5EU VIJESTI

koje se sumnji�i za terorizam odmah se uzima pod pove�alo. Pravi se njezin profil, a prate se i sve osobe iz njezinog okruže-nja. Zapad bi morao što brže us-postaviti "moralne standarde", apel je koji je �lanovima Istraž-nog odbora Bundestaga upu-tio William Binney. Koji cilje-vi i smjernice bi morali važiti za tajne službe? Jer prikupljati podatke o ljudima širom svijeta je besmisleno i neefikasno. Po-trebno je filtrirati važne infor-macije, smatra ovaj bivši surad-nik NSA-a.

Swoden u Njema�koj?William Binney je upitan i kako gleda na cijelu pri�u sa Edwardom Snowdenom. Sma-tra da on ne bi trebao biti po-zivan da do�e u Njema�ku, jer bi vrlo lako mogao pasti u ruke Amerikancima. Dodaje i da su njegovi dokumenti naj-bolji dokaz koji govori protiv ameri�ke vlade. Razlika izme-�u njega i Snowdena je, kako je istakao Binney, da je Snow-den pružio svijetu konkret-ne dokaze, jer je kao ra�unal-ni administrator imao pristup serverima NSA-a, iako je radio za vanjsku tvrtku. Istražni od-

bor je ispitivao i drugog svjedo-ka, Thomasa Drakea. On je do 2008. godine radio za NSA na strogo povjerljivim informa-cijama. Ali informacije koje je dao Drake nisu donijele nika-kve nove spoznaje. Mislilo se da bi on mogao iznijeti još "pr-ljavog rublja", ali njegove izja-ve su bile otrežnjenje, rekao je �lan Istražnog odbora Rode-rich Kiesewetter (CDU). Ali u dvije to�ke Drake je ipak po-tvrdio spoznaje Odbora, izja-vio je njegov �lan Christian Fli-esek (SPD). Jedna se odnosi na podršku Njema�ke za ameri�-ko vo�enje rata bespilotnim le-tjelicama, a druga na suradnju Googlea i NSA-a, koja je po�ela odmah nakon 11. rujna 2001.

Drake je me�utim svoje svje-do�enje u Berlinu iskoristio da uputi hitan apel Istražnom od-boru Bundestaga da istraži rad tajnih službi. Ameri�ka vlada provodi ultimativni vid nadzo-ra, što zna�i da sve podatke, koji prolaze Njema�kom, presre�e NSA ili BND. Javnost ima pra-vo doznati što radi NSA, rekao je Drake i dodao da je privatna sfera sve više u posjedu države.

Kay-Alexander Scholz/Jasmina Rose, DW

SRIJEDA 9/7/2014

'NSA vlada internetom'

U STRASBOURGU je prošli tjedan održana konstituiraju�a sjednica Eu-ropskog parlamenta na kojoj su iza-brani predsjednik i potpredsjednici, odre�eno novo predsjedništvo u Vije-�u EU-a i dodijeljeni odbori zastupni-cima u Parlamentu. Europskim parla-mentom i sljede�e dvije i pol godine predsjedat �e Martin Schulz. PREDSJEDNIK Europske komisi-je Barroso u svojim govorima ista-knuo je da je glavni prioritet ostvariti ciljeve strategije Europa 2020., a to su: razvoj pametne, održive i uklju�i-ve socijalno tržišne ekonomije; otva-ranje radnih mjesta i ostvarenje što ve�e zaposlenosti; borba protiv si-romaštva i za društvenu jednakost; poticanje istraživanja i inovacija; ra-zvoj obrazovanje i stjecanje vještina; te važni klimatski i energetski cilje-vi. Za uspješnu provedbu Strategi-je i ostvarenje ciljeva neophodna je što bolja koordinacija izme�u država �lanica i europskih institucija, njihov partnerski odnos i zajedni�ko dje-lovanje. Nakon litvanskog i gr�kog, predsjedavanje Vije�em EU preu-zela je po dvanaesti put Italija, jed-na od šest država utemeljiteljica EU. Kao prioritete svog šestomjese�nog predsjedavanja, talijanska vlada ista-knula je rast i zapošljavanje, pitanje migracija, energetsku politiku, za-jedni�ko digitalno tržište, klimatske

promjene i financijske usluge. Pre-vladavanje nezaposlenosti, osobito nezaposlenosti mladih ostaje apso-lutno na prvom mjestu liste priorite-ta. Europa ne može ostvariti dugoro-�an rast uz 25 milijuna nezaposlenih od kojih je šestina mla�a od 24 go-dine. PREDSJEDNIK Barroso istaknuo je da je za rast, uz zapošljavanje, neop-hodno pametno korištenje sredstava iz sedmogodišnjeg europskog prora-�una i to bez odlaganja. Europski pro-ra�un je vrlo važna poluga za ostva-rivanje rasta i treba ga u potpunosti iskoristiti. Preko 80 posto javnih ula-ganja u mnogim državama �lanicama financira se iz europskog prora�una i zato je važan odgovoran odnos dr-žava �lanica prema preduvjetima za korištenje sredstava iz prora�una: od finaliziranja partnerskog sporazuma do donošenja operativnih programa i strategije pametne specijalizacije. Ovo su poruke koje bi i Vlada u Re-publici Hrvatskoj trebala razumjeti. Na zasjedanju u Strasbourgu ista-knuto je i pitanje financiranja sred-njih i malih poduzetnika kao klju�no za postizanje rasta. Koliko god trebali fiskalnu konsolidaciju i strukturne re-forme, za ostvarivanje rasta i otvara-nje novih radnih mjesta potrebna su ciljana ulaganja. Mali i srednji podu-zetnici �ine 99 posto europskog gos-podarstva i zapošljavaju dvije tre�ine ukupne europske radne snage. Zbog toga je njihovo financiranje i potica-nje klju�no za rast gospodarstva, isti-cali su u svojim izlaganjima europski �elnici.REINDUSTRIJALIZACIJA Europe ta-ko�er je posebno isticana kao važan pokreta� rasta. Cilj je da industrija do-stigne 20 posto europskog BDP-a do 2020, a kvalitetno korištenje sredsta-va za istraživanja i inovacije iz progra-ma Horizon 2020 može tome zna�aj-no pridonijeti. I ovaj put poruke iz Europe su jasne: Želite li se razvijati i rasti, otvarati rad-na mjesta, okrenite se svojim malim i srednjim poduzetnicima, obrazova-nju, znanosti, inovacijama, industrij-skim i energetskim potencijalima. To i kvalitetno, bez odgode korištenje eu-ropskih fondova dat �e željene rezul-tate. U Republici Hrvatskoj Vlada još uvijek �eka i odga�a, bez obzira na poruke i iskustva država �lanica. Ra-zina svijesti i mogu�nost razumijeva-nja poruka i nakon dvije i pol godine poprili�no je niska.

Barroso je istaknuo je da je glavni PRIORITET ostvariti ciljeve strategije Europa 2020., a to su: razvoj pametne, održive ekonomije

IVANA MALETI�, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu

JASNE PORUKE IZ EUROPE, NEJASNE U HRVATSKOJ

KOLUMNA — Pri�e iz Bruxellesa

EDWARD SNOWDEN, zvižda�, bivši sistem administrator u CIA