7EU VIJESTI

UTORAK 17/12/2013

EUROPA ODAHNULA: Zeleno svjetlo novoj njemačkoj vladi

JEDAN IZA NAS bio je zanimljiv. U Strasbourgu je nekoliko tema bilo po-sve�eno izbjegavanju porezne evazije i prijevara. U uvjetima krize neke drža-ve provo�enjem mjera fiskalne konso-lidacije poduzimaju i one najdrasti�ni-je mjere otpuštanja, smanjivanja pla�a, mirovina, socijalnih naknada i time si-romaše stanovništvo. Smanjuju tako kupovnu mo�, potrošnju što utje�e na smanjenje proizvodnje, smanjenje pro-izvodnje dovodi do novih otpuštanja i tako upadaju u još ve�u krizu. Uz ove mjere na rashodnoj strani neke drža-ve uvode nove poreze ili pove�avaju postoje�e te tako dodatno optere�uju gospodarstvo i gra�ane ne daju�i od-govor za izlazak iz krize. Zbog toga je jedna od važnih mjera potpuna napla-ta postoje�ih prihoda kroz sprje�avanje evazije i prijevara. ZANIMLJIVA JE BILA i rasprava uz godišnje izviješ�e Europske središnje banke. Istaknuto je da je �esta prepre-ka rastu i razvoju dostupnost izvora fi-nanciranja srednjim i malim poduzet-nicima koji su nositelji i pokreta�i rasta i novog zapošljavanja. Upravo to je i je-dan od rizika za postizanje rasta i razvo-ja i u Republici Hrvatskoj. Uz osiguranje dostupnosti kredita važno pitanje je vi-sina kamatnih stopa po kojima dobiva-ju te kredite, a koje se zna�ajno razliku-ju u državama �lanicama. �injenica da su kamatne stope za kredite u pojedi-nim državama �lanicama zna�ajno više stvara nejednakosti na jedinstvenom tržištu. Izuzetno je važno da se za ovo što hitnije prona�u rješenja. Ako podu-zetnik za isti posao u Njema�koj može dobiti kredit s kamatama od 3 posto, a u Hrvatskoj 10 posto, jasno je gdje �e odlu�iti pokrenuti posao.VLADA NE REAGIRA na rizike i upozo-renja, potpuno je neinformirana, nee-ducirana i ne prati trendove. Tako ih je na primjer iznenadila procedura preko-mjernog deficita. Procedura koja dati-ra još iz 1993. godine i o kojoj su mo-rali znati sve. U studenom su sastavili i usvojili prora�un za razdoblje 2014.-

2016. u kojem nije ugra�ena niti jedna mjera koje države �lanice uobi�ajeno poduzimaju kada u�u u proceduru pre-komjernog deficita. 2014. nije ni po�e-la, a Vlada može ve� pripremiti i usvojiti rebalans. Najgore je što �itavu javnost uvjeravaju da je to normalno. Normal-no je što potpuno nespremni �eka-ju uvo�enje procedura koje se u Uni-ji ve� godinama provode te su brojna iskustva drugih država �lanica. �itavu 2012. i 2013. trebali su imati i provoditi program kojim �e omogu�iti Hrvatskoj da ne u�e u proceduru prekomjernog deficita ili da barem spremno do�eka ulazak sa ve� zapo�etim strukturnim reformama. �UDI SE VLADA što u 2013. nema rasta koji su predvi�ali. Obe�avali su na kraju 2012. velike investicije i rast od 1,2 po-sto BDP-a. Brzo su krenuli s rebalansi-ma pa prvi rast od 1,2 posto smanjili na 0,7 posto i na kraju 2013. na 0,2 posto. Zanimljivo je što nije tu u pitanju samo glupost nego i svjesne laži i obmane javnosti. Usvojili su rebalans u kojem su prihodi planirani temeljem rasta od 0,2 posto, a isti dan premijer i podpred-sjednik objašnjavaju kako još uvijek ne mogu do�i do nule jer to nije nimalo lako i kako �e 2013. isto biti pad.I TAKO VLADA OBE�ANJE opet daje za 2014.: rast od 1,3 posto BDP-a sve te-meljeno ponovno na ogromnim investi-cijama poduzetni�kog sektora. Ina�e ti poduzetnici za njih su prevaranti i lo-povi zbog kojih oni - Vlada svake godi-ne lažu narod. Ti poduzetnici ih tjeraju u laži, jer oni poduzetnicima isplanira-ju koliko moraju uložiti, a ovi to ne na-prave. Sjedi Vlada, petkom svi lete ku�i prije 12h na odmor, produženi vikend. �ekaju poduzetnike, strane investito-re. Poduzetnici i investitori traže prav-nu sigurnost, traže ure�en sustav s ja-snom strategijom i prioritetima. Traže baš ono što ova Vlada niti u tragovima nema.S DRUGE STRANE, Hrvatska demo-kratska zajednice održava Svehrvatski gospodarski forum na kojem je okupi-la doma�e i me�unarodne eksperte, predstavnike gospodarstvenika i dijas-pore. Svi žele jedno: Hrvatsku rastu-�eg gospodarstva, pune zaposlenosti, poželjnu za ulaganja i život. Polazi od iskustava drugih, daje rješenja i mode-le. Nema panacea-e, ali ono što razli-kuje uspješne od neuspješnih je znanje, informiranost, spremnost da se mode-li provedu, veliki zajedni�ki rad i trud. Zbog toga ova Vlada nema rezultata, zbog toga �e nova Vlada biti puno bo-lja.

IVANA MALETI�, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu

VLADA NE REAGIRA na rizike i upozorenja iz Europske unije

KOLUMNA — Pri�e iz Bruxellesa

Kancelarka Merkel imenovala je Ursulu von der Leyen za novu ministricu obrane, �ime je žena prvi puta u poslijerat-noj povijesti države došla na �elo tog ministarstva. Mini-star financija Wolfgang Schaeuble (71), najstariji �lan vlade, ostat �e na svojoj dužnosti. Merkel je naglasila da se radu-je nastavku njihove suradnje, te da je ime "Wolfganga Sc-haublea povezano sa stabilnoš�u eura i politike koja uz to ide, i sa svim što je važno u Europi". Me�u ostalim resorima koji su podijeljeni u nedjelju nave�er, bivši ministar obrane Thomas de Maiziere, tako�er bliski suradnik Angele Mer-kel, dobio je ministarstvo unutarnjih poslova, na �elu kojeg je ve� bio. Herman Groehe, bivši glavni tajnik CDU-a bit �e zadužen za ministarstvo zdravstva, dok �e Johanna Wan-ka ostati ministrica obrazovanja. CSU je imenovala Alexan-dera Dobrinta za ministra prometa, do-sadašnjeg ministar unutarnjih poslova Hansa-Petera Friedricha za ministra poljoprivrede i Dagmar Woehrl za mi-nistricu razvitka. SPD je ranije objavio da �e njihov predsjednik Sigmar Gabri-el biti ministar ministar gospodarstva i vicekancelar, Frank-Walter Steinmei-er ministar vanjskih poslova, An-drea Nahles ministrica rada, Heiko Mass ministar pravo-su�a, Manuela Schweisig ministrica obitelji i Barbara Hendricks ministrica za-štite okoliša.

NOVA NJEMA»KA VLADA

Žena na �elu ministarstva obrane, Schaeuble ostaje

ka ostati ministrica obrazovanja. CSU je imenovala Alexan-dera Dobrinta za ministra prometa, do-sadašnjeg ministar unutarnjih poslova Hansa-Petera Friedricha za ministra poljoprivrede i Dagmar Woehrl za mi-nistricu razvitka. SPD je ranije objavio da �e njihov predsjednik Sigmar Gabri-el biti ministar ministar gospodarstva i vicekancelar, Frank-Walter Steinmei-er ministar vanjskih poslova, An-drea Nahles ministrica rada, Heiko Mass ministar pravo-su�a, Manuela Schweisig ministrica obitelji i Barbara Hendricks ministrica za-

URSULA VON DER LEYEN, nova njema�ka ministrica obrane