uočavanje neefikasnih progra- ma i preklapanja. Vlada ovom mjerom pokazuje da nema elementarna znanja o sustavu financijskog upravljanja koji je preduvjet i za korištenje Europskih fondova. Vlada ne razumije koncept administrativnog okrupnjavanja koji se uvođenjem sustava financijskog uprav- ljanja treba dogoditi i misli da je rješe- nje u objedinjavanju računovodstvenih i knjigovodstvenih poslova. Neophod- no je integriranje funkcionalnih aktiv- nosti (upravljanja financijama, ljudima i IT resursima ) unutar institucija jav- nog sektora, poštujući odnose između institucija koji proizlaze iz nadležnosti, vlasništva i načina financiranja, i koji se trebaju učvrstiti uvođenjem sustava fi- nancijskog upravljanja u javni sektor. Vlada suprotno ovom načelu integrira- nja funkcija unutar institucije predlaže integriranje pratećih službi s krajnjim ciljem njihova izdvajanja i transferira- nja iz sustava državne (javne) uprave. Svojim neznanjem uništit će sve šanse za stvaranje moderne, male i učinkovi- te državne uprave. U SUSTAVU financijskog upravljanja čelnici odlučuju o tome je li isplativi- je direktno pružati uslugu ili djelatnost (npr. održavanje gradskih parkova, či- šćenje prostora, pranje rublja, pripre- ma hrane i pića, održavanje i popravci) ili ju je isplativije ugovoriti s vanjskim pružateljem usluga. Bez temeljnog ra- zumijevanja koliki su stvarni troškovi direktnog pružanja usluga i što ih uzro- kuje, kolika se naknada planira plaćati po ugovoru i koji su sve rizici s time ve- zani, kao i troškovi ako se isti aktiviraju, te bez detaljnog poznavanja stanja na tržištu pružatelja tih usluga, nedosta- ju informacije za kvalitetnu usporedbu i donošenje odluke. Unatoč tome Vla- da kao jednu od važnih mjera fiskalne konsolidacije navodi outsourcing pr- venstveno za usluge čišćenja prosto- ra, pranja rublja, pripreme hrane i pića, održavanja i popravaka. Ove usluge obavljaju se u sklopu javnih ustano- va u kojima iako nisu temeljna aktiv- nost predstavljaju vrlo značajan udio u ukupnim aktivnostima. U bolnica- ma, domovima umirovljenika, škola- ma te usluge su sastavni dio cjeloku- pne javne usluge. Ako se taj dio usluge daje trgovačkim društvima na tržištu, u sustavu zdravstva, školstva, socijal- ne skrbi treba razviti mehanizme kon- trole kvalitete pružanja tih usluga. Isku- stva mnogih država koje su krenule s tim pokazuju da su uštede neznatne i da se uglavnom samo jedna vrsta ras- hoda u proračunu zamjeni drugom: dosadašnji rashodi za plaće i materi- jalne troškove zamjenjuju se rashodi- ma za usluge. Vladi bi bilo puno bolje da se uhvati suštinskih reformi, a for- mu i „prelijevanje iz šupljeg u prazno“ ne stavlja u prvi plan. Hrvatska nema vremena za glupost. VLADA U HRVATSKOj bi najradije uki- nula uprave za financije i računovod- stva jer kome trebaju analize, podaci i informacije? Na sve strane se osnivaju radne grupe i razno razna tijela koja ot- krivaju „toplu vodu“. Sve je to nedosta- tak upravljačkih sposobnosti. Odlike moderne i uspješne Vlade su: uprav- ljanje, a ne vladanje; suradnja, a ne na- metanje; rad, a ne marketing. Hrvatska zaslužuje bolje. HRVATSKA NEMA VREMENA za glupost i zaslužuje bolje IVANA MALETIć, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu KOLUMNA — Priče iz Bruxellesa JEAN-CLAUDE JUNCKER, donedavni luksemburški premijer jedan je od izglednih kandidata za novog čelnika Europske komisije

[MEDIJI] Kolumna zastupnice Ivane Maletić: Hrvatska nema vremena za glupost i zaslužuje bolje

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Kolumna zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

Citation preview

Page 1: [MEDIJI] Kolumna zastupnice Ivane Maletić: Hrvatska nema vremena za glupost i zaslužuje bolje

�eu vijesti

vjerenik za unutarnje tr-žište i financijske usluge Michel Barnier, kojemu u prilog ne ide to što ne pri-pada istoj političkoj sku-pini kao i sadašnja francu-ska vlada, što znači da bi mogao ostati bez podrške svoje vlade. Konačni od-govor na pitanje tko će biti kandidat Europske puč-ke stranke doznat će se na izbornom kongresu stran-ke početkom ožujka u Du-blinu.

Popunjavanje funkcijaKod treće skupine po snazi u Europskom parlamentu - europskih liberala, borba će se voditi između dvoji-ce kandidata bivšeg belgij-skog premijera Guy Ver-hofstadta i povjerenika za ekonomske i monetarne poslove Ollija Rehna. Ove se godina ne bira samo

predsjednik Europske ko-misije, nego i predsjednik Europskog vijeća i visoki predstavnik za vanjsku i si-gurnosnu politiku te pred-sjednik Europskog parla-menta. Osim toga, ove se godine bira i glavni tajnika NATO-a, položaj koji po tradiciji drži netko iz eu-ropskih članica Saveza. Pri izboru za popunjavanje tih funkcija morat će se složi-ti križaljka koja će uzimati u obzir ne samo političku pripadnost, nego i o rav-noteži između sjevernih i južnih, starih i novih čla-nica, zatim o spolnoj rav-nopravnosti. Kao mogući kandidati iz novih člani-ca za jednu od tih funkcija spominju se litavska pred-sjednica Dalia Grybauska-ite i poljski ministar vanj-skih poslova Radoslaw Sikorski. B. B.

utorak 14/1/2014

Od 2004. u Republici Hrvatskoj inten-zivno se radilo na razvoju sustava fi-nancijskog upravljanja. To je sustav ko-jim se omogućava kvalitetno praćenje zakonitosti, učinkovitosti i djelotvorno-sti trošenja javnog novca te utvrđivanje nepravilnosti i prijevara. Sustav kojim se uvod red i inzistiranje na postizanju rezultata, i čije se uspostavljanje kroz nekoliko poglavlja provlačilo kao važ-no mjerilo. Od 2012. Vlada pokazuje potpuno nerazumijevanje za ovaj su-stav koji je za njih nov i rezultat reformi koje su se događale tijekom pregovo-ra, a s kojima se oni nikako ne uspije-vaju identificirati.takO je vlada kao jednu od mjera fi-skalne konsolidacije predstavila mjeru: Integracija pratećih službi. Ova mjera potpuno je u suprotnosti s uspostavlja-njem jakih sustava financijskog uprav-ljanja kojima se sprječava zloupotreba javnih ovlasti, nepravilnosti i prijeva-re. U sustavu financijskog upravljanja računovodstvena funkcija jača i daje podlogu za upravljanje i donošenje od-luka o efikasnijem i racionalnijem po-slovanju. Tijekom pregovora, u sklo-pu poglavlja 32, intenziviran je rad na ovom području. Primjeri mnogih razvi-jenih država članica pokazuju da su u sklopu reformi jačali računovodstve-ne sustave i organizacijske jedinice za financije koje su glavna okosnica pro-vedbe racionalizacije poslovanja drža-ve kroz uočavanje neefikasnih progra-ma i preklapanja. Vlada ovom mjerom pokazuje da nema elementarna znanja o sustavu financijskog upravljanja koji je preduvjet i za korištenje Europskih fondova. Vlada ne razumije koncept administrativnog okrupnjavanja koji se uvođenjem sustava financijskog uprav-ljanja treba dogoditi i misli da je rješe-nje u objedinjavanju računovodstvenih i knjigovodstvenih poslova. Neophod-no je integriranje funkcionalnih aktiv-nosti (upravljanja financijama, ljudima i IT resursima ) unutar institucija jav-nog sektora, poštujući odnose između institucija koji proizlaze iz nadležnosti, vlasništva i načina financiranja, i koji se

trebaju učvrstiti uvođenjem sustava fi-nancijskog upravljanja u javni sektor. Vlada suprotno ovom načelu integrira-nja funkcija unutar institucije predlaže integriranje pratećih službi s krajnjim ciljem njihova izdvajanja i transferira-nja iz sustava državne (javne) uprave. Svojim neznanjem uništit će sve šanse za stvaranje moderne, male i učinkovi-te državne uprave.u sustavu financijskog upravljanja čelnici odlučuju o tome je li isplativi-je direktno pružati uslugu ili djelatnost (npr. održavanje gradskih parkova, či-šćenje prostora, pranje rublja, pripre-ma hrane i pića, održavanje i popravci) ili ju je isplativije ugovoriti s vanjskim pružateljem usluga. Bez temeljnog ra-zumijevanja koliki su stvarni troškovi direktnog pružanja usluga i što ih uzro-kuje, kolika se naknada planira plaćati po ugovoru i koji su sve rizici s time ve-zani, kao i troškovi ako se isti aktiviraju, te bez detaljnog poznavanja stanja na tržištu pružatelja tih usluga, nedosta-ju informacije za kvalitetnu usporedbu i donošenje odluke. Unatoč tome Vla-da kao jednu od važnih mjera fiskalne konsolidacije navodi outsourcing pr-venstveno za usluge čišćenja prosto-ra, pranja rublja, pripreme hrane i pića, održavanja i popravaka. Ove usluge obavljaju se u sklopu javnih ustano-va u kojima iako nisu temeljna aktiv-nost predstavljaju vrlo značajan udio u ukupnim aktivnostima. U bolnica-ma, domovima umirovljenika, škola-ma te usluge su sastavni dio cjeloku-pne javne usluge. Ako se taj dio usluge daje trgovačkim društvima na tržištu, u sustavu zdravstva, školstva, socijal-ne skrbi treba razviti mehanizme kon-trole kvalitete pružanja tih usluga. Isku-stva mnogih država koje su krenule s tim pokazuju da su uštede neznatne i da se uglavnom samo jedna vrsta ras-hoda u proračunu zamjeni drugom: dosadašnji rashodi za plaće i materi-jalne troškove zamjenjuju se rashodi-ma za usluge. Vladi bi bilo puno bolje da se uhvati suštinskih reformi, a for-mu i „prelijevanje iz šupljeg u prazno“ ne stavlja u prvi plan. Hrvatska nema vremena za glupost. vlada u HrvatskOj bi najradije uki-nula uprave za financije i računovod-stva jer kome trebaju analize, podaci i informacije? Na sve strane se osnivaju radne grupe i razno razna tijela koja ot-krivaju „toplu vodu“. Sve je to nedosta-tak upravljačkih sposobnosti. Odlike moderne i uspješne Vlade su: uprav-ljanje, a ne vladanje; suradnja, a ne na-metanje; rad, a ne marketing. Hrvatska zaslužuje bolje.

Hrvatska nema vremena za glupost i zaslužuje boljeIvana MaletIć, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu

koluMna — Priče iz Bruxellesa

Jean-Claude JunCker, donedavni luksemburški premijer jedan je od izglednih kandidata za novog čelnika Europske komisije