�eu vijesti

cija“, kaže Santjer. Na Svjet-sko prvenstvo u Brazilu su se ove godine plasirali Kame-run, Alžir, Obala Bjelokosti i Gana. „Dresovi su vrlo upe-čatljivi“, kaže Santjer i doda-je da su prilikom njihovog dizajniranja uzimani u ob-zir detalji koji su specifični za jednu zemlju.

Troškovi ostaju tajnaU Adidasu, Nikeu i Pumi ne govore o tome koliko košta-ju marketing i sponzorstvo. Samo je direktor Adidasa, Herbert Hainer“, jednom slučajno spomenuo da se radi o dvocifrenim milijun-skim iznosima. Markus Vo-eth, profesor za marketing na sveučilištu Hohenheim kaže kako je upitno isplati li se na kraju sve to. „Mno-go toga se jednostavno radi kako bi se suprostavilo kon-kurenciji“, kaže Voeth. Nike u proteklih nekoliko godina u nogometu sve više ugro-žava Adidasovu dominaci-ju. „Zbog toga je Adidas do-šao u situaciju da se upravo sada, na Svjetskom prven-stvu u Brazilu, mora agre-sivnije reklamirati“, kaže Voeth.

Većina tih troškova odlazi na reklamiranje na interne-

tu. „Skoro da više i ne izdva-jamo novac za tiskane rekla-me“, kaže direktor Adidasa Hainer. Facebook, Twitter, Youtube i Instagram se zovu nova „poprišta“ na kojim se danas vodi borba za kupce.

Društvene mreže sve popularnijeNike je po svemu sude-ći ispred konkurencije. Re-klamni video pod nazivom „Winner Stays“ je na inter-netu pogledalo gotovo 80 milijuna ljudi. Adidasovu reklamu "Messi's Dream" je pogledao 31 milijun lju-di. Također se navodi da je Nikeova video reklama na društvenim mrežama „dalje podijeljena“ više od 1,3 mili-juna puta, a Adidasova oko 300.000 puta.

„Onako ako pogledate šta su dva velika konkurenta (Nike i Adidas) na društve-nim mrežama razvili još pri-je početka Svjetskog prven-stva, onda možete zamisliti šta nas očekuje u iduća četi-ri tjedna“, komentira struč-njak za marketing Voeth in-ternet kampanju dva velika proizvođača sportske opre-me.

Klaus Urlich/Mehmed Smajić, DW

AdidAs, Nike, PumA: Tko će pobijediti na SP 2014?

Njemačka Prema Izvještaju o glo-balnoj konkurentnosti koji priprema Svjetski gospodarski forum Hrvatska je na 75. mjesto od 148 država svijeta. U Izvještaju navode se ključni izazo-vi za Republiku Hrvatsku: uklanjanje prepreka direktnim stranim ulaganji-ma, neefikasna javna uprava, sma-njenje poreznog opterećenja… Kao najveća prepreka u Hrvatskoj za po-kretanje poslovanja istaknuta je nee-fikasna državna administracija. Kako bi se sektor malog i srednjeg poduzet-ništva ojačao, nužno je ukloniti admi-nistrativne barijere koje koče ulazak u svijet poduzetništva. Kompleksni pro-pisi pridonose rastu državnih rashoda. Što su propisi složeniji više je posla za državne službenike koji time mora-ju upravljati. Drugim riječima, pojed-nostavljenjem propisa istovremeno bi se podigla konkurentnost malih i srednjih poduzetnika, a također bi se otvorila mogućnost smanjivanja dr-žavnih rashoda. izazovi koji su stavljeni pred Hr-vatsku su: reforma neefikasne javne uprave; smanjivanje barijera direk-tnim stranim ulaganjima; smanjenje poreznog opterećenja poduzetnika pogotovo u parafiskalnim i skrive-nim nametima; reforma obrazovnog sustava koji bi se trebao usmjeriti na znanja i vještine koje će tržište traži-ti u budućnosti; povećanje i reforma javnog ulaganja u istraživanje i razvoj uz obvezivanje na povećanje postot-ka koji će biti tržišno isplativ, te mno-go veća suradnja između sveučilišta, poduzetnika i Vlade.Bez oBzira što različite međunarod-ne institucije dolaze do istih zaključa-ka i preporuka za Republiku Hrvatsku, bez obzira što komparativne analize s drugim državama jasno ukazuju na suštinske probleme i načine njihova rješavanja, nikako da dočekamo pro-mjene, nikako da se dogode reforme. Pomanjkanje hrabrost, znanja, odluč-nosti, volje, zainteresiranosti, na razini Vlade postala je naša svakodnevnica.

To svakako moramo mijenjati jer Hr-vatska nema više niti trenutka za tap-kanje u mjestu. koNkureNtNost je ključna za gos-podarski rast i razvoj. Ne može se po-stići bez jasne dugoročne vizije teme-ljene na sadašnjosti. Koji su trenutni naši potencijali, što imamo i kako to unaprijediti, modernizirati, što više upotrebljavati? Što želimo u buduć-nosti, koje nove djelatnosti želimo ra-zvijati, u kojim nišama bismo se mo-gli pozicionirati, što nam za to treba - koja znanja, tehnologije? Svi jasno poručuju da je za rast i razvoj potreb-no znati odgovoriti na ova pitanja. kada npr. od Europske komisije tra-žite sredstva europskih fondova i objašnjavate da ćete ih dati malim i srednjim poduzetnicima jer je glavna preporuka upravo otvaranje izvora fi-nanciranja poduzetnicima, dočekat će vas pitanja: kojim poduzetnicima, s kojim ciljevima, zašto baš to? Kada želite financirati obrazovanje, zna-nost, inovacije i transfer tehnologi-ja jer su to cijevi zacrtani Strategijom Europa 2020, opet će Komisija pitati: koja područja, u čemu se specijalizira-te i zašto mislite da će to biti uspješ-no? Europska komisija korištenjem europskih fondova u manje razvije-nim državama članicama mora ostva-riti zadani cilj, a to je rast i razvoj tih država odnosno regija. Zbog toga se mora ponašati kao investitor i ne smi-je tako lako, bez jasnih i argumentira-nih odgovora, dati sredstva. Države članice moraju biti uvjerljive u anali-zi stanja i argumentiranju postavljenih ciljeva te novog željenog stanja kao i mehanizama realizacije. Tako se pri-vlače ne samo europski fondovi nego i svi ostali izvori financiranja. Bez Na strategiji utemeljenih pro-jekata i jasnih ciljeva/rezultata koji se njihovim provođenjem postižu, Eu-ropska unija kao i niti jedan drugi in-vestitor neće ulagati sredstva. Zbog toga Republika Hrvatska mora utvrdi-ti što se na kojem području želi razvi-jati i koji su glavni prioriteti pojedinih područja. Pritom je važno usmjeriti se na određen, ograničen broj realnih ci-ljeva, a ne donositi poduže liste i popi-se želja koji ukazuju na to da nije jasno što želimo postići u sljedećem sred-njoročnom i dugoročnom razdoblju na području određene regije i nacional-no. Komunikaciju s lokalnom/regio-nalnom razinom kao i svim segmen-tima društva neophodno je pokrenuti i intenzivirati te utvrditi zajedničke ci-ljeve i prioritete.

Hrvatska nema vremena za TaPkanje u mjeSTuIvana MaleTIć, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu

koluMna — Priče iz Bruxellesa

UTORAK 17/6/2014